U današnjem izdanju Večernjega lista objavljen je opsežan intervju sa premijerom Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenkom Hercegom, po nizu aktuelnih tema iz HNK.

Intervju, objavljen pod naslovom ''Vladu HNK etablirali smo kao pouzdanog i poželjnog partnera'', u podnaslovu ''Kroz aktivnosti Vlade snažno afirmišemo mlade i odgovornost prema budućnosti'', prenosimo u cjelini:

S dr. sc. Nevenkom Hercegom, premijerom Hercegovačko-neretvanskog kantona, razgovarali smo o nekoliko aktuelnih tema, počevši od izražene brige kantonalnih vlasti za mlade, preko sindikalnih aktivnosti i poboljšanja kolektivnih ugovora, do stalne borbe za održavanje Budžeta stabilnim, uprkos izazovima pandemijskog slabljenja privrede, ali i globalnih finansijsko-ekonomskih kriza čije posljedice intenzivno osjećamo.

Nedavno ste napravili iskorak i osigurali sredstva za pomoć mladim naučnicima, što je vjerojatno zasad jedinstven slučaj u BiH. Ustrajavate u primanju pripravnika i dodjeli stipendija, a najavljujete i zapošljavanja u školama?

Za nas su mladi prioritet i ta ideja nas vodi u svim aktivnostima. Uz stalna stipendiranja studenata, krenuli smo ranije sa stotinjak, a sada smo već na više od 2600 stipendista godišnje. Ustrajavamo i u primanju pripravnika, a sa ovogodišnjih stotinu za koliko smo raspisali Javni poziv, Vlada doseže brojku od 800 mladih koliko smo ih u ovom sazivu pomogli sa prvim radnim iskustvom, na što sam osobito ponosan. Naglašavam, ma koliko to puta ponovio, i ovom ću prilikom jasno reći kako ovaj način pružanja direktne podrške mladim visokoobrazovanim ljudima koje želimo zadržati ovdje, trebaju slijediti svi ostali nivoi vlasti i ne smije biti samo ''teret'' Kantona. U ovaj projekat moraju se uključiti sve naše općine i gradovi i za to, na isti način, planirati namjenska sredstva kako se ne bismo zadržali na tih 100 odnosno 800 nego udvostručili pa i utrostručili ove brojke. I neće to biti problem ako i drugi prepoznaju važnost ovog projekta.

Odluka Vlade o izdvajanju pola miliona KM za podršku nauci i mladim naučnicima koji su nažalost u osobito podcijenjenom i složenom položaju u cjelokupnom sistemu obrazovanja nešto je čime se jako ponosim. Radi se o prvoj takvoj odluci, a izrodila se na moju direktnu inicijativu, kao dio kontinuiranih aktivnosti Vlade na planu razvoja nauke u HNK te podrške mladim naučnicima. Mogu samo reći da se nadamo kako ćemo ovim uspostaviti standard koji će i drugi kantoni slijediti. To je direktno ulaganje u bolju budućnost.

Najavili ste rješavanje radno-pravnih statusa za 200 zaposlenika u sistemu obrazovanja?

Da, tačnije njih 215 za koliko ćemo ovih dana raspisati konkurs. Nažalost stanje koje je ova vlada zatekla nije bilo pravedno regulisano pa i ovime nastavljamo ispravljati jednu veliku nepravdu iz ranijih perioda i rješavati pitanje zaposlenja na neodređeno vrijeme za te ljude koji po pet i više, neki čak i više od deset godina, nažalost rade sa ugovorima na određeno, prije svega zbog manjka sati u nastavnim normama. Svi mi znamo šta znači takav jedan iskorak za svakog zaposlenika, ugovor na neodređeno vrijeme podiže nivo životne sigurnosti i standarda uopće. Tokom ovog procesa vodit ćemo se kriterijima i prioritetima koje su postavili direktori osnovnih i srednjih škola iz cijele HNK, a kada završimo proceduru dosegnut ćemo brojku od 500 stalno zaposlenih u obrazovnom sistemu HNK čije je radno-pravne statuse regulisala ova vlada.

