08-11-2022, 08:58

Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. Nevenko Herceg boravi u Londonu (Velika Britanija) u sklopu izaslanstva Turističkoga klastera Hercegovine čiji su nastup na prestižnomu međunarodnom sajmu turizma i putovanja ''World Travel Market London 2022'' zajednički pomogle vlade Hercegovačko-neretvanske, Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije. Herceg je jučer sudjelovao u činu potpisivanja partnerstva između USAID-ova odjela za razvoj održivoga turizma u BiH i britanske tvrtke ''Online Travel Training'' (OTT) kojim je najavljeno pokretanje dva nova tečaja na ''Online Travel Agent Academy'' (OTAA), i to Vinske ceste Hercegovine i Penjački športovi BiH. Partnerstvo su potpisali direktor ''USAID Turizam'' Ibrahim Osta i direktorica OTT-a Julia Feuell.

Istaknuto je kako je cilj doprijeti do tisuća međunarodnih turoperatora i putničkih agenata na ključnim izvornim tržištima diljem svijeta i prenijeti im informacije o ''zapanjujućoj, bogatoj i raznolikoj turističkoj ponudi BiH''. Inače, od pokretanja programa, međunarodni putnički agenti završili su ukupno 1853 OTAA tečaja te stekli zvanje certificiranoga stručnjaka za BiH.

''Raduje podatak da je riječ o drugomu najvećem broju završenih tečajeva unutar jednoga programa na OTAA-i, što je jučer službeno potvrđeno i na londonskomu sajmu. OTT se smatra jednom od vodećih tvrtki koje pružaju tu vrstu specijalizirane obuke i obrazovanja profesionalnim putničkim agentima diljem svijeta, sa širokom mrežom od čak 62.000 uključenih profesionalaca. Nakon završetka tečajeva, međunarodni će putnički agenti moći učinkovito globalno promovirati našu turističku ponudu sa širokim spektrom potencijala koje BiH ima što će nedvojbeno rezultirati većim dolascima, većom potrošnjom i duljim boravcima turista u našoj zemlji'', kazao je ovom prigodom predsjednik Herceg.

U suradnji s ''USAID Turizam'', OTAA je razvio nove tečajeve posvećene dvama najatraktivnijim turističkim potencijalima u BiH, Vinskoj cesti Hercegovine i našim penjačkim športovima, a turistički profesionalci koji se odluče prijaviti imat će pristup na 17 modula koji potanko opisuju raznovrsnu turističku ponudu Bosne i Hercegovine i pružaju dublji uvid u dostupna tematska iskustva koja mogu biti relevantna za različne profile putnika i njihova zanimanja.

Prvi je dan londonskoga sajma zaključen svečanom večerom članova PATA organizacije (Pacific Asia Travel Association) na kojoj je sudjelovao i predsjednik Vlade HNŽ-a dr. Herceg, a na kojoj su sinoć degustirana i birana hercegovačka vina te je visokim uzvanicima predstavljena i Vinska cesta Hercegovine, kao najnoviji član ''Iter Vitis'' kulturnih ruta Europe.

04-11-2022, 10:58

Obavješćujemo kandidate koji su se prijavili  na Javni poziv za prijam 150 vježbenika u županijska tijela uprave, upravne organizacije i druge službe, tijela i institucije Hercegovačko-neretvanske županije, a koji iz opravdanih razloga nisu mogli pristupiti na intervju u zakazano vrijeme, da to  mogu učiniti u ponedjeljak, 07. studenoga u 10:00 sati u zgradi Vlade HNŽ, Stjepana Radića 3, Mostar.

31-10-2022, 08:18

U današnjemu dvobroju Večernjega lista objavljen je veliki intervju s dr. sc. Nevenkom Hercegom, predsjednikom Vlade Hercegovačko-neretvanske županije. Pod naslovom ''Izgradili smo stabilnu i sigurnu županiju s jasnim razvojnim putem'' pozicioniran je i na naslovnici tiskovine. Prenosimo ga u cijelosti:

S dr. sc. Nevenkom Hercegom, predsjednikom Vlade Hercego­vačko-neretvanske županije, razgovarali smo o nekoliko aktual­nih tema, počevši od konačnoga imenovanja policijskoga ravna­telja Ministarstva unutarnjih po­slova HNŽ-a, preko niza drugih političkih, sigurnosnih, socijalnih, obrazovnih i administrativ­nih tema, do pitanja recesijskih učinaka i, unatoč njima, osjetnoj stabilizaciji županijskih financija.

