• Današnje izdanje tiskovine Dnevni avaz donosi razgovor s predsjednicom Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marijom Buhač, objavljen pod naslovom ''Teret kataklizme u Jablanici nadilazi naše mogućnosti''. Razgovor je vodila novinarka Meliha Smajkić, a na stranici Vlade prenosimo ga u cijelosti: Marija Buhač na čelu je Vlade Hercegovačko-neretvanske županije nešto više od godinu dana. Upravo je protekla godina u ovomu dijelu BiH bila prilično izazovna i obilježena brojnim događajima. Predsjednica Vlade HNŽ-a u intervjuu za naš list osvrće se na neke od njih, od kataklizme u Jablanici i u Konjicu do štrajka prosvjetnih djelatnika, ali govori i o odnosima u radu županijske Vlade u kojoj su kadrovi triju stranaka, HDZ-a BiH, SDA i SDP-a. Možete li, u najkraćemu, rezimirati proteklu godinu? Koliko ste zadovoljni radom Vlade HNŽ-a na čijem ste čelu? Godinu iza nas obilježili su brojni izazovi tako da je teško u nekoliko rečenica napraviti rezime svih tih događanja. Ako govorimo isključivo o radu Vlade, mislim da smo odgovorili zadaći, ali uvijek ističem kako će konačan sud o našemu radu dati žitelji ove županije. Nažalost, u dijelu HNŽ-a, u Konjicu i u Jablanici, dogodile su se smrtonosne poplave. Tragično su izgubljena 24 života, brojne obitelji su razorene, katastrofa je ostavila pustoš, materijalna šteta je ogromna... Jasno je kako Vlada HNŽ-a nije u mogućnosti podnijeti teret saniranja posljedica te kataklizme, ali je li se moglo učiniti više? Imate li kontakte s višim razinama vlasti u svezi s obnovom tih područja? Spomenuvši izazove u protekloj godini, mislila sam i na strašnu tragediju koja je pogodila Jablanicu i Konjic kada su 24 naša sugrađanina izgubila život, a brojni ostali bez domova, uz iznimnu materijalnu štetu i na privatnoj i na javnoj imovini. Kao Vlada, i u toj smo izvanrednoj situaciji učinili maksimum kako bismo život na tomu prostoru koliko-toliko vratili u normalne okvire. Prvih je dana fokus bio na spašavanju i potrazi za nestalima, a potom na pružanju materijalne potpore i žurnom saniranju posljedica, za što smo dosad izdvojili više od 6,5 milijuna KM. Teret ove kataklizme daleko nadilazi naše mogućnosti i naravno da komuniciramo i s drugim razinama vlasti, zajednički tražeći najbolja rješenja za pomoć i obnovu nastradalih područja. I ovom prigodom zahvaljujem prijateljima iz okruženja koji su nam među prvima nesebično priskočili u pomoć. Štrajk prosvjetnih djelatnika je, umjesto dijalogom i postizanjem rješenja, prekinut sudskom odlukom. Duboko sam razočarana time što štrajk prosvjetnih djelatnika nije okončan dijalogom socijalnih partnera nego o njegovoj zakonitosti mora odlučivati sud. No, bez obzira na konačnu sudsku odluku, jedino dugoročno i održivo rješenje jest postizanje dogovora, a naša spremnost za razgovore nikada nije bila upitna. Na poziciji ste na kojoj puno toga ovisi o politici. Kako funkcionira Vlada u kojoj su HDZ BiH, SDA i SDP? Našu suradnju mogu ocijeniti vrlo korektnom. Razumljivo je da neka pitanja traže više vremena, energije i dijaloga, ali na kraju sve odluke donosimo usuglašeno, što pokazuje i činjenica da Vlada nije imala zastoja u radu. Očekujem da ćemo na tim temeljima uspješno broditi i kroz ostatak mandata.
  • Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na današnjoj je, 35. sjednici usvojila Odluku o izboru zdravstvenih ustanova s kojima će Zavod zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a sklopiti ugovor o pružanju zdravstvenih usluga za 2025. godinu, a riječ je o uslugama koje se financiraju iz sredstava Zavoda. Odlukom su utvrđene zdravstvene ustanove koje će obavljati djelatnosti primarne, sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite za osiguranike ZZO-a HNŽ-a. Vlada je dala i suglasnost na Pravilnik o vrstama vlastitih javnih prihoda ZZO-a HNŽ-a. Na tragu zaduženja Skupštine HNŽ-a, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa priredilo je Informaciju o stanju u osnovnom i srednjem obrazovanju u HNŽ-u o kojoj je Vlada danas raspravljala te zadužila resorno ministarstvo da iznijete sugestije i primjedbe ugradi u konačni tekst Informacije. Na sjednici je prihvaćeno Izvješće o radu Koordinacijskoga tima Vlade HNŽ-a za borbu protiv trgovine ljudima na području Županije za 2024. godinu, a Tim je zadužen izraditi prijedlog novoga akcijskog plana za provedbu Strategije suprotstavljanja trgovine ljudima u BiH za razdoblje do kraja 2027. koji će biti dostavljen Vladi HNŽ-a na usvajanje. Vlada je usvojila i Izvješće o provedenim aktivnostima i postignutim ciljevima kroz Program utroška novčanih sredstava planiranih Izmjenama i dopunama Proračuna HNŽ-a Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša s pozicije ''Tekući transferi drugim razinama vlasti – Manifestacije iz turizma''. Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a prihvaćena su izvješća o planu i provedbi jesenske sjetve, o berbi grožđa te o žetvi sitnih žita za 2024. godinu. Prihvaćena je i Informacija Ministarstva gospodarstva o stanju poduzetništva i obrta na području HNŽ-a u 2023. godini. Usvojen je i niz odluka o dodjeljivanju koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije izgradnjom elektroenergetskih objekata – solarnih fotonaponskih elektrana na području Čapljine, Čitluka, Konjica i Mostara.
