NASTAVLJA SE PROGRAM RANOG OTKRIVANJA RAKA DOJKE

Na današnjoj, 109. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je Informaciju o Kantonalnom programu ranog otkrivanja raka dojke 2019.-2022. Istaknuto je kako je Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite sklopilo ugovore o učestvovanju u provođenju pilot projekta Programa, koji je Vlada HNK usvojila prva u Bosni i Hercegovini, s dvije zdravstvene ustanove: SKB Mostar i Dom zdravlja Konjic gdje su mamografski pregledi počeli sredinom septembra. Budući da je pilot projekat pokazao odlične rezultate, stvoreni su preduslovi za implementaciju Programa i u ostalim zdravstvenim ustanovama koje su izrazile spremnost za učestvovanjem.

Nakon provedene procedure javnog konkursa, usvojena je i Odluka o odabiru 37 projekata socijalne politike za koje je, na osnovu usvojenih kriterija i uslova za raspodjelu, izdvojeno ukupno 100.000 KM.

Na sjednici je razmotrena i usvojena Odluka o dodjeli 72.000 KM ustanovama i udruženjima u okviru kojih je organizovana javna kuhinja.

Svjesna značenja stalne obuke stručnih radnika iz centara za socijalnu zaštitu, u skladu sa Zakonom o udomiteljstvu F BiH, Vlada je usvojila Odluku kojom je izdvojila 10.000 KM za tu namjenu. Sredstva će biti dodijeljena nakon provedene procedure javnoga konkursa na koji se mogu javiti centri za socijalni rad s područja HNK koji ispunjavaju opšte i posebne kriterije konkursa.

Radeći kontinuisano na provođenju integrisane multisektorske Strategije razvoja HNK, u kojoj je u okviru strateškog cilja usmjerenog na podizanje konkurentnosti poljoprivrede, preduzetništva i turizma, jedna od prioritetnih mjera osiguranje održivog ruralnog razvoja, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila odluku o izradi Strategije ruralnog razvoja HNK 2020.-2027. Istaknuto je kako je cilj izrade Strategije, na kojoj će Vlada raditi zajedno s UNDP-em, poboljšanje ukupnih uslova življenja i zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima.

Usvojena je i Odluka o izvršenju Programa zapošljavanja pripravnika u 2019. godini u kantonalnim organima uprave, upravnim organizacijama i drugim službama, organima i institucijama HNK kojim će biti omogućeno zapošljavanje 100 mladih visokoobrazovanih osoba.

Takođe, Vlada je usvojila Odluku o odobravanju jednokratnih pomoći za pokrivanje troškova liječenja i rješavanje stambenih potreba boraca i članova njihovih porodica.

31-10-2019, 11:52

SKUPŠTINA HNK: USVOJENO VIŠE IZMJENA I DOPUNA ZAKONA

Na današnjoj, 3. sjednici Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti kojim su njegove odredbe usklađene s relevantnim kantonalnim i federalnim zakonima osobito u dijelu osnivanja kantonalne ustanove - odgojnog centra u kojem će se vršiti dijagnostika i opservacija maloljetnih počinitelja krivičnih djela i osigurati  njihov prihvat i privremeni smještaj tokom pripremne procedure. Takođe, precizirano je učestvovanje korisnika u plaćanju troškova smještaja u ustanovama socijalne zaštite. Skupštinski poslanici usvojili su Zaključak kojim je zaduženo resorno Ministarstvo da u roku od 30 dana provede javnu raspravu o Nacrtu Zakona, a u roku od 60 dana Skupštini dostavi Prijedlog Zakona.

Usvojen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu HNK kojim se uređuje pravni status rudnog blaga odnosno mineralnih sirovina, način i upravljanje mineralnim sirovinama, zaštita i izvođenje rudarskih radova, tehnička dokumentacija i projektiranje, rudarska mjerenja i planovi, inspekcijski nadzor, zaštita i uređenje prostora, te krivične odredbe i druga pitanja u vezi sa upravljanjem mineralnim sirovinama. Istaknuto je kako se produžuje rok za izvršenje pripremnih radova, uključujući i izradu rudarskog projekta i dobivanje dozvole za izvođenje rudarskih radova i/ili gradnju rudarskih objekata i postrojenja po rudarskom projektu.  