Treba spomenuti i to da smo nedavno riješili zapošljavanje 60 državnih namještenika, a u procesu su pripreme za zapošljavanje državnih službenika i rukovodećih kadrova u kantonalnim organima vlasti. Sve navedeno su aktivnosti vlade koji su najdirektnije povezane sa životima naših ljudi, cijele naše zajednice. Sada se dokazalo da smo ispravno punih šest godina držali na snazi ograničeni moratorij kojim smo značajno racionalizirali državnu službu koju sada pomlađujemo i dajemo joj ciljani zamah, postavljajući osnove za još efikasniji i djelotvorniji rad.

Ipak, i ovu godinu obilježavaju sindikalne aktivnosti? Krajem oktobra održali ste sastanak sa sindikatima korisnika budžeta HNK na kojem ste dogovorili dinamiku rješavanja drugih otvorenih pitanja.

Tako je,  odmah na početku smo postigli visoki nivo saglasnosti i već na narednoj sjednici Vlade usvojili Uredbu o dopuni Uredbe o naknadama i drugim materijalnim pravima koji nemaju karakter plate, a to uopće nije bila obaveza iz kolektivnih ugovora. Tako smo učinili prvi korak ka ispunjavanju dogovorenog i ponovno potvrdili da smo, unatoč brojnim izazovima sa kojima smo suočeni, spremni iznaći održiva i prihvatljiva rješenja koja će odražavati stvarnost vremena i okolnosti u kojima živimo.

Održavamo stalan, korektan i konstruktivan dijalog sa svim našim socijalnim partnerima. Ako ćemo se vratiti nešto dalje unazad, prisjetit ćemo se da smo značajno poboljšali radne i materijalne statuse našim prosvjetarima, doktorima, kao i drugom medicinskom osoblju. Nadalje, radimo kontinuisano na poboljšanju uslova i drugima, policajcima, zaposlenicima u državnim službama i pravosudnim organima, kao i svim drugim korisnicima budžeta kojima smo osigurali tri uzastopna povećanja plata od po 5 posto godišnje, a u zdravstvu još i više. Uz povećanja ličnih dohodaka, tu su i poboljšanja u drugim primanjima, opremanju, unapređenju radnih prostora, što se jasno vidi po budžetskim stavkama.

Unatoč tome što kažete da u potpunosti ispunjavate obaveze po kolektivnim ugovorima, pa i van njih, zašto je policijski sindikat uopće održao štrajk upozorenja?

Kolektivnim ugovorom sa policijskim sindikatom, potpisanim u martu ove godine, dodatno je poboljšan već ranije značajno unaprijeđen materijalno-pravni status radnika MUP-a, a tada je sindikalni čelnik zahvalio Vladi na ''razumijevanju i korektnom dijalogu''. Premda nikada nismo osporavali pravo sindikatima na njihove sindikalne aktivnosti van kolektivnog ugovora, ovaj potez Sindikata policije neugodno me iznenadio. Ne znam što je stvarna pozadina jer smo prethodno, u vrlo otvorenom razgovoru, usaglasili korake koje će Vlada učiniti po novim sindikalnim traženjima, od čega smo dio već i uradili. Zato niti razumijem niti nalazim opravdanja za ovakve postupke.

Što je posrijedi sa tim isplatama po pravomoćnim presudama koje Vaša vlada zapravo zatekla kao obavezu u milionskim iznosima?

Ponavljam, sindikalna traženja naći će se na dnevnom redu kod pripreme i razmatranja ključnih finansijskih dokumenata već za ovu kao i za narednu budžetsku godinu. Sindikat policije u prvi plan stavlja naslijeđene obaveze od ranije po pravomoćnim presudama, bez onih prioritetnih vansudskih nagodbi. Ne mogu se oteti dojmu da se iza ove cijele priče krije nešto drugo, premda i dalje ne želim vjerovati kako neke interesne grupe nastoje iskoristiti opravdanu zabrinutost i egzistencijalne strahove naših sugrađana uoči kalendarskog ulaska u izbornu godinu ili kako postoje pojedinci koji potiču nemire, računaju na svoje naknade u procentima po iznosima predmetnih tužbi.

