Službena stranica Vlade HNŽ/K

U današnjem broju Večernjeg lista objavljen je veliki intervju sa dr. sc. Nevenkom Hercegom, premijerom Hercegovačko-neretvanskog kantona, pod naslovom ''Izgradili smo stabilan i siguran kanton sa jasnim razvojnim putem. Prenosimo ga u potpunosti:
Sa dr. sc. Nevenkom Hercegom, premijerom Hercegovačko-neretvanskog kantona, razgovarali smo o nekoliko aktuelnih tema, počevši od konačnog imenovanja policijskog komesara Ministarstva unutrašnjih poslova HNK-a, preko niza drugih političkih, sigurnosnih, socijalnih, obrazovnih i administrativnih tema, do pitanja recesijskih efekata i, unatoč njima, osjetnoj stabilizaciji kantonalnih finansija.
Nakon gotovo čitave decenije burne trakavice oko dužnosti komesara policije u HNK-u, na posljednjoj je sjednici Vlade konačno riješeno i to pitanje koje, zapravo, omogućuje i rješavanje niza administrativnih, za MUP i njegove djelatnike vitalnih tema. Kažu da je vaša uloga bila ključna? Uspjeli ste riješiti to goruće pitanje – ''vrući krompir'' koji je vas dočekao pri preuzimanju dužnosti?
- Ne krijem ponos što smo, prošlosedmičnim imenovanjem Roberta Perića za komesara te Ramiza Hasića za zamjenika komesara kantonalne policije, to doveli do kraja. Postupak je u potpunosti proveden po predviđenom novom zakonskom obrascu. Naime, Nezavisna je skupštinska komisija, nakon provedene konkursne procedure, MUP-u odnosno Vladi dostavila prijedlog sa imenima dva najuspješnija kandidata za komesara i jednog za njegova zamjenika. Na sjednici u četvrtak predložio sam jednog za komesara, drugog za zamjenika, što je Vlada i usvojila pripadajućom odlukom. Problem imenovanja komesara policije otpočetka nam je bio jedno od prioritetnih pitanja, a njegovim rješavanjem značajno unapređujemo sigurnosno stanje u Kantonu, kao i funkcionisanje samog MUP-a te osiguravamo značajniju prisutnost policijskih snaga na terenu. Ovim smo omogućili i konačno otkočenje procesa popunjavanja više od 250 radnih mjesta nedostajućih policijskih službenika i drugih djelatnika u MUP-u, kao i rješavanje niza kadrovskih i administrativnih pitanja na koja se čeka godinama, poput napredovanja, odnosno tzv. činovanja policijskih djelatnika koji su za to stekli uslove, a kojima to znači i bolji status i viša primanja. Ukupan je proces, u najmanju ruku, bio složen i iscrpljujući i, zaista, ne krijem taj osjećaj ponosa jer ćemo na ovaj način Vladi u novom sazivu omogućiti rad uz značajno rasterećenje u odnosu na ono s čim smo se bili primorani nositi.
Iz dokumenata budžeta za tekuću godinu i svih njegovih izmjena i dopuna koji su uslijedili stiče se dojam kako ste, unatoč aktuelnoj finansijsko-energetskoj krizi, poskupljenjima i recesiji, uspjeli stabilizirati kantonalne finansije, ali i osigurati socijalni mir u kontinuiranoj interakciji sa sindikalnim organizacijama?
