Službena stranica Vlade HNŽ/K
SKUPŠTINA USVOJILA IZVJEŠTAJ O RADU VLADE
Na današnjoj, 3. sjednici Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona jednoglasno je usvojila Izvještaj o radu Vlade HNK za 2018. godinu.
Obraćanje premijera Hercega, u kojem je skupštinskim poslanicima predstavio najvažnije projekte prenosimo u cjelini:
Poštovani predsjedavajući i dopredsjedavajući, Cijenjeni poslanice i poslanici, kolege ministri, prisutni gosti!
Pred Vama je Izvještaj o radu Vlade u 2018. godini – godini koja je bila Izborna i rekao bih vrlo zahtjevna. Godina koja se može mjeriti, po planiranom i učinjenom, sa svakom do sada (na kraju to su rekli i birači).
Kada sam, za ovom govornicom, predstavljao Program rada Vlade za 2018. godinu, rekao sam kako je, prije svega, usmjeren na realizaciju strateških i prioritetnih ciljeva koji su utvrđeni Strategijom i Akcionim planom za njezinom implementacijom, te usvojenim sektorskim strateškim dokumentima i godišnjim planovima rada kantonalnih ministarstava, samostalnih kantonalnih uprava i upravnih organizacija.
Analizirajući naš rad u prošloj godini, mogu reći kako smo ostvarili zapažene, najvećim dijelom planirane rezultate, a u nekim segmentima i premašili ono što smo tada Programom rada zacrtali. Istina, s nekim segmentima nismo toliko zadovoljni – kao što je zakonodavna aktivnost nekih naših resora (morala je biti puno bolja).
Uz podizanje nivoa sigurnosti, svi usporedni pokazatelji koji određuju stanje sigurnosti u 2018. godini pozitivni su u odnosu na 2017. godinu odnosno zabilježen je manji broj prekršaja javnoga reda i mira, manje krivičnih djela, a smanjen je i ukupan broj saobraćajnih nesreća, posebno broj nesreća s poginulim i teže povrijeđenim osobama – nastavili smo voditi održivu, razumnu i uravnoteženu fiskalnu politiku koja je omogućila da ostvareni suficit tzv. Rebalansom Budžeta preusmjerimo u različite razvojno-socijalne programe jedinicama lokalne samouprave, za: komunalnu i cestovnu infrastrukturu; visokoškolskim, naučnim i zdravstvenim ustanovama, staračkim domovima, kulturnim i sportskim institucijama, privredi, poljoprivredi i turizmu, a dio sredstava na izmirenje obaveza za izvršne sudske presude, za što smo lani izdvojili više od 6 miliona KM, što značajno doprinosi daljoj proceduri ušteda, a i značajno smanjuje dug u ovoj oblasti djelovanja.
Stabilizacija finansijskih prilika omogućila nam je, u duhu socijalnoga dijaloga, uspješno završiti pregovore i potpisati kolektivne ugovore sa svim reprezentativnim sindikatima, onim iz: zdravstva, obrazovanja, uprave i sudske vlasti, kao i policije.
Na osnovu potpisanih kolektivnih ugovora, svim budžetskim korisnicima plate će biti povećane ukupno za 15%. Za ovu godinu već smo ih povećali za 5%, a u narednih dvije godine bit će povećane za još po 5% godišnje. U zdravstvu, ta povećanja za doktore i stomatologe idu od 20 do 34% (u prvoj godini primjene Kolektivnog ugovora).
Budući da je jedan od naših prioriteta poboljšanje stanja u zdravstvu, uz potpisivanje kolektivnoga ugovora sa zdravstvenim djelatnicima, čime su omogućene značajno veće plate, o čemu sam maloprije govorio, nastavili smo aktivnosti na osiguranju dodatnih sredstava zdravstvenim ustanovama. Na tomu tragu, Vlada je prihvatila preuzimanje otplate staroga kreditnog zaduženja u iznosu 3 miliona KM, koji je vraćao Zavod zdravstvenoga osiguranja HNK-a, čime je otvorila put Zavodu da tih dodatnih 3 miliona KM na godišnjem nivou preusmjeri zdravstvenim ustanovama. Ujedno, najznačajniji dio ostvarenih 11 miliona KM suficita našega Zavoda za 2018. godinu usmjeren je na poboljšanje materijalnoga statusa bolničkih i zdravstvenih ustanova i njihovih zaposlenika.