  • Današnji broj Večernjega lista, izdanja za BiH, donosi opsežan razgovor s predsjednicom Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marijom Buhač, objavljen pod naslovom ''Ne manjka nam odlučnosti i hrabrosti crpiti snagu iz uspjeha, učiti iz pogrešaka i odgovorno raditi svoj posao''. Tekst koji je pozicioniran i na naslovnici tiskovine i koji obrađuje nekoliko vitalnih tema za sadašnjost i budućnost HNŽ-a, prije svega pitanje donošenja i primjene seta novih zakona, u podnaslovu ističe poruku '' Ultimativno odbijam kupovati socijalni mir nerealnim planiranjima i obećanjima bez uporišta u stvarnim proračunskim mogućnostima''. Razgovor koji je vodio novinar Dario Pušić prenosimo u cijelosti: Vlada Hercegovačko-neretvanske županije u aktualnom sazivu izišla je iz prve godine svojega mandata koji je otpočeo preuzimanjem dužnosti 9. studenog 2023. Samim imenovanjem, preuzeli su vruć krumpir štrajka zdravstvenih djelatnika koji su uspješno riješili, a kroz proteklih godinu i mjesec dana susreli su se s nizom izazova, od konačnoga rješavanja gorućih pitanja popunjavanja nedostajućih upravljačkih i policijskih kadrova u MUP-u, uvođenja demografskih mjera za mlade, potom nezahvalnih okolnosti u kojima je nužno očuvati stabilnost Proračuna i županijske likvidnosti, preko tragične prirodne katastrofe s velikim brojem ljudskih žrtava iz listopada prošle godine, do aktualnoga štrajka prosvjetnih djelatnika. U svemu tomu, godinu su uspjeli zaključiti isplatom jednokratne financijske potpore svim proračunskim korisnicima te usvajanjem čak pet vitalnih zakona za budućnost Županije. Predsjednice Buhač, kako biste sami ocijenili rad Vlade HNŽ-a u 2024. godini? - O našem će radu konačni sud svakako dati žitelji ovoga prostora, kako to demokratski uređeno društvo i predviđa, ali budući da me pitate za mišljenje o protekloj godini i načinu na koji smo kolege ministri i ja odgovorili izazovima, a dominantno je riječ o naslijeđenim problemima koji tište našu sadašnjicu, kada podvučem crtu iskreno sam zadovoljna radom Vlade kao kolektivnoga tijela koje je preuzelo odgovornost za HNŽ u ne tako zahvalnom trenutku. Svakako, postoje neki segmenti kojima smo mogli posvetiti više pozornosti i vjerojatno učiniti i nešto više, ali često su ishodi suočavanja s određenim pitanjima stvar spleta okolnosti koje u konačnici i odrede uspješnost našega rada, odluka koje donosimo i poteza koje povlačimo. Ono što je sigurno, ne manjka nam odlučnosti i hrabrosti crpiti snagu iz uspjeha, učiti iz pogrešaka i odgovorno raditi svoj posao. Aktualni štrajk prosvjetnih djelatnika ipak navlači sjenu na ukupan dojam o godini koja je iza nas? - Ne mogu biti zadovoljna činjenicom da je u javnosti trenutačno glavna tema štrajk prosvjetnih djelatnika koji je zasjenio i u drugi plan gurnuo sve druge aktivnosti Vlade, ali i sve druge pojave u našem društvu uopće. No, to je razumljivo kada uzmete u obzir činjenicu koliko tjedana su učenici u HNŽ-u bili izvan školskih klupa i koje je razmjere poprimilo medijsko razračunavanje unutar tih procesa. Duboko sam razočarana time što štrajk prosvjetnih djelatnika nije okončan dijalogom socijalnih partnera, nego je o njegovoj zakonitosti morao odlučivati odnosno odlučuje sud. Međutim, i unatoč tomu i bez obzira na konačnu sudsku odluku, jedino dugoročno i održivo rješenje jest postizanje dogovora, a naša spremnost za razgovore nikada nije bila upitna. Da se ne vraćam na sve što je više puta ponovljeno, zaključit ću jasnom porukom kako je stabilnost javnih financija Vladin prvi prioritet, a možemo ju održati samo ako financijama gospodarimo odgovorno. Ultimativno odbijam kupovati socijalni mir nerealnim planiranjima i obećanjima bez uporišta u stvarnim proračunskim mogućnostima. Zato i ovom prigodom pozivam socijalne partnere na razumnost i realno sagledavanje stvarnosti kako bismo iz svega konačno izišli realnim i održivim dogovorom. K tomu, tek nas čeka otvaranje pitanja kvalitete našega prosvjetnog sustava i iznimno loših međunarodnih pokazatelja ishoda učeničkih postignuća odnosno otvaranje pitanja reformi koje su nužno pred nama. U ovomu se trenutku ipak doima kako će i ovu godinu obilježiti sindikalna nezadovoljstva? - Upravo zato moramo donijeti zakone koji će sustavno riješiti trenutačna otvorena pitanja i vrlo jasno utvrditi i pitanje plaća, povećanja plaća, naknada i ostaloga. Sve to kako bismo izjednačili  pojedina prava svih proračunskih korisnika odnosno utvrdili jasan sustav i okvir za utvrđivanje samoga iznosa plaća, njihova porasta, ali i ulogu svih dionika toga sustava. Vlada mora upravljati sustavom kako bi on bio stabilan, održiv i kako bi se planski razvijao, a ne donositi ad hoc rješenja po određenim pojavama. Tu, prije svega, mislim na Zakon o plaćama, Zakon o državnim službenicima i sl. Često ste isticali kako je važno održati razvojnu proračunsku dimenziju, što u ovim okolnostima nije zahvalna zadaća. Međutim, uspjeli ste aktivirati značajnu demografsku mjeru za mlade bračne parove te na samom isteku godine odgovoriti i na inflatorni porast životnih troškova? - Jednokratnu financijsku pomoć svim proračunskim korisnicima u iznosu od 1000 KM isplatili smo na izričito