Službena stranica Vlade HNŽ/K
KOMUNIKACIJU S ULICE PREMJESTITI ZA PREGOVARAČKI STOL
S obzirom na činjenicu da je Kolektivni ugovor između Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i Strukovnoga sindikata doktora medicine i stomatologije u HNŽ-u istekao, a Kolektivni ugovor između Vlade i Nezavisnoga sindikata zaposlenika SKB-a Mostar ističe 29. studenog, Vlada je 27. listopada, na 52. redovitoj sjednici, imenovala Pregovarački tim Vlade za pregovore s oba reprezentativna sindikata za zaključenje novih kolektivnih ugovora. Usvojena je tada i Odluka o pokretanju postupka pregovaranja za zaključenje Kolektivnoga ugovora s doktorima medicine i stomatologije te je Zaključkom zaduženo resorno ministarstvo pokrenuti inicijativu za pregovore o novomu kolektivnom ugovoru sa zdravstvenim djelatnicima.
Inicijativa je reprezentativnomu NSZ-u SKB-a Mostar uredno i dostavljena 4. studenog, a ta je sindikalna organizacija 7. studenog odgovorila dopisom u kojemu je navedeno kako se suštinski ne protive otpočinjanju pregovora i kako će Inicijativa biti dostavljena Skupštini NSZ-a SKB-a Mostar na razmatranje i imenovanje Pregovaračkoga tima.
Vlada odnosno resorno ministarstvo otad nisu primili očitovanje Skupštine NSZ-a SKB-a Mostar, tako niti sastav Pregovaračkoga tima Sindikata, a svjedocima smo ponovnoga prosvjednog okupljanja ispred zgrade Vlade HNŽ-a.
Cjelokupnoj javnosti na znanje ponavljamo kako je primarni cilj Vlade zaštita pacijenata, potpuno aktiviranje svih zdravstvenih usluga koje ljudima jamče zakoni ove zemlje i postizanje konačnoga dogovora sa reprezentativnim sindikatom zdravstvenih djelatnika. Zato ponovno, u duhu socijalnoga dijaloga, ako je zaista stvarni cilj ovih događanja poboljšanje materijalnoga statusa zdravstvenih djelatnika, pozivamo sindikate na neodgodivo premještanje komunikacije s ulice za pregovarački stol.
MUP CRNE GORE U STUDIJSKOMU POSJETU MUP-U HNŽ-A
Ministar unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije Marijo Marić i načelnik Odjela za informacijski sustav MUP-a HNŽ-a Vedran Buhovac primili su danas u studijski posjet izaslanstvo Ministarstva unutarnjih poslova Crne Gore, s ciljem predstavljanja suvremenih digitalnih rješenja koje koristi Uprava policije MUP-a HNŽ-a.
Sa sastanka je poručeno kako policijski poslovi i zadaće, bez obzira na to u kojoj ih se zemlji okruženja provodi, imaju zajednički temelj i standarde, što ostavlja značajan prostor za primjenu pozitivnih praksi, posebice u smjeru digitalne transformacije, osuvremenjivanja i učinkovitijega djelovanja policijskih agencija.
MUP HNŽ-a s razlogom je izrazio osobito zadovoljstvo zbog činjenice da je MUP Crne Gore upravo u njima prepoznao sugovornika i partnera za teme s polja sigurnosti, što otvara vrata za daljnju suradnju i razmjenu iskustava.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNŽ-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
ZZO HNŽ-A U PRVIH DEVET MJESECI OSTVARIO SAMO 75 % PLANIRANIH PRIHODA
Upravno vijeće Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a usvojilo je jučer, na 32. redovitoj sjednici, Izvješće o izvršenju Financijskoga plana Zavoda za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2025. godine. Ukupni prihodi u navedenom razdoblju ostvareni su u iznosu od 75,34 % od iznosa planiranog Izmjenama i dopunama Financijskoga plana za 2025. godinu. Ukupni rashodi i kapitalni izdaci u istom su razdoblju ostvareni u iznosu od 70,10 % od sredstava planiranih Izmjenama i dopunama Financijskoga plana.
- Od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima FBiH kojim je utvrđeno smanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje, izvršenje prihoda od doprinosa koji su ključni prihodi Zavoda, niže je od plana u prosjeku 1.064.000 KM mjesečno i sada je već upitno hoće li Plan prihoda od doprinosa do kraja godine biti ispunjen. Također, do kraja godine očekujemo povećanje potrošnje sredstava za ortopedska i druga pomagala zbog proširenja Liste ortopedskih i drugih pomagala, kao i povećanja sudjelovanja Zavoda u financiranju pomagala koja se od ranije nalaze na toj listi. Očekujemo i povećanje potrošnje i na drugim pozicijama Financijskoga plana jer se pojedine usluge plaćaju jednokratno u posljednjem tromjesečju godine – kazao je ravnatelj ZZO-a HNŽ-a Andrej Čović.
