Službena stranica Vlade HNŽ/K
Krajnje iznenađeni agresivnim nastupom i nekonstruktivnim raspoloženjem rukovodstva sindikata zdravstvenih radnika na sastanku održanom u zgradi Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona u petak, 16. maja, nismo izlazili u javnost sa potpunim dojmovima. Međutim, današnje ponašanje sindikalnih čelnika, osobito poruke koje su jučer pustili u javni prostor, učinile su ovo očitovanje potrebnim.
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a Milenko Bevanda, podsjećamo, u petak je sazvao sastanak Pregovaračkog tima kojem je prisustvovala i premijerka Marija Buhač. Sindikalni su predstavnici odmah po dolasku krenuli sa vrlo neugodnim nastupom, potpuno nespremni za konstruktivan razgovor. Ponašali su se drsko i pokušali primorati Vladu na prihvaćanje ultimatuma na tragu: Prihvatit ćete naša traženja ili se suočiti sa štrajkom i potpunom blokadom zdravstvenoga sistema!
Dojam da u zgradu Vlade nisu došli u dobroj vjeri i sa željom za iznalaženjem rješenja, nego sa unaprijed pripremljenim scenarijem i namjerom da samo prekorače još jednu stepenicu u procesu pokretanja generalnog štrajka, do kraja potvrđuje činjenica da su Vladi, odmah po izlasku iz sale za sastanke, uručili protokolisanu, potpisanu i ovjerenu Obavijest o organizaciji prosvjedne šetnje. Tim su činom, na zaprepaštenje druge strane, jednostrano zatvorili vrata nastavku korektnih razgovora socijalnih partnera i nedvojbeno potvrdili da su isključivo pripremali teren za prosvjed i stupanje u štrajk.
Uslijedile su, zatim, javne manipulacije i laži, potpuno neistinite interpretacije onog šta su im predstavnici Vlade na sastanku predočili, a onda i poruka da je ''ovo najgora Vlada dosad po pitanju odnosa prema zdravstvenim radnicima''.
Zanimljive su te tvrdnje Ivice Anića za Vladu koja je zdravstvenim radnicima povećala primanja za čak 30 %, uz dodatak na platu i uvođenje naknade za noćni rad koju ranije nisu imali. Tada je, 27. novembra 2023. godine, u istoj zgradi Anić javno izgovorio hvalospjev Vladi, a ovom ga prilikom ponovno objavljujemo, u prilogu ovog očitovanja.
Između ostalog, tad je poručio: ''Zaista, hvala vam premijerko, hvala vam ministre. Ovo je prvi put da imamo premijerku i ministra koji su nas pozvali na razgovore, gdje su u vrlo kratko vrijeme saslušali naše probleme i odmah pristupili njihovom rješavanju. (…) Izrazito je zadovoljstvo što smo imali ovakve konstruktivne razgovore gdje su nas zaista primili, gdje smo razgovarali o svemu. (…) Ovo je jedna druga dimenzija i novi iskorak ove vlade i ja ovoj vladi želim uspjeh u daljem radu i vođenju jer smatram da samo ovako partnerskim činom možemo iznijeti svoje probleme i u budućnosti biti partneri, a ne da se gledamo preko nišana.''
Simptomatičan je zaokret koji je uslijedio, a Vlada koja ponavlja svoju obavezu da brine za sve budžetske korisnike i da čuva stabilnost i sigurnost kantonalnog budžeta, ponovo poručuje zdravstvenim radnicima da je i u petak ponuđen iskorak, unatoč potpuno nepovoljnim okolnostima. Zdravstvenim radnicima neće pomoći konfliktni ljudi sa ličnim pozadinskim interesima na čelu sindikalne organizacije. Uvlačenje Kantona u blokadu zdravstvenog sistema najmanje će koristiti upravo zaposlenima u zdravstvu, a nezadovoljstvo i bijes pacijenata nikom neće donijeti dobro.
Pozivamo naše zdravstvene radnike za koje smo uvijek pokazivali puno razumijevanje, da se vrate u proces konstruktivnih razgovora i da mirno iznađemo obostrano prihvatljivo, realno moguće i finansijski održivo rješenje. Agresivan nastup sa unaprijed pripremljenim radikalnim i protuzakonitim radnjama, ne vode tome nego ulici na kojoj se nikada ništa ne rješava.
Podsjećamo, predstavnici Vlade i ZZO-a u petak su iznijeli jasan pregled trenutnog stanja u smislu složene problematike u zdravstvu i stanja sa budžetima Zavoda i HNK-a, iznijevši podatak da u zdravstvenim ustanovama ovog kantona radi 4771 radnik, što je oko 20 % ukupno zaposlenih radnika u zdravstvenom sistemu cijele FBiH, dok na HNK otpada tek oko 10 % ukupnog stanovništva Federacije. Predočeni su i pokazatelji o trenutnim primanjima zdravstvenih radnika u HNK-u koja su u samom vrhu FBiH.
- Vlada je, unatoč navedenoj činjenici, zajedno sa ostalim dionicima zdravstvenog sistema, iskazala spremnost da i dalje kontinuirano radi na poboljšanju materijalnog statusa svih radnika zdravstvenog sistema. Na tom je tragu ponudila da se postojeći dodatak od 20 % preformuliše u neto satnicu što nije značajno povećanje pojedinačne plate, ali je u ovom trenutku jedino moguće i otklanja nejednakosti unutar kolektivnih ugovora. Uz zadržavanje postojećih koeficijenata koji su najveći u FBiH, ponuđeno je i povećanje satnice svim zdravstvenim radnicima sa 2,45 na 3,00 čime bi imali jednu od tri najbolje stanice u FBiH – rekao je tom prilikom resorni ministar Milenko Bevanda, ponudivši sindikatima i ujednačavanje drugih prava unutar zdravstvenog sistema, poput regresa za godišnji odmor, što su sindikati i tražili u svojoj inicijativi.