Vlada je, od 2015. na ovamo, na ime tih presuda, isplatila blizu 20 miliona KM i, kako sam i obećao, naši budžetski korisnici mogu do kraja godine očekivati uplatu još jednoga značajnog iznosa po toj stavci. No, sve u skladu sa realnim okolnostima, utvrđenim prioritetima i budžetskim mogućnostima. Duboko sam uvjeren kako je u interesu ovog Kantona voditi računa o svim budžetskim korisnicima i nikada neću pristati na ucjene i ugrožavanje budžeta radi nekih interesnih grupa i njihovog ekstra profita. To ne dolazi u obzir!

Hoćete li, uz sve te izazove, moći osigurati potrebna sredstva i održati Budžet stabilnim?

Posljednji mjeseci kalendarske godine uvijek su posvećeni razmatranju i donošenju ključnih kantonalnih finansijskih dokumenata. Ova vlada ih je uvijek usvajala u tekućoj za iduću godinu, tako planiramo i sada. Unatoč svim finansijskim poteškoćama, pandemijskim izazovima i slabijem punjenju Budžeta, neće biti dovedena u pitanje redovnost isplata povećanih plata i drugih naknada za više od 5500 budžetskih korisnika, i još toliko njih koji su na budžetskom i finansiranju naših vanbudžetskih fondova. Najavio sam maloprije i otvaranje procesa novih zapošljavanja, angažovali smo dosad više od 100 asistenata u nastavi, iskazali spremnost za uvođenje psihologa u obrazovni sistem, tu su i značajno veće obaveze koje proističu iz kolektivnih ugovora, prije svega važno pitanje izjednačavanja primanja visokoj stručnoj spremi u osnovnim školama sa njihovim kolegama koji rade u srednjim školama u HNK. O svemu tome također moramo voditi računa pri izradi finansijskih dokumenata.

Ostalo Vam je potpisati još samo Kolektivni sa sindikatima osnovnog obrazovanja?

Uvjeren sam da ćemo u narednoj sedmici potpisati ponovo i taj kolektivni ugovor kojim ćemo na kvalitetan, zadovoljavajući i održiv način riješiti opravdane zahtjeve sindikata osnovnog obrazovanja, sa kojim će otprilike 2000 zaposlenika u osnovnim školama HNK biti više nego zadovoljno.

U kontekstu budžetskih sredstava, ključne su i izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda na što ste Vi godinama, čini mi se, poprilično usamljeno upozoravali?

Da budem do kraja direktan, raduje me što su i kolege iz drugih kantona konačno otvorili oči i javno progovorili. Izmjene i dopune toga zakona u parlamentarnoj su proceduri jer više nijedan kanton, osim onog privilegiranog, ne pristaje na ovako diskriminirajuće zakonske odrednice. HNK je, u periodu primjene ovog zakona, dosad izgubio čitav jedan godišnji budžet. To je novac kojim smo, kroz proteklih petnaest godina, mogli pokrenuti čitav niz dodatnih razvojnih projekata, još i jače poboljšati materijalne statuse naših budžetskih korisnika, dodatno uložiti u javnu infrastrukturu, privredne zone, prometno povezivanje, potom u obrazovanje, nauku, kulturu i sport. Očekujem da se na tom planu stvari neodgodivo promjene jer raspodjela javnoga novca ne smije više biti diskriminatorna i u korist samo jednog administrativnog prostora u FBiH, što je bila odlika i bivšeg sistema odnosno bivše države. 

Vi i dalje ustrajavate u očuvanju i razvojne dimenzije Budžeta?

Naravno! Unatoč svim izazovima, siguran sam kako ćemo u Budžetu osigurati sredstva za nauku, kulturu i sport te za socijalna davanja. Nastavit ćemo pomagati mlade naučnike, omogućavati mladima prvo radno iskustvo, realizovati studentske stipendije te značajno pomagati stavljanje Aerodroma Mostar u funkciju, kao i provođenje niza strateških projekata iz svih naših općina i gradova. I dalje ćemo, još jače, finansirati zajedničke institucije, od univerziteta, bolnica, pozorišta do parkova prirode, te poticati privredu kako bismo iz ove krize izašli sa što je moguće manje posljedica.