Nakon gotovo čitavog desetlje­ća burne trakavice oko dužnosti ravnatelja policije u HNŽ-u, na posljednjoj je sjednici Vlade ko­načno riješeno i to pitanje koje, zapravo, omogućuje i rješavanje niza administrativnih, za MUP i njegove djelatnike vitalnih tema. Kažu da je vaša uloga bila ključna? Uspjeli ste riješiti to goruće pitanje – ''vrući krum­pir'' koji je vas dočekao pri pre­uzimanju dužnosti?

- Ne krijem ponos što smo, prošlotjednim imenovanjem Roberta Perića za ravnatelja te Ramiza Hasića za zamjenika ravnatelja županijske policije, to doveli do kraja. Postupak je u ci­jelosti proveden po predviđeno­mu novom zakonskom obrascu. Naime, Neovisno je skupštinsko povjerenstvo, nakon provedene natječajne procedure, MUP-u od­nosno Vladi dostavilo prijedlog s imenima dvaju najuspješnijih kandidata za ravnatelja i jednog za njegova zamjenika. Na sjed­nici u četvrtak predložio sam jednog za ravnatelja, drugog za zamjenika, što je Vlada i usvojila pripadajućom odlukom. Problem imenovanja ravnatelja policije ot­početka nam je bio jedno od prio­ritetnih pitanja, a njegovim rješa­vanjem značajno unaprjeđujemo sigurnosno stanje u Županiji, kao i funkcioniranje samog MUP-a te osiguravamo značajniju nazoč­nost policijskih snaga na terenu. Ovim smo omogućili i konačno otkočenje procesa popunjavanja više od 250 radnih mjesta nedo­stajućih policijskih službenika i drugih djelatnika u MUP-u, kao i rješavanje niza kadrovskih i administrativnih pitanja na koja se čeka godinama, poput napredovanja, odnosno tzv. činovanja policijskih djelatnika koji su za to stekli uvjete, a kojima to znači i bolji status i viša primanja. Ukupan je proces, u najmanju ruku, bio složen i iscrpljujući i, zaista, ne krijem taj osjećaj ponosa jer ćemo na ovaj način Vladi u no­vom sazivu omogućiti rad uz zna­čajno rasterećenje u odnosu na ono s čim smo se bili primorani nositi.

Iz dokumenata proračuna za te­kuću godinu i svih njegovih iz­mjena i dopuna koji su uslijedili stječe se dojam kako ste, unatoč aktualnoj financijsko-energet­skoj krizi, poskupljenjima i recesiji, uspjeli stabilizirati žu­panijske financije, ali i osigura­ti socijalni mir u kontinuiranoj interakciji sa sindikalnim orga­nizacijama?

