Službena stranica Vlade HNŽ/K
SASTANAK VLADE HNŽ-A SA SINDIKATIMA ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA
U skladu s dogovorom ministra zdravstva, rada i socijalne skrbi i predstavnika sindikata za djelatnost zdravstva u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, postignutim na posljednjem sastanku, danas su u zgradi Vlade HNŽ-a nastavljeni razgovori o aktualnoj problematici. U razgovorima su, u ime Vlade, sudjelovali predsjednica Marija Buhač, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi dr. Milenko Bevanda i ministar financija Adil Šuta, a u ime sindikata predsjednik Nezavisnoga sindikata zaposlenika SKB-a Mostar Ivica Anić te članovi tima za razgovore Anita Šimunović, Dalibor Vuković i Ismet Kodro. Sastanku su nazočili i predstavnici poslodavaca odnosno ravnatelj Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a Andrej Čović, ravnateljica Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića Mostar dr. Lamija Duranović, ravnatelj Opće bolnice Konjic dr. Dženan Lepara, ravnateljica Doma zdravlja Mostar dr. Kristina Bevanda i predstavnica Uprave Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Iva Babić.
Predsjednica Buhač istaknula je kako je problematika zdravstva u HNŽ-u iznimno složena i zahtjevna budući da se, osim žitelja HNŽ-a, u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar liječe i pacijenti iz nekoliko drugih županija Federacije BiH. Ponovila je činjenicu kako Vlada nije jedini osnivač zdravstvenih ustanova no unatoč tomu, uz zalog ZZO-a, svakako u najznačajnijem iznosu financira ukupne potrebe zdravstva. Samo u Proračunu HNŽ-a za 2025. za zdravstvo se izdvaja 12 milijuna KM, dok Vlada otplaćuje i kredit Saudijskoga fonda za razvitak i Razvojne banke FBiH u iznosu od 45 milijuna KM, za izgradnju, obnovu i opremanje triju bolnica u Županiji.
Govoreći o sindikalnim zahtjevima, istaknula je kako, u ovomu trenutku, prema riječima odgovornih ljudi ZZO-a, nema prostora za značajnije povećanje cijena usluga u zdravstvu, a i pokazatelji o stanju Proračuna HNŽ-a također su takvi da se ne mogu planirati dodatna izdvajanja. Posebno je naglasila kako Vlada ima ustavnu i zakonsku obvezu brinuti o svim segmentima naše zajednice te svojim odlukama ne smije ugroziti financijsku stabilnost Županije niti jedne druge institucije za koju je odgovorna.
Ministar Bevanda ukazao je na činjenicu da je u HNŽ-u, sukladno podacima dobivenim iz zdravstvenih ustanova, zaposlen 4771 djelatnik, što je oko 20 % ukupno zaposlenih djelatnika u zdravstvenomu sustavu cjelokupne FBiH. Dodao je kako HNŽ ima oko 10 % ukupnoga stanovništva Federacije, tako da je brojka od 20 % zaposlenih djelatnika u zdravstvu u ovoj županiji u odnosu na cjelokupnu FBiH podatak koji dostatno govori sam za sebe.
Uz izraze zahvalnosti svakom zdravstvenom djelatniku, ministar je sindikalnim čelnicima predočio i konkretne podatke o visini primanja djelatnika u zdravstvu u HNŽ-u u odnosu na druge županije u FBiH, kazavši kako je svjestan da su plaće u zdravstvu, kao i u drugim segmentima društva male, ali i kako su unatoč tomu plaće i primanja zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u u samomu vrhu FBiH.
Vlada je, unatoč navedenoj činjenici, zajedno s ostalim dionicima zdravstvenoga sustava, danas iskazala spremnost i dalje kontinuirano raditi na poboljšanju materijalnoga statusa svih djelatnika zdravstvenoga sustava. Na tomu je tragu ponudila da se postojeći dodatak od 20 % preformulira u neto satnicu što nije značajno povećanje pojedinačne plaće, ali je u ovomu trenutku jedino moguće i otklanja nejednakosti unutar kolektivnih ugovora. Uz zadržavanje postojećih koeficijenata koji su najviši u FBiH, ponuđeno je, dakle, i povećanje satnice svim zdravstvenim djelatnicima sa 2,45 na 3,00 čime bi imali jednu od tri najbolje stanice u FBiH.