U prošloj godini, potpisan je i kreditni sporazum sa Saudijskim fondom za izgradnju nove Dječje bolnice-pedijatrije u okviru SKB-a Mostar i za modernizacije druge dvije bolnice - KB-a Mostar i Opće bolnice u Konjicu, u ukupnom iznosu od 32 miliona KM. Kredit će u cijelosti vraćati Kanton.
Doprinos poboljšanju kvaliteta života građana nastojali smo osigurati i aktivnostima usmjerenim na poboljšanje zdravstvenih usluga te promociju zdravlja i prevenciju bolesti. Premda su provedeni brojni programi prevencije bolesti, istaknut ću kako je Vlada HNK-a, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, prva u BiH usvojila Kantonalni program ranoga otkrivanja raka dojke, koji obuhvaća žene u dobi od 45 do 69 godina, bez obzira na status zdravstvenoga osiguranja, a njih je u HNK-u više od 32 hiljade.
U 2018. godini provedeno je i niz aktivnosti na jačanju socijalne uključenosti i solidarnosti, u cilju demografske obnove, zaštite djece, majčinstva i porodice u stanju socijalne potrebe, pri čemu je zaštita porodice s djecom bila u vrhu prioriteta Vlade. Na prijedlog resornoga ministarstva, Vlada je, nakon izvršene analize primjene Zakona o zaštiti porodice s djecom (usvojenog nakon 19 godina), donijela odluke kojima je udvostručila visinu novčane podrške ženi-majci koja nije u radnom odnosu, te visinu jednokratne podrške za opremu novorođenoga djeteta koju sada dobivaju sva novorođena djeca, što ste, na prošlom zasjedanju, uz još neka poboljšanja, prihvatili i vi – poslanici.
Briga za mladež ogleda se i u projektu kojega kontinuisano provodimo već duži niz godina – prijem pripravnika - kojih smo lani u kantonalnim organima zaposlili više od 160, te im omogućili jednogodišnje osposobljavanje za rad u struci i stjecanje prvoga radnog iskustva.
Takođe, uz redovno sufinansiranje rada dva naša javna sveučilišta - Sveučilišta i Univerziteta, kao i dva studenska doma, Vlada je podržavala i brojne projekte opremanja fakulteta, uređenja kampusa (godišnje oko 10 miliona KM), te stipendirala i subvencionisala smještaj u studentske domove za sve koji su se prijavili na naš konkurs– za njih više od 1.800.
Naravno, naš rad i podrška projektima iz različitih oblasti za koje smo nadležni ne bi bio moguć bez jačanja privrednih aktivnosti u Kantonu. Svjesni značaja razvoja privrede, podizanja konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, poljoprivrede i turizma, što je strateški cilj, prepoznat Integrisanom Strategijom razvoja (koju smo donijeli u ovom mandatu), nastavili smo aktivnosti kojima se pojednostavljuje i ubrzava proces registracije poslovnih subjekata.
Tako smo, protekle godine, priredili izmjene Zakona o sudskim taksama s tarifom, čime je izvršeno ciljano smanjenje visine tih pristojbi za 50% prilikom upisa u sudski registar, što bi trebalo pozitivno utjecati na poslovanje, ulaganja, ''rasterećenje'' poslovnih subjekata, kao i na povećanje njihove konkurentske sposobnosti. Novi Zakon o koncesijama, takođe, je dao pozitivne efekte.
Nadalje, na ime naknada za korištenje voda, na godišnjem nivou uprihodimo do 3,2 miliona KM, što s nepovučenim sredstvima koje prenosimo iz prethode godine, dosegne između 5 i 6 miliona godišnje, koje usmjeravamo u niz različitih projekata u općinama i u gradovima našega kantona.
