Službena stranica Vlade HNŽ/K
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač i ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a Adnan Velagić pozdravili su danas studente tijekom potpisivanja ugovora za studentske stipendije za tekuću akademsku godinu. Na osnovu provedenoga natječaja za dodjelu stipendija redovitim studentima s prostora HNŽ-a, pravo na prvu osnovnu stipendiju ove je godine ostvario 931 student, čime Ministarstvo ukupno isplaćuje 2650 studentskih stipendija.
- Vlada HNŽ-a i ovim činom potvrđuje da pružanje potpore cjelokupnomu prosvjetnom sustavu drži jednim od svojih najviših prioriteta. Jasno je da visina ovih stipendija ne može pokriti troškove studiranja, ali je ona jasnom porukom naše potpore i naš konkretan doprinos vašemu trudu i zalaganju odnosno ulaganju u puno ostvarivanje vaših potencijala. Ona je znak da prepoznajemo izazove s kojima se suočavate i da vam, u sklopu svojih mogućnosti, želimo olakšati ovo bitno razdoblje u vašim životima i izgradnji u visokoobrazovane ljude koji sutra izlaze na zahtjevno tržište rada. Kroz kontinuirano unaprjeđenje studentskoga standarda, nastojimo stvarati uvjete u kojima ćete moći razvijati svoja znanja, sposobnosti i kreativnost. Udvostručili smo financijsku potporu radu naša dva sveučilišta od kojih očekujemo snižavanje visokih školarina, sve kako bi studiranje bilo što lakše i što dostupnije svima – kazala je studentima predsjednica Buhač, podsjetivši i na kontinuitet politike prijema vježbenika u županijska tijela uprave i ovdašnja gospodarska poduzeća i tvrtke.
- Tako mladima, nakon završetka studija, omogućujemo ono nužno stjecanje prvoga radnog iskustva. Također, kroz mjere poput poreznih olakšica pri kupnji prve nekretnine mladim obiteljima pružamo dodatnu sigurnost i poticaj za ostanak i izgradnju života ovdje, gdje su rođeni i odrasli. Sve su to naši doprinosi demografskomu razvitku i oporavku našega društva, a svi imaju istovjetan cilj, da mladi ovdje pronađu svoju sreću, izgrade živote i doprinesu stvaranju bolje sutrašnjice za cijelu našu društvenu zajednicu – poručila je predsjednica, zaključivši kako županijska Vlada ostaje snažnim partnerom akademskoj zajednici, svjesna kako je ulaganje u obrazovanje ulaganje u stabilnost i napredak.
Govoreći o značaju ulaganja u studente, ministar Velagić istaknuo je kako jedino HNŽ svim redovitim studentima dodjeljuje osnovnu stipendiju.
- Stipendije koje dodjeljujemo svake godine za sve studente HNŽ-a predstavljaju ne samo ulaganje u unaprjeđenje studentskoga standarda, nego i ulaganje u znanje i razvitak našega društva. Ove će godine osnovna stipendija biti povećana sa 130 na 150 KM, a nadamo se kako će ova potpora dodatno motivirati naše studente na još bolje učenje i sticanje znanja koja će uložiti u razvitak našega društva i naše domovine. Ponosni smo na studente koji su svojim uspjehom, odgovornošću i radom zaslužili ovu stipendiju, a potpisivanje ovih ugovora predstavlja poruku povjerenja u njihovo znanje, snagu i potencijal. Kao sveučilišni profesor, svjestan sam izazova s kojima se studenti susreću, ali i vrijednosti koja će proisteći iz njihova studija. Zbog toga sam, od dolaska na mjesto ministra, nastojao poboljšati studentski standard i omogućiti što kvalitetniji život studentima. Svjesni značaja ulaganja u studentski potencijal, opredijelili smo se, kao jedina županijska vlada u BiH, svim studentima osigurati osnovnu stipendiju, a od prošle smo godine uveli i dodatno nagrađivanje najboljih studenata, dobitnika rektorovih, dekanovih i nagrada voditelja studijskih odjela, u iznosima od po 1340, 650 i 500 KM – poručio je ministar Velagić, dodavši kako je, kao i prethodne godine, na osnovu Pravilnika o stipendijama, predviđen i dodatak na osnovnu stipendiju.
Dodatak na osnovnu stipendiju namijenjen je četirima kategorijama: uspjeh studenta u školovanju odnosno studiju, socijalno-materijalni status studenta, deficitarnost zanimanja i smještaj u studentski dom. Popis dobitnika toga dodatka bit će objavljen uskoro, a sredstva će biti isplaćena jednokratno, tijekom tekuće akademske godine.