Podsjećamo da je Vlada HNK-a imenovala Pregovarački tim koji čine i menadžeri zdravstvenih ustanova i kojem su vrlo jasno predočeni finansijski okviri Budžeta HNK-a i Budžeta ZZO-a HNK-a. Očitovanje zaključujemo ključnom porukom da će ono što Pregovarački tim usaglasi sa sindikalnim rukovodstvom Vlada odmah potpisati.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj je, 45. redovnoj sjednici usvojila kvartalne izvještaje Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića Mostar o realizaciji sredstava Razvojne banke FBiH koji se odnose na treći i četvrti kvartal 2024. godine, kao i kvartalni izvještaj Opće bolnice Konjic o realizaciji sredstava Razvojne banke FBiH koje se odnosi na četvrti kvartal iste godine.
Usvojena je i Odluka o mjerilima i odobravanju 8.000.000,00 KM novčanih sredstava za osiguranje elemenata standarda za investicijsko ulaganje i investicijsko tekuće održavanje te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, kao i vršenje osnivačkih prava nad bolničkim zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač odnosno suosnivač HNK za 2025. godinu. Od tog je Sveučilišnoj kliničkoj bolnici izdvojeno 4.700.000,00 KM, Kantonalnoj bolnici dr. Safeta Mujića 2.136.000,00 KM te Općoj bolnici Konjic 1.164.000,00 KM, a za provođenje Odluke zaduženo je Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a.
U cilju poboljšanja kapaciteta, prometa putnika i broja međunarodnih letova, sa krajnjim efektom doprinosa privrednom, posebno turističkom razvoju HNK-a, Vlada je danas izdvojila dodatnih 500.000,00 KM za subvencionisanje Aerodroma Mostar.
Usvojena je i Odluka o odobravanju utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2025. godinu Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne zaštite u iznosu od 135.000,00 KM, Ustanovi Sveta Obitelj za pružanje dodatnih usluga zdravstvene i socijalne zaštite za osobe starije životne dobi.
Iz resora pravosuđa, usvojena je Odluka o usvajanju Programa utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom za 2025. godinu, sa pozicije ''Grant neprofitnim organizacijama'', u iznosu od 20.000,00 KM koja su dodijeljena Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i Pravnom fakultetu Univerziteta Džemala Bijedića Mostar koji, istaknuto je u obrazloženju, svojim konkretnim aktivnostima podržavaju rad Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNK-a.
Vlada je usvojila Odluku o usvajanju utroška dijela novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2025. godinu za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, sa pozicije ''Namjenska sredstva od naknada prikupljenih na osnovu prenamjene poljoprivrednog zemljišta'', u iznosu od 345.000,00 KM, prioritetno za transfere drugim nivoima vlasti i rekultiviranje zemljišta. Iz istog je resora usvojena Odluka o povećanju prihoda i rashoda u Budžetu HNK-a za 2025. godinu sa pozicije ''Namjenska sredstva od naknada prikupljenih na osnovu prenamjene poljoprivrednog zemljišta'', u iznosu od 270.000,00 KM, a za transfere drugim nivoima vlasti i Uređenje poljoprivrednog zemljišta. Predmetni iznos, naime, nije utrošen u prethodnoj godini pa je uvršten u Program utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom za 2025. godinu. Danas je usvojena i Informacija o provođenju potpisanih ugovora o koncesijama iz oblasti vodoprivrede, zaključno sa 31. decembra 2024. godine, uz zaključak da koncesionari uglavnom izmiruju svoje obaveze.
Na prijedlog Uprave za prognanike i izbjeglice HNK-a, Vlada je usvojila Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2025. godinu za Upravu za prognanike i izbjeglice, u iznosu od 620.000,00 KM, za brigu o raseljenim osobama i povratnicima, pomoć raseljenim osobama i povratnicima, pomoć u održivom povratku te za tekuće transfere neprofitnim organizacijama. Usvojena je i Odluka o utvrđivanju visine iznosa uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje raseljenih osoba i povratnika za 2025. godinu u iznosu od 8 KM mjesečno po nositelju osiguranja te Odluka o utvrđivanju visine od 800 KM naknade za podmirenje troškova sahrane raseljenih osoba i povratnika koji nemaju bližih srodnika ili ih imaju ali su u stanju socijalne potrebe.
Vlada je dala saglasnost za imenovanje Nikice Markića za direktora ustanove Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba Stolac, na mandatni period u trajanju od četiri godine.
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, zajedno sa savjetnicom ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a Danijelom Petrović, danas je uručila ključeve dva nova sanitetska vozila direktorima domova zdravlja u općinama Ravno i Jablanica. Ukupna vrijednost dva vozila iznosi 300.000,00 KM, a dodijeljena su u skladu sa pripadajućom odlukom Vlade, na tragu kontinuiranog modernizovanja medicinskih centara i usluga primarne zdravstvene zaštite u Kantonu.