Izdvajamo u stalno obnavljanje i osnaživanje kvalitete opremljenosti općinskih i gradskih vatrogasnih brigada, na čemu Civilna zaštita intenzivno radi. Važno je istaknuti kako su sve jedinice lokalne samouprave dobile barem jedno vozilo za vatrogasne brigade, a vrlo je važan i projekat nabavke kamera za rano otkrivanje požara, u okviru projekta prekogranične saradnje s Republikom Hrvatskom.
Akcionim planom za provođenje Strategije razvoja konkretizirali smo i različite mjere i projekte u okviru svakoga od tri strateška cilja:
Kada govorimo o prvom strateškom cilju – podizanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, poljoprivrede i turizma, ističem kako smo Odlukom Vlade odobrili milion KM za subvencije preduzećima, preduzetnicima i klasterima. Protekle godine, drugi puta smo osigurali 1.200.000 KM poticaja poljoprivrednicima, takođe i milion KM za razvoj novih turističkih proizvoda.
Svjesni značenja bolje saobraćajne povezanosti, Vlada je, s Gradom Mostarom i Aerodromom Mostar, zaključila Sporazum o subvencionisanju troškova direktnih letova niskotarifnoga avioprijevoznika EUROWINGS, te za tu namjenu osigurala i prošle godine 500.000 KM. Aktivno smo uključeni u razgovore koji se vode i sa aviotvrtkama - Rayanair, Vueling, Wizz air, Turkish i s drugima…
Poboljšanje kvaliteta života građana, u skladu sa EU standardima, naš je drugi strateški cilj. Nastavili smo projekt obnove javnih objekata, osobito zgrada osnovnih i srednjih škola i domova zdravlja u Kantonu.
Za izgradnju, obnovu i rekonstrukciju školskih zgrada i sportskih sala osnovnih i srednjih škola u više naših općina, u prošloj godini kroz Budžet smo osigurali 1.570.000 KM. Posebno značenje projekta – kojega nastavljamo – uz kvalitetu boravka i bolje uslove za rad učenika, nastavnika i ostaloga osoblja, svakako su značajne energetske i ekonomske uštede koje su izravni plod tog projekta.
Jedan od osnovnih ciljeva kojega je Vlada realizovala jest kupovina zgrade hotela Ero za zgradu Vlade, što će, konačnim završetkom i useljenjem, iznimno doprinijeti racionalizaciji javne uprave, dodatnoj uštedi i, svakako, poboljšanju efikasnosti rada u sistemu Vlade HNK-a.
Takođe, za više od 100% povećana su izdvajanja za sport i kulturu. U 2018. godini odobrili smo preko 1,5 miliona KM za projekte u kulturi i podršku razvoju sportske infrastrukture i kulture sporta.
Održivo gospodarenje okolišem, prostorom, prirodnim i infrastrukturnim potencijalima takođe je jedan od naših prioritetnih strateških ciljeva u koje je Vlada uložila znatna materijalna sredstva iz vlastitih, donatorskih i kreditnih sredstava, kako bi na najbrži, najefikasniji i najisplativiji način pomogla jedinicama lokalne samouprave i poboljšala kvalitetu školskih, ali i zdravstvenih i drugih javnih objekata.
U prvoj etapi Projekta energetske efikasnosti, kojeg kontinuisano provodimo iz budžetskih, kreditnih i donatorskih sredstava, obnovljene, izgrađene i rekonstruirane su osnovne škole u Čitluku, u Crnićima sa sportskom salom, Četvrta, Šesta i Ilićka osnovna škola u Mostaru, OŠ Domanovići, OŠ S.S. Kranjčevića s dvoranom u Mostaru, OŠ u Drežnici, OŠ Biletić polje, OŠ Bijelo polje, OŠ kardinala Stepinca u Neumu, OŠ A.B. Šimića i Ivana Gundulića u Mostaru, osnovne škole u Gnojnicama i u Blagaju, OŠ Čelebići, OŠ Suljo Čilić u Jablanici i njezin područni odjel u Ostrošcu sa sportskom salom, OŠ Marka Marulića u Prozor-Rami, OŠ Služanj u Čitluku, dvije osnovne i srednja škola u Konjicu, srednje škole u Jablanici i Čapljini, Srednja građevinska škola Jurja Dalmatinca u Mostaru, sportska sala uz OŠ Međugorje-Bijakovići, kao i domovi zdravlja u Jablanici i u Mostaru te Općinski sud u Čitluku i čitlučka ispostava Službe za zapošljavanje HNK-a.