Na osnovu provedenoga natječaja za dodjelu osnovne stipendije studentima s područja Hercegovačko-neretvanske županije, ove akademske godine pravo na osnovnu stipendiju ostvario je 931 student. Studenti koji su ostvarili pravo na osnovnu stipendiju obvezni su doći na potpisivanje ugovora u terminima predviđenim rasporedom koji je obavljen na službenoj mrežnoj stranici Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a, gdje su pojašnjene sve prateće pojedinosti:
https://monkshnk.gov.ba/hr/vijesti/dobitnici-osnovne-stipendije-za-akade...
Prvi službeni sastanak rezidentnoga predstavnika Razvojnoga programa Ujedinjenih naroda (UNDP) u BiH Renauda Meyera i predsjednice Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marije Buhač održan je danas u zgradi Vlade HNŽ-a u Mostaru. Osim prigode za upoznavanjem i razmjenom informacija o dosadašnjim oblicima suradnje dvaju institucija, Meyer i Buhač razgovarali su i o planovima za buduće razdoblje, a posebna pozornost posvećena je provedbi opsežnoga projekta digitalizacije javne uprave u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Buhač je zahvalila prvomu čovjeku UNDP-a u BiH na ukupnoj potpori, osobito na iskazanoj pripravnosti za razmjenu iskustava i pružanje pomoći unutar njihove mjerodavnosti u projektu županijske digitalizacije. Podsjetila je na činjenicu da je, sukladno Smjernicama djelovanja Vlade HNŽ-a i uopće politikom osuvremenjivanja svih resora s ciljem postizanja pristupačnije, učinkovitije i djelotvornije javne uprave, složeni proces digitalizacije otpočeo u županijskomu MUP-u, gdje su učinci već jasno vidljivi.
Sastanku su nazočili i voditelj Tima za provedbu Plana digitalizacije HNŽ-a Vedran Buhovac te rukovoditeljica jednog od sektora u UNDP-u Aida Laković Hošo.
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na 60. je redovitoj sjednici, između ostaloga, dala suglasnost na Financijski plan Službe za zapošljavanje HNŽ-a, a njime je obuhvaćena jedna bitna novina odnosno pilot projekt uspostave Jamstva za mlade. Naime, kako bi se mladima pomoglo što prije prijeći iz neaktivnosti na tržište rada, Vijeće Europske unije 2013. je godine donijelo Preporuku o uspostavi Jamstva za mlade koje je 2020. unaprijeđeno na osnovu iskustava u dotadanjoj provedbi.
Provedbom te inicijative, države članice EU-a nastoje uspostaviti cjelovit sustav potpore i mjera za mlade osobe, starosti od 15 do 29 godina, a u srpnju 2021. i BiH se obvezala podržati zapošljavanje mladih i postupno uspostaviti i provesti tu inicijativu. Jamstvo je namijenjeno nezaposlenim mladima koji su u najugroženijoj skupini na tržištu rada odnosno nisu uključeni u obrazovne programe, a nisu aktivni u potrazi za poslom, tj. u tzv. NEET (''Not in Education, Employment or Training'') statusu.
Cilj je smanjenje nezaposlenosti i neaktivnosti mladih, a provedbom Jamstva države članice i kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji obvezuju se osigurati da svi mladi dobiju valjanu ponudu za zaposlenje, nastavak izobrazbe, učenje kroz rad ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od ulaska u status nezaposlenosti ili napuštanja odnosno svršetka formalnoga obrazovanja.
Aktivnosti Jamstva za mlade usmjerene su u četiri etape. Prva je mapiranje unutar kojega se utvrđuje pojedinačne pripadnike skupine u NEET statusu, u drugoj se pojedinačno stupa u kontakt s njima i izgrađuje povjerenje, treća je etapa usredotočena na savjetovanje, usmjeravanje i mentorstvo, a četvrta znači konkretne ponude za daljnju izobrazbu ili zapošljavanje.
Uvođenje ove inicijative unutar FBiH omogućit će planiranje i provedbu niza reformi na polju izobrazbe i obuke, zapošljavanja i tržišta rada, ključnih za poboljšanje prijelaza iz škole u rad na srednji i dulji rok. Prvi je Akcijski plan predviđen za razdoblje do 2027. godine, s pilot projektom sustava pružanja usluga jamstva za mlade (registracija, priprema i ponuda) tijekom 2026. godine. Pilot projekt bit će inicijalno proveden na dvije lokacije u BiH odnosno u odabranim podružnicama županijskih službi za zapošljavanje. U HNŽ-u je riječ o Podružnici Službe za zapošljavanje u Čitluku, a druga je lokacija Visoko odnosno Zeničko-dobojska županija.