Takođe, Skupština je razmotrila i usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima HNK koji se odnosi na regionalna, te detaljna i eksploatacijska geološka istraživanja tla, stijena i mineralnih sirovina, izradu geološke dokumentacije i geološka istraživanja zbog zaštite životne sredine.

Usvojen je i Program razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u HNK za period od 2018. do 2024. godine kojim su utvrđeni politika i strateški pravci razvoja. Program predstavlja okvirni i osnovni planski dokument kojim će se odrediti pravci razvoja zaštite i spašavanja i zaštite od požara i vatrogastva, kroz provođenje konkretnih akcijskih planova, te uskladiti i funkcionalno objediniti rješenja i nadležnosti subjekata-nositelja sistema zaštite i spašavanja iz drugih sistemskih zakona, koja se odnose na provođenje preventivnih mjera zaštite i spašavanja i zaštite od požara i mjera za postizanje pripravnosti/ spremnosti u odgovoru na prirodne i druge nesreće kao i na požare otvorenih prostora velikog obima i intenziteta.

30-10-2019, 15:13

SKUPŠTINA USVOJILA IZVJEŠTAJ O RADU VLADE

Na današnjoj, 3. sjednici Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona jednoglasno je usvojila Izvještaj o radu Vlade HNK za 2018. godinu.

Obraćanje premijera Hercega, u kojem je skupštinskim poslanicima predstavio najvažnije projekte prenosimo u cjelini:

Poštovani predsjedavajući i dopredsjedavajući, Cijenjeni poslanice i poslanici, kolege ministri, prisutni gosti! 

Pred Vama je Izvještaj o radu Vlade u 2018. godini – godini koja je bila Izborna i rekao bih vrlo zahtjevna. Godina koja se može mjeriti, po planiranom i učinjenom, sa svakom do sada (na kraju to su rekli i birači).

Kada sam, za ovom govornicom, predstavljao Program rada  Vlade za 2018. godinu, rekao sam kako je, prije svega, usmjeren  na realizaciju strateških i prioritetnih ciljeva koji su utvrđeni Strategijom i Akcionim planom za njezinom implementacijom, te  usvojenim sektorskim strateškim dokumentima i godišnjim  planovima rada kantonalnih ministarstava, samostalnih  kantonalnih uprava i upravnih organizacija. 

Analizirajući naš rad u prošloj godini, mogu reći kako smo ostvarili zapažene, najvećim dijelom planirane rezultate, a u nekim segmentima i premašili ono što smo tada Programom rada  zacrtali. Istina, s nekim segmentima nismo toliko zadovoljni – kao što je zakonodavna aktivnost nekih naših resora (morala je biti puno bolja).

Uz podizanje nivoa sigurnosti, svi usporedni pokazatelji koji  određuju stanje sigurnosti u 2018. godini pozitivni su u odnosu na 2017. godinu odnosno zabilježen je manji broj prekršaja  javnoga reda i mira, manje krivičnih djela, a smanjen je i  ukupan broj saobraćajnih nesreća, posebno broj nesreća s poginulim i teže povrijeđenim osobama – nastavili smo voditi održivu, razumnu i uravnoteženu fiskalnu politiku koja je  omogućila da ostvareni suficit tzv. Rebalansom Budžeta preusmjerimo u različite razvojno-socijalne programe jedinicama lokalne samouprave, za: komunalnu i cestovnu infrastrukturu; visokoškolskim, naučnim i zdravstvenim ustanovama, staračkim domovima, kulturnim i sportskim institucijama, privredi, poljoprivredi i turizmu, a dio sredstava na izmirenje obaveza za izvršne sudske presude, za što smo lani izdvojili više od 6 miliona KM, što značajno doprinosi daljoj proceduri ušteda, a i značajno smanjuje dug u ovoj oblasti djelovanja.

Stabilizacija finansijskih prilika omogućila nam je, u duhu socijalnoga dijaloga, uspješno završiti pregovore i potpisati kolektivne ugovore sa svim reprezentativnim sindikatima, onim iz:  zdravstva, obrazovanja, uprave i sudske vlasti, kao i policije. 

Na osnovu potpisanih kolektivnih ugovora, svim budžetskim korisnicima plate će biti povećane ukupno za 15%. Za ovu godinu  već smo ih povećali za 5%, a u narednih dvije godine bit će povećane za još po 5% godišnje. U zdravstvu, ta povećanja za doktore i stomatologe idu od 20 do 34% (u prvoj godini primjene Kolektivnog ugovora).