Druga etapa ovoga projekta ''utopljavanja'' javnih objekata u HNK-u obuhvaća i Srednju mašinsko-saobraćajnu školu u Mostaru, Srednju školu u Prozor-Rami, domove zdravlja u Čapljini i Čitluku te Narodni univerzitet u Konjicu.
U projektu izgradnje OŠ Gnojnice, u značajnom iznosu učestvovala je i Vlada HNK-a.
Naravno, uz obnovu i izgradnju javnih objekata, posebna pozornost posvećena je osiguranju bolje saobraćajne povezanosti – rekonstrukciji i održavanju regionalnih saobraćajnica, za što je, u odnosu na Plan za prošlu godinu, Rebalansom izdvojeno više od 3 miliona KM (jučer uspješno završeno uređenje i asfaltiranje 3,6 km ceste prema Blidinju).
Značajna postignuća ostvarena su u okviru Ministarstva za pitanja boraca. Iznimno je važno, kada govorimo o boračkoj populaciji, da je usvojen Zakon o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica kojim se, na sustavan način i transparentno, utvrđuju prava kojima se poboljšava kvaliteta života boraca i članova njihovih porodica, prava nakon smrti korisnika, te ostala prava kojima se osiguravaju zaštita boraca i njihov dignitet. Utrošeno je više od 2 miliona KM za finansiranje ostvarenja svih onih prava koji proističu iz odredbi toga zakona.
Trend povećanog izdvajanja za prava boraca nastavlja se svake godine, što se potvrđuje kako Budžetom za 2018. jednako tako i Rebalansom Budžeta, iz kojih se finansiraju boračka udruženja i organizacije u značajnom iznosu od oko pola miliona KM. Vlada je dala saglasnost na Program sufinansiranja zapošljavanja djece poginulih boraca i djece ratnih vojnih invalida čiji je nositelj realizacije Služba za zapošljavanje HNK-a, u saradnji s Ministarstvom za pitanja boraca. Sporazumom o međusobnoj saradnji, osigurana su finansijska sredstva u ukupnom iznosu od 380.000 KM. Realizacijom toga Programa, zaposleno je 36 djece iz porodica poginulih boraca.
Nadalje, Vlada je dala saglasnost na Program pomoći zapošljavanja i samozapošljavanja boraca i članova njihovih porodica u HNK-a za period 2018.-2019. godina, i za tu namjenu osigurala 280.000 KM. Naše resorno ministarstvo organiziralo je Prvi sajam boračkih zadruga. Naime, osnovana je 21 boračka zadruga s 214 zadrugara s boračkim statusom. Vlada je dala saglasnost Ministarstvu za provođenje Javnoga oglasa za stambeno zbrinjavanje boraca i članova njihovih porodica na području HNK-a i, na osnovu toga oglasa i pratećih odluka Vlade, izdvojena su sredstva za stambeno zbrinjavanje u iznosu od 585.000 KM, čime su obuhvaćena 162 korisnika.
Cijenjeni poslanice i poslanici, u ovom sam izlaganju izdvojio samo nekoliko, po ličnom sudu, posebno značajnih stavki u Izvještaju o radu za 2018. godinu.
Uvjeren sam u to kako svi dijelimo zajedničke ciljeve usmjerene ka boljitku našega kantona i njegovih građana te podržavamo projekte koji vode ostvarenju tih ciljeva.