- Zdravstvo smo, u smislu njegovog stalnog unapređenja i poboljšanja medicinskih usluga pacijentima, postavili u sami vrh naših prioriteta. Lani smo pet novih vozila hitne pomoći, ukupne vrijednosti 731.000,00 KM, donirali domovima zdravlja u Mostaru, Čapljini, Čitluku, Konjicu i Stocu, a sa ova dva nastavljamo sa modernizovanjem voznog parka, time i kvalitete hitne medicinske pomoći u svim gradovima i općinama HNK-a. Podsjećam da Vlada HNK-a kontinuirano podupire brojne projekte iz zdravstvenog sistema, kako na primarnom, tako i na sekundarnom nivou pružanja zdravstvenih usluga, a samo za izgradnju Klinike za dječje bolesti SKB-a Mostar, te obnove, dogradnje i opremanja i preostale dvije bolnice u Kantonu, kreditno smo se zadužili sa 45 miliona KM – podsjetila je premijerka Buhač, uručivši ključeve direktorici Doma zdravlja Ravno Stani Burić i direktorici Doma zdravlja Jablanica dr. Almi Budim Hondo.
Uz poruku da su vozila hitne pomoći sredstvo bez kojega se ne može, odnosno da su krucijalna za pružanje hitnih medicinskih usluga i često znače razliku u spašavanju života na intervencijama, načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović i savjetnik načelnika Općine Jablanica Kenan Biserović, koji su takođe prisustvovali događaju, zahvalili su Vladi HNK-a na razumijevanju i ukupnoj podršci koju pruža razvojnim projektima njihovih sredina.
U skladu sa dogovorom ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite i predstavnika sindikata za djelatnost zdravstva u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, postignutim na posljednjem sastanku, danas su u zgradi Vlade HNK-a nastavljeni razgovori o aktuelnoj problematici. U razgovorima su, u ime Vlade, učestvovali premijerka Marija Buhač, ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite dr. Milenko Bevanda, ministar finansija Adil Šuta i direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a Andrej Čović, a u ime sindikata predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB-a Mostar Ivica Anić te članovi tima za razgovore Anita Šimunović, Dalibor Vuković i Ismet Kodro.
Sastanku su prisustvovali i predstavnici poslodavaca odnosno direktorica Kantonalne bolnice "Dr. Safet Mujić" Mostar dr. Lamija Duranović, direktor Opće bolnice Konjic dr. Dženan Lepara, direktorica Doma zdravlja Mostar dr. Kristina Bevanda i predstavnica Uprave Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Iva Babić.
Premijerka Buhač istaknula je da je problematika zdravstva u HNK-u jako složena i zahtjevna budući da se, osim stanovnika HNK-a, u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar liječe i pacijenti iz nekoliko drugih kantona Federacije BiH. Ponovila je činjenicu da Vlada nije jedini osnivač zdravstvenih ustanova no unatoč tome, uz zalog ZZO-a, svakako u najznačajnijem iznosu finansira ukupne potrebe zdravstva. Samo u Budžetu HNK-a za 2025. za zdravstvo se izdvaja 12 miliona KM, dok Vlada otplaćuje i kredit Saudijskog fonda za razvoj i Razvojne banke FBiH u iznosu od 45 miliona KM, za izgradnju, obnovu i opremanje tri bolnice u Kantonu.
Govoreći o sindikalnim zahtjevima, istaknula je da, u ovom trenutku, prema riječima odgovornih ljudi ZZO-a, nema prostora za značajnije povećanje cijena usluga u zdravstvu, a i pokazatelji o stanju Budžeta HNK-a takođe su takvi da se ne mogu planirati dodatna izdvajanja. Posebno je naglasila da Vlada ima ustavnu i zakonsku obavezu da se brine o svim segmentima naše zajednice te svojim odlukama ne smije da ugrozi finansijsku stabilnost Kantona niti jedne druge institucije za koju je odgovorna.
Ministar Bevanda ukazao je na činjenicu da je u HNK-u, u skladu sa podacima dobivenim iz zdravstvenih ustanova, zaposlen 4771 radnik, što je oko 20 % ukupno zaposlenih radnika u zdravstvenom sistemu cijele FBiH. Dodao je da HNK ima oko 10 % ukupnog stanovništva Federacije, tako da je brojka od 20 % zaposlenih radnika u zdravstvu u ovom kantonu u odnosu na cijelu FBiH podatak koji dovoljno govori sam za sebe.
Uz izraze zahvalnosti svakom zdravstvenom radniku, ministar je sindikalnim čelnicima predočio i konkretne podatke o visini primanja radnika u zdravstvu u HNK-u u odnosu na druge kantone u FBiH, rekavši da je svjestan da su plate u zdravstvu, kao i u drugim segmentima društva male, ali i da su unatoč tome plate i primanja zdravstvenih radnika u HNK-u u samom vrhu FBiH.
Vlada je, unatoč navedenoj činjenici, zajedno sa ostalim dionicima zdravstvenog sistema, danas iskazala spremnost da i dalje kontinuirano radi na poboljšanju materijalnog statusa svih radnika zdravstvenog sistema. Na tom je tragu ponudila da se postojeći dodatak od 20 % preformuliše u neto satnicu što nije značajno povećanje pojedinačne plate, ali je u ovom trenutku jedino moguće i otklanja nejednakosti unutar kolektivnih ugovora. Uz zadržavanje postojećih koeficijenata koji su najviši u FBiH, ponuđeno je, dakle, i povećanje satnice svim zdravstvenim radnicima sa 2,45 na 3,00 čime bi imali jednu od tri najbolje stanice u FBiH.