Budući da je jedan od naših prioriteta poboljšanje stanja u zdravstvu, uz potpisivanje kolektivnoga ugovora sa zdravstvenim djelatnicima, čime su omogućene značajno veće plate, o čemu sam maloprije govorio, nastavili smo aktivnosti na osiguranju dodatnih sredstava zdravstvenim ustanovama. Na tomu tragu, Vlada je prihvatila preuzimanje otplate staroga kreditnog zaduženja u iznosu 3 miliona KM, koji je vraćao Zavod zdravstvenoga osiguranja HNK-a,  čime je otvorila put Zavodu da tih dodatnih 3 miliona KM na  godišnjem nivou preusmjeri zdravstvenim ustanovama. Ujedno, najznačajniji dio ostvarenih 11 miliona KM suficita našega Zavoda  za 2018. godinu usmjeren je na poboljšanje materijalnoga statusa bolničkih i zdravstvenih ustanova i njihovih zaposlenika. 

U prošloj godini, potpisan je i kreditni sporazum sa Saudijskim fondom za izgradnju nove Dječje bolnice-pedijatrije u okviru SKB-a Mostar i za modernizacije druge dvije bolnice - KB-a Mostar i Opće bolnice u Konjicu, u ukupnom iznosu od 32 miliona KM. Kredit će u cijelosti vraćati Kanton.

Doprinos poboljšanju kvaliteta života građana nastojali smo  osigurati i aktivnostima usmjerenim na poboljšanje  zdravstvenih usluga te promociju zdravlja i prevenciju  bolesti.  Premda su provedeni brojni programi prevencije bolesti, istaknut ću kako je Vlada HNK-a, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, prva u BiH usvojila Kantonalni program ranoga otkrivanja raka dojke, koji obuhvaća žene u dobi od 45 do 69 godina, bez obzira na status zdravstvenoga osiguranja, a njih je u HNK-u više od 32 hiljade. 

U 2018. godini provedeno je i niz aktivnosti na jačanju socijalne  uključenosti i solidarnosti, u cilju demografske obnove, zaštite  djece, majčinstva i porodice u stanju socijalne potrebe, pri čemu  je zaštita porodice s djecom bila u vrhu prioriteta Vlade. Na prijedlog resornoga ministarstva, Vlada je, nakon izvršene  analize primjene Zakona o zaštiti porodice s djecom (usvojenog nakon 19 godina), donijela odluke kojima je udvostručila visinu novčane podrške ženi-majci koja nije u radnom odnosu, te visinu jednokratne podrške  za opremu novorođenoga djeteta koju sada dobivaju sva  novorođena djeca, što ste, na prošlom zasjedanju, uz još neka poboljšanja, prihvatili i vi – poslanici. 

Briga za mladež ogleda se i u projektu kojega kontinuisano  provodimo već duži niz godina – prijem pripravnika - kojih smo  lani u kantonalnim organima zaposlili više od 160, te im omogućili  jednogodišnje osposobljavanje za rad u struci i stjecanje  prvoga radnog iskustva. 

Takođe, uz redovno sufinansiranje rada dva naša javna sveučilišta - Sveučilišta i Univerziteta, kao i dva studenska doma, Vlada je podržavala i brojne projekte opremanja fakulteta, uređenja kampusa (godišnje oko 10 miliona KM), te stipendirala i subvencionisala smještaj u  studentske domove za sve koji su se prijavili na naš konkurs– za njih više od 1.800.

Naravno, naš rad i podrška projektima iz različitih oblasti za koje smo nadležni ne bi bio moguć bez jačanja privrednih aktivnosti u Kantonu. Svjesni značaja razvoja privrede, podizanja konkurentnosti malih i srednjih preduzeća,  poljoprivrede i turizma, što je strateški cilj, prepoznat Integrisanom Strategijom razvoja (koju smo donijeli u ovom mandatu), nastavili smo aktivnosti  kojima se pojednostavljuje i ubrzava proces registracije poslovnih subjekata.