- Naše su finansije uistinu stabilne, uredno ispunjavamo sve preuzete obaveze, nismo stvarali nova zaduženja, a uhvatili smo se ukoštac sa svim nasljeđenim problemima, u smislu vrlo opterećujućih potraživanja po sudskim presudama i sl. Budžet je fluidan jer imamo izmirene sve kratkoročne obaveze, a dugovanja koja saniramo su, kažem, nasljeđena i značajno smanjena u odnosu na ono stanje koje smo preuzeli 2015. godine. Odgovornim planiranjem i domaćinskim gospodarenjem zadržali smo socijalnu, ali i uspjeli postići snažnu razvojnu budžetsku dimenziju unatoč svim izazovima. Što se tiče odnosa sa našim socijalnim partnerima, sa jednim iznimnim zadovoljstvom uvijek ističem kako imamo potpisane sve granske kolektivne ugovore i stalan, konstruktivan dijalog kroz svih osam godina mandata. Vlada je pokazala sluh i razumijevanje za sve probleme te napravila vidljive pomake u socijalnim odnosima i poboljšanju i prava kao i životnog i radnog standarda svih budžetskih korisnika, kako kroz povećanje ličnih dohodaka tako i kroz rješavanje niza statusnih i drugih pitanja koje utvrđuju sekundarna prava iz radno-pravnih odnosa. Svima smo, dakle, uspjeli podići plate te osigurati i niz dopunskih prava po traženjima sindikalnih organizacija. Pojedinim korisnicima budžeta povećanje plate, uz povećanje pratećih naknada, znači čak 50-procentno povećanje ukupnih mjesečnih primanja. Nedavno smo korigirali i iznose toplih obroka, ispravili smo dugogodišnje nepravde u radno-pravnim statusima, ponajviše kada je riječ o sistemu obrazovanja, riješili pitanje naknada za prevoz, uspjeli sačuvati sva radna mjesta. Sve to i unatoč aktuelnim globalnim izazovima zdravstveno-sigurnosno-finansijske prirode. Mogu zaključiti kako, kao Vlada, imamo uzoran odnos sa sindikatima, za primjer drugima.
Uz kontinuiranu podršku studentima, kroz stipendije i subvencije, te dinamičan pripravnički program, Vlada je ove godine napravila iskorak i nabavkom besplatnih školskih udžbenika, podrškama porodiljama i nezaposlenima, mladim naučnicima…
- I tu smo pokazali maksimalnu socijalnu osjetljivost, osiguravši besplatne školske udžbenike za sve učenike u osnovnim školama u HNK-u, njih više od 16 hiljada u svih devet razreda osnovnoškolskoga sistema. Time, osim što smo potpomogli naše mlade porodice sa djecom, u potpunosti smo rasteretili naše jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradove. Također, osigurali smo, u okolnostima sveopćeg poremećaja na tržištima, jednokratnu podršku nezaposlenima sa evidencije naše Službe za zapošljavanje, a nedavno i za 5500 zaposlenih korisnika kantonalnog budžeta. Majkama-porodiljama ćemo, umjesto dosadašnjih šest, novčanu podršku isplaćivati punih dvanaest mjeseci, dakle, udvostručena je. Prvi smo pokrenuli programe podrške mladim naučnicima, a poznato je kako na ''leđima'' ovog kantona počivaju najveća novčana izdvajanja za niz centralnih nacionalnih, univerzitetskih, zdravstvenih, kulturnih, prosvjetnih, medijskih, sportskih i drugih institucija. Kontinuirano provodimo programe primanja pripravnika, osiguravajući mladim ljudima prvo radno iskustvo, a ovim aktuelnim konkursom, u uredima Vlade i kantonalnih organa uprave više od 1000 mladih odradit će taj vrijedni pripravnički staž. Godinama već pružamo podršku studentima kroz stipendije i subvencije smještaja koje smo, također, uvećali za period od naredne akademske godine.
Stipendirate sve studente koji se jave na javni konkurs?
- To je tačno. Ovaj kanton, i na to sam jako ponosan, u program stipendiranja uzima sve studente koji se prijave i zadovolje uslove javnog konkursa, a obuhvatili smo dosad više od 2700 studenata sa prostora cjelokupnog HNK-a, dakle, iz svih naših gradova i općina, od Rame i Konjica, do Neuma i Ravnoga. Šaljemo poruku maksimalne opredijeljenosti da proaktivnom politikom utičemo na podršku i razvoj visokog obrazovanja te poboljšavamo uslove studentskog i sveučilišnog standarda. Sve to na tragu je, pak, širega plana demografske obnove i zadržavanja mladih na ovim prostorima, uz nezaobilazan rast i razvoj kroz osiguranje stalnog poboljšanja općega standarda i života te obrazovanja i rada.
Pružili ste jaku podršku zdravstvenom sistemu i brojnim projektima, ali i potpunim finansiranjem višemilionskih kredita za izgradnju i opremanje naših bolničkih ustanova, među kojima se svakako ističe dugoočekivana Klinika za dječje bolesti SKB-a Mostar?