Osim navedenoga, sindikatima je ponuđeno i ujednačavanje drugih prava unutar zdravstvenoga sustava, poput regresa za godišnji odmor, što su sindikati i tražili u svojoj inicijativi.
Ministar Bevanda iskazao je spremnost za nastavkom dijaloga, smatrajući kako se jedino dijalogom i poštivanjem realnih okvira može doći do obostrano prihvatljivih i održivih rješenja.
Ministar Šuta i ravnatelj ZZO-a Čović upoznali su sindikalne čelnike s trenutačnim financijskim stanjem u proračunima, poručivši kako će zajednički pratiti stanje javnih prihoda te, ukoliko bude pozitivnih pomaka, planirati poboljšanje statusa zdravstvenih djelatnika.
Na konferenciji za novinare koja je uslijedila, javnosti su se obratili predsjednica Buhač, ministri Bevanda i Šuta te ravnatelj ZZO-a Čović. Zvučni zapisi njihovih izjava dostupni su u privitku:
MOSTAR USPOSTAVIO ZRAČNI MOST S MUNCHENOM, RIMOM, BARIJEM, BERGAMOM, NAPULJEM I PALERMOM
U Zračnu luku Mostar danas je sletio prvi zrakoplov zrakoplovne tvrtke Sky Alps na izravnomu letu iz talijanskoga Palerma. Riječ je o svečanomu otvaranju baze spomenute tvrtke koja će, po sklopljenomu ugovoru, stacionirati svoj zrakoplov upravo u Mostaru, što je prvi put u povijesti da jedna tvrtka uspostavlja bazu za svoje letove na mostarskoj zračnoj luci.
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, zajedno s ministrom prometa i veza HNŽ-a Ivom Bevandom i ministrom trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ-a Emilom Balavcem te ravnateljem Zračne luke Mostar Markom Đuzelom i ravnateljem Turističke zajednice HNŽ-a Anđelkom Maslaćem, dočekala je posadu i putnike, poželjevši im dobrodošlicu u Mostar i HNŽ.
- Ponosna sam na ovaj važan, rekla bih povijesni trenutak za zračni promet Hercegovine, zapravo za ukupan razvitak naše turističke ponude. K tomu, to je konkretan pokazatelj uspjeha u razvijanju kapaciteta Zračne luke Mostar koju je i Vlada HNŽ-a prepoznala kao strateški interes i za koju izdvajamo redovite višemilijunske subvencije, naslanjajući na njezin rast i rast naše ukupne turističke djelatnosti, kao strateške grane našega gospodarstva – poručila je ovom prigodom predsjednica Buhač.
Ravnatelj Zračne luke Mostar komentirao je kako je današnji događaj druga etapa ovogodišnjega razvitka Zračne luke Mostar, dok u trećoj slijedi uspostavljanje zračne linije sa Stuttgartom (Njemačka) i Istanbulom (Turska).
- Da nije bilo potpore kroz subvencije HNŽ-a, Grada Mostara, dijelom i FBiH, ovo ne bi bilo moguće. Analize vanjskih stručnjaka pokazale su da se na jedan uloženi euro u Zračnu luku Mostar, u HNŽ vraća pet eura. Što se tiče broja putnika, očekujemo dosezanje, uz malo sreće i premašivanje one povijesne 2012. godine sa tadanjih 78.000 putnika. Naime, za razliku od lanjskih 50.000, ove godine predviđamo 75.000 do 80.000 putnika, dok bismo dogodine mogli premašiti brojku od 100.000 putnika u našoj zračnoj luci, zbog čega već radimo idejne projekte proširenja terminalskih kapaciteta – kazao je Đuzel, podsjetivši kako Mostar zasad ima 11 izravnih letova, od kojih su tri cjelogodišnja, i to za Zagreb (Hrvatska), Beograd (Srbija) i Istanbul (Turska), dok su ostali sezonske zračne linije.