Osim navedenog, sindikatima je ponuđeno i ujednačavanje drugih prava unutar zdravstvenog sistema, poput regresa za godišnji odmor, što su sindikati i tražili u svojoj inicijativi.
Ministar Bevanda iskazao je spremnost za nastavkom dijaloga, smatrajući da se jedino dijalogom i poštivanjem realnih okvira može doći do obostrano prihvatljivih i održivih rješenja.
Ministar Šuta i direktor ZZO-a Čović upoznali su sindikalne čelnike sa trenutnim finansijskim stanjem u budžetima, poručivši da će zajednički pratiti stanje javnih prihoda te, ukoliko bude pozitivnih pomaka, planirati poboljšanje statusa zdravstvenih radnika.
Na konferenciji za novinare koja je uslijedila, javnosti su se obratili premijerka Buhač, ministri Bevanda i Šuta te direktor ZZO-a Čović. Audio zapisi njihovih izjava dostupni su u prilogu:
Na Aerodrom Mostar danas je sletio prvi avion aviokompanije Sky Alps na direktnom letu iz italijanskog Palerma. Riječ je o svečanom otvaranju baze spomenute kompanije koja će, po sklopljenom ugovoru, da stacionira svoj avion upravo u Mostaru, što je prvi put u historiji da jedna tvrtka uspostavlja bazu za svoje letove na mostarskom aerodromu.
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, zajedno sa ministrom saobraćaja i veza HNK-a Ivom Bevandom i ministrom trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK-a Emilom Balavcem, te direktorom Aerodroma Mostar Markom Đuzelom i direktorom Turističke zajednice HNK-a Anđelkom Maslaćem, dočekala je posadu i putnike, poželjevši im dobrodošlicu u Mostar i HNK.
- Ponosna sam na ovaj važan, rekla bi historijski momenat za zračni saobraćaj Hercegovine, zapravo za ukupan razvoj naše turističke ponude. Pored tog, to je konkretan pokazatelj uspjeha u razvijanju kapaciteta Aerodroma Mostar koji je i Vlada HNK-a prepoznala kao strateški interes i za koji izdvajamo redovne višemilionske subvencije, naslanjajući na njegov rast i rast naše ukupne turističke djelatnosti, kao strateške grane naše privrede – poručila je ovom prilikom premijerka Buhač.
Direktor Aerodroma Mostar komentarisao je da je današnji događaj druga faza ovogodišnjeg razvoja Aerodroma Mostar, dok u trećoj slijedi uspostavljanje zračne linije sa Stuttgartom (Njemačka) i Istanbulom (Turska).
- Da nije bilo podrške kroz subvencije HNK-a, Grada Mostara, dijelom i FBiH, ovo ne bi bilo moguće. Analize vanjskih eksperata pokazale su da se na jedan uloženi euro u Aerodrom Mostar, u HNK vraća pet eura. Što se tiče broja putnika, očekujemo dostizanje, uz malo sreće i prestizanje one historijske 2012. godine sa tadašnjih 78.000 putnika. Naime, za razliku od lanjskih 50.000, ove godine predviđamo 75.000 do 80.000 putnika, dok bi dogodine mogli da prevaziđemo broj od 100.000 putnika na našem aerodromu, zbog čeg već radimo idejne projekte proširenja terminalskih kapaciteta – rekao je Đuzel, podsjetivši da Mostar za sada ima 11 direktnih letova, od kojih su tri čitavogodišnja, i to za Zagreb (Hrvatska), Beograd (Srbija) i Istanbul (Turska), dok su ostali sezonske zračne linije.
Ministar Balavac takođe je najavio nastavak podrške Vlade HNK-a, dodavši da je, zajedno sa kolegama iz Turističke zajednice HNK-a, obavio razgovore sa čelnicima gradova i općina u Kantonu o njihovim mogućnostima pružanja podrške radu i razvoju Aerodroma Mostar obzirom na to da imaju direktne benefite od njegovog rasta.
- Nadamo se da će i susjedni kantoni, tako i čitava FBiH, da stanu iza ovog projekta da bi Aerodrom Mostar mogao do kraja da ispuni svoju svrhu i dovede nam nove turiste, ne samo iz Evrope, nego i ostatka svijeta – poručio je Balavac.
Avion je u Mostaru dočekan tradicionalnim pozdravom prvog leta uz vodeni top, a iz Mostara leti za Bergamo. Važno je da se istakne da će Sky Alps od danas Grad na Neretvi zračnim mostom da povezuje sa njemačkim Munchenom, te talijanskim gradovima Rim, Bari, Bergamo, Napulj i Palermo. Sve će linije, u periodu do 15. oktobra, da budu aktivne dva puta sedmično, osim Rima sa kojim se uspostavljaju tri redovna sedmična leta.
Na dnevnom redu današnjeg zasjedanja Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona je i Odluka o usvajanju Strategije za mlade HNK za period od 2023. do 2028. godine, zajedno sa pripadajućim Akcionim planom. Premijer HNK, Nevenko Herceg za Fenu je izjavio kako je Vlada HNK, vođena idejom da mladi moraju imati svoj zagarantiran prostor u društvenim kretanjima i stvarnu mogućnost uticaja na procese, donijela Strategiju za mlade sa namjerom otvaranja prostora mladim ljudima za razvijanje kreativnosti i slijeđenja ambicija na putu razvoja lokalne zajednice.