traženje sindikalnih organizacija, a na tragu pripadajuće odluke Vlade FBiH o mogućnosti takvoga načina ublažavanja porasta osnovnih životnih troškova. Iskreno, nisam sretna s takvim pristupom, osobito pokraj umirovljenika i niza socijalno ugroženih kategorija našega pučanstva s kojima dijelimo svakodnevnicu. Međutim, ispoštovali smo to traženje naših socijalnih partnera, unutar čitavoga niza poteza koje smo povukli na tragu poboljšanja materijalnog statusa proračunskih korisnika iz svih sektora i resora, od prosvjete, preko policije do zaposlenika u javnoj upravi. Vezano za demografsku mjeru koju spominjete, Vlada je za proteklu godinu donijela Odluku o subvencijama poreza za mlade pri kupnji prve nekretnine ili građevinskoga zemljišta i za tu namjenu smo osigurali 750.000 KM proračunskih sredstava. Subvencije su isplaćene korisnicima koji su, po javnom pozivu, ostvarili prava na refundiranje plaćenoga poreza, a raduje me što je prošle godine gotovo 80 mladih obitelji dobilo sredstva po ovomu osnovu. Ovu ćemo mjeru svakako nastaviti i u ovoj godini, uz razmatranje modela izmjene odluke kako bi još veći broj mladih mogao koristiti ovo pravo. Napravili ste iskorak po pitanju usvajanja novih zakona ili, pak, izmjena i dopuna postojećih. Pobrojite nam što to konkretno znači za žitelje HNŽ-a odnosno koje ste promjene osigurali? - Na tim smo zakonima, uza sve nedaće koje su se isprječivale na putu, uporno radili cijelu godinu i neki su u obliku nacrta, a neki su u obliku prijedloga prošli skupštinski postupak tako da ćemo ih uskoro imati na snazi u punom obujmu. Riječ je o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom, potom Zakonu o socijalnoj skrbi te o zakonima koje HNŽ dosad uopće nije imala: Zakon o kulturi, Zakon o upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada te Zakon o studentskom radu u HNŽ-u. Osim toga, vrijedi podsjetiti i na činjenicu da smo, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, usvojili i novu listu lijekova obveznoga zdravstvenog osiguranja HNŽ-a kojom su na tržište vraćeni i strani proizvođači, ali i uvršteno čak 135 novih zaštićenih naziva lijekova. Idemo redom, što konkretno donose Izmjene i dopune Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom? - Najvažnija izmjena u tomu je što smo propisali da pravo na dječji dodatak, bez obzira na visinu prihoda zajedničkoga kućanstva, pripada svoj djeci bez jednoga ili oba roditelja, kao i djeci oboljeloj od zloćudnih bolesti. Te smo izmjene radili vodeći se načelom socijalne pravednosti i osjetljivosti prema potrebama djece bez roditelja i teško oboljele djece i članova njihovih obitelji. Osim toga, utvrdili smo rok unutar kojega poslodavci centrima za socijalnu skrb mogu podnijeti zahtjev za povrat novčanih sredstava isplaćenih umjesto plaće majci u radnomu odnosu za vrijeme izostanka s posla poradi trudnoće, poroda i njege djeteta. Kada govorimo o fiskalnim učincima tih izmjena, u proračunu za 2025. planirali smo dodatna sredstva za njihovu provedbu. U skladu s procjenama centara za socijalni rad prema kojima će opisana prava ostvarivati otprilike 500 djece bez jednoga ili oba roditelja odnosno procjenama Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi prema kojima u pravo uvodimo 30 djece s teškim zloćudnim oboljenjima. S druge strane, govoreći o socijalno najugroženijoj kategoriji naših sugrađana, istoga su dana na sjednici Skupštine usvojene i Izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi HNŽ-a? - Taj je zakon dugo na snazi, ali su njegove ranije odredbe obuhvaćale relativno mali broj korisnika koji su mogli ostvariti prava koja zakon propisuje. Zato smo odlučili ići s proširenjem prava i samih usluga unutar socijalne skrbi što povećava i sami broj korisnika. Prijedlog novoga zakona preciznije utvrđuje korisnike, dopunjuje ih i revidira uvjete za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć, propisuje socijalne usluge i razrađuje način njihova pružanja, propisuje postupak registriranja udruga građana, zaklada, vjerskih zajednica i drugih pravnih osoba za obavljanje djelatnosti socijalne zaštite te uvodi obvezni unutarnji i stručni nadzor nad radom pružatelja socijalnih usluga. Najvažnije promjene su preciznije utvrđen i proširen krug korisnika prava i usluga u sustavu socijalne zaštite. Također, uveli smo i nove kategorije djece korisnika, i to dijete koje je u sukobu sa zakonom, riziku od razdvajanja, žrtva obiteljskoga ili drugoga nasilja, žrtva trgovine ljudima, žrtva zloupotrebe psihoaktivnih sredstava i drugih oblika ovisnosti, dijete bez pratnje ili maloljetna trudnica. Uveli smo i nove kategorije punoljetnih osoba korisnika, a to su žrtve obiteljskoga ili drugoga nasilja, žrtve trgovine ljudima, ovisnici o psihoaktivnim sredstvima i drugim oblicima ovisnosti te beskućnici. Proširena su postojeća i uvedena nova prava u sustavu socijalne skrbi, a riječ je o stalnoj novčanoj pomoći, potom mjesečnoj naknadi djetetu kojemu troškove usluge smještaja izmiruje županijski proračun te pravu na naknadu za redovito studiranje. To zasigurno nosi izrazita povećanja na proračunskoj stavci za ovo područje? - Istina je kako Izmjenama i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi značajno povećavamo broj