Ministar Balavac također je najavio nastavak potpore Vlade HNŽ-a, dodavši kako je, zajedno s kolegama iz Turističke zajednice HNŽ-a, obavio razgovore s čelnicima gradova i općina u Županiji o njihovim mogućnostima pružanja potpore radu i razvitku Zračne luke Mostar s obzirom na to da imaju izravne koristi od njezina rasta.
- Nadamo se kako će i susjedne županije, tako i cjelokupna FBiH, stati iza ovoga projekta kako bi Zračna luka Mostar mogla do kraja ispuniti svoju svrhu i dovesti nam nove turiste, ne samo iz Europe, nego i ostatka svijeta – poručio je Balavac.
Zrakoplov je u Mostaru dočekan tradicionalnim pozdravom prvoga leta uz vodeni top, a iz Mostara leti za Bergamo. Važno je istaknuti kako će Sky Alps od danas Grad na Neretvi zračnim mostom povezivati s njemačkim Munchenom te talijanskim gradovima Rim, Bari, Bergamo, Napulj i Palermo. Sve će linije, u razdoblju do 15. listopada, biti aktivne dvaput tjedno, osim Rima s kojim se uspostavljaju tri redovita tjedna leta.
PREDSJEDNICA VLADE NA HUMANITARNOJ VEČERI ZA SOCIJALNO UGROŽENE STUDENTE SVEUČILIŠTA U MOSTARU
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač sudjelovala je večeras na Humanitarnoj večeri za Zakladu Sveučilišta u Mostaru odnosno za Fond za socijalno ugrožene studente, održanoj u prostorijama Studentskoga centra Sveučilišta u Mostaru.
Zbivanje je okupilo mnoštvo uzvanika iz javnoga života HNŽ-a i drugih krajeva BiH, a cjelokupan prihod od prodaje ulaznica bit će usmjeren kao donacija Zakladi Sveučilišta u Mostaru kako bi se pružila pomoć socijalno ugroženim i studentima s invaliditetom koji studiraju na nekoj od sveučilišnih ustrojbenih jedinica.
- Zaklada Sveučilišta u Mostaru osnovana je s ciljem pružanja potpore studentima slabijega imovinskog stanja, studentima bez odgovarajuće roditeljske skrbi i studentima s invaliditetom. Zahvaljujući zajedničkomu angažmanu i potpori brojnih članova akademske zajednice i naših partnera, Zaklada je u proteklomu razdoblju ostvarila niz važnih koraka na planu jačanja solidarnosti unutar naše sveučilišne obitelji – naglasio je ovom prigodom voditelj Zaklade dr. sc. Marijan Tustonja, dok je predsjednica Buhač poručila kako se, kao i u brojnim sličnim prigodama dosad, rado odazvala pozivu i na ovaj način pruživši potporu ovomu plemenitom cilju.
SUSRET PREDSJEDNICE BUHAČ S RUKOVODSTVOM HKUD-A RODOČ
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač primila je danas u svojemu uredu rukovodstvo Hrvatskoga kulturno-umjetničkog društva Rodoč, predsjednicu Anu Suton i njezine suradnike Vedrana Vidovića i Marka Ćavara. Izravan povod susretu jest predstavljanje njihovih aktivnosti kojima potporu pruža i Vlada HNŽ-a, a s kojima HKUD Rodoč uspješno promovira Mostar i Hercegovinu kako unutar BiH i bližega okružja, tako i u brojnim zemljama Europe gdje sudjeluju na smotrama folklora i drugim zbivanjima koja njeguju kulturno-umjetničko naslijeđe i nacionalnu baštinu.