- Naše su financije uistinu sta­bilne, uredno ispunjavamo sve preuzete obveze, nismo stvarali nova zaduženja, a uhvatili smo se ukoštac sa svim naslijeđenim problemima, u smislu vrlo opte­rećujućih potraživanja po sud­skim presudama i sl. Proračun je fluidan jer imamo izmirene sve kratkoročne obveze, a dugovanja koja saniramo su, kažem, nasli­jeđena i značajno smanjena u odnosu na ono stanje koje smo preuzeli 2015. godine. Odgovor­nim planiranjem i domaćinskim gospodarenjem zadržali smo so­cijalnu, ali i uspjeli postići snažnu razvojnu proračunsku dimenzi­ju unatoč svim izazovima. Što se tiče odnosa s našim socijalnim partnerima, s jednim iznimnim zadovoljstvom uvijek ističem kako imamo potpisane sve granske kolektivne ugovore i stalan, konstruktivan dijalog kroz svih osam godina mandata. Vlada je pokazala sluh i razumijevanje za sve probleme te napravila vidljive pomake u socijalnim odnosima i poboljšanju i prava kao i životnog i radnog standarda svih prora­čunskih korisnika, kako kroz po­većanje osobnih dohodaka tako i kroz rješavanje niza statusnih i drugih pitanja koje utvrđuju se­kundarna prava iz radno-pravnih odnosa. Svima smo, dakle, uspjeli podići plaće te osigurati i niz do­punskih prava po traženjima sindikalnih organizacija. Pojedinim korisnicima proračuna poveća­nje plaće, uz povećanje pratećih naknada, znači čak 50-postotno povećanje ukupnih mjesečnih primanja. Nedavno smo korigi­rali i iznose toplih obroka, ispra­vili smo dugogodišnje nepravde u radno-pravnim statusima, ponaj­više kada je riječ o sustavu obrazovanja, riješili pitanje naknada za prijevoz, uspjeli sačuvati sva radna mjesta. Sve to i unatoč aktualnim globalnim izazovima zdravstveno-sigurnosno-finan­cijske prirode. Mogu zaključiti kako, kao Vlada, imamo uzoran odnos sa sindikatima, za primjer drugima.

Uz kontinuiranu potporu stu­dentima, kroz stipendije i sub­vencije, te dinamičan vježbenič­ki program, Vlada je ove godine napravila iskorak i nabavom besplatnih školskih udžbenika, potporama rodiljama i nezapo­slenima, mladim znanstvenici­ma…

- I tu smo pokazali maksimalnu socijalnu osjetljivost, osiguravši besplatne školske udžbenike za sve učenike u osnovnim školama u HNŽ-u, njih više od 16 tisuća u svih devet razreda osnovnoš­kolskoga sustava. Time, osim što smo potpomogli naše mlade obi­telji s djecom, u potpunosti smo rasteretili naše jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradove. Također, osigurali smo, u okolnostima sveopćega poremećaja na tržištima, jednokratnu potporu nezaposlenima s eviden­cije naše Službe za zapošljavanje, a nedavno i za 5500 zaposlenih korisnika županijskoga prora­čuna. Majkama-rodiljama ćemo, umjesto dosadašnjih šest, novčanu potporu isplaćivati punih dvanaest mjeseci, dakle, udvo­stručena je. Prvi smo pokrenuli programe potpore mladim znan­stvenicima, a poznato je kako je na ''leđima'' ove županije počiva­ju najveća novčana izdvajanja za niz središnjih nacionalnih, sveu­čilišnih, zdravstvenih, kulturnih, prosvjetnih, medijskih, sportskih i drugih institucija. Kontinuirano provodimo programe primanja vježbenika, osiguravajući mla­dim ljudima prvo radno iskustvo, a ovim aktualnim natječajem, u uredima Vlade i županijskih ti­jela uprave više od 1000 mladih odradit će taj vrijedni vježbenički staž. Godinama već pružamo potporu studentima kroz stipendije i subvencije smještaja koje smo, također, uvećali za razdoblje od sljedeće akademske godine.

Stipendirate sve studente koji se jave na javni natječaj?

- To je točno. Ova županija, i na to sam jako ponosan, u program stipendiranja uzima sve studente koji se prijave i zadovolje uvjete javnoga natječaja, a obuhvatili smo dosad više od 2700 studena­ta s prostora cjelokupnoga HNŽ-a, dakle, iz svih naših gradova i op­ćina, od Rame i Konjica, do Ne­uma i Ravnoga. Šaljemo poruku maksimalne opredijeljenosti da proaktivnom politikom utječemo na potporu i razvitak visokoga obrazovanja te poboljšavamo uv­jete studentskoga i sveučilišnoga standarda. Sve to na tragu je, pak, širega plana demografske obnove i zadržavanja mladih na ovim prostorima, uz nezaobilazan rast i razvitak kroz osiguranje stalno­ga poboljšanja općega standarda i života te obrazovanja i rada.

Pružili ste snažnu potporu zdravstvenom sustavu i broj­nim projektima, ali i potpunim financiranjem višemilijunskih kredita za izgradnju i oprema­nje naših bolničkih ustanova, među kojima se svakako ističe dugoočekivana Klinika za dječje bolesti SKB-a Mostar?