korisnika koji mogu ostvariti određena prava, ali to je i bila intencija kojom smo krenuli u taj postupak. Naravno, time uvećavamo i financijske iznose koje korisnici tih prava ostvaruju. Važno je naglasiti kako radimo na tomu da centri za socijalnu skrb koji su ključni u provedbi ovih zakona, pojednostave postupke za ostvarivanje prava kako bi naši sugrađani kojima ta prava pripadaju mogli, uz osjetno manje administrativnih koraka i prepreka, svoja prava i ostvariti. Naš cilj i želja su obuhvatiti što više ljudi u stvarnoj potrebi i omogućiti im što lakšu dostupnost korištenja tih prava. Fiskalni učinci primjene Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom i Zakona o socijalnoj skrbi koji obuhvaća i civilne žrtve rata, znače da ćemo u proračunu za 2025. za njihovu provedbu izdvojiti ukupno 21.202.000 KM. Godinu ste zaključili i usvajanjem triju potpuno novih zakona koje Hercegovačko-neretvanska županija dosad uopće nije imala, primjerice Zakona o kulturi… - Mi smo prva Vlada koja je odlučna u tome da ovu iznimno bitnu granu života naše zajednice zakonski uredimo. Resorno ministarstvo priredilo je nacrt zakona i on je, možemo kazati, prošao prvo čitanje. S obzirom na činjenicu da je riječ o Zakonu koji prvi put donosimo, bit će potrebna najšira moguća rasprava svih dionika na koje se njegove odredbe odnose i čije će djelovanje regulirati kako bismo, kroz mišljenja i prijedloge ljudi i organizacija kojima je kultura osnovna djelatnost, u konačnici iznjedrili najbolja rješenja. Cijeneći činjenicu da želimo sustavno urediti javni interes u kulturi, ostvarivanje javnoga interesa u kulturi, djelatnosti kulture i nositelje djelatnosti u kulturi, financiranje i poticaj kulturnom razvitku, nadzor kao i druga pitanja od značaja za kulturu, razumjet ćete zašto držim kako je do usvajanja konačnoga teksta toga zakona potrebno podrobno proći sve nužne korake. Činjenica koju treba otvoreno kazati jest kako su brojne poteškoće u radu na području kulture proizlazile upravo iz nedostatne zakonske regulative, što nas je i ponukalo uhvatiti se s tim u koštac i konačno urediti sva ključna pitanja od značaja za kulturu, štiteći pritom vitalne nacionalne interese svih konstitutivnih naroda unutar kojih kultura ima identitetsku ulogu. Iz sličnih razloga manjka zakonske regulative i objektivnih problema na terenu, javila se i potreba za donošenjem Zakona o upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada? - Točno. Nužno je bilo zakonski urediti i to područje. Podsjetiti ću na to da je taj zakon Skupština HNŽ-a donijela još 2005. godine. No, kako se u praksi uvidjelo niz propusta i nedostataka, a kako je spomenuti zakon trebalo uskladiti sa Zakonom o stvarnim pravima FBiH iz 2013., bilo je bolje ne ići u izmjene postojećega nego napraviti novi Zakon. Prednacrt je u dva navrata proslijeđen svim jedinicama lokalne samouprave, kao i svim upraviteljima zgrada na razini HNŽ-a, kako bi mogli dati primjedbe, sugestije i mišljenja. Po dobivanju svih mišljenja Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja dio je primjedbi ugradilo u tekst Zakona, održali smo niz javnih rasprava te je zakon u obliku nacrta razmatran na Skupštini. Do njegova konačnog usvajanja razmotrit ćemo sve prijedloge i primjedbe skupštinskih zastupnika, a oni koji imaju tendenciju poboljšanja zakonskih rješenja bit će ugrađeni u odredbe, o kojima će se Skupština u konačnici i odrediti. Javnost je pozitivno reagirala i na Zakon o studenskom radu u HNŽ-u? - Riječ je o još jednom zakonu koji prvi put donosimo u našoj županiji, a svakako je među prvima i kada govorimo o cjelokupnoj FBiH. Činjenica je da svjedočimo brojnim djelatnostima u kojima sudjeluju studenti i držimo kako se takvim zakonom na ispravan način uređuju prava i obveze, kako samih studenata tako i izvođača i naručitelja posla te posrednika tijekom studenskoga rada, kao i sva ostala pitanja iz obavljanja studenskih poslova. Inicijativa za donošenje toga zakona potekla je iz Skupštine, a mi smo kao Vlada nedvojbeno zainteresirani za uređenje i toga segmenta našega društva, osobito u svjetlu činjenice da je Mostar sveučilišni grad. Uvjerena sam kako ćemo Zakonom o studentskom radu pomoći i studentima i poslodavcima koji u svojim poslovima često angažiraju mlade ljude. Što očekujete od 2025. godine? - Kolegama u Vladi jasno sam kazala kako prioritet naših aktivnosti u ovoj godini mora biti donošenje novih i izmjena postojećih zakona kako bismo pojednostavili procedure na svim životnim područjima. Vjerujem kako ćemo vrlo skoro, zapravo odmah nakon usvajanja proračuna, usvojiti i program rada Vlade za 2025. u kojemu će biti prepoznate aktivnosti na području koje sam upravo spomenula. Svjesna sam izazova koji stoje pred nama. Imamo obvezu nastaviti skrbiti i pomagati područja naše županije koja su stradala u poplavama za koja smo u 2024. izdvojili više od 6,5 milijuna KM. Također, i obvezu poticanja razvitka gospodarstva i donositi nove mjere koje će biti razlogom da ljudi, prije svega mladi, ostaju na ovim prostorima i budućnost svojih obitelji planiraju upravo ovdje. Za to treba još puno rada i puno vidljivih pomaka a, kako sam rekla, nama volje i snage ne nedostaje, ali nam treba i potpora svih dionika tih procesa.