- Javnosti je, vjerujem, dobro poznato kako je Vlada HNK-a u potpunosti na sebe preuzela 32 miliona KM težak kredit Saudijskog fonda za razvoj, namijenjen je za izgradnju i obnovu sve tri bolnice u našem kantonu, dakle, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića i Opće bolnice Konjic. Nedavno su nas direktori te tri bolničke ustanove, dr. Ante Kvesić, dr. Zlatko Guzin i dr. Dženan Lepar, informisali o realizaciji projekata finansiranih kreditom Saudijskoga fonda, ali i o poteškoćama sa kojima se susreću zbog snažnih poremećaja na tržištu i drastičnog porasta cijena. Na tom smo tragu, na posljednjoj sjednici Vlade, 27. oktobra, raspravljali o dodatnom kreditnom zaduženju kod Razvojne banke FBiH u iznosu od 15 miliona KM, želeći osigurati uspješan završetak izgradnje i opremanja Klinike za dječje bolesti - Pedijatrije SKB-a Mostar te dovršetak izgradnje, obnove i opremanja više odjela druge dvije bolnice. Potpuno smo posvećeni tome da završetak tih projekata ne smije biti doveden u pitanje. Izgradnja i opremanje tih bolnica od iznimne je važnosti za sve stanovnike HNK-a, ali i prostora koji ovim ustanovama gravitiraju (ne zaboravimo da SKB-u Mostar gravitiraju pacijenti iz tri susjedna kantona). Vlada je zato odlučila preduzeti sve potrebne radnje kako bi osigurala dodatnih 15 miliona KM, o čemu ćemo se konačno izjasniti ubrzo, na jednoj od narednih sjednica.
Nije to jedini način na koji pružate podršku i kantonalnom i zdravstvu jedinica lokalne samouprave?
- Prošle smo sedmice rasporedili pet novih vozila hitne pomoći koje smo nabavili za potrebe domova zdravlja u Čapljini, Čitluku, Konjicu, Mostaru i Stocu. Ujedno je usvojen i zaključak da, pri izradi budžeta za 2023. godinu, u skladu sa mogućnostima i potrebama domova zdravlja, budu planirana sredstva za nabavku vozila hitne pomoći i za domove zdravlja u ostalim gradovima i općinama HNK-a. Nije to prvi put da, uz višestruko povećanje životnog standarda naših doktora i drugih zdravstvenih djelatnika, povećanjem ličnih dohodaka i drugih prava iz novih kolektivnih ugovora, pružamo ovakve oblike podrške našim zdravstvenim ustanovama i primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. I ne samo njima jer redovno vozilima i opremom opskrbljujemo vatrogasna društva i ispostave civilne zaštite po općinama i gradovima, obnavljamo javne objekte diljem kantona… Ali, pozvali smo javno naše gradove i općine da se i sami aktivnije uključe u opremanje hitnih službi, u energetske obnove javnih objekata, u primanje većega broja pripravnika, stipendiranje studenata, stimuliranje razvoja našeg obrazovanja i demografske obnove.
Spomenuli ste energetsku obnovu javnih objekata. Više ste puta isticali kako je HNK svojevrsni predvodnik na tom planu u cjelokupnoj FBiH?