-Na izradi Strategije radili su relevantni pojedinci, stručnjaci iz različitih oblasti djelovanja, a u radnoj su grupi bili i predstavnici mladih osoba koji su dali snažan doprinos provedbi istraživanja, analizi rezultata i stvaranju teksta Strategije. Taj dokument utvrđuje probleme i potrebe mladih, razvija strateške smjerove djelovanja i ciljeve kako bismo unaprijedili položaj mladih i zadovoljili njihove potrebe. Sve je bazirano na ishodima provedenih istraživanja, komentirao je Herceg.
Pojasnio je kako su u Strategiji razrađeni programi za oblasti obrazovanja, kulture, zapošljavanja, stambene politike, socijalne i zdravstvene politike, potom oblasti slobodnog vremena i mobilnosti, sigurnosti mladih i dr.
-Ova je Vlada višestruko posvjedočila svoju okrenutost pružanja podrške mladima u brojnim segmentima življenja, školovanja i rada. Ponosan sam na činjenicu da smo vlastitim sredstvima i, dijelom, u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje te Službom za zapošljavanje HNK, u našem mandatu osigurali prvo radno iskustvo za više od 1000 mladih ljudi u zvanjima za koja su se školovali, dok smo u Budžetu za 2023. za tu namjenu planirali dodatnih 5 miliona KM. Stipendiramo više od 3000 studenata, prvi smo pokrenuli programe podrške mladim naučnicima, obnavljamo i unapređujemo školske zgrade, školske sale, podsjetio je prvi čovjek kantonalne vlade.
Strategijom su utvrđena četiri strateška cilja. Prvi je promovisati i unaprijediti programe zapošljavanja mladih i usmjeriti stambene politike za mlade. Drugi je unaprijediti uslove za ostvarivanje prava mladih iz područja socijalne i zdravstvene zaštite. Treći je poboljšati aktivno i kreativno slobodno vrijeme i mobilnost mladih u sigurnom okruženju. Četvrti je promicati važnost odgojno-obrazovnoga sistema i kulturno-umjetničkog aktivizma.
-Kvaliteta Strategije ogleda se u njezinoj razradi. Tako su za svaki navedeni cilj utvrđene mjere i aktivnosti koje direktno utiču na rješavanje problema i zadovoljavanje potreba mladih. Radom na ispunjavanju utvrđenih ciljeva, bit će stvoreni uslovi za afirmisanje mladih, smanjen odlazak mladih iz zemlje, izgrađen konstruktivan i partnerski odnos sa organizacijama koje okupljaju mladež, sve u cilju postizanja višeg nivoa dobrobiti mladih ljudi u društvu. Sve to u konačnici će doprinijeti i privrednom, kao i društvenomu razvoju Kantona, poručio je Herceg.
Potaknut istupom mostarskih gimnazijalaca, učenika Gimnazije fra Grge Martića, koji su, u okviru Projekta Civitas, pozvali na zakonsko rješenje pitanja uvođenja psihologa u srednje škole na prostoru Hercegovačko-neretvanskog kantona, premijer HNK Nevenko Herceg iskazuje javnu podršku tom poticaju, pozdravljajući aktivno uključivanje mladih u sve društvene tokove u zajednici.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko – neretvanskog kantona je u izjavi za Fenu podsjetio na činjenicu da je Vlada HNK, na samom izmaku prošle godine, na svojoj 193. sjednici, usvojila Zaključak kojim je resorno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta zaduženo pokrenuti aktivnosti na angažovanju psihologa u školama.
''U stalnoj sam komunikaciji sa resornim ministrom i ova je tema blizu provedbe odnosno očekujem skorašnje rješenje svih nužnih pretpostavki za raspisivanje javnih konkursa za zapošljavanje psihologa u osnovnim i srednjim školama na prostoru svih gradova i općina HNK. Potrebna sredstva za finansiranje troškova bruto plata i naknada osigurali smo u Budžetu za tekuću godinu, rekao je Herceg, čvrsto se zauzimajući za realizaciju ovog projekta, svjestan, kako ističe, stvarne potrebe uključivanja ove struke u rad naših škola.
Sagledavajući, kaže, užurbani ritam i sve izazove savremenog doba kojima smo izloženi, a koje na poseban način pogađaju i opterećuju mlade ljude, briga za očuvanje mentalnog zdravlja nije opcija nego nužnost i odgovornost za osiguranje stručne i odgovarajuće pomoći našoj djeci po ovom pitanju leži na svima nama.
-Duboko svjesni toga, a želeći ići ukorak sa standardima visoko razvijenih evropskih zemalja, mi u Vladi HNK prepoznali smo važnost ove teme i, evo, već nekoliko mjeseci radimo na njezinoj realizaciji, dodao je Herceg.
Poručujući kako se cijelo društvo mora uključiti u svojevrsno sazrijevanje i destigmatiziranje osoba koji su u potrebi za stručnom pomoći od strane psihologa, dodao je kako su pojave društvenih osuda nažalost još uvijek jako prisutne.
-Zbog toga i jest važno djeci i mladima omogućiti susret i razgovor sa stručnjakom u sredini koju poznaju i u kojoj se osjećaju sigurno, a škola svakako treba biti takvo mjesto, zaključuje čelni čovjek Vlade HNK.