Tako smo, protekle godine, priredili izmjene Zakona o sudskim taksama s tarifom, čime je izvršeno ciljano smanjenje visine tih pristojbi za 50% prilikom  upisa u sudski registar, što bi trebalo pozitivno utjecati na poslovanje, ulaganja, ''rasterećenje'' poslovnih subjekata, kao i na povećanje njihove konkurentske sposobnosti. Novi Zakon o koncesijama, takođe, je dao pozitivne efekte.

Nadalje, na ime naknada za korištenje voda, na godišnjem nivou uprihodimo do 3,2 miliona KM, što s nepovučenim sredstvima koje prenosimo iz prethode godine, dosegne između 5 i 6 miliona godišnje, koje usmjeravamo u niz različitih projekata u općinama i u gradovima našega kantona.

Izdvajamo u stalno obnavljanje i osnaživanje kvalitete opremljenosti općinskih i gradskih vatrogasnih brigada, na čemu Civilna zaštita intenzivno radi. Važno je istaknuti kako su sve jedinice lokalne samouprave dobile barem jedno vozilo za vatrogasne brigade, a vrlo je važan i projekat nabavke kamera za rano otkrivanje požara, u okviru projekta prekogranične saradnje s Republikom Hrvatskom.

Akcionim planom za provođenje Strategije razvoja konkretizirali smo i različite mjere i projekte u okviru svakoga od tri strateška cilja:

Kada govorimo o prvom strateškom cilju – podizanje  konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, poljoprivrede i  turizma, ističem kako smo Odlukom Vlade odobrili milion KM za subvencije preduzećima, preduzetnicima i  klasterima. Protekle godine, drugi puta smo osigurali 1.200.000 KM poticaja poljoprivrednicima, takođe i milion KM za razvoj novih turističkih proizvoda.

Svjesni značenja bolje saobraćajne povezanosti, Vlada je, s Gradom Mostarom i Aerodromom Mostar, zaključila Sporazum o subvencionisanju troškova direktnih letova niskotarifnoga avioprijevoznika EUROWINGS, te za tu namjenu osigurala i prošle godine 500.000 KM.  Aktivno smo uključeni u razgovore koji se vode i sa aviotvrtkama - Rayanair, Vueling, Wizz air, Turkish i s drugima…

Poboljšanje kvaliteta života građana, u skladu sa EU standardima, naš je drugi strateški cilj. Nastavili smo projekt obnove javnih objekata, osobito zgrada osnovnih i srednjih škola i domova zdravlja u Kantonu. 

Za izgradnju, obnovu i rekonstrukciju školskih zgrada i  sportskih sala osnovnih i srednjih škola u više naših općina, u prošloj godini kroz Budžet smo osigurali 1.570.000 KM. Posebno značenje projekta – kojega nastavljamo – uz kvalitetu boravka i bolje uslove za rad učenika, nastavnika i ostaloga osoblja, svakako su značajne energetske i ekonomske uštede koje su izravni plod tog projekta.

Jedan od osnovnih ciljeva kojega je Vlada realizovala jest kupovina zgrade hotela Ero za zgradu Vlade, što će, konačnim završetkom i useljenjem, iznimno doprinijeti racionalizaciji javne uprave, dodatnoj uštedi i, svakako, poboljšanju efikasnosti rada u sistemu Vlade HNK-a.

Takođe, za više od 100% povećana su izdvajanja za sport i kulturu. U  2018. godini odobrili smo preko 1,5 miliona KM za projekte  u kulturi i podršku razvoju sportske infrastrukture i kulture sporta. 

Održivo gospodarenje okolišem, prostorom, prirodnim i infrastrukturnim potencijalima takođe je jedan od naših  prioritetnih strateških ciljeva u koje je Vlada uložila znatna materijalna sredstva iz vlastitih, donatorskih i kreditnih  sredstava, kako bi na najbrži, najefikasniji i najisplativiji način pomogla jedinicama lokalne samouprave i poboljšala kvalitetu školskih, ali i zdravstvenih i drugih javnih objekata. 