- Javnosti je, vjerujem, dobro poznato kako je Vlada HNŽ-a u cijelosti na sebe preuzela 32 mili­juna KM težak kredit Saudijskoga fonda za razvitak, namijenjen je za izgradnju i obnovu svih triju bolnica u našoj županiji, dakle, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića i Opće bolnice Ko­njic. Nedavno su nas ravnatelji tih triju bolničkih ustanova, dr. Ante Kvesić, dr. Zlatko Guzin i dr. Dženan Lepar, informirali o rea­liziranju projekata financiranih kreditom Saudijskoga fonda, ali i o poteškoćama s kojima se su­sreću zbog snažnih poremećaja na tržištu i drastičnoga porasta cijena. Na tome smo tragu, na posljednjoj sjednici Vlade, 27. listopada, raspravljali o dodat­nom kreditnom zaduženju kod Razvojne banke FBiH u iznosu od 15 milijuna KM, želeći osigurati uspješno okončanje izgradnje i opremanja Klinike za dječje bo­lesti - Pedijatrije SKB-a Mostar te dovršetak izgradnje, obnove i opremanja više odjela drugih dviju bolnica. Potpuno smo po­svećeni tomu da završetak tih projekata ne smije biti doveden u pitanje. Izgradnja i opremanje tih bolnica od iznimne je važnosti za sve žitelje HNŽ-a, ali i prostora koji ovim ustanovama gravitira­ju (ne zaboravimo da SKB-u Mo­star gravitiraju pacijenti iz triju susjednih županija). Vlada je zato odlučila poduzeti sve potrebne radnje kako bi osigurala dodatnih 15 milijuna KM, o čemu ćemo se konačno izjasniti ubrzo, na jed­noj od sljedećih sjednica.

Nije to jedini način na koji pru­žate potporu i županijskom i zdravstvu jedinica lokalne sa­mouprave?

- Prošloga smo tjedna raspore­dili pet novih vozila hitne pomoći koje smo nabavili za potrebe do­mova zdravlja u Čapljini, Čitluku, Konjicu, Mostaru i Stocu. Ujedno je usvojen i zaključak da, pri izra­di proračuna za 2023. godinu, u skladu s mogućnostima i potre­bama domova zdravlja, budu planirana sredstva za nabavu vozila hitne pomoći i za domove zdravlja u ostalim gradovima i općinama HNŽ-a. Nije to prvi put da, uz višestruko povećanje život­noga standarda naših liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika, povećanjem osobnih dohodaka i drugih prava iz novih kolektivnih ugovora, pružamo ovakve oblike potpore našim zdravstvenim ustanovama i primarne i sekun­darne zdravstvene zaštite. I ne samo njima jer redovito vozilima i opremom opskrbljujemo vatro­gasna društva i ispostave civilne zaštite po općinama i gradovima, obnavljamo javne objekte diljem županije… Ali, pozvali smo javno naše gradove i općine da se i sami aktivnije uključe u opremanje žurnih službi, u energetske ob­nove javnih objekata, u primanje većega broja vježbenika, stipen­diranje studenata, stimuliranje razvitka našega obrazovanja i demografske obnove.

Spomenuli ste energetsku obno­vu javnih objekata. Više ste puta isticali kako je HNŽ svojevrsni predvodnik na tome planu u cje­lokupnoj FBiH?