VLADA USVOJILA PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA PRORAČUNA ZA 2024. GODINU

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na današnjoj je, 31. redovitoj sjednici usvojila Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna HNŽ-a za 2024. godinu u iznosu od 403.853.572,00 KM i Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršenju Proračuna HNŽ-a za 2024. godinu koji su upućeni u daljnji skupštinski postupak.

Također, dana je suglasnost na Izmjene i dopune Financijskoga plana Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a za tekuću godinu, kao i na Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o izvršenju Financijskoga plana ZZO-a HNŽ-a za 2024. godinu.

Na prijedlog Ministarstva gospodarstva, usvojen je Plan provedbe Programa razvitka maloga gospodarstva HNŽ-a za razdoblje od 2021. do 2024. godine. Tijekom rasprave istaknuto je kako su mjere i aktivnosti kreirane na osnovu strateških i prioritetnih ciljeva, utvrđenih u razvojnim dokumentima HNŽ-a.

03-12-2024, 16:30

SUSRET MINISTRA BEVANDE I GENERALNOGA TURSKOG KONZULA U MOSTARU

Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda primio je danas u svojemu uredu novoimenovanoga generalnog konzula Republike Turske u Mostaru Fatiha Ekincija. Iskazavši mu poštovanje i zahvalnost na pruženoj pomoći Republike Turske tijekom bujičnih poplava i klizišta u kojima su živote izgubila 24 žitelja Jablanice i Konjica, ministar Bevanda upoznao je konzula s aktivnostima ministarstva po pitanju poboljšanja prometne infrastrukture na području HNŽ-a kao glavnoga preduvjeta za razvitak gospodarstva, osobito turizma.

Sugovornici su posebno istaknuli potencijale Zračne luke Mostar s naglaskom na mogućnosti otvaranja izravne zračne linije između Mostara i Istanbula. Zahvalivši na prijemu, konzul Ekinci poručio je kako je potpuno opredijeljen i dalje predano raditi na razvitku svih oblika suradnje između Turske i BiH.

03-12-2024, 14:51

OBRAĆANJE JAVNOSTI PREDSTAVNIKA VLADE HNŽ-A NAKON SASTANKA SA SINDIKATIMA PROSVJETE

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a Adnan Velagić i ministar financija HNŽ-a Adil Šuta nastavili su danas razgovore s predstavnicima sindikata osnovnoga i srednjeg obrazovanja u HNŽ-u. Predstavnici Vlade istaknuli su kako su nakon prošlotjednoga sastanka bili uvjereni da su postigli dogovor i da će se učenici u HNŽ-u odmah vratiti u školske klupe. Podsjetili su na zaključke prošlotjednih razgovora, pozvavši prosvjetne djelatnike da prihvate ponudu Vlade koja je u okvirima realno mogućega i koja jamči financijsku održivost Županije.

Predstavnici Vlade i danas su ponovili ponudu čelnicima sindikalnih organizacija u prosvjeti koja podrazumijeva povećanje platne osnovice za 5 % počevši od 1. siječnja 2025. godine, kao i povećanje koeficijenata zaposlenika u prosvjeti za 3 % također od 1. siječnja 2025. godine. Također, najavljena je i isplata jednokratne novčane pomoći u iznosu od 1000 KM do kraja 2024. godine te vraćanje u pravo mentora i savjetnika kojima je zajamčen dodatak na plaću od 5 odnosno 8 %. Vlada je danas otišla i korak dalje, ponudivši sindikatima dodatni porast plaća od još 5 % počevši od 1. lipnja ukoliko u županijski proračun budu uplaćena sredstva od 19 milijuna KM iz federalnoga proračuna.

Kako ni ovi prijedlozi Vlade nisu prihvaćeni, a s obzirom na činjenicu da su na snazi važeći kolektivni ugovori koje Vlada u cijelosti poštuje, sindikati su danas pozvani dostaviti inicijativu o pokretanju pregovora o izmjenama i dopunama kolektivnih ugovora.

- Svjesni smo visine plaća u prosvjeti, jednako kao i visine plaća svih proračunskih korisnika koje je, s obzirom na troškove života, nedvojbeno nužno povećati i tijekom današnjih razgovora po tko zna koji put smo ponovili kako je skrb za materijalni položaj proračunskih korisnika nešto na čemu kontinuirano radimo. Sve viškove koje ostvarimo izvan planiranih prihoda usmjeravamo isključivo na plaće proračunskih korisnika. Ono što nikada ne ćemo uraditi jest nerealno planiranje Proračuna i ugrožavanje financijske stabilnosti Županije. Temeljna vodilja rada ove Vlade sadržana je u tomu da možemo trošiti samo ono što smo prihodovali i odbijamo nerealnim obećanjima kupovati socijalni mir. Žao nam je što su djeca na ulici i pozivamo prosvjetne djelatnike da se vrate u učionice i da usporedo nastavimo razgovore – zajednička je poruka predsjednice Buhač i ministara Velagića i Šute koji su se, nakon sastanka, obratili novinarima.