Stoga Vas pozivam da, u sinergiji zakonodavne i izvršne vlasti, nastavimo i dalje predano raditi kako bismo, unatoč brojnim iskušenjima kroz koje prolazi naš kanton, uspjeli odgovoriti zadatku koji je pred nama, a koji je naša obaveza, prije svega, prema građanima koji su nam ukazali povjerenje.
ZAVRŠENA SANACIJA CESTE SOVIĆKA VRATA – POTOK ZEC
Ovih dana završena je sanacija dionice Sovićka vrata – Potok zec na saobraćajnici Jablanica – Posušje.
Ukupno je sanirano odnosno asfaltirano oko 3600 metara zahtjevne ceste koja se nalazi na nadmorskoj visini od 1000 do 1250 metara. Istaknuto je kako cesta saobraćajno povezuje mrežu značajnih magistralnih i regionalnih cestovnih pravaca više općina i tri kantona, te će, uz povećanje mobilnosti i dostupnosti, biti generator privrednog razvoja cijeloga područja. Ujedno, to će biti najkraća cesta koja povezuje Hercegovačko-neretvanski, Hercegbosanski i Zapadnohercegovački kanton s Dalmacijom. Takođe, ima veliko značenje za održivo korištenje turističkih potencijala na Blidinju.
Inače, realizaciju projekta sanacije ceste vrijednoga oko 900.000 KM, na prijedlog Ministarstva saobraćaja i veza, odobrila je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona. Nakon početne faze obnove, Vlada Federacije BiH donijela je odluku o razvrstavanju dotadašnje regionalne u magistralnu cestu. Stoga je, u cilju završetka sanacije dionice, dogovorena saradnja kantonalnog i federalnog ministarstva saobraćaja i veza, te JP Ceste Federacije BiH, nakon čega je projekat uspješno završen.
OTVOREN 4. KONGRES O KATASTRU U BIH
U organizaciji Geodetskog društva Herceg-Bosne u Neumu je danas otvoren 4. Kongres o katastru u BiH.
U uvodnom obraćanju, prisutne je pozdravio i zaželio dobrodošlicu Ivan Lesko, predsjednik Geodetskog društva Herceg-Bosne naglasivši kako je namjera Društva svim zainteresiranima omogućiti uvid u aktuelnosti o katastru i zemljišnoj administraciji u BiH i susjedstvu.
Takođe je istaknuo kako Geodetsko društvo Herceg-Bosne u svom radu ima snažnu podršku Vlade Hercegovačko – neretvanskog kantona i dr. sc. Nevenka Hercega, premijera koji je podržao održavanje ovog trodnevnog kongresa.
Pozdravljajući prisutne u ime dr. sc. Nevenka Hercega, premijera Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, Darko Juka, savjetnik premijera istaknuo je kako je Vlada prihvaćanjem sponzorstva nad ovim značajnim događanjem potvrdila opredijeljenost za razvitak digitalizacije i modernizacije državnih registara.
''Veliki broj zemalja u svijetu prihvaća koncept otvorenog i neograničenog pristupa informacijama javnog sektora. To se, prije svega, odnosi na naučne, informacije o okolišu i, u zadnje vrijeme, prostorne informacije. Podaci o zemljištu i nekretninama najvažniji su infrastrukturni podaci o prostoru jedne države.
Katastarski podaci prostorno pokrivaju područje cijele države i čine vrijedan nacionalni resurs. Stoga je dostupnost podacima katastra važna za mnoge zainteresirane subjekte.
Naravno, postojanjem četiri registra, odnosno registra osoba, adresnog registra, katastra i zemljišne knjige u digitalnom okruženju javlja se i potreba njihove automatske veze onda kada se za vođenje jednog registra koriste podaci iz drugog registra.
Vjerujem u to kako će ovaj kongres dati odgovore na pitanja vezana upravo za povezivanje osnovnih državnih registara, ali i rezultirati novim rješenjima kako bi prostorni podaci kojima upravlja javni sektor bili što dostupniji građanima. Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona podržava sve napore usmjerene na izradu efikasnog, sigurnog i održivog sistema evidencije nekretnina, te dostupnost i distribuciju tačnih i kvalitetnih digitalnih podataka“, rekao je savjetnik Juka.