Sljedeći je korak usvajanje nacionalnoga Plana provedbe kojim će biti otvorena mogućnost financiranja iz europskih fondova i pokretanje pilot etape programa. Izradbu nacionalnoga Plana koordinira Ministarstvo civilnih poslova BiH, uz potporu Izaslanstva EU-a i Međunarodne organizacije rada. Radna skupina, sastavljena od predstavnika entitetskih i vlasti Distrikta Brčko, kao i mjerodavnih institucija, radila je na uskladbi planova u jedinstvenu strategiju. Taj je dokument u postupku prevođenja i uskoro će biti upućen na mišljenje Europskoj komisiji, nakon čega slijedi proces e-savjetovanja te razmatranje u Vijeću ministara BiH.
Iz Službe za zapošljavanje HNŽ-a ističu kako Jamstvo za mlade ne će biti univerzalnom formulom, već sustav prilagođen mjesnim posebnostima. Uz pilot projekte, planirane su izmjene zakonodavnoga okvira, donošenje podzakonskih akata, reforme politika za upravljanje sustavom Jamstva, kao i uspostava mehanizama praćenja i evaluacije. Ključ uspjeha leži u aktivnomu uključivanju mladih i organizacija civilnoga društva, ali i osiguravanju odgovarajućih resursa i kapaciteta za provedbu programa.
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na današnjoj je sjednici usvojila Prijedlog Proračuna HNŽ-a za 2026. godinu u iznosu od 444.416.210,00 KM, kao i Prijedlog zakona o izvršenju Proračuna HNŽ-a za 2026. godinu te ih uputila u daljnji skupštinski postupak.
Usvojen je i u skupštinski postupak upućen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći, a razlog za njegovo donošenje usklađivanje je s pozitivnim pravnim propisima u BiH te ujednačavanje sa zakonima drugih županija u kojima već funkcionira sustav pružanja besplatne pravne pomoći.
Vlada je danas dala suglasnosti na financijske planove Službe za zapošljavanje HNŽ-a, Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a i Fonda za zaštitu okoliša HNŽ-a za 2026. godinu, kao i na odluke o njihovu izvršavanju. Suglasnost je dana i na financijske planove Odgojnoga centra HNŽ-a Mostar i Agencije za privatizaciju HNŽ-a, kao i na Program rada Agencije.
- « prva
- ‹ prethodna
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je presudu kojom je utvrđeno da promjenom pondera Kantonu Sarajevu nije povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu općina Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidža koje su tražile zaštitu prava na lokalnu samoupravu.
Komentirajući ovu presudu koja se odnosi na primjenu Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH čije su izmjene godinama tražile sve ostale županije u FBiH, dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije izjavio je za Fenu kako je Sarajevo neopravdano bilo u povoljnijemu položaju u odnosu na sve druge prostore u Federaciji te da je sada njegovo argumentirano nastojanje konačno i sudski potvrđeno što će, ocijenio je, donijeti boljitak cjelokupnoj Federaciji.
- Činilo mi se ponekad kako sam bio poprilično usamljen u javnomu prostoru kada govorimo o ovoj problematici. Da budem do kraja izravan, raduje me što su i kolege iz drugih županija konačno otvorili oči i u ključnomu trenutku javno progovorili. Pokazali smo zajednički kako više nijedna županija, osim one privilegirane, ne pristaje na ovako diskriminirajuće zakonske odrednice - poručio je predsjednik Herceg.
Dodao je kako je zbog primjene ranije verzije Zakona o pripadnosti javnih prihoda HNŽ izgubio gotovo jedan i pol godišnji proračun.
- To je novac kojim smo, kroz proteklih petnaest-šesnaest godina, mogli pokrenuti čitav niz dodatnih razvojnih projekata, još i snažnije poboljšati materijalne statuse naših proračunskih korisnika, dodatno uložiti u javnu infrastrukturu, gospodarske zone, prometno povezivanje, potom u prosvjetu, znanost, kulturu i šport… Raduje me ova vijest o presudi Ustavnoga suda FBiH i očekujem žurnu primjenu usvojenih i, evo, sudski potvrđenih izmjena predmetnoga zakona jer raspodjela javnoga novca ne smije više biti diskriminatorna i u korist samo jednog administrativnog prostora u FBiH, što je bila odlika i bivšeg sustava odnosno bivše države - zaključio je predsjednik Herceg.
Smatram kako je ovo što se jučer na Skupštini HNŽ dogodilo neočekivano, ali iznad svega neodgovorno, s obzirom na ukupno stanje u kojem se nalazimo! Naime, u trenutku kada je gospodarstvo na koljenima i kada se od nas očekuje da konkretnim mjerama pomognemo spasiti radna mjesta, pozivati se na vitalni nacionalni interes oko Zakona koji je isključivo tehničke naravi očigledno ima neku drugu dimenziju.
Žalosti činjenica da se na ovaj način, bez ikakvoga valjanog razloga, dovodi u pitanje ogroman napor uložen u izradu ''korona zakona'' i u Izmjene i dopune Proračuna za 2020. godinu. Podsjetit ću na to kako je, zbog svih specifičnosti ove županije, trebalo nešto više vremena da konačno dobijemo ''korona zakon'' i sada kada se čeka na njegovu primjenu – što je od istinske vitalne važnosti za naše gospodarstvo – Klub bošnjačkih zastupnika, pozivanjem na vitalni nacionalni interes, zapravo produljuje agoniju naših poduzetnika i njihovih zaposlenika.