- Sljedeći smo tjedan u Zagrebu, potom u Njemačkoj, na međunarodnim smotrama folklora, naši nas mališani u srpnju predstavljaju u Italiji. U ovomu smo razdoblju posebno usredotočeni na pripremu skorašnje praizvedbe opere koju don Dragan Filipović u lipnju postavlja u povodu 1100. obljetnice krunidbe prvoga hrvatskog kralja Tomislava. U njoj će članovi našega društva sudjelovati i pjevački i folklorno, na što smo osobito ponosni – kazala je ovom prigodom predsjednica Suton, napominjući kako je primarno poslanje HKUD-a Rodoč očuvanje i promidžba nacionalnoga pučkog naslijeđa Hrvata u BiH.
Upravo na tomu tragu, umjetnički voditelj Društva Vedran Vidović ističe kako su od izumiranja spasili jedinstveni oblik troglasnoga pučkog pjevanja Hrvata Usore, što je tek jednim od njihovih uspjeha u očuvanju pučkih folklornih i pjevačkih običaja od nestanka. Uslijedit će i tradicionalni Dani sv. Ivana Krstitelja u Rodoču, u sklopu kojih će biti održana natjecateljska smotra dječjega folklora Hrvata u BiH, otkud će najuspješnija skupina predstavljati ovdašnji folklor na čuvenoj manifestaciji Vinkovačke jeseni.
- Predstavili su mi danas idejno rješenje izgradnje Kulturnoga doma s multimedijalnim centrom u Rodoču, za što im je prostore ustupila Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ-a, a čime zapravo jednu zapuštenu, ruševnu i opasnu građevinu planiraju pretvoriti u suvremeno središte koje će okupljati cijelu zajednicu i privlačiti turiste u taj dio Mostara. Vlada će ih pomoći u njihovim nastojanjima jer njihovi rezultati i postignuća to svakako zaslužuju – poručila je tijekom sastanka predsjednica Buhač.
SKUPŠTINA HNŽ-A USVOJILA ZAKON O KULTURI I ZAKON O GORSKOJ SLUŽBI SPAŠAVANJA
Zastupnici u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije usvojili su danas Zakon o gorskoj službi spašavanja u HNŽ-u, prvi takav zakon u BiH, usvojivši potom i Zakon o kulturi kojim se, u skladu s ustavnim mjerodavnostima, i u HNŽ-u zakonski regulira ovo bitno područje.
- Zakonom o GSS-u uređujemo djelovanje ovih službi koje su od iznimnoga značaja za našu županiju, a njihovim pripadnicima dajemo zavrijeđeni značaj i prepoznajemo ih kroz zakonska rješenja u odnosu na posao koji obavljaju u našoj društvenoj zajednici, što je posebno došlo do izražaja u poplavama koje su lani pogodile naše prostore. Također, prvi put u HNŽ-u, sukladno našim mjerodavnostima predviđenim Ustavom, donijeli smo Zakon o kulturi kojim uređujemo i ovo bitno područje – kazala je danas predsjednica Vlade HNŽ-a.
Skupština je prihvatila Nacrt zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u HNŽ-u i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći u HNŽ-u, kao dobar temelj za izradbu prijedloga zakona, sa zaključkom da će danas izneseni primjedbe, prijedlozi i mišljenja biti, u pisanomu obliku, u roku od 15 dana, dostavljeni Vladi HNŽ-a na razmatranje. Vezano za Nacrt zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa zaključkom je zaduženo, u roku od 60 dana, organizirati javnu raspravu po ovomu nacrtu.