U prvoj etapi Projekta energetske efikasnosti, kojeg kontinuisano provodimo iz budžetskih, kreditnih i donatorskih sredstava, obnovljene, izgrađene i rekonstruirane su osnovne škole u Čitluku, u Crnićima sa sportskom salom, Četvrta, Šesta i Ilićka osnovna škola u Mostaru, OŠ Domanovići, OŠ S.S. Kranjčevića s dvoranom u Mostaru, OŠ u Drežnici, OŠ Biletić polje, OŠ Bijelo polje, OŠ kardinala Stepinca u Neumu, OŠ A.B. Šimića i Ivana Gundulića u Mostaru, osnovne škole u Gnojnicama i u Blagaju, OŠ Čelebići, OŠ Suljo Čilić u Jablanici i njezin područni odjel u Ostrošcu sa sportskom salom, OŠ Marka Marulića u Prozor-Rami, OŠ Služanj u Čitluku, dvije osnovne i srednja škola u Konjicu, srednje škole u Jablanici i Čapljini, Srednja građevinska škola Jurja Dalmatinca u Mostaru, sportska sala uz OŠ Međugorje-Bijakovići, kao i domovi zdravlja u Jablanici i u Mostaru te Općinski sud u Čitluku i čitlučka ispostava Službe za zapošljavanje HNK-a. 

Druga etapa ovoga projekta ''utopljavanja'' javnih objekata u HNK-u obuhvaća i Srednju mašinsko-saobraćajnu školu u Mostaru, Srednju školu u Prozor-Rami, domove zdravlja u Čapljini i Čitluku te Narodni univerzitet u Konjicu.

U projektu izgradnje OŠ Gnojnice, u značajnom iznosu učestvovala je i Vlada HNK-a.

Naravno, uz obnovu i izgradnju javnih objekata, posebna pozornost posvećena je osiguranju bolje saobraćajne povezanosti – rekonstrukciji i održavanju regionalnih saobraćajnica, za što je, u odnosu na Plan za prošlu godinu, Rebalansom izdvojeno više od 3 miliona KM (jučer uspješno završeno uređenje i asfaltiranje 3,6 km ceste prema Blidinju).

Značajna postignuća ostvarena su u okviru Ministarstva za pitanja boraca. Iznimno je važno, kada govorimo o boračkoj populaciji, da je usvojen Zakon o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica kojim se, na sustavan način i transparentno, utvrđuju prava kojima se poboljšava kvaliteta života boraca i članova njihovih porodica, prava nakon smrti korisnika, te ostala prava kojima se osiguravaju zaštita boraca i njihov dignitet. Utrošeno je više od 2 miliona KM za finansiranje ostvarenja svih onih prava koji proističu iz odredbi toga zakona.

Trend povećanog izdvajanja za prava boraca nastavlja se svake godine, što se potvrđuje kako Budžetom za 2018. jednako tako i Rebalansom Budžeta, iz kojih se finansiraju boračka udruženja i organizacije u značajnom iznosu od oko pola miliona KM. Vlada je dala saglasnost na Program sufinansiranja zapošljavanja djece poginulih boraca i djece ratnih vojnih invalida čiji je nositelj realizacije Služba za zapošljavanje HNK-a, u saradnji s Ministarstvom za pitanja boraca. Sporazumom o međusobnoj saradnji, osigurana su finansijska sredstva u ukupnom iznosu od 380.000 KM. Realizacijom toga Programa, zaposleno je 36 djece iz porodica poginulih boraca.

Nadalje, Vlada je dala saglasnost na Program pomoći zapošljavanja i samozapošljavanja boraca i članova njihovih porodica u HNK-a za period 2018.-2019. godina, i za tu namjenu osigurala 280.000 KM. Naše resorno ministarstvo organiziralo je Prvi sajam boračkih zadruga. Naime,  osnovana je 21 boračka zadruga s 214 zadrugara s boračkim statusom. Vlada je dala saglasnost Ministarstvu za provođenje Javnoga oglasa za stambeno zbrinjavanje boraca i članova njihovih porodica na području HNK-a i, na osnovu toga oglasa i pratećih odluka Vlade, izdvojena su sredstva  za stambeno zbrinjavanje u iznosu od 585.000 KM, čime su obuhvaćena 162 korisnika.

Cijenjeni poslanice i poslanici, u ovom sam izlaganju izdvojio samo nekoliko, po ličnom sudu, posebno značajnih stavki u Izvještaju o radu za 2018. godinu. 

Uvjeren sam u to kako svi dijelimo zajedničke ciljeve usmjerene ka boljitku našega kantona i njegovih građana te podržavamo projekte koji vode ostvarenju tih ciljeva. 

