Na otoku Korčuli održana je, na poziv voditeljice Službe civilne zaštite Dubrovnika Ane Miličić, dvodnevna međunarodna međuresorna radionica i terenska vježba na temu postupanja s kulturnom baštinom u slučaju izvanrednih zbivanja. Cilj je bio unaprijediti sposobnosti sustava civilne zaštite i vatrogastva za reagiranje u kriznim stanjima, požarima, poplavama i potresima koji mogu ugroziti povijesne spomenike i umjetnine, tako i one od neprocjenjive vrijednosti koje smo civilizacijski dužni čuvati i za buduće naraštaje.

Radionica je okupila gotovo četrdeset sudionika, pripadnika civilne zaštite, vatrogastva, HGSS-a i drugi srodnih organizacija i postrojbi za žurna reagiranja. U radu su sudjelovali i predstavnici Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanske županije, i to v.d. ravnatelja Eugen Ćubela, voditelj Operativnoga centra Marin Čović i voditelj Odjela za vatrogastvo Branimir Arapović.

Naglašeno je kako je upravo ta suradnja kolega iz ovih srodnih službi iz Hercegovine i Dalmacije osobito bitna jer prirodne nepogode i katastrofe ne poznaju administrativne granice a, premda je ustroj samih službi u Hrvatskoj i BIH različan, cilj im je jednak, a to je sačuvati ljudske živote, prirodu i imovinu.

Nakon uvodnih predavanja i teorijskoga dijela, praktični dio vježbe održan je u korčulanskoj katedrali sv. Marka i Opatskoj riznici, pod vodstvom konzervatorice Mare Korunić. Sudionici su na licu mjesta vidjeli koliko su kulturna dobra izložena različnim rizicima te kakove posebne izazove donose vatrogascima i ostalim službama kada se nađu u stanju nesreće.

- Cilj je razumjeti njihovu ranjivost, prepoznati rizike i naučiti kako u kriznim stanjima ispravno reagirati. Određivanje prioriteta spašavanja iznimno je bitno, jednako kao i poznavanje postupaka za zaštitu umjetnina – istaknula je Korunić, uz koju je o ispravnomu rukovanju osjetljivim predmetima u slučaju požara ili potresa govorila voditeljica Restauratorskoga odjela Dubrovnik Nađa Lučić sa suradnicama Mateom Milat i Almom Julianom Dilberović.

Sudionicima radionice predstavljen je i praktični alat ''Kotač prve pomoći kulturnoj baštini'', izrađen u sklopu projekta ''CPforHeritage'' koji nudi stručne i jasne smjernice za prvih 48 sati nakon nesreće. Poseban je naglasak stavljen na bitnost multisektorskoga pristupa, koordiniranje vatrogasaca, konzervatora, restauratora, civilne zaštite i drugih mjerodavnih službi u sprječavanju, pripravnosti i reagiranju na izvanredna stanja koja ugrožavaju kulturno-povijesna i druga dobra.

- Sustav zaštite i spašavanja u HNŽ-u obuhvaća mjere i aktivnosti namijenjene sprječavanju, pripravnosti i odgovoru na prirodne i druge nepogode, od potresa i požara do tehničko-tehnoloških izgreda. Organiziran kroz županijske i mjesne stožere civilne zaštite, profesionalne i dobrovoljne vatrogasne postrojbe, gorsku službu spašavanja, policiju i zdravstvene ustanove, sustav ima ključnu ulogu u koordiniranju preventivnih mjera, educiranju pučanstva i operativnomu djelovanju u kriznim stanjima, s ciljem očuvanja života i materijalnih dobara – pojasnio je Ćubela.

Radionica na Korčuli uspješno je pokazala koliko je bitno povezati žurne službe, ali i educirati njihove pripadnike o posebnostima kulturne baštine koja, u slučaju nepogode, traži posebno znanje i skrb. Učinjen je tako još jedan korak u izgradnji sigurnijega okvira za očuvanje dragocjenoga kulturno-povijesnog naslijeđa našega podneblja.

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Mario Jurica, ministar unutarnjih poslova HNŽ-a Marijo Marić i ministar prometa i veza HNŽ-a Ivo Bevanda boravili su danas u radnomu posjetu Čapljini, gdje ih je, u prostorijama Gradskoga poglavarstva, primila gradonačelnica Iva Raguž. Na sastanku je otvoren niz tema o dosad provedenim, tekućim i onim infrastrukturnim projektima koji su tek u planu, a čijom je zajedničkom svrhom unaprjeđenje ukupne kakvoće života žitelja toga hercegovačkog grada s iznimnim razvojnim potencijalom.

- Vidljivi gospodarski procvat i uređena životna sredina, niz poticajnih mjera koje je donijela gradska vlast, uz ovako povoljan zemljopisni položaj, klimu i činjenicu da Čapljina izrasta u jedno od ključnih prometnih čvorišta u BiH, od značaja i za jug Hrvatske, doprinijeli su tomu da ovo bude mjesto u koje se doseljava, poželjno za život i stvaranje obitelji. Čestitajući gradonačelnici na očitim iskoracima, i ovom prigodom ističem kako smo, kao Vlada, čvrsto opredijeljeni biti snažnim partnerom svim našim gradovima i općinama na njihovu putu napretka. Naravno da i Čapljina, kao i svaki drugi grad, ima svoje probleme, ali bitno je što su odgovorni ljudi pripravni suočiti se s izazovima i biti uporni u dosezanju postavljenih ciljeva. Mi ćemo i dalje biti vjetar u leđa u ostvarenju kapitalnih i inih projekata, kako iz komunalne i prometne infrastrukture, zdravstva i sigurnosti, tako i iz gospodarstva, turizma, poljoprivrede, prosvjete, kulture, športa i drugih sektora – poručila je Marija Buhač.