Kada se govori o podršci privredi, tu smo napravili niz aktivnosti, a protekle godine smo, prvi u FBiH, potpisali Protokol o saradnji sa Razvojnom bankom u vezi sa kreditnom linijom za likvidnost privrednicima i obrtnicima u HNK. Time smo omogućili pojedinačne kredite u iznosu do pola miliona KM uz rok otplate do 36 mjeseci te grace period do 12 mjeseci za što fiksnu kamatu od 2 % godišnje plaća Vlada dok se Razvojna banka odrekla naknade za obradu kredita. Pokrenuli smo sada pripremne radnje za potpisivanja novoga protokola kako bismo nastavili i na ovaj način pomagati poslovne subjekte, sa dodatnim proširenjem kreditnih linija, o čemu sam ovih dana postigao saglasnost sa novom upravom Razvojne banke. Privrednici pokazuju izniman interes na ovu mogućnost.

Ovih dana Vlada je prihvatila i Prijedlog Strategije razvoja HNK koji je upućen u Skupštinu. Koliko je takav strateški dokument važan za buduće djelovanje i aktivnosti Vlade?

Vlada HNK stavila je akcenat na donošenje strateških dokumenata. Donijeli smo prvu multidisciplinarnu i multisektorsku krovnu Strategiju razvoja HNK, a u februaru i prvi kantonalni Prostorni plan koji je osnova za jače privlačenje investitora, jačanje privrede i apliciranje projekata na natječaje finansirane iz EU fondova. Nakon dosta složenog rada na izradi Strategije, u koji smo uključili brojne stručnjake i dionike iz različitih područja vlasti i šire društvene zajednice, prije nekoliko dana utvrdili smo i Prijedlog Strategije razvoja HNK za period 2021. – 2027. Utvrdili smo ciljeve i prioritete razvoja Kantona te je Strategija razvoja osnovni dokument za izradu sektorskih strategija, dokumenta okvirnog budžeta, budžeta i programa naših javnih investicija. Osnovna strategijska načela su privredna i okolišna održivost i socijalna uključenost te veza s ostalim planskim dokumentima, od onih na kantonalnom nivou do Strategije Evropa 2020 i nove EU strategije. Također, planirane su konkretne aktivnosti, instrumenti i mjere usmjereni na stvaranje prepoznatljivog, poduzetnog i privlačnog kantona. Od skupštinskih poslanika očekujem ekspeditivnost i neodgodivo usvajanje ovog vitalnog dokumenta koji je prošao uistinu najširu javnu raspravu.

Strategijom je predviđen novi zamah vezan za projekte prekogranične saradnje gdje Vlada već ima ostvarene zapažene rezultate?

Opredijeljenost Vlade HNK za pripremu i realizaciju prekograničnih projekata je neupitna. Kao osnivač i stalna članica Jadransko-jonske evroregije, kroz proteklih nekoliko godina etablirali smo se kao poželjan i pouzdan partner. Uspješno smo realizovali više prekograničnih projekata u različitim područjima djelovanja, infrastrukturi, obrazovanju, turizmu, poljoprivredi, privredi i zaštiti okoliša. Ilustracije radi, ovih dana sam s Nikolom Dobroslavićem, županom Dubrovačko-neretvanske županije, potpisao ugovore za projekat "Zaštita i valorizacija zaštićene prirodne baštine Neretve u svrhu održivog razvoja lokalnih zajednica u prekograničnom području RH i BiH" koji je odobren za sufinansiranje u okviru Programa poticanja prekogranične saradnje između Hrvatske i BiH. Ostajemo do kraja opredijeljeni realizaciji prekograničnih i transnacionalnih projekata, što poimam i kao jednu od najjačih potvrda predanosti Vlade HNK i mene kao njezina prvog čovjeka evropskom putu ove zemlje i zadržavanju mladih na ovim prostorima.