U privitku su cjeloviti zvučni zapisi njihovih obraćanja:

02-12-2024, 15:47

OBILAZAK HNK MOSTAR I SVEUČILIŠTA U MOSTARU S PREDSJEDNIKOM HRVATSKOGA SABORA

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, zajedno s visokim izaslanstvom Hrvatskoga sabora, predvođenim predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem, obišla je lokacije u Mostaru gdje su u tijeku ili su već okončani opsežni projekti koje je u cijelosti ili većim dijelom financirala Vlada Republike Hrvatske, a riječ je o zgradi Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru i Sveučilištu u Mostaru.

Ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja istaknuo je kako se građevinski radovi za sada odvijaju planiranom dinamikom, ponovivši kako se nada završetku građevinskih radova do kraja 2026. godine.

Tijekom posjeta Rektoratu SUM-a, rektor prof. dr. Zoran Tomić istaknuo je važnost suradnje Hrvatske i BiH na području prosvjete i znanosti, osobito vitalnu važnost uloge i djelovanja Sveučilišta u Mostaru kao jedine visokoškolske ustanove u BiH na kojoj se nastava izvodi na hrvatskom jeziku. Bilo je riječi i o jačanju postojećih, kao i razvoju novih projekata te povećanju prisutnosti Sveučilišta u Mostaru na europskom i svjetskom akademskom prostoru.

Predsjednik Hrvatskoga sabora i ovom je prigodom izjavio kako Hrvatska nastavlja snažno podupirati strateške projekte Hrvata u BiH, a izgradnja krovne nacionalne hrvatske kazališne kuće i jedinoga sveučilišta na hrvatskomu jeziku, svakako su među prioritetnima.

29-11-2024, 11:13

PREDSJEDNIK HRVATSKOGA SABORA U HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač i zamjenik predsjedatelja Skupštine HNŽ-a, ujedno i predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović primili su danas, u zgradi županijske Vlade, visoko izaslanstvo Hrvatskoga sabora, predvođeno predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem.

Zahvaljujući na posjetu, predsjednica Buhač iskoristila je prigodu još jednom zahvaliti Vladi Republike Hrvatske, kao i svim drugim institucijama i pojedincima iz RH koji su nesebično priskočili u pomoć u danima kada je HNŽ, osobito područja Jablanice, Konjica i Mostara, pogodila teška elementarna nepogoda u kojoj su izgubljena 24 života i pričinjena iznimno velika materijalna šteta.

- Vlada RH, kao istinski prijatelj BiH, prva je na konkretan način pomogla te je, uz brojne pojedince i službe koje su već od prvoga dana spašavale živote i tragale za nestalima, osigurala 10 milijuna eura financijske pomoći i dostavila prve potpuno opremljene kontejnere za ljude koji su ostali bez domova – podsjetila je Buhač, dodavši kako je Hrvatska, osim što je neupitno najsnažniji podupiratelj BiH na njezinom euroatlantskom putu, i ovim činom pokazala kako je istinski prijatelj i saveznik svih žitelja BiH.

Predsjednica Buhač je istaknula kako RH sa značajnim iznosima godinama podupire različite projekte s područja izobrazbe, znanosti, zdravstva, kulture, gospodarstva i drugih segmenata, s ciljem ostvarenja gospodarskih i socijalnih uvjeta za održivi opstanak i ostanak Hrvata kao jednoga od tri konstitutivna naroda u BiH. Posebno je izdvojila stalnu potporu RH u izgradnji i opremanju SKB-a Mostar, Sveučilišta u Mostaru, HNK Mostar, RTV Herceg-Bosne, itd.

Govoreći o funkcioniranju Vlade, kazala je kako unatoč svim posebnostima HNŽ-a i izazovima ovoga društva, Vlada uspješno provodi zacrtane ciljeve te, kroz kontinuirani dijalog svih partnera u vlasti, rješava sva tekuća pitanja.

Tomislav Martinović upoznao je goste s ustavnom ulogom Skupštine HNŽ-a kao najvišega zakonodavnog tijela, ali je govorio i o funkcioniranju Doma naroda Parlamenta FBiH u kojemu se na institucionalan način štiti prava konstitutivnih naroda. Naglasio je ulogu zakonodavnih tijela vlasti kako na županijskoj tako i federalnoj razini u kontekstu obveza BiH kao zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji.

- Pred nama je dug i složen proces reforme i prilagodbe zakonodavstva kao i nužna što žurnija  reforma izbornoga zakonodavstva s ciljem ostvarenja pune ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog i suverenog naroda u BiH. Hrvatski politički predstavnici u BiH snažno se zalažu za europski put Bosne i Hercegovine koji nema alternativu – kazao je Martinović.

Zahvalivši domaćinima na otvaranju nekih ključnih tema za koje je Hrvatska kao supotpisnica Dejtonskoga sporazuma posebno zainteresirana, predsjednik Hrvatskoga sabora Jandroković kazao je kako, bez obzira na to s koje razine dolazio u BiH, uvijek dolazi kao prijatelj i partner europskoj budućnosti ove države.