- Možemo se podičiti svime do­sad učinjenim u sklopu projekta energetske učinkovitosti. Prem­da smo se, našim dolaskom, da­kle, 2015. godine, relativno kasno uključili u ove procese u odnosu na druge županije u FBiH, Vlada HNŽ-a zaista jest postala svojevr­snom predvodnicom na prostoru cijele Federacije. Obnovili smo otprilike 40 javnih objekata na prostoru cijele županije. Riječ je, dominantno, o zgradama osnov­nih i srednjih škola, potom domo­va zdravlja, policijskim i sudskim objektima, objektima kulturne baštine, itd. Naš je konačni cilj energetski obnoviti sve javne objekte u HNŽ-u i raduje me što mogu kazati kako smo nadomak njegovu ostvarenju. Vlada u pro­jekt energetske učinkovitosti ulaže značajna financijska, pro­računska, donatorska i kreditna sredstva. Prošloga smo tjedna, u nastavku njegove provedbe, pot­pisali ugovore za dovršetak za­početih radova na Domu zdrav­lja Čitluk i Centru za kulturu pri Narodnom univerzitetu Konjic, ali smo sklopili i ugovor za obno­vu i ''utopljavanje'' Županijskoga suda Mostar koji je zaštićen kao spomenik kulture koji datira iz austrougarskoga razdoblja, što usložnjava sam pristup njego­voj obnovi. To je jedna od naših krajnje reprezentativnih zgrada i raduje me što je, nakon što smo obnovili i ‘’utoplili’’ i županijsku Skupštinu, i zgrada Županijsko­ga suda došla na red. Uskoro ide obnova, nadgradnja i prenamjena hotela ''Ero'' za zgradu vlade HNŽ-a, za što smo osigurali po­četna sredstva i od Grada dobili urbanističku suglasnost. Čim dobijemo građevinsko odobrenje, krećemo s radovima.

Objekti koje obnavljate uglav­nom nisu u vlasništvu Županije?

- Tako je. Dominantno su u vla­sništvu jedinica lokalne samou­prave, ali je Vlada HNŽ-a veliko­dušno preuzela tu obvezu na sebe, pruživši i na taj način značajnu potporu našim gradovima i opći­nama. Osim što smo time zaštitili te energetski i životno primjetno unaprijedili cjelokupan prostor HNŽ-a, ostvarili smo i uštede proračunskih sredstava. Premda te aktivnosti iziskuju značajna financijska sredstva i izniman pregovarački, organizacijski, ko­ordinacijski i provedbeni napor, svjesni smo kako ulaganje u ener­getsku obnovu javnih objekata prati njihovu energetsku, eko­nomsku i okolišnu opravdanost kroz vrijeme. Na osobit način isti­čem kako su ta ulaganja jedan od najboljih oblika ulaganja u zašti­tu okoliša jer prostor u kojem živi­mo moramo čuvati i očuvati. Me­đutim, ne smije se gubiti iz vida i druga vrsta značaja obnove i una­prjeđenja naših javnih objekata, gdje u prvom redu mislim na škole, školske dvorane i domove zdravlja, ali i na druge značajne institucije i ustanove za svakod­nevno funkcioniranje naših živo­ta. ''Utopljavanje'' i ambijentalno uređenje naših sredina, poglavito onih urbanih, značajno podiže standard boravka i rada u njima, uvjete za izvođenje nastavnoga procesa, uvjete za liječenje, uv­jete za obavljanje administrativ­no-upravnih poslova, itd. Sve to podiže i razinu kvalitete življenja u našim gradovima i općinama, odnosno djeluje i na smanjenje trenda iseljavanja, čime izravno doprinosimo našim nastojanjima u očuvanju i unaprjeđenju posto­jeće demografske slike HNŽ-a.

Dali ste veliki značaj i dono­šenju strateških dokumenata HNŽ-a?

- Na to smo stavili snažan na­glasak. Donijeli smo prvu mul­tidisciplinarnu i multisektorsku krovnu strategiju razvitka HNŽ-a, kao i prvi županijski prostorni plan koji je temelj za snažnije pri­vlačenje investitora, jačanje gos­podarstva i apliciranje projekata na natječaje financirane iz EU fondova. Nakon dosta složenoga rada na izradbi strategije, u koji smo uključili brojne stručnjake i dionike iz različnih područja vlasti i šire društvene zajednice, sada imamo izvrstan osnovni dokument za izradbu sektorskih strategija, dokumenta okvirno­ga proračuna, proračuna i pro­grama naših javnih investicija… Temeljna strategijska načela su gospodarska i okolišna održivost i socijalna uključenost te sveza s ostalim planskim dokumentima, od onih na županijskoj razini do strategije Europa 2020 i nove EU strategije. Također, plani­rane su aktivnosti, instrumenti i mjere usmjereni na stvaranje prepoznatljive, poduzetne i pri­vlačne županije, a ostajemo i do kraja opredijeljeni realizaciji pre­kograničnih i transnacionalnih projekata, što poimam i kao jed­nu od najsnažnijih potvrda pre­danosti Vlade HNŽ-a europskom putu ove zemlje i prepoznavanju HNŽ-a kao pouzdane i poželjne partnerice za ulaganja u njezin rast, razvitak i prosperitet.