- Nacrt zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju zapravo je početak cjelokupnoga preustroja obrazovnoga sustava u HNŽ-u, a najvažnija novost jest da Zakon podrazumijeva obvezno predškolsko obrazovanje, što je u skladu sa zahtjevima europskih konvencija i drugih propisa koji to traže od BiH. Naša županija, nažalost, jedina nije imala obvezno predškolsko obrazovanje zbog čega je cijela BiH u Vijeću Europe dobivala negativnu ocjenu. Vezano za Izmjene i dopune Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, postojeći zakon iz 2013. usklađujemo s pozitivnim praksama iz drugih županija, kao i s brojnim konvencijama i deklaracijama koje je BiH u međuvremenu ratificirala. Poznato je da Zavod za pružanje besplatne pravne pomoći, unatoč postojanju toga zakona, nikada nije profunkcionirao i da je tek Vlada u ovomu sazivu imenovala njegova ravnatelja, a sada radimo nužne zakonske izmjene među kojima je možda najvažnija ta da cenzus na prava za besplatnu pravnu pomoć podižemo s 25 % na 40 % prosječne plaće u FBiH – komentirala je ovom prigodom predsjednica Buhač.
Na skupštinskom su zasjedanju usvojene i odluke o izvršenju Proračuna HNŽ-a za 2024. godinu i o izvršenju Tekuće pričuve Proračuna HNŽ-a za 2024. godinu.
SKUPŠTINSKI ZASTUPNICI RASPRAVLJAJU O ZAKONIMA O PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU, KULTURI I GORSKOJ SLUŽBI SPAŠAVANJA
U skladu s usvojenim dnevnim redom, zastupnici u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije danas raspravljaju o Nacrtu zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u HNŽ-u, Prijedlogu zakona o kulturi u HNŽ-u, Prijedlogu zakona o gorskoj službi spašavanja u HNŽ-u, Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći u HNŽ-u, potom o prijedlozima odluka o izvršenju Proračuna HNŽ-a za 2024. godinu i o izvršenju Tekuće pričuve Proračuna HNŽ-a za 2024. godinu te o Izvješću o radu Županijskoga suda u Mostaru za 2024. godinu.
Uoči sjednice, izjave za medije dali su predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a Adnan Velagić, predsjedatelj Skupštine HNŽ-a Džafer Alić i zamjenik predsjedatelja Skupštine HNŽ-a Tomislav Martinović. Predsjednica Buhač istaknula je kako su na dnevnom redu četiri zakona od koja je tri predložila Vlada, dok je četvrti, onaj o GSS-u, predložio Tomislav Martinović.
- Zakonom o GSS-u, prvim takvim u BiH, želimo urediti rad ovih službi od iznimnoga značaja za našu županiju, a njihovim pripadnicima dati značaj i prepoznati ih kroz zakonska rješenja u odnosu na posao koji obavljaju u društvenoj zajednici, a što je posebno došlo do izražaja u poplavama koje su pogodile naše prostore. Također, prvi put u HNŽ-u, sukladno našim mjerodavnostima predviđenim Ustavom, predložili smo Zakon o kulturi kojim uređujemo ovo bitno područje. Nacrt zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju zapravo je početak cjelokupnoga preustroja obrazovnog sustava u HNŽ-u, a najvažnija novost jest da Zakon podrazumijeva obvezno predškolsko obrazovanje, što je u skladu sa zahtjevima europskih konvencija i drugih propisa koji to traže od BiH. Naša županija, nažalost, jedina nije imala obvezno predškolsko obrazovanje zbog čega je BiH u Vijeću Europe dobivala negativnu ocjenu. Tu su i Izmjene i dopune Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći kojima postojeći zakon iz 2013. usklađujemo s pozitivnim praksama iz drugih županija, kao i s brojnim konvencijama i deklaracijama koje je BiH u međuvremenu ratificirala. Poznato je da Zavod za pružanje besplatne pravne pomoći, unatoč postojanju toga zakona, nikada nije profunkcionirao i da je tek Vlada u ovomu sazivu imenovala njegova ravnatelja, a sada radimo nužne zakonske izmjene među kojima je možda najvažnija ta da cenzus na prava za besplatnu pravnu pomoć podižemo s 25 % na 40 % prosječne plaće u FBiH – komentirala je ovom prigodom predsjednica Buhač.