Stoga Vas pozivam da, u sinergiji zakonodavne i izvršne vlasti,  nastavimo i dalje predano raditi kako bismo, unatoč brojnim iskušenjima kroz koje prolazi naš kanton, uspjeli odgovoriti zadatku koji je pred nama, a koji je naša obaveza, prije svega, prema građanima koji su nam ukazali povjerenje.        

30-10-2019, 14:45

ZAVRŠENA SANACIJA CESTE SOVIĆKA VRATA – POTOK ZEC

Ovih dana završena je sanacija dionice Sovićka vrata – Potok zec na saobraćajnici Jablanica – Posušje.

Ukupno je sanirano odnosno asfaltirano oko 3600 metara zahtjevne ceste koja se nalazi na nadmorskoj visini od 1000 do 1250 metara. Istaknuto je kako cesta saobraćajno povezuje mrežu značajnih magistralnih i regionalnih cestovnih pravaca više općina i tri kantona, te će, uz povećanje mobilnosti i dostupnosti, biti generator privrednog razvoja cijeloga područja. Ujedno, to će biti najkraća cesta koja povezuje Hercegovačko-neretvanski, Hercegbosanski i Zapadnohercegovački kanton s Dalmacijom. Takođe, ima veliko značenje za održivo korištenje turističkih potencijala na Blidinju.

Inače, realizaciju projekta sanacije ceste vrijednoga oko 900.000 KM, na prijedlog Ministarstva saobraćaja i veza, odobrila je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona. Nakon početne faze obnove, Vlada Federacije BiH donijela je odluku o razvrstavanju dotadašnje regionalne u magistralnu cestu. Stoga je, u cilju završetka sanacije dionice, dogovorena saradnja kantonalnog i federalnog ministarstva saobraćaja i veza, te JP Ceste Federacije BiH, nakon čega je projekat uspješno završen.

30-10-2019, 14:03

OTVOREN 4. KONGRES O KATASTRU U BIH

U organizaciji Geodetskog društva Herceg-Bosne u Neumu je danas otvoren 4. Kongres o katastru u BiH.

U uvodnom obraćanju, prisutne je pozdravio i zaželio dobrodošlicu Ivan Lesko, predsjednik Geodetskog društva Herceg-Bosne naglasivši kako je namjera Društva svim zainteresiranima omogućiti uvid u aktuelnosti o katastru i zemljišnoj administraciji u BiH i susjedstvu.

Takođe je istaknuo kako Geodetsko društvo Herceg-Bosne u svom radu ima snažnu podršku Vlade Hercegovačko – neretvanskog kantona i dr. sc. Nevenka Hercega, premijera koji je podržao održavanje ovog trodnevnog kongresa.

Pozdravljajući prisutne u ime dr. sc. Nevenka Hercega, premijera Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, Darko Juka, savjetnik premijera istaknuo je kako je Vlada prihvaćanjem sponzorstva nad ovim značajnim događanjem potvrdila opredijeljenost za razvitak digitalizacije i modernizacije državnih registara.

''Veliki broj zemalja u svijetu prihvaća koncept otvorenog i neograničenog pristupa informacijama javnog sektora. To se, prije svega, odnosi na naučne, informacije o okolišu i, u zadnje vrijeme, prostorne informacije. Podaci o zemljištu i nekretninama najvažniji su infrastrukturni podaci o prostoru jedne države.

Katastarski podaci prostorno pokrivaju područje cijele države i čine vrijedan nacionalni resurs. Stoga je dostupnost podacima katastra važna za mnoge zainteresirane subjekte.

Naravno, postojanjem četiri registra, odnosno registra osoba, adresnog registra, katastra i zemljišne knjige u digitalnom okruženju javlja se i potreba njihove automatske veze onda kada se za vođenje jednog registra koriste podaci iz drugog registra. 

Vjerujem u to kako će ovaj kongres dati odgovore na pitanja vezana upravo za povezivanje osnovnih državnih registara, ali i rezultirati novim rješenjima kako bi prostorni podaci kojima upravlja javni sektor bili što dostupniji građanima. Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona podržava sve napore usmjerene na izradu efikasnog, sigurnog i održivog sistema evidencije nekretnina, te dostupnost i distribuciju tačnih i kvalitetnih digitalnih podataka“, rekao je savjetnik Juka.