- Poštujući cjelovitost i suverenitet Bosne i Hercegovine, Republika Hrvatska i dalje će toj susjednoj i prijateljskoj državi pružati svekoliku potporu na europskomu putu, poručio je predsjednik Jandroković. Među budućim reformama koje u tom kontekstu predstoje, posebno su važne izmjene izbornoga zakona, i to na način da svakomu od tri konstitutivna naroda bude zajamčeno načelo legitimnoga zastupanja na ključnim pozicijama. Podsjetio je i na ustavnu obvezu Republike Hrvatske da skrbi o Hrvatima u BiH, gdje su oni najmalobrojniji, ali konstitutivan narod s Ustavom zajamčenim pravima koja ničim ne smiju biti dovedena u pitanje. Stoga je predsjednik Jandroković završno poručio kako će Hrvatska, kao i dosad, nastaviti snažno podupirati strateške projekte i druge programe od njihova interesa.

Osim Buhač, Martinovića i Jandrokovića, u današnjim razgovorima sudjelovali su i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a Milenko Bevanda, ministar unutarnjih poslova HNŽ-a Marijo Marić, veleposlanik Republike Hrvatske u BiH NJ.E. Ivan Sabolić, saborski zastupnik u Hrvatskomu saboru Dario Pušić, predstojnik Ureda predsjednika Hrvatskoga sabora Matej Brečić, zamjenik predstojnika Ureda predsjednika Hrvatskoga sabora Željko Mišura, osobni savjetnici predsjednika Hrvatskoga sabora Sandra Rizmaul i Gordan Struić te opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH u BiH Mladen Glavina.

28-11-2024, 12:00

NASTUPNI POSJET ŠPANJOLSKE VELEPOSLANICE KOD PREDSJEDNICE BUHAČ

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač primila je danas u nastupni posjet veleposlanicu Kraljevine Španjolske u BiH Nj.E. Mariju Molinu Alvarez de Toledo, u čijoj su pratnji bili zamjenik veleposlanice Daniel Arteta Rodriguez i počasni španjolski konzul Pierino Tumbas Deldum. Na tragu stalnoga nastojanja jačanja bilateralnih odnosa dvaju država, na sastanku je posebno bilo riječi o gospodarskoj suradnji i mogućnostima privlačenja snažnijih španjolskih ulaganja u ovaj prostor, posebice u industrijsko-tehnološkim sektorima.

Upoznavši ju s aktualnim političkim i društvenim prilikama u HNŽ-u, kao i s planovima i smjernicama djelovanja Vlade HNŽ-a, osobito kada je u pitanju turizam u kojemu leži jak potencijal razvitka novih odnosa sa Španjolskom, predsjednica Buhač istaknula je izniman značaj vjerskoga turizma za Hercegovinu, naglasivši veliko zanimanje hodočasnika sa španjolskoga govornog područja za svjetski poznato marijansko svetište u Međugorju.

- Vlada HNŽ-a jasno je pozicionirala turizam kao stratešku granu razvitka našega gospodarstva, a duboko svjesni značaja Zračne luke Mostar imamo jasnu viziju o suvremenoj zračnoj luci koja će otvoriti nove prilike za gospodarski rast, daljnji razvitak turizma i povezivanje našega prostora sa svijetom. Naravno da smo danas kao jednu od mogućnosti vidjeli uspostavu budućega zračnog mosta između Mostara i odredišta u Španjolskoj – kazala je Buhač, zaključivši kako ima prostora dodatno razvijati već dobru suradnju Španjolske i BiH.

Jedna od tema današnjega razgovora bila je i suradnja u oblasti poljoprivrede, osobito kada je u pitanju razvitak maslinarstva, za što postoje dobri klimatski i svi drugi preduvjeti.
Također je razgovarano o mogućnostima povezivanja lokalnih zajednica kroz projekte bratimljenja općina i gradova, u čemu Mostar kao administrativno središte HNŽ-a već ima bogato iskustvo, a što svakako dodatno potiče razmjenu iskustava u područjima lokalne uprave, kulture, turizma i gospodarstva.

Veleposlanica Alvarez de Toledo zahvalila je predsjednici Buhač na prijemu, naglasivši kako Španjolska ostaje pripravna pružati potporu BiH u njezinu daljnjem razvitku i napretku, s naglaskom na povezivanje lokalnih zajednica HNŽ-a i njezine domovine.

28-11-2024, 10:19

RAZGOVOR PREDSJEDNICE VLADE MARIJE BUHAČ ZA DNEVNI AVAZ

Današnje izdanje tiskovine Dnevni avaz donosi razgovor s predsjednicom Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marijom Buhač, objavljen pod naslovom ''Teret kataklizme u Jablanici nadilazi naše mogućnosti''. Razgovor je vodila novinarka Meliha Smajkić, a na stranici Vlade prenosimo ga u cijelosti:

Marija Buhač na čelu je Vlade Hercegovačko-neretvanske županije nešto više od godinu dana. Upravo je protekla godina u ovomu dijelu BiH bila prilično izazovna i obilježena brojnim događajima. Predsjednica Vlade HNŽ-a u intervjuu za naš list osvrće se na neke od njih, od kataklizme u Jablanici i u Konjicu do štrajka prosvjetnih djelatnika, ali govori i o odnosima u radu županijske Vlade u kojoj su kadrovi triju stranaka, HDZ-a BiH, SDA i SDP-a.

Možete li, u najkraćemu, rezimirati proteklu godinu? Koliko ste zadovoljni radom Vlade HNŽ-a na čijem ste čelu?

Godinu iza nas obilježili su brojni izazovi tako da je teško u nekoliko rečenica napraviti rezime svih tih događanja. Ako govorimo isključivo o radu Vlade, mislim da smo odgovorili zadaći, ali uvijek ističem kako će konačan sud o našemu radu dati žitelji ove županije.