Zvučni zapisi svih četiriju izjava dostupni su u privitku ove objave:
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 26
- 27
- 28
- 29
- 30
- 31
- 32
- 33
- 34
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
SVEČANO OTVORENA KNJIŽNICA U KLINICI ZA DJEČJE BOLESTI SKB-A MOSTAR
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač nazočila je danas svečanomu otvorenju novouređene knjižnice u Klinici za dječje bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Uspješno je tim činom okončan humanitarni projekt ''Otvori knjigu, zatvori ekran'' pokrenut s ciljem oplemenjivanja bolničkih prostorija najnovijega zdanja u SKB-u Mostar u kojemu su na liječenju naši najmlađi sugrađani.
- Nakana nam je bila boravak bolesnih mališana u Klinici za dječje bolesti i na odjelima Dječje kirurgije Sveučilišne kliničke bolnice Mostar učiniti koliko je moguće ugodnijim kroz uvođenje i opremanje knjižnica prigodnim naslovima. Velika nam je želja bila projekt završiti do polovice prosinca, kako bi mališani već za Božić uživali u bogatomu izboru njima prilagođenih naslova – kazala je pokretačica projekta Antonela Vučić.
Prepoznavši važnost te inicijative, predsjednica Buhač odmah ju je podržala, naglasivši kako nosi posebnu težinu jer je pokrenuta za djecu u posebno teškim životnim situacijama.
- Upoznavši se s projektom, organizatorima sam pružila financijsku potporu kako bismo najmlađim pacijentima boravak u bolnici i njihov put ozdravljenju učinili ispunjenijim dozom olakšanja i nade, što je posebno lijepo učiniti kroz svijet knjige – kazala je predsjednica Vlade.
Cilj je ostvaren i najveća je mostarska bolnica opremljena zabavnim i edukativnim knjigama iz svijeta dječje književnosti i publicistike, a sama je knjižnica prilagođena i uzrastima i vrstama bolesti, dok se, u suradnji s bolničkom upravom i osobljem, posebno vodilo računa o sigurnosti pacijenata, primjerice kako bi djeca koja su oboljela od virusa i bakterija bila zaštićena od ostvarivanja međusobnih kontakata.
USVOJEN PLAN DIGITALIZACIJE HERCEGOVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na današnjoj je sjednici usvojila Plan digitalizacije HNŽ-a za razdoblje do 2028. godine. Tom je prigodom predsjednica Marija Buhač istaknula kako je digitalizacija županijske javne uprave ključ osuvremenjivanja i unaprjeđenja učinkovitosti procesa koji će javnu upravu učiniti transparentnijom, djelotvornijom i pristupačnijom u službi žitelja i gospodarstva.
- Provedba digitalizacije javne uprave sadržana je i u našim Smjernicama djelovanja, kao strateško opredjeljenje ovoga saziva Vlade, a cilj je omogućit pristupačniju i pojednostavljenu upravu, bržu obradbu zahtjeva, smanjenje birokracije i veću dostupnost javnih usluga. To će značajno pridonijeti jačanju pravne usklađenosti, interoperabilnosti institucija i prilagodbi europskim standardima, čime će HNŽ biti pozicionirana kao suvremena i funkcionalna upravna cjelina, pripravna i za buduće izazove koji stoje pred njom – kazala je Buhač.
Nastavljajući aktivnosti pružanja potpore mladim obiteljima, Vlada je odobrila proračunska sredstva u iznosu od 42.943,20 KM za šest novih korisnika s pozicije Ureda predsjednice Vlade ''Subvencije mladima za porez na promet nekretnina i rente''.
Na prijedlog Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa, usvojena je Odluka o unutarnjoj preraspodjeli i načinu utroška 55.400,00 KM proračunskih sredstava s pozicije ''Grant pojedincima za ostvarene izvanredne športske rezultate'' i Odluka o unutarnjoj preraspodjeli i načinu utroška 68.900,00 KM proračunskih sredstava s pozicije ''Grant pojedincima za uspjeh i ostvarenje s polja kulture''.