27-10-2022, 14:40

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je na današnjoj, 186. sjednici donijela Rješenje o imenovanju Roberta Perića za ravnatelja policije i Rješenje o imenovanju Ramiza Hasića za zamjenika ravnatelja policije Ministarstva unutarnjih poslova HNŽ-a. Predsjednik Vlade dr. sc. Nevenko Herceg tom je prigodom istaknuo kako je  Neovisno skupštinsko povjerenstvo, nakon provedene procedure, MUP-u dostavilo prijedlog s imenima dva najuspješnija kandidata koji su zadovoljili uvjete iz javnoga natječaja.

''Problem imenovanja ravnatelja policije zatekli smo kada smo preuzeli naše dužnosti u ovomu sazivu županijske vlade i otpočetka nam je bio jednim od prioritetnih pitanja. S obzirom na sve složene okolnosti koje su pratile i ograničavale ovaj proces, osjećam iskreni ponos što smo ga uspjeli dovesti do kraja. Ovim imenovanjem značajno ćemo unaprijediti sigurnosno stanje u HNŽ-u, kao  i funkcioniranje samoga MUP-a te osigurati značajniju nazočnost policijskih snaga na terenu. Imenovanjem ravnatelja policije i njegova zamjenika omogućili smo i konačno otkočenje procesa popunjavanja više od 250 radnih mjesta nedostajućih policijskih službenika i drugih djelatnika u županijskomu Ministarstvu unutarnjih poslova. Također, ovim se omogućuje i rješavanje niza administrativnih pitanja na koja djelatnici MUP-a čekaju godinama, poput pitanja napredovanja odnosno tzv. činovanja policijskih djelatnika koji su za to stekli uvjete, a kojima to znači i bolji status, ali i viša primanja i slično'', kazao je Herceg.

Vlada je na današnjoj sjednici raspravljala o kreditnom zaduženju kod Razvojne banke FBiH u iznosu od 15 milijuna KM, s ciljem uspješnoga okončanja izgradnje i opremanja Klinike za dječje bolesti – Pedijatrije Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, te dovršetka izgradnje, obnove i opremanja više odjela Kantonalne bolnice Dr. Safeta Mujića, kao i novih odjela u Općoj bolnici Konjic. Istaknuto je kako je s ravnateljima triju bolničkih ustanova u Hercegovačko-neretvanskoj županiji održano više sastanaka na kojima je Vlada upoznata o tomu kako bi, zbog snažnih poremećaja na tržištu i drastičnoga porasta cijena, završetak započetih projekata mogao biti doveden u pitanje.

Budući da su izgradnja i opremanje Klinike za dječje bolesti SKB-a Mostar te izgradnja, obnova i opremanje više odjela Kantonalne bolnice u Mostaru i Opće bolnice Konjic od iznimne važnosti za sve žitelje HNŽ-a i prostora koji ovim ustanovama gravitiraju, Vlada je odlučila poduzeti sve potrebne radnje kako bi osigurala dodatnih 15 milijuna KM, o čemu će se izjasniti na jednoj od sljedećih sjednica. Inače, Vlada HNŽ-a je za izgradnju i obnovu triju bolnica u našoj županiji već ranije u cijelosti na sebe preuzela kredit Saudijskoga fonda za razvitak u iznosu od 32 milijuna KM.