Inače, tokom trodnevnoga održavanja Kongresa, na kojem se očekuje oko 300 stručnjaka iz zemalja okruženja, te Švedske, Belgije i Švicarske, uz prezentaciju radova koji se odnose na katastar i zemljišnu knjigu u praksi, tematski će biti obrađeni organizacija sistema zemljišne administracije, kao i moderne tehnologije u geodeziji i upravljanju zemljištem.

Takođe, bit će organizirano i svečano potpisivanje ugovora s Geodetskom upravom iz Švedske u svezi s projektom izgradnje kapaciteta za unapređenje zemljišne administracije i procedura u BiH - tzv. CILAP projekt.

30-10-2019, 12:49

GENERALNI KONZUL RH U VLADI HNK

Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona susreo se danas s dr. Markom Babićem, generalnim konzulom Republike Hrvatske u Mostaru.

Premijer Herceg upoznao je konzula Babića s aktuelnostima u rade Vlade, te najznačajnijim projektima koji se trenutno implementiraju. Na osobit način govorio je o nastojanjima Vlade da stvori pravni okvir i potakne snažnije privredne aktivnosti na području HNK. Izrazio je nadu u to kako će potencijali koje HNK ima biti još snažnije prepoznati među investitorima, u čemu značajnom vidi i ulogu Konzulata Republike Hrvatske u Mostaru.

Takođe, učesnici razgovora osvrnuli su se i na evropski put Bosne i Hercegovine, te u tomu svjetlu na Konferenciju Radne grupe za područje Zapadnog Balkana pri  Evropskom odboru regija koja je nedavno održana u Mostaru.

Premijer Herceg ponovno je naglasio kako Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona u cijelosti dijeli evropske vrijednosti i čvrsto je opredijeljena pomoći procesu što skorijega prijema Bosne i Hercegovine u članstvo Evropske unije. Potvrda tih riječi je i u činjenici kako je Vlada potpunim konsenzusom prihvatila biti domaćinom Konferencije na kojoj je razgovarano o dvije važne teme - odnosima BiH i Evropske unije s akcentom na posljednje pomake i kako EU može pomoći u rješavanju pitanja održavanja lokalnih izbora u Mostaru. Podcrtao je čvrsto uvjerenje u to kako se samo saradnjom i uz potrebne kompromise mogu osigurati vrijednosti koje vode stvaranju države jednakopravnih naroda i građana, snažne privrede i zadovoljnih ljudi, društva u kojemu vladaju odnosi zasnovani na povjerenju i razumijevanju, pravnoj sigurnosti i vjerodostojnoj vlasti.

Konzul Babić zahvalio je premijeru Hercegu na čestitkama i srdačnom prijemu, izrazivši nadu kako će dosadašnja iznimna saradnja Konzulata i Vlade HNK biti još više unaprijeđena.

30-10-2019, 12:05

OTVORENA MEĐUNARODNA NAUČNO-STRUČNA KONFERENCIJA PR DAYS MOSTARIENSIS

Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je otvorio Međunarodnu naučno-stručnu konferenciju „PR Days Mostariensis: Kriza i krizno komuniciranje“.

„Izražavam osobito zadovoljstvo činjenicom da je Mostar domaćinom vodećim naučnicima i praktičarima u odnosima s javnošću ovoga dijela Evrope, stručnjacima koji će svima nama koji se susrećemo s javnim komuniciranjem, osobito onima kojima su znanja iz ove oblasti itekako važna u savladavanju poslovnih izazova, prenijeti najnovije spoznaje, naučne standarde i ona vitalna –  praktična iskustva.

Ovogodišnja tema Konferencije jest „Kriza i krizno komuniciranje“. Usudio bih se ocijeniti kako je ove godine postavila sebi vrlo zahtjevan zadatak jer doba krize i potreba za kriznim komuniciranjem, najblaže rečeno, nisu nikome dragi, nitko im se ne veseli, ali svi, ako želimo – a želimo – biti odgovorni i spremni, moramo s njima računati i moramo imati pripremljene planove. Onda kada kriza dođe, moramo biti spremni! Spremni odgovoriti i konkretnim mjerama, ali i ispravnim komuniciranjem s ciljanom javnošću ili javnostima!