Uz niz usvojenih dokumenata, posebno je važno istaknuti ishode analize podataka o liječenjima i dijagnostičkim pretragama provedenima izvan ugovornih zdravstvenih ustanova u HNŽ-u, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Oni ukazuju na povećanje ukupnih troškova liječenja za čak 30,5 % odnosno porast od 510.376,00 KM. Tumori su i dalje vodeća skupina bolesti zbog kojih osiguranici budu upućeni na liječenje i dijagnostičke pretrage izvan HNŽ-a.
- « prva
- ‹ prethodna
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
DOGOVOR MOGUĆ ZA PREGOVARAČKIM STOLOM
Nakon što je Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, 29. listopada, imenovala svoj Pregovarački tim i 4. studenog reprezentativnomu Nezavisnom sindikatu zaposlenika SKB-a Mostar uputila službenu Inicijativu za pokretanjem pregovora o novomu kolektivnom ugovoru sa zdravstvenim djelatnicima, ta sindikalna organizacija do danas nije dostavila očitovanje niti imena osoba za otpočinjanje pregovaračkoga postupka.
Dana 7. studenog odgovorili su kako se suštinski ne protive otpočinjanju pregovora i kako će Inicijativa biti dostavljena Skupštini Nezavisnoga sindikata zaposlenika SKB-a Mostar na razmatranje i imenovanje Pregovaračkoga tima. Međutim, svako daljnje očitovanje, nužno za pokretanje toliko očekivanih pregovora, u potpunosti je izostalo.
U međuvremenu, iz izjava sindikalnih čelnika s uličnih prosvjeda, iščitavamo prijetnje o blokadama prometnica i postavljanju šatora, pa se pitamo što se u pozadini krije kao istinski cilj njihovih postupaka. Vlada HNŽ-a je, svjesna potrebe poboljšanja materijalnoga statusa zdravstvenih djelatnika, jasno kazala kako je spremna na povećanje njihovih osobnih primanja, strogo vodeći računa o održivosti i ukupnoj stabilnosti javnih financija, i kako će o modusu rješenja toga pitanja raspravljati pregovarački timovi, onako kako to nalažu zakonski propisi.
Obraćamo se ovoga puta, prije svega, izravno cjelokupnomu članstvu zdravstvenih sindikalnih organizacija da preispitaju ponašanje i samovoljna postupanja sindikalnoga rukovodstva jer, dok Vlada javno iskazuje spremnost za poboljšanjem materijalnoga statusa zdravstvenih djelatnika, službeni predstavnici sindikata sabotiraju pregovarački postupak. To što u javnosti ističu kako čekaju na Vladinu ponudu, podsjećamo kako ona samo može biti iznesena za pregovaračkim stolom i ponavljamo više puta dosad upućeni poziv da se komunikacija s ulice premjesti za taj stol.
Podsjećamo cjelokupno sindikalno članstvo da postojeći kolektivni ugovor ističe 29. studenog i da će, njegovim istekom, bez otpočinjanja pregovora, doći do krajnje ozbiljnih problema u smislu ostvarivanja prava koja je taj ugovor jamčio. Vladin je cilj, uz prioritetnu zaštitu pacijenata i potpuno aktiviranje svih zdravstvenih usluga koje nikomu ne smiju biti uskraćivane, žurno rješavanje ovoga problema i postizanje konačnoga dogovora s reprezentativnim sindikatom zdravstvenih djelatnika.
Sindikalnomu rukovodstvu, u duhu socijalnoga dijaloga, nedvosmisleno poručujemo da, ukoliko žele pred svojim članstvom i pred cjelokupnom javnošću koja trpi opstrukcije kroz osjetan manjak zdravstvenih usluga, opravdati tvrdnje da im je stvarni cilj poboljšanje statusa i prava njihovih kolega, neodgodivo izvrše svoje zakonske obveze, očituju se o Inicijativi Vlade, imenuju Pregovarački tim i žurno sjednu za stol.
Vlada HNŽ-a nikada nije i ne će pristati na prijetnje i ucjene niti na komuniciranje kroz uličnu galamu i megafone! Dogovora nema bez sjedanja za pregovarački stol, a tu sindikate širom otvorenih vrata čekamo!
PREDSTAVLJENA VRIJEDNA MONOGRAFIJA U POVODU 70. ROĐENDANA SIMFONIJSKOGA ORKESTRA MOSTAR
U povodu obilježavanja 70 godina postojanja i uspješnoga umjetničkog djelovanja Simfonijskoga orkestra Mostar, sinoć je u Galeriji kraljice Katarine, u Hrvatskomu domu hercega Stjepana Kosače, predstavljena vrijedna monografija imena "70 godina Simfonijskog orkestra Mostar", autora Antona Šarca i Josipa Marinovića. Zbivanje koje je okupilo mnoštvo uglednika organizirao je Simfonijski orkestar Mostar čiji je ravnatelj Damir Bunoza osobno pozdravio nazočne, naglasivši kako djelo koje predstavljaju donosi kroniku njihova predanoga umjetničkog djelovanja, glazbene strasti i kulturnoga doprinosa i Mostaru i cjelokupnoj BiH.