Inače, tokom trodnevnoga održavanja Kongresa, na kojem se očekuje oko 300 stručnjaka iz zemalja okruženja, te Švedske, Belgije i Švicarske, uz prezentaciju radova koji se odnose na katastar i zemljišnu knjigu u praksi, tematski će biti obrađeni organizacija sistema zemljišne administracije, kao i moderne tehnologije u geodeziji i upravljanju zemljištem.
Takođe, bit će organizirano i svečano potpisivanje ugovora s Geodetskom upravom iz Švedske u svezi s projektom izgradnje kapaciteta za unapređenje zemljišne administracije i procedura u BiH - tzv. CILAP projekt.
GENERALNI KONZUL RH U VLADI HNK
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona susreo se danas s dr. Markom Babićem, generalnim konzulom Republike Hrvatske u Mostaru.
Premijer Herceg upoznao je konzula Babića s aktuelnostima u rade Vlade, te najznačajnijim projektima koji se trenutno implementiraju. Na osobit način govorio je o nastojanjima Vlade da stvori pravni okvir i potakne snažnije privredne aktivnosti na području HNK. Izrazio je nadu u to kako će potencijali koje HNK ima biti još snažnije prepoznati među investitorima, u čemu značajnom vidi i ulogu Konzulata Republike Hrvatske u Mostaru.
Takođe, učesnici razgovora osvrnuli su se i na evropski put Bosne i Hercegovine, te u tomu svjetlu na Konferenciju Radne grupe za područje Zapadnog Balkana pri Evropskom odboru regija koja je nedavno održana u Mostaru.
Premijer Herceg ponovno je naglasio kako Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona u cijelosti dijeli evropske vrijednosti i čvrsto je opredijeljena pomoći procesu što skorijega prijema Bosne i Hercegovine u članstvo Evropske unije. Potvrda tih riječi je i u činjenici kako je Vlada potpunim konsenzusom prihvatila biti domaćinom Konferencije na kojoj je razgovarano o dvije važne teme - odnosima BiH i Evropske unije s akcentom na posljednje pomake i kako EU može pomoći u rješavanju pitanja održavanja lokalnih izbora u Mostaru. Podcrtao je čvrsto uvjerenje u to kako se samo saradnjom i uz potrebne kompromise mogu osigurati vrijednosti koje vode stvaranju države jednakopravnih naroda i građana, snažne privrede i zadovoljnih ljudi, društva u kojemu vladaju odnosi zasnovani na povjerenju i razumijevanju, pravnoj sigurnosti i vjerodostojnoj vlasti.
Konzul Babić zahvalio je premijeru Hercegu na čestitkama i srdačnom prijemu, izrazivši nadu kako će dosadašnja iznimna saradnja Konzulata i Vlade HNK biti još više unaprijeđena.
PREMIJER HERCEG PRIMIO U NASTUPNU POSJETU NOVOGA GENERALNOG KONZULA TURSKE U MOSTARU
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona primio je danas u nastupnu posjetu dr. sc. Kudreta Oytana, novoimenovanoga generalnog konzula Republike Turske u Mostaru.
Čestitajući gosp. Oytanu na dužnosti generalnoga konzula, premijer Herceg je istaknuo dosadašnju dobru saradnju Republike Turske i Vlade HNK te izrazio spremnost za njezinim nastavkom i unaprjeđenjem.
Tokom susreta je bilo riječi o aktuelnom stanju kako u HNK, tako i u BiH, potom o određenim aktivnostima i planovima Vlade HNK, s akcentom na mogućnostima uspostavljanja konkretnije saradnje u razvoju privrede, saobraćajne povezanosti i turizma.
- Važnu ulogu u privrednom razvoju Hercegovačko-neretvanskog kantona ima Aerodrom Mostar, koji nam je poveznica sa zemljama Evrope i šire. Imamo bogat turistički potencijal koji je atraktivan za turiste, kao i brojna privredna dobra, a to je prostor koji možemo značajno unaprijediti privlačenjem ulagača – istaknuo je premijer Herceg.