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Odluku o raspodjeli pet novih vozila hitne pomoći koje je nabavila za potrebe domova zdravlja u Čapljini, Čitluku, Konjicu, Starom gradu Mostar i Stocu. Ujedno je usvojen i Zaključak da, pri izradbi Proračuna za 2023. godinu, u skladu s mogućnostima i potrebama domova zdravlja, budu planirana sredstva za nabavu vozila hitne pomoći i za domove zdravlja u ostalim jedinicama lokalne samouprave HNŽ-a. Vlada je danas pozvala osnivače domova zdravlja na aktivnije uključivanje u nabavu sredstava potrebnih za njihov rad.

S ciljem pomoći gospodarstvenicima-obrtnicima, Vlada je donijela Odluku o raspisivanju Javnoga poziva za subvencioniranje kamata za kreditne plasmane koje odobri Razvojna banka FBiH na prostoru HNŽ-a. Korisnici kreditnih sredstava imaju pravo na subvenciju kamate za iznos kredita do maksimalno 500.000,00 KM. Kreditna sredstva mogu biti odobrena u iznosu većem od 500.000,00 KM, ali za razliku sredstava korisnik kredita nema pravo na subvenciju kamate, a što će biti regulirano ugovorom o kreditu po svakomu pojedinačnom zahtjevu. Pravo na sudjelovanje u tomu Javnom pozivu imaju pravne i fizičke osobe – obrtnici koji su registrirani na području HNŽ-a, s uvjetom da nemaju duga po osnovu javnih prihoda. Također, pravo sudjelovanja imaju i korisnici koji imaju zaključen kredit s Razvojnom bankom iz predmeta javnoga poziva ili im je taj kredit u obradi.

Vlada je danas usvojila i Izvješće o radu Inspektorata Ministarstva gospodarstva za 2021. godinu. Istaknuto je kako je u tomu izvještajnom razdoblju, u sklopu redovitih i izvanrednih nadzora, izvršeno 98 inspekcijskih nadzora te kako je, zbog utvrđenih nepravilnosti, izdano 18 rješenja za otklanjanje utvrđenih nedostataka.

Donesena je i Odluka o davanju suglasnosti Ministarstvu prometa i veza HNŽ-a za raspisivanje Javnoga poziva za dodjelu novčanih sredstava za lokalne ceste jedinicama lokalne samouprave u HNŽ-u za čiju su namjenu osigurana sredstva u iznosu od 1.500.000,00 KM. Također je usvojena i Odluka o odobravanju ukupno 150.000,00 KM Gradu Mostaru za rekonstrukciju prometnica u naseljima Drežnica, Slipčići i Grabovica.

Uz pobrojane, usvojeno je i niz drugih odluka, zaključaka i rješenja.

27-10-2022, 12:09

Iz Vlade HNŽ-a obavješćuju kandidate koji su se prijavili na Javni poziv za prijam 150 vježbenika u županijska tijela uprave, upravne organizacije i druge službe, tijela i institucije Hercegovačko-neretvanske županije-kantona da će intervju biti održan u zgradi Vlade HNŽ, Stjepana Radića 3, Mostar, po sljedećem rasporedu:

Ponedjeljak, 31. listopada:

  • Kandidati sa šifrom: P0001 do P0085 u 9:00 sati
  • Kandidati sa šifrom: P0086 do P0170 u 12:30 sati  

Četvrtak,  3. studenoga:

  • Kandidati sa šifrom: P0171 do P0250 u 9:00 sati
  • Kandidati sa šifrom: P0251 do P0340 u 12:30 sati

Petak, 4. studenoga:

  • Kandidati sa šifrom: P0341 do P0425 u 9:00 sati
  • Kandidati sa šifrom: od P0426 i dalje u 12:30 sati
25-04-2018, 09:23

Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona jučer je prisustvovao otvaranju novoizgrađenog objekta Carinske ispostave Aerodroma Mostar, kojega su svečano otvorili  Dragan Čović, član Predsjedništva BiH, Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH i Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje.

Izgradnja nove moderne zgrade završena je za manje od osam mjeseci od početka radova, a ukupna investicija iznosila je 1,7 miliona KM.

Nova zgrada Carinske ispostave urađena je prema svim savremenim standardima za izgradnju objekata ovakvog tipa. U novosagrađenom objektu bit će smještena carinska služba Uprave za indirektno oporezivanje i službenici Granične policije BiH.