Kako se u Čapljini veliki dio pučanstva bavi poljoprivredom, bilo je riječi i o projektnom pristupu za mlade poljoprivrednike i žene u poljoprivredi koje razvija Ministarstvo poljoprivrede s ciljem poticanja obnove ruralnih područja i ostanka mladih u njima. Naglašeno je i kako će Čapljina biti jednim od pilot prostora skorašnje provedbe projekta pametnoga navodnjavanja poljoprivrednih površina. Iz istoga resora, lani je iz vodnih naknada ukupno ugovoreno 514.000,00 KM i ove godine planirano 455.000,00 KM za čapljinsko područje, a ta će sredstva biti utrošena za izmjenu vodovodnih cijevi i oborinske odvodnje te sanaciju kanalizacijskoga i vodoopskrbnog sustava u Ulici Ante Starčevića, potom za provedbu projekta vodovoda i  kanalizacije u Grabovini, provedbu treće etape izgradnje vodoopskrbnoga sustava na Dubravskoj visoravni te za čišćenje odvodnih kanala na desnoj strani rijeke Neretve.

Visoko izaslanstvo županijske izvršne vlasti i čapljinska gradonačelnica zajednički su obišli nekoliko lokacija na kojima su u tijeku projekti obnove, dogradnje, proširenja ili potpune izgradnje, a koje je Vlada HNŽ-a u proteklomu razdoblju financijski pomogla odnosno planira pomoći proračunskim sredstvima kroz 2025. godinu. U OŠ Vladimira Pavlovića dočekao ih je ravnatelj Mateo Jovanović s kojim su obišli prostorije u kojima su, upravo sredstvima koje je doznačila Vlada, zamijenjeni dotrajali podovi i rasvjetna tijela u skladu sa suvremenim standardima energetske učinkovitosti. Predsjednica Buhač danas je obećala i financijsku potporu Vlade za planirani projekt ugradnje dizala i prilagodbu prilaza školi za lakši pristup osobama s posebnima potrebama.

Predsjednica i ministri potom su se susreli s načelnikom Policijske uprave Čapljina Ivanom Miličevićem i obišli radove na dogradnji i nadgradnji zgrade PU Čapljina za koje je Vlada, kroz resor MUP-a, u više etapa, a zaključno s tekućom godinom, uložila 1.075.346,00 KM. Osim za aktualne radove, riječ je o izdvajanjima i za konstrukcijsko ojačavanje policijske zgrade, obnovu 1. kata te izgradnju suvremenih prostorija za izdavanje osobnih dokumenata.

Grad Čapljina u završnoj je etapi izradbe Regulacijskoga plana Gospodarske zone Tasovčići 1. Radi se o strateškomu razvojnom projektu, a tom prostorno-planskom dokumentacijom stvaraju preduvjete za daljnji gospodarski razvitak hercegovačkoga juga, izgradnju objekata i nova zapošljavanja. Početna procjena vrijednosti radova premašuje 2,5 milijuna KM, a Vlada HNŽ-a najavila je potporu realiziranju projekta.

- Zahvalni smo predsjednici Buhač i županijskim resornim ministrima što prepoznaju i redovito pomažu našu viziju napretka i budućnosti našega grada. Na nama je da, kao lokalna samouprava, damo svoj maksimum kako bismo svojim sugrađanima stvorili sve preduvjete za siguran, stabilan i ugodan život, za planiranje obitelji i odgajanje djece u mirnoj i zadovoljnoj sredini. Naravno da nam na putu provedbe naših strateških projekata treba snažna potpora viših razina vlasti, a Vlada HNŽ-a u kontinuitetu svjedoči kako je uistinu Vlada cijele Županije i kako ima razumijevanja i volje konkretno pomoći, što se u Čapljini jasno vidi u čitavomu nizu segmenata, od prometne infrastrukture, preko raznih poticaja i donacija, do ulaganja u školstvo, zdravstvo, sigurnost i ostale životno važne resore – kazala je gradonačelnica Raguž.

S obzirom na to da je Vlada HNŽ-a, putem Ministarstva prometa, izdvojila oko 850.000,00 KM za izgradnju novoga raskružja u Gabeli, a riječ je o suvremenom rješavanju spoja lokalnih cesta i regionalne prometnice R425, sudionici susreta obišli su i tamošnje radove. Osim prometnoga osuvremenjenja, skorašnje će dovršenje tog raskružja značajno podići razinu sigurnosti svih sudionika u prometu. Inače, nedavno je za sanaciju priključnih cesta u Čapljini izdvojeno 100.000,00 KM, a putem Uprave za prognanike i izbjeglice HNŽ-a za tu je namjenu doznačeno i dodatnih 157.500,00 KM. Resorno ministarstvo u tekućoj godini planira i završne aktivnosti na izgradnji šetnice od Mogorjela do mosta u Strugama te završetak radova na križanju za autocestu u Zvirovićima, ukupne vrijednosti 350.000,00 KM.

Upriličen je i posjet Stadionu NK GOŠK Gabela, gdje je za zahvate na natkrivanju tribina Vlada HNŽ-a lani uplatila 300.000,00 KM, najavivši dodatnu potporu Klubu i u tekućoj godini. Predsjednik GOŠK-a Lujo Ilić i predsjednik Uprave Kluba Donko Jović, sa suradnicima, pozdravili su zajedničko izaslanstvo županijske Vlade i Grada Čapljine, predočivši im rezultate utroška doznačenih sredstava koja su usmjerena u nabavu i montažu čelične konstrukcije stadionske nadstrešnice. Vrijedi podsjetiti kako se stadion priprema da zadovolji sve uvjete UEFA-e kako bi dogodine mogli biti domaćinom natjecanja ženske nogometne reprezentacije BiH.