Konzul Oytan zahvalio je premijeru Hercegu na srdačnom prijemu i na upućenim čestitkama, istaknuvši izrazitu opredijeljenost razvoju saradnje, na opštu dobrobit.
U MOSTARU OTVOREN CENTAR ZA KOMPETENCIJU KOORDINATNOG MJERENJA
Veselko Čerkez, šef Kabineta predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je prisustvovao svečanosti otvaranja Centra za kompetenciju koordinatnog mjerenja na Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike Sveučilišta u Mostaru.
Centar za kompetencije koordinatnog mjerenja je uspostavljen u okviru projekta "Jačanje sistema kvalitete tehnoloških i industrijskih proizvoda i usluga u Bosni i Hercegovini - Centar za kompetencije koordinatnog mjerenja".
Projekat je implementirala Organizacija Ujedinjenih nacija za industrijski razvoj - United Nations Industrial Development Organization (UNIDO) u saradnji s partnerima: Vijećem ministara Bosne i Hercegovine, Fakultetom strojarstva, računarstva i elektrotehnike Sveučilišta u Mostaru, Vladom Republike Slovenije i firmom Lotrič Control d.o.o. BiH.
Inače, Centar za kompetencije koordinatnog mjerenja (CMM) osigurat će međunarodno priznate usluge kalibracije i ispitivanja. Osim novih mogućnosti za obrazovanje i usluga za industriju, bit će omogućeno napredno istraživanje u oblasti kontrole kvalitete proizvoda u saradnji s lokalnim industrijskim firmama i onima iz okruženja.
OTVORENA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O IZGRADNJI ODRŽIVE BIH
U organizaciji Međunarodne akademije održivog razvoja, a u saradnji sa Vladom Hercegovačko-neretvanskog kantona, Fondom za zaštitu okoliša HNK-a, Ministarstvom trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK-a i Gradskom upravom Mostara danas je u hotelu Mostar otvorena 3. međunarodna konferencija ''Izgradimo održivu BiH''. Akcentovavši da su upravljanje i gospodarenje otpadom, prekogranična saradnja, politike održivog razvoja i upravljanja okolišem, zelena tranzicija, energetska efikasnost, kružna ekonomija, energenti i umjetna inteligencija krucijalne teme Konferencije, u pozdravnom govoru prisutnima premijerka HNK-a Marija Buhač poručila je da i ovo događanje svjedoči nastojanje da se uvijek bude ukorak sa vremenom.
- Želimo da otvorimo pitanja savremenih izazova koji su pred čitavim čovječanstvom, a o kojima moramo da promišljamo i za koje moramo da tražimo rješenja na svim nivoima, posebno unutar svoje lokalne zajednice otkud i trebaju da se pokrenu promjene, čak i potpuni zaokreti u pristupu nekim od ovih segmenata. Čini me ponosnom što je i ovog puta potvrđena odlična saradnja naših institucija, odnosno naše naučne, stručne i administrativne zajednice. Taj dijalog je krucijalan u izgradnji održivog društva kakvom svi težimo – rekla je premijerka, osvrnuvši se na okoliš kao iznimno kompliciran i osjetljiv sistem u kom je lako da se krene u krivom pravcu.
- Naša je dužnost i obaveza da se pobrinemo da ono bogatstvo koje imamo, kad govorimo o prirodnim resursima, sačuvamo i za naše potomke. Vlada HNK-a u svojim strateškim dokumentima predvidjela je provođenje niza aktivnosti vezanih za održivi razvoj, energetsku efikasnost i upravljanje otpadom, imajući u vidu zadovoljenje potreba današnjice za napretkom, modernizacijom i ugodnim životom, ali bez ugrožavanja okoliša Predana toj misiji i tim ciljevima, Vlada je pokroviteljski stala iza ovog projekta, očekujući plodotvoran rad i konkretne zaključke koji će da budu od pomoći i stručnjacima za okolinu i ljudima u lancu odlučivanja, u smislu administrativno-zakonodavnih okvira, za svako bolje promišljanje naše budućnosti i svaki iskorak kom na tom putu težimo – zaključila je Buhač.