- Možemo se podičiti svime dosad učinjenim u okviru projekta energetske efikasnosti. Premda smo se, našim dolaskom, dakle, 2015. godine, relativno kasno uključili u ove procese u odnosu na druge kantone u FBiH, Vlada HNK-a zaista jest postala svojevrsnom predvodnicom na prostoru cijele Federacije. Obnovili smo otprilike 40 javnih objekata na prostoru cijelog kantona. Riječ je, dominantno, o zgradama osnovnih i srednjih škola, potom domova zdravlja, policijskim i sudskim objektima, objektima kulturne baštine, itd. Naš je konačni cilj energetski obnoviti sve javne objekte u HNK i raduje me što mogu reći kako smo nadomak njegovom ostvarenju. Vlada u projekat energetske efikasnosti ulaže značajna finansijska, budžetska, donatorska i kreditna sredstva. Prošle smo sedmice, u nastavku njegove provedbe, potpisali ugovore za dovršetak započetih radova na Domu zdravlja Čitluk i Centru za kulturu pri Narodnom univerzitetu Konjic, ali smo sklopili i ugovor za obnovu i ''utopljavanje'' Kantonalnog suda Mostar koji je zaštićen kao spomenik kulture koji datira iz austrougarskoga perioda, što usložnjava sam pristup njegovoj obnovi. To je jedna od naših krajnje reprezentativnih zgrada i raduje me što je, nakon što smo obnovili i ‘’utoplili’’ i kantonalnu Skupštinu, i zgrada Kantonalnog suda došla na red. Uskoro ide obnova, nadgradnja i prenamjena hotela ''Ero'' za zgradu Vlade HNK-a, za što smo osigurali početna sredstva i od Grada dobili urbanističku saglasnost. Čim dobijemo građevinsko odobrenje, krećemo sa radovima.
Objekti koje obnavljate uglavnom nisu u vlasništvu Kantona?
- Tako je. Dominantno su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, ali je Vlada HNK-a velikodušno preuzela tu obavezu na sebe, pruživši i na taj način značajnu podršku našim gradovima i općinama. Osim što smo time zaštitili te energetski i životno primjetno unaprjedili cjelokupan prostor HNK-a, ostvarili smo i uštede budžetskih sredstava. Premda te aktivnosti iziskuju značajna finansijska sredstva i izniman pregovarački, organizacijski, koordinacijski i provedbeni napor, svjesni smo kako ulaganje u energetsku obnovu javnih objekata prati njihovu energetsku, ekonomsku i okolišnu opravdanost kroz vrijeme. Na osobit način ističem kako su ta ulaganja jedan od najboljih oblika ulaganja u zaštitu okoliša jer prostor u kojem živimo moramo čuvati i očuvati. Međutim, ne smije se gubiti iz vida i druga vrsta značaja obnove i unapređenja naših javnih objekata, gdje u prvom redu mislim na škole, školske sale i domove zdravlja, ali i na druge značajne institucije i ustanove za svakodnevno funkcionisanje naših života. ''Utopljavanje'' i ambijentalno uređenje naših sredina, osobito onih urbanih, značajno podiže standard boravka i rada u njima, uslove za izvođenje nastavnog procesa, uslove za liječenje, uslove za obavljanje administrativno-upravnih poslova, itd. Sve to podiže i nivo kvalitete življenja u našim gradovima i općinama, odnosno djeluje i na smanjenje trenda iseljavanja, čime direktno doprinosimo našim nastojanjima u očuvanju i unapređenju postojeće demografske slike HNK-a.
Dali ste veliki značaj i donošenju strateških dokumenata HNK-a?
- Na to smo stavili jak akcenat. Donijeli smo prvu multidisciplinarnu i multisektorsku krovnu strategiju razvoja HNK-a, kao i prvi kantonalni prostorni plan koji je osnova za jače privlačenje investitora, jačanje privrede i apliciranje projekata na konkurse finansirane iz EU fondova. Nakon dosta složenoga rada na izradi strategije, u koji smo uključili brojne stručnjake i dionike iz različnih područja vlasti i šire društvene zajednice, sada imamo izvrstan osnovni dokument za izradu sektorskih strategija, dokumenta okvirnoga budžeta, budžeta i programa naših javnih investicija… Osnovna strategijska načela su privredna i okolišna održivost i socijalna uključenost te veza sa ostalim planskim dokumentima, od onih na kantonalnom nivou do strategije Evropa 2020 i nove EU strategije. Također, planirane su aktivnosti, instrumenti i mjere usmjereni na stvaranje prepoznatljive, preduzetnog i privlačnog kantona, a ostajemo i do kraja opredijeljeni realizaciji prekograničnih i transnacionalnih projekata, što poimam i kao jednu od najsnažnijih potvrda predanosti Vlade HNK-a evropskom putu ove zemlje i prepoznavanju HNK-a kao pouzdane i poželjne partnerice za ulaganja u njezin rast, razvoj i prosperitet.