Nažalost, u dijelu HNŽ-a, u Konjicu i u Jablanici, dogodile su se smrtonosne poplave. Tragično su izgubljena 24 života, brojne obitelji su razorene, katastrofa je ostavila pustoš, materijalna šteta je ogromna... Jasno je kako Vlada HNŽ-a nije u mogućnosti podnijeti teret saniranja posljedica te kataklizme, ali je li se moglo učiniti više? Imate li kontakte s višim razinama vlasti u svezi s obnovom tih područja?

Spomenuvši izazove u protekloj godini, mislila sam i na strašnu tragediju koja je pogodila Jablanicu i Konjic kada su 24 naša sugrađanina izgubila život, a brojni ostali bez domova, uz iznimnu materijalnu štetu i na privatnoj i na javnoj imovini. Kao Vlada, i u toj smo izvanrednoj situaciji učinili maksimum kako bismo život na tomu prostoru koliko-toliko vratili u normalne okvire. Prvih je dana fokus bio na spašavanju i potrazi za nestalima, a potom na pružanju materijalne potpore i žurnom saniranju posljedica, za što smo dosad izdvojili više od 6,5 milijuna KM. Teret ove kataklizme daleko nadilazi naše mogućnosti i naravno da komuniciramo i s drugim razinama vlasti, zajednički tražeći najbolja rješenja za pomoć i obnovu nastradalih područja. I ovom prigodom zahvaljujem prijateljima iz okruženja koji su nam među prvima nesebično priskočili u pomoć.

Štrajk prosvjetnih djelatnika je, umjesto dijalogom i postizanjem rješenja, prekinut sudskom odlukom.

Duboko sam razočarana time što štrajk prosvjetnih djelatnika nije okončan dijalogom socijalnih partnera nego o njegovoj zakonitosti mora odlučivati sud. No, bez obzira na konačnu sudsku odluku, jedino dugoročno i održivo rješenje jest postizanje dogovora, a naša spremnost za razgovore nikada nije bila upitna.

Na poziciji ste na kojoj puno toga ovisi o politici. Kako funkcionira Vlada u kojoj su HDZ BiH, SDA i SDP?

Našu suradnju mogu ocijeniti vrlo korektnom. Razumljivo je da neka pitanja traže više vremena, energije i dijaloga, ali na kraju sve odluke donosimo usuglašeno, što pokazuje i činjenica da Vlada nije imala zastoja u radu. Očekujem da ćemo na tim temeljima uspješno broditi i kroz ostatak mandata.

17-01-2025 09:02

POPIS ŠIFRI STUDENATA PRIJAVLJENIH NA NATJEČAJ ZA DODJELU OSNOVNIH STIPENDIJA ZA AKADEMSKU 2024. / 2025. GODINU

Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa Hercegovačko-neretvanske županije objavilo je popis šifri studenata prijavljenih na Natječaj za dodjelu osnovnih stipendija za akademsku 2024. / 2025. godinu.

Popis je dostupan na mrežnoj stranici Ministarstva: https://www.monkshnk.gov.ba/Obavijest/PregledHR/15057

Pravo prigovora na rezultate ističe u roku od pet dana od dana objave, a prigovore je moguće poslati na e-adresu: prigovori@monkshnk.gov.ba

Nakon razmotrenih prigovora, Ministarstvo će objaviti Odluku o dobitnicima osnovnih stipendija za akademsku 2024. / 2025. godinu te utvrditi raspored termina potpisivanja ugovora.

16-01-2025 15:42

VLADA: UTVRĐENE USTANOVE ZA PRIMARNU, SEKUNDARNU I TERCIJARNU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na današnjoj je, 35. sjednici usvojila Odluku o izboru zdravstvenih ustanova s kojima će Zavod zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a sklopiti ugovor o pružanju zdravstvenih usluga za 2025. godinu, a riječ je o uslugama koje se financiraju iz sredstava Zavoda. Odlukom su utvrđene zdravstvene ustanove koje će obavljati djelatnosti primarne, sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite za osiguranike ZZO-a HNŽ-a. Vlada je dala i suglasnost na Pravilnik o vrstama vlastitih javnih prihoda ZZO-a HNŽ-a.

Na tragu zaduženja Skupštine HNŽ-a, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa priredilo je Informaciju o stanju u osnovnom i srednjem obrazovanju u HNŽ-u o kojoj je Vlada danas raspravljala te zadužila resorno ministarstvo da iznijete sugestije i primjedbe ugradi u konačni tekst Informacije.

Na sjednici je prihvaćeno Izvješće o radu Koordinacijskoga tima Vlade HNŽ-a za borbu protiv trgovine ljudima na području Županije za 2024. godinu, a Tim je zadužen izraditi prijedlog novoga akcijskog plana za provedbu Strategije suprotstavljanja trgovine ljudima u BiH za razdoblje do kraja 2027. koji će biti dostavljen Vladi HNŽ-a na usvajanje.

Vlada je usvojila i Izvješće o provedenim aktivnostima i postignutim ciljevima kroz Program utroška novčanih sredstava planiranih Izmjenama i dopunama Proračuna HNŽ-a Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša s pozicije ''Tekući transferi drugim razinama vlasti – Manifestacije iz turizma''.

Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a prihvaćena su izvješća o planu i provedbi jesenske sjetve, o berbi grožđa te o žetvi sitnih žita za 2024. godinu. Prihvaćena je i Informacija Ministarstva gospodarstva o stanju poduzetništva i obrta na području HNŽ-a u 2023. godini. Usvojen je i niz odluka o dodjeljivanju koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije izgradnjom elektroenergetskih objekata – solarnih fotonaponskih elektrana na području Čapljine, Čitluka, Konjica i Mostara.

15-01-2025 13:57
11-06-2024 10:00