Konferenciju je otvorenom proglasio prvi zamjenik predsjedavajućega Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović. Akcentovano je da će, tokom tri dana rada, kroz osam tematskih sesija, više od četrdeset naučnika i stručnjaka iz BiH i okruženja da predstave aktuelna iskustva i primjere dobre prakse u provođenju ciljeva održivog razvoja. Posebna pažnja će, pak, biti posvećena prekograničnim izazovima za okoliš.
VLADA HNK-A PODRŽALA SAJAM SA VELIKIM TURISTIČKIM POTENCIJALOM
U organizaciji Društva Ante, u Tepčićima, općina Čitluk, otvoreno je 7. izdanje Sajma ćuptera, sa nešto više od 20 izlagača i iznimno bogatom ponudom autohtonih hercegovačkih proizvoda. Pozdravim govorim okupljenim posjetiocima se obratila premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, akcentovavši da sajam nije samo prilika za prezentovanje autohtonih domaćih proizvoda, nego je i put povezivanja, razmjene iskustava, ujedno i snažnog rada na zaštiti, promociji i uopće očuvanju naše bogate tradicijske baštine.
- Sajam ćuptera, kao jedinstven događaj, ima potencijal da bude turistički pokretač, jedna od prepoznatljivih ponuda sa broćanskog prostora. Vlada HNK-a turizam je prepoznala i pozicionisala kao stratešku privrednu granu našeg kantona i zato nije oklijevala da se odazove pozivu i da podrži ovaj sajam koji se već sedam godina razvija u respektabilni godišnji događaj, izgrađujući svoju tradiciju – rekla je Buhač, posebno čestitavši organizatorima jer su uspjeli kod Agencije za sigurnost hrane BiH lani da registruju Hercegovački ćupter koji je time dobio zaštićenu oznaku geografskog porijekla i pripadajući certifikat.
- Veliko je to i važno priznanje za ovu tradicionalnu hercegovačku poslasticu koja je izrasla u brend naših predaka – zaključila je premijerka Buhač kojoj je predsjednik Društva Marijo Doko, u okviru svečanosti, uručio Zahvalnicu za kontinuiranu podršku njihovom radu i nastojanjima.
POLICAJCI MUP-A HNK-A PROŠLI OBUKU O BORBI PROTIV CYBER KRIMINALITETA
Policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona uspješno su završili petodnevnu obuku o cyber kriminalitetu, održanu na Policijskoj akademiji Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, uz podršku Agencije Evropske unije za obuku u provođenju zakona.
Obuku su pohađali policijski službenici iz sedam kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova, a polaznici su upoznati sa okvirima koji se odnose na suzbijanje cyber kriminaliteta, te su obradili širok spektar tema, poput kompjuterski omogućenog krivičnog djela prijevare, iznude, zloupotrebe digitalnih sadržaja, izazivanja nacionale i vjerske mržnje, uhođenja, ucjene, seksualnog uznemiravanja i zloupotrebe seksualno eksplicitnog sadržaja, kompromitovanja e-maila, CEO prijevara, ransomware i DDoS napada, zloupotrebe kriptovaluta i aktivnosti na tzv. dark webu.
Predavači su bili predstavnici FUP-a, a polaznici su, kroz praktične vježbe, usvojili i napredne metode primanja prijava, prikupljanja i analize digitalnih dokaza, kao i postupke međunarodne i međuagencijske policijske saradnje u oblasti cyber kriminaliteta. Iz MUP-a HNK-a je akcentovano da će se nastaviti sa podržavanjem sličnih obuka u cilju jačanja profesionalnih kompetencija policijskih službenika, te unapređenja efikasnosti u borbi protiv savremenih oblika kriminaliteta, posebno onih koji se odvijaju u digitalnom prostoru.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