Inače, Vlada HNK nastavlja sva pitanja iz oblasti obrazovanja stavljati u sami vrh svojih prioriteta, uporno podižući i radni i životni standard prosvjetnih radnika na cjelokupnom prostoru HNK. Tako su, kazuje nam Herceg, u pripremi i novi kolektivni ugovori koji će našim prosvjetarima osigurati neke dodatne pogodnosti i još bolje radne uslove, ali i zaslužene finansijske naknade za njihov rad.'', izjavio je premijer Herceg.
Pravo na prvu stipendiju i subvenciju iz ovogodišnjeg konkursa za dodjelu stipendija i subvencija smještaja u studentske domove redovnim studentima s područja Hercegovačko-neretvanskog kantona u akademskoj 2022./2023. ostvario je 1.151 student, od prijavljenih njih 1.179, čime je broj stipendista premašio 3.000.
Od 1.150 studenata, njih 1.120 će koristiti pravo na stipendiju, dok je 31 student ispunio uslove za subvenciju smještaja u studentskim domovima.
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi HNK Rašid Hadžović ističe kako će stipendije od ove godine, umjesto dosadašnjih 120 iznositi 150 maraka, a subvencije smještaja umjesto 189 iznosit će 230 maraka.
- Time su Ministarstvo i Vlada HNK nastavili proaktivnu politiku usmjerenu na poboljšanje studentskog standarda, u okviru koje smo, kao i prošle godine, svim studentima omogućili dobivanje stipendije ili subvencije smještaja - podvukao je ministar Hadžović.
Kada je riječ o Javnom pozivu za pomoć mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK, Ministarstvo je uz saglasnost kantonalne vlade donijelo Odluku o odabiru korisnika kojom su svi kandidati koji su ispunili formalno-pravne uslove dobili sredstva po ovom javnom pozivu.
- Ove godine na javni poziv prijavila su se 132 doktoranta, a pravo na sufinansiranje po jednom od 5 programa ostvarilo je 125 doktoranata. S obzirom na to da se ovaj projekat u HNK realizira drugu godinu zaredom, Ministarstvo i Vlada još jednom su iskazali podršku mladim naučnicima, našim asistentima na njihovom akademskom putu i realizaciji istraživačkih projekata i naučnih radova - naglasio je ministar Hadžović.
Javni poziv za pomoć mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK, kao i protekle godine obuhvatao je pet programa, a pravo na sufinansiranje troškova III. ciklusa obrazovanja (doktorskih studija) ostvarila su 54 doktoranta. Pravo na sufinansiranje naučno-istraživačkog/umjetničko-istraživačkog rada u okviru izrade doktorske disertacije ostvarilo je 5 doktoranata, pravo na sufinansiranje troškova odbrane doktorske disertacije 12 doktoranata, pravo na sufinansiranje objavljivanja naučno-istraživačkih/umjetničko-istraživačkih radova u međunarodnim časopisima i učestvovanja na međunarodnim konferencijama ostvarila su 33 doktoranta i podršku izdavanju novije naučne i stručne literature, te univerzitetskih udžbenika dobio je 21 doktorant.
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ovim je putem svim dobitnicima stipendija, subvencija i naučnicima zaželio mnogo uspjeha i sreće u njihovom daljem radu, studiranju i usavršavanju.
Ujedno se zahvalio ministru finansija u Vladi HNK Adnanu Faladžiću i svim članovima Vlade na čelu s premijerom Kantona Nevenkom Hercegom što su podržali ovakve aktivnosti.
Kako je ranije istaknuto iz Vlade HNK, odgoj i obrazovanje Vlada je postavila kao jedan od najvažnijih prioriteta u svom radu.
- Sve to na tragu je šireg plana demografske obnove i zadržavanja mladih na ovim prostorima, uz nezaobilazan rast i razvoj kroz osiguranje stalnog poboljšanja općeg standarda i života i obrazovanja i rada - naglasio je premijer Nevenko Herceg, povodom odluke o dodjeli stipendija i subvencija.
Posebno je izrazio zadovoljstvo odlukom Vlade kojom su povećane studentske stipendije, čime je obuhvaćeno više od 3.000 studenata s prostora HNK koji su unutar Vladina programa stipendiranja i subvencioniranja.
- Na to imamo pravo biti ponosni - konstatirao je Herceg, napominjući kako ova kriza ne zaobilazi ni studentsku populaciju te kako je već neko vrijeme poticao na donošenje ovakve odluke, koju su prihvatile i kolege poslanici i ministri, odnosno čelnici kantonalnih resora.
Podsjetio je da su prvi u Kantonu pokrenuli programe podrške mladim naučnicima, a da je već poznato kako na 'leđima' ovog kantona počivaju najveća novčana izdvajanja za niz centralnih nacionalnih, univerzitetskih, zdravstvenih, kulturnih, obrazovnih, medijskih, sportskih i drugih institucija.
Po njegovim riječima, samo lani za podršku mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK izdvojeno je pola miliona maraka.
- Pomogli smo i sufinansiranje troškova III. ciklusa obrazovanja (doktorskih studija), sufinansiranje naučno-istraživačkog rada u okviru izrade disertacije, sufinansiranje troškova odbrane disertacije, sufinansiranje objavljivanja naučno-istraživačkih radova u međunarodnim časopisima i učestvovanje na međunarodnim konferencijama, itd. - podsjetio je premijer Herceg.
Ocijenio je da Vlada HNK stalno potvrđuje maksimalnu socijalnu osjetljivost, podsjećajući na podrške školarcima, studentima, pripravnicima, pa na kraju i mladim naučnicima, članovima akademske zajednice.