Usvojen je Srednjoročni program građenja i održavanja regionalnih i priključnih prometnica u HNŽ-u za razdoblje od 1. siječnja 2026. do 31. prosinca 2029. godine, a odnosi se na održavanje i zaštitu te obnovu i izgradnju prometnica.
Na prijedlog Županijskoga javnog pravobraniteljstva, Vlada je odobrila pokretanje postupka zaključivanja ugovora o izvansudskim nagodbama i isplati potraživanja po zaključenim ugovorima, a obuhvaćena su 52 tražitelja po zaprimljenim prijavama i zahtjevima koji se odnose na umirovljenja, bolesti tražitelja potraživanja ili bolesti njihova člana obitelji, kao i na zaprimljene prijave po kojima je uzeta u obzir pravomoćnost presude i duljina trajanja sudskoga postupka. Ukupan iznos sredstava obuhvaćen tom odlukom je 290.000,00 KM.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, dodijeljeno je 130.000,00 KM proračunskih sredstava ustanovama, udrugama i vjerskim zajednicama u sklopu kojih je organizirana pučka kuhinja. Iz istoga je resora odobreno 400.000,00 KM Zavodu za javno zdravstvo HNŽ-a, od čega je 300.000,00 KM namijenjeno za nabavu laboratorijske opreme, a preostalih 100.000,00 KM za uređenje prostora za smještaj te opreme. Iz resora Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, odobren je prijenos 400.000,00 KM za rješavanje trajnoga smještaja Veterinarskoga zavoda HNŽ-a.
Vlada je dodijelila 100.000,00 KM dobrovoljnim vatrogasnim društvima na temelju izravnoga poziva i procjene prispjelih zahtjeva. Usvojena je i Procjena ugroženosti područja HNŽ-a od prirodnih i drugih nepogoda, kao i Odluka o općim i posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati gorske službe spašavanja, kao djelatnost od posebnoga interesa za HNŽ, za upis u Registar gorskih službi spašavanja u HNŽ-u.
Na prijedlog Ministarstva gospodarstva, dana je suglasnost za sklapanje ugovora o koncesijama za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje i prijenosa električne energije izgradnjom elektroenergetskih objekata fotonaponskih elektrana na području Mostara i Konjica.
OBILJEŽENI DANI ARHIVA I ARHIVSKE SLUŽBE U BIH
U sklopu obilježavanja Dana znanosti u FBiH i Dana Arhiva i arhivske službe u BiH, u Mostaru je održana prigodna dvodnevna manifestacija u organizaciji Arhiva Hercegovačko-neretvanske županije, u suradnji s Federalnim ministarstvom prosvjete i znanosti te arhivističkim udrugama u BiH. Zbivanje je otpočelo radnim sastankom o digitalizaciji u arhivima BiH, čime se željelo ukazati na bitnost i značaj arhiva i očuvanja baštine i kulturno-povijesnoga nasljeđa. Ravnatelj Arhiva HNŽ-a Amir Kadribegović kazao je kako je županijski Arhiv nabavio potrebnu tehničku opremu kako bi mogli otpočeli s digitaliziranjem građe.
Predstavljena je i monografija o Arhivu Hercegovačko-neretvanske županije u razdoblju od 1954. do 2024. godine, a drugi je dan protekao u znaku svečane dodjele nagrada i priznanja. Nagrađeni su učenici koji su sudjelovali na natječaju na temu ''Kulturna misija hercegovačkih franjevaca u doba osmanske i austrougarske vlasti'', a uručene su i nagrade djelatnicima Arhiva koji odlaze u mirovinu te priznanja dvojici dugogodišnjih zaposlenika Hilmi Mezitu i Zuvadu Goliću. Prigodnu zahvalnicu Vladi HNŽ-a preuzeo je ministar financija HNŽ-a Adil Šuta.
- ‹ prethodna
- 17 of 17
- ‹ prethodna
- 6 of 6
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 25
- 26
- 27
- 28
- 29
- 30
- 31
- 32
- 33
- sljedeća ›
- posljednja »