Kao predsjednik Vlade, očekujem da prevlada razum i da se osobne sujete ostave po strani jer imamo odgovornost i obvezu pred našim građanima i moramo iznaći rješenje i nastaviti započete procese! Alternative nema!
http://www.fena.ba/article/1157365/herceg-zbog-tehnikalija-produljuje-se-agonija-nasih-poduzetnika
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, u razgovoru za radio Mostarska panorama govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Proračuna HNŽ-a.
U privitku je cjelovit intervju:
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, u razgovoru za Radio FBiH govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Proračuna HNŽ-a.
U privitku je cjelovit intervju:
Držim kako ugostiteljstvo, kao jednu od grana našega gospodarstva koja okuplja izniman broj zaposlenih i koja je pretrpjela značajne štete zbog protuepidemijskih mjera koje su morale biti na snazi, više ne smijemo izlagati drastičnoj represiji, odnosno kako je vrijeme za prve korake u smjeru relaksacije mjera. Ne vidim valjan razlog da oni ugostiteljski objekti koji imaju vanjske prostore, tzv. bašte, ne mogu odmah otpočeti s radom i vjerujem kako će takva odluka u HNŽ-u biti usvojena u sljedećih par dana, izjavio je predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg.
Kako kaže, o tome se intenzivno razgovara na redovitim koordinacijama i struka nema posebnih protivljenja, poglavito jer su epidemijski pokazatelji već nekoliko dana jako povoljni.
-Naravno, podrazumijeva se poštivanje epidemioloških uputa i mjera koje su na snazi – izjavio je Herceg, dodavši kako ne očekuje da Županijski stožer slijepo slijedi sva promišljanja s federalne razine koja su, procijenio je, prečesto bila neprovediva u praksi i u nesuglasju sa stvarnim životnim potrebama građana.
U HNŽ-u su turizam i ugostiteljstvo posebno vitalni gospodarski sektori i kako navodi Herceg, nema smisla ući u treći mjesec s ovim restrikcijama, kada se opće epidemiološko stanje stabiliziralo.
-Ne držim realnim čekati kraj svibnja za otvaranje kafića i restorana. Da HNŽ nije prva reagirala, čini mi se kako Federalni stožer još uvijek ne bi dopustio rad malim obrtnicima i zanatlijama, a već su sada podaci o štetnim posljedicama restrikcija krajnje uznemirujući. Naravno, dok je prijetnja bila takva da se drukčije nije moglo nismo imali izbora, ali sada treba sagledati širu sliku i, kao i onda, opet povući ispravne i hrabre poteze, sukladno odgovornosti koju vlast mora nositi – ističe prvi čovjek izvršne vlasti HNŽ-a.
Mišljenja je kako, u skladu s kretanjima na terenu, struka treba dati jasne smjernice i za otvaranje autoškola, tržnih središta i drugih ugostiteljsko-uslužnih i trgovačkih djelatnosti koje su još uvijek pod mjerama potpune zabrane rada. Herceg očekuje i skorašnju odluku o otvaranju vrtića i drugih ustanova za predškolski uzrast, uz precizne preporuke i smjernice epidemiologa, ali ipak ističe kako bi bilo pametnije školsku i akademsku godinu privesti kraju sustavom online nastave, a u međuvremenu se detaljno pripremiti za kvalitetan početak sljedeće školske i akademske godine. U tom očekuje potpuni suport resornog ministarstva, županijskih zavoda za školstvo, školskih i sveučilišnih administracija, sindikalnih organizacija u prosvjeti…
- Podnijeli smo prvi udar i stekli bitna iskustva, a sada se moramo naučiti suživotu s koronom odnosno svemu onom što ćemo morati prisvojiti kao ''normalno'' dok znanstvenici ne pronađu lijek ili cjepivo. Mislim, naravno, na socijalnu distancu i uporabu zaštitne opreme. Život moramo polako vraćati u normalne tijekove. U slučaju možebitnoga pogoršanja ili drugoga vala pandemije, ne očekujem više mjere potpune blokade života na razini cijele države, nego primjenu ovih stečenih iskustava za odgovarajuće poteze na prostorima na kojima se problem pojavi. Dakle, govorim o fokusiranju na lokalna žarišta, ako bi do njih došlo. Za sve ovo treba razraditi jasne državne strategije i opremiti se svime onim što nam sutra može sačuvati zdravlje i živote, uz preporuke naših znanstvenika, epidemiologa, infektologa i drugoga stručnog kadra – poručio je Herceg.