Naime, ove školske godine osigurali su besplatne školske udžbenike za sve učenike u osnovnim školama u HNK, njih više od 16.800 u svih devet razreda osnovnoškolskog sistema.
Također kontinuirano provode programe primanja pripravnika, osiguravajući mladim ljudima prvo radno iskustvo i, po riječima premijera Hercega, dosad je za više od 1.000 osoba u kantonalnim organima HNK osigurana mogućnost sticanja jednogodišnjeg staža.
Pored toga, Vlada je osigurala jednokratnu podršku nezaposlenima s evidencije Službe za zapošljavanje, kao i za 5.500 zaposlenih korisnika kantonalnog budžeta.
Na kraju, udvostručila je i novčanu podršku majkama-porodiljama, produživši je sa ranijih šest na punih dvanaest mjeseci.
https://fena.ba/article/1302956/program-stipendiranja-vlade-hnz-a-premasio-3-000-studenata-video
Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona danas raspravlja o Vladinim izmjenama i dopunama Budžeta za tekuću te o Nacrtu Budžeta HNK za 2023. godinu. Također, na dnevnom redu su Izmjene i dopune finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK, kao i Prijedlog odluke o kreditnom zaduženju Kantona za realizaciju projekta izgradnje, obnove i opremanja tri bolnice u HNK.
Tim povodom dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona za Fenu podsjetio je na činjenicu da njegova vlada uspijeva sve ove godine održati pozitivnu praksu usvajanja svih važnih finansijskih dokumenata za narednu godinu prije isteka tekuće, što omogućuje stabilno i sigurno finansijsko funkcionisanje cijelog društva već sa početkom kalendarske godine.
- Izgradili smo stabilan i siguran kanton. Riznica nije puna, ali nije ni prazna. Budžet i dalje skrbi za sve socijalne aspekte života, ali ima i snažnu razvojnu dimenziju, a kako o od skupštinskih poslanika očekujem podršku po svim današnjim tačkama, tako i saglasnost za zaduženje kod Razvojne banke od 15 miliona KM za dovršetak vitalnih projekata izgradnje i opremanja nove zgrade Klinike za dječje bolesti (Pedijatrije) SKB-a Mostar i niza odjela dvaju preostalih bolnica u HNK, u Mostaru i Konjicu, budžet za narednu godinu u konačnici će nadmašiti Budžet HNK za 2022. – komentirao je Herceg, istaknuvši kako su pred Skupštinom Izmjene i dopune Budžeta u iznosu od 325.500.000 KM.
- Tim je dokumentom Vlada potvrdila odgovornost u radu i racionalnost u upravljanju javnim finansijama. Njime pravimo još snažniji iskorak, dajemo punu podršku jedinicama lokalne samouprave za njihove ideje usmjerene razvojno-socijalnim i infrastrukturnim projektima, ali i na svim drugim poljima. Njime potičemo privredu, poljoprivredu, turizam, povećavamo primanja svih budžetskih korisnika. Na primjer, osim svih zakonom utvrđenih obaveza, predvidjeli smo i šest miliona KM na ime dodatne podrške budžetskim korisnicima, uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena. Potaknuti spomenutom krizom, predvidjeli smo i dodatnih tri miliona KM na ime podrške domovima zdravlja u Kantonu – ističe premijer HNK.
Pojasnio je kako je, rebalansom Finansijskog plana ZZO-a, predviđeno i dodatnih 13 miliona KM za zdravstvene ustanove, te je i ovom prilikom javno pozvao poslodavce i osnivače bolnica i domova zdravlja u HNK da ih tih sredstava, ukupno 16 miliona KM, omoguće isplatu podrške i zdravstvenim djelatnicima koji opravdano traže svoja prava, ali na pogrešnoj adresi.
- Ovo treba jasno iskomunicirati. Kanton nije osnivač tih ustanova, a kontinuirano iznalazi načine osiguranja dodatne finansijske podrške i bolnicama i domovima zdravlja. U ovih 16 miliona, koji su dodatni plus na sve što je za zdravstvo izdvojeno u 2022. godini, ima dovoljno prostora i za podršku zdravstvenim djelatnicima, gdje mislim na onaj iznos od 1.080 KM po korisniku, ali i za podmirenje niza drugih obaveza i tekućih troškova – precizirao je Herceg.
Premijer HNK podsjetio je kako su prošle sedmice izmirili gotovo tri miliona KM na ime nabavke udžbenika za sve osnovnoškolce, od čega su u potpunosti rasteretili sve općine i gradove. Nastavljaju i sa podrškom za naučnike, potom za projekte dva univerziteta, ustrajavaju u stipendiranju i subvencioniranju više od 2.500 studenata, a i ove će godine u kantonalne organe i ustanove primiti značajan broj pripravnika koji će tako steći svoja prva radna iskustva.
- U ovim izmjenama i dopunama planirali smo sredstva kojima kontinuirano poboljšavamo materijalni status korisnika koji svoja prava ostvaruju na osnovu Zakona o zaštiti porodice sa djecom. Nastavljamo brinuti za borce i potvrđujemo spremnost da svima njima, osobito preduzetnicima iz te populacije, osiguramo podršku za njihove razvojno-poduzetničke projekte. Uspjeli smo riješiti pitanje osiguranja naših vjerskih službenika, pomažemo obnovu i rekonstrukciju vjerskih objekata. Značajna sredstva planiramo za rekonstrukciju i investicijsko održavanje pravosudnih, policijskih i zdravstvenih te školskih i sportskih objekata i infrastrukture. Kroz projekat energetske efikasnosti, obnovili smo na desetine objekata i sve smo bliže cilju, a to je obnova svih javnih objekata u HNK – dodao je premijer, dotaknuvši se i nasljeđenih obaveza po pravomoćnim sudskim rješenjima i vansudskim nagodbama.