Prigodnim se govorom, na poziv uprave Orkestra, obratila i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, istaknuvši ponos zbog činjenice da se Mostar diči desetljećima dugom uljudbom i tradicijom kojom se ni neke veće sredine ne mogu pohvaliti.
- Sam pojam simfonijskoga orkestra nosi svoju težinu i traži poštovanje, podrazumijevajući godine i godine učenja, truda i ulaganja u sebe, podrazumijevajući izvrsnost u njegovanju kako klasičnoga, tako i drugih glazbenih izričaja. Simfonijski orkestar Mostar proslavlja zaista divljenja vrijedan jubilej, 70 godina neprekinutoga trajanja. Takvo trajanje, osobito na ovomu podneblju, uz previše ne tako lijepih povijesnih okolnosti koje su bile breme narodima ovih prostora, samo po sebi traži poštovanje. Zato mi je drago i zato taj osjećaj osobnoga zadovoljstva jer sam dijelom ovoga velikog trenutka i jer vas mogu pozdraviti i čestitati vam vaš mladi, a tako zreli 70. rođendan – poručila je Buhač, čestitavši ravnatelju na odluci da 70 godina dugo trajanje uokviri knjigom koja će postati pečatom, spomenikom onoga što je prošlo, a ujedno i zaglavnim kamenom onoga što će doći.
- Ona je svjedočanstvom svih tih vremena, podsjetnikom na vrhunske umjetnike s kojima smo dijelili životni prostor i u čijim smo izvedbama uživali. Ona je smjerokazom za sve vas koji danas jeste Simfonijski orkestar Mostar i koji već sada stvarate nove uspomene, novu budućnost, ali i novu prošlost o kojoj će netko također pisati. Želim vam da svoju izvrsnost, svoju harmoniju, svoj glazbeni sklad, prelijete na čitavo društvo i nastavite ovu zajednicu činiti sretnom i ponosnom, uzdižući nas u umjetničke visine. Na tomu ćete putu u Vladi HNŽ-a i u meni osobno i nadalje imati iskrenoga prijatelja i partnera – zaključila je predsjednica Vlade.
OTVORENA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O IZGRADNJI ODRŽIVE BIH
U organizaciji Međunarodne akademije održivoga razvitka, a u suradnji s Vladom Hercegovačko-neretvanske županije, Fondom za zaštitu okoliša HNŽ-a, Ministarstvom trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ-a i Gradskim poglavarstvom Mostara danas je u hotelu Mostar otvorena 3. međunarodna konferencija ''Izgradimo održivu BiH''. Istaknuvši kako su upravljanje i gospodarenje otpadom, prekogranična suradnja, politike održivoga razvitka i upravljanja okolišem, zelena tranzicija, energetska učinkovitost, kružna ekonomija, energenti i umjetna inteligencija ključnim temama Konferencije, u pozdravnomu govoru nazočnima predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač poručila je kako i ovo zbivanje svjedoči nastojanje uvijek biti ukorak s vremenom.
- Želimo otvoriti pitanja suvremenih izazova koji su pred cjelokupnim čovječanstvom, a o kojima moramo promišljati i za koje moramo tražiti rješenja na svim razinama, osobito unutar svoje lokalne zajednice otkud i trebaju biti pokrenute promjene, čak i potpuni zaokreti u pristupu nekim od ovih segmenata. Čini me ponosnom što je i ovoga puta potvrđena izvrsna suradnja naših institucija odnosno naše znanstvene, stručne i administrativne zajednice. Taj je dijalog ključan u izgradnji održivoga društva kakvu svi težimo – kazala je predsjednica, osvrnuvši se na okoliš kao iznimno složen i osjetljiv sustav u kojemu je lako krenuti u krivomu smjeru.
- Našom su dužnošću i obvezom pobrinuti se da ono bogatstvo koje imamo, kada govorimo o prirodnim resursima, sačuvamo i za naše potomke. Vlada HNŽ-a u svojim je strateškim dokumentima predvidjela provedbu niza aktivnosti vezanih za održivi razvitak, energetsku učinkovitost i upravljanje otpadom, imajući u vidu zadovoljenje potreba današnjice za napretkom, osuvremenjivanjem i ugodnim životom, ali bez ugrožavanja okoliša. Predana toj misiji i tim ciljevima, Vlada je pokroviteljski stala iza ovoga projekta, očekujući plodotvoran rad i konkretne zaključke koji će biti od pomoći i stručnjacima za okoliš i ljudima u lancu odlučivanja, u smislu administrativno-zakonodavnih okvira, za svako bolje promišljanje naše sutrašnjice i svaki iskorak kojemu na tomu putu težimo – zaključila je Buhač.
Konferenciju je otvorenom proglasio prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović. Istaknuto je kako će, tijekom tri dana rada, kroz osam tematskih sesija, više od četrdeset znanstvenika i stručnjaka iz BiH i okružja predstaviti aktualna iskustva i primjere dobre prakse u provedbi ciljeva održivoga razvitka. Posebna će pozornost, pak, biti posvećena prekograničnim izazovima za okoliš.
