Službena stranica Vlade HNŽ/K
Postavljanjem gradilišne table, danas su službeno počeli pripremni radovi na izgradnji budućeg kružnog toka Kaktus na prostoru čitlučke općine. Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Čitluk Marin Radišić tom prilikom su zajedno posjetili lokaciju, gdje ih je dočekao šef gradilišta Milenko Pezer iz Putova d.o.o. Grude, te Nemanja Buha, predstavnik tvrtke Radis d.o.o. Istočno Sarajevo.
Ministarstvo je, u saradnji sa Kantonalnim javnim pravobranilaštvom i Općinom Čitluk, završilo opsežan postupak potpune eksproprijacije zemljišta u obuhvatu novog kružnog toka, što je bio osnovni preduslov za ishođenje građevinske dozvole. Planirani kružni tok smješten je na visokofrekventnoj regionalnoj cesti koja spaja Žitomisliće i Čitluk, a njegovom će se izgradnjom omogućiti spoj buduće vezne ceste preko naselja Bare, čime će sama regionalna cesta biti povezana sa magistralnom cestom M17.4 u centru Čitluka.
Projektnu dokumentaciju glavnog projekta izradio je Građevinski istraživački centar d.o.o. Mostar, u saradnji sa Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, dok je za izvođača radova odabrana grudska firma Putovi, a za stalni stručni nadzor firma Radis. Finansijska sredstva za eksproprijaciju zemljišta, izradu projektne dokumentacije, realizovanje radova i stalni stručni nadzor u potpunosti je obezbijedilo Ministarstvo saobraćaja i veza HNK-a.
– Činu počinjanja radova prethodio je komplikovan proces potpune eksproprijacije zemljišta, za što smo obezbijedili oko 400.000,00 KM. U mreži naših regionalnih cesta, ova je od posebnog značenja kao jedna od najfrekventnijih, ali i kao cesta koja povezuje dvije vrlo značajne magistralne ceste, M17 i M17.4 u naselju Biletić Polje. Kružni tok Kaktus omogućit će siguran spoj buduće vezne ceste preko naselja Bare i smiriti saobraćaj u Neretvanskoj ulici, kao i u području stadiona Bare, a sami ulazak u Čitluk ovim će da dobije potpuno novi, urbanistički izgled – komentarisao je ministar Bevanda, dodavši da ministarstvo nastavlja sa kontinuisanim investovanjem u cestovnu infrastrukturu.
- Najesen krećemo i sa izgradnjom kružnog toka Padine, a vjerujem da će Općina Čitluk uskoro da okonča i radove na cesti koja ide uz pomoćno igralište stadiona Bare, čime će kružni tok Kaktus da dobije potpuni funkcionalan smisao vezan za povezivanje regionalne ceste R425 sa magistralnom cestom M17.4 – zaključio je resorni ministar.
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač svim je ženama uputila čestitku povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena. Istaknuvši da je lijepo imati taj jedan dan posebne pažnje prema ženama, poručila je da je na svima nama obaveza da gradimo društvo ravnopravnosti, društvo u kojem je i uloga žene prepoznata svakog dana, bez predrasuda, ograničenja, bez diskriminacije u bilo kom pogledu.
- Takvo životno okruženje želim našim djevojčicama, djevojkama, ženama. Želim da imaju otvorenu mogućnost da razvijaju svoje talente, svoje kapacitete, sposobnosti i da se jednako uspješno razvijaju u svim djelatnostima, umjetnosti, nauci, tako i na rukovodećim mjestima u preduzetništvu, politici, državi – stoji u čestitci.
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač danas je otvorenim proglasila dvodnevno, 5. izdanje Internacionalnog plesnog takmiučenja ''Erigo Dance Star'' u Mostaru, u Sportskoj dvorani Bijeli brijeg. Događaj je okupio više od 2000 učesnika iz ukupno 52 plesna kluba iz četiri zemlje, a takmičenje se provodi u svim plesnim disciplinama, od umjetničkih do ''street'' i ''latin'' plesova, te u svim dobnim kategorijama, od mini uzrasta do veterana.
Čestitavši organizatorima, posebno iz