- Te obaveze sustavno izmirujemo po dinamici koja je dogovorena sa našim socijalnim partnerima, a ova vlada nije generirala stvaranje niti jedne nove presude po osnovama bilo koje povrede radničkih prava. Ponosan sam na izvrsne odnose sa sindikalnim organizacijama korisnika kantonalnog budžeta. Sa svima imamo sklopljene nove kolektivne ugovore, s nizom novih i značajno unaprjeđenih radničkih prava – komentirao je Herceg poručivši kako Vlada u potpunosti ispunjava sve obaveze preuzete tim kolektivnim ugovorima, potpuno opredijeljena uspješno odgovoriti krizama i, povrh svega, zaustaviti odljev mladih i visokoobrazovanih osoba.
- Na kraju, vezano za Nacrt Budžeta za 2023., po svojem ukupnom iznosu i strukturi, na tragu je Vladina obećanja s početka mandata. Mi vodimo odgovornu politiku i poduzimamo mjere koje funkcioniranje Kantona usklađuju sa realnim mogućnostima i potrebama, odnosno koje su zaustavile raniju praksu budžetskog deficita te doprinjele konsolidiranju stanja na polju kantonalnih javnih finansija. K tome, budžet su učinile razvojnim, sačuvavši i unaprijedivši i njegovu socijalnu dimenziju. Pred poslanicima je danas uravnotežen budžet koji se zasniva na realnoj projekciji prihoda i sa njima uravnoteženim rashodima. Projicirani rashodi s jedne strane rezultat su uvažavanja realnih zahtjeva budžetskih korisnika, a sa druge rezultat ostvarenja Budžeta u 2022. godini – dodaje Herceg, uz napomenu kako Nacrt donose u vrijeme kada smo suočeni s vrlo ozbiljnom privrednom krizom koja se ogleda u evidentnim poskupljenjima životnih namirnica i drugih proizvoda.
- No, unatoč tome, uvjeren sam kako je planiran realno i kako ćemo zadržati stabilnost javnih finansija i u godini koja je pred nama. Uz to, u ovom smo dokumentu zadržali postojeći nivo prava, a u skladu sa projekcijom rasta prihoda ojačali smo razvojnu dimenziju kroz planiranje sredstava za poticaje i podrške. Uvjeren sam kako će poslanici danas konstruktivno raspravljati o predloženim dokumentima, kako ćemo ih zajednički unaprjediti i osigurati njihova usvajanja do kraja godine čime ćemo osigurati i realizaciju obaveza koje su vezane za usvajanje, prije svega, Rebalansa budžeta za 2022. – zaključio je Herceg, poručivši kako od poslanika očekuje prepoznavanje važnosti ovako utvrđenoga Prijedloga Izmjena i dopuna Budžeta za 2022. i Nacrta budžeta za 2023. i kako će oba dokumenta dobiti punu podršku kako bi Vlada uspjela odgovoriti izazovima i zadaćama koje su pred njom i svima nama.
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je presudu kojom je utvrđeno da promjenom pondera Kantonu Sarajevu nije povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu općina Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidža koje su tražile zaštitu prava na lokalnu samoupravu.
Komentirajući ovu presudu koja se odnosi na primjenu Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH čije su izmjene godinama tražili svi ostali kantoni u FBiH, dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona izjavio je za Fenu kako je Sarajevo neopravdano bilo u povoljnijem položaju u odnosu na sve druge prostore u Federaciji te da je sada njegovo argumentirano nastojanje konačno i sudski potvrđeno što će, ocijenio je, donijeti boljitak cjelokupnoj Federaciji.
- Činilo mi se ponekad kako sam bio poprilično usamljen u javnomu prostoru kada govorimo o ovoj problematici. Da budem do kraja izravan, raduje me što su i kolege iz drugih kantona konačno otvorili oči i u ključnomu trenutku javno progovorili. Pokazali smo zajednički kako više nijedan kanton, osim onoga privilegiranog, ne pristaje na ovako diskriminirajuće zakonske odrednice - poručio je predsjednik Herceg.
Dodao je kako je zbog primjene ranije verzije Zakona o pripadnosti javnih prihoda HNK izgubio gotovo jedan i pol godišnji budžet.
- To je novac kojim smo, kroz proteklih petnaest-šesnaest godina, mogli pokrenuti čitav niz dodatnih razvojnih projekata, još i snažnije poboljšati materijalne statuse naših budžetskih korisnika, dodatno uložiti u javnu infrastrukturu, gospodarske zone, prometno povezivanje, potom u prosvjetu, znanost, kulturu i sport… Raduje me ova vijest o presudi Ustavnoga suda FBiH i očekujem hitnu primjenu usvojenih i, evo, sudski potvrđenih izmjena predmetnoga zakona jer raspodjela javnoga novca ne smije više biti diskriminatorna i u korist samo jednog administrativnog prostora u FBiH, što je bila odlika i bivšeg sistema odnosno bivše države - zaključio je predsjednik Herceg.