Raduje me što ćete, kao vrsni poznavatelji profesije, podijeliti s nama ishode i spoznaje do kojih ste došli u istraživanjima savremenih trendova odnosa s javnošću. Ono što upravo ovoj mladoj konferenciji daje posebnu snagu i značenje – taj je naučni rad. Ciljano rekoh ''mladoj'' jer, u tri godine iza nas, i u ovoj koja nas je okupila, ovaj projekat Studija odnosa s javnošću Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, plod vizije i rada našega rektora i tima njegovih saradnika, izrastao je u međunarodno prepoznat projekat čiji rezultati postavljaju nove standarde!“. - rekao je premijer Herceg.

Obraćajući se prisutnima, dr. sc. Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru rekao je kako su PR Days brend koji predstavlja sinergiju sveučilišta u BiH i zemalja u okruženju. Naglasio je i to kako je vrlo važan aspekat Konferencije uključenost svih studenata Sveučilišta u Mostaru. Takođe, uputio je riječi zahvale premijeru Hercegu i Vladi na redovnom sufinansiranju rada, ali i podršci koju daju različitim naučnim i infrastrukturnim projektima Sveučilišta, među kojima su i PR Days koje Vlada podržava od njegova osnivanja.

 

21-11-2019 14:20

DELEGACIJA VLADE OBIŠLA ZAVRŠENU DIONICU SOVIĆKA VRATA-POTOK ZEC

Delegacija Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, predvođena dr. sc. Nevenkom Hercegom, premijerom obišla je nedavno završenu cestovnu dionicu Sovićka vrata-Potok zec koja je dijelom regionalne saobraćajnice Jablanica-Posušje.

Završetkom toga projekta, ukupne vrijednosti od gotovo 900 hiljada KM, završena je izgradnja regionalne saobraćajnice R419, koja se, u ukupnoj dužini od 71,6 km, proteže od Jablanice, preko Doljana, Blidinja i Rakitna, do Posušja.

“Raduje me što smo uspješno završili projekat sanacije ove ceste koja povezuje mrežu značajnih magistralnih i regionalnih cestovnih pravaca više općina i tri kantona. Takođe, uz povećanje mobilnosti i dostupnosti, ona će biti generator privrednog razvoja cijeloga područja”, rekao je premijer Herceg.

Stjepan Krasić, ministar saobraćaja i veza podsjetio je na to kako saobraćajnica Jablanica- Posušje spaja tri iznimno važna magistralna cestovna pravca, i to M17 (Mostar-Jablanica-Konjic), M16.2 (Jablanica-Prozor/Rama) i M6.1 (Posušje-Tomislavgrad) te regionalnu cestu Tomislavgrad-Lipa-Blidinje pa se može govoriti o projektu od vitalnog značenja za HNK. Riječ je o najkraćoj saobraćajnici koja povezuje Hercegovačko-neretvanski, Hercegbosanski i Zapadnohercegovački kanton s Dalmacijom, a od osobita  je značenja i za održivo korištenje turističkih potencijala na Blidinju.

U delegaciji Vlade, uz premijera Hercega i ministra Krasića, bili su i ministri Slađan Bevanda, Donko Jović i Oliver Soldo.

Inače, realizaciju projekta sanacije ceste, na prijedlog Ministarstva saobraćaja i veza, odobrila je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona. Nakon početne faze obnove, Vlada Federacije BiH donijela je odluku o razvrstavanju dotadašnje regionalne u magistralnu cestu. Stoga je, u cilju završetka sanacije dionice, dogovorena saradnja kantonalnog i federalnog ministarstva saobraćaja i veza, te JP Ceste Federacije BiH, nakon čega je projekat uspješno završen.

 

 

 

 

 

21-11-2019 10:36

DAN FAKULTETA STROJARSTVA, RAČUNARSTVA I ELEKTROTEHNIKE

U prostorijama Fakulteta strojarstva, računarstva i elektrotehnike Sveučilišta u Mostaru danas je prigodnim programom obilježena 60. godišnjica osnivanja te visokoškolske ustanove.

Obraćajući se prisutnima dr. sc. Željko Stojkić, dekan čestitao je profesorima, studentima i svim radnicima, te zahvalio svima koji su pomagali i pomažu rad Fakulteta.

U ime dr. sc. Nevenka Hercega, premijera Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona zlatnu plaketu za podršku Vlade HNK Fakultetu primio je Darko Juka, savjetnik predsjednika.

20-11-2019 14:48
15-11-2018 15:15
07-11-2018 08:45
11-09-2018 13:45
14-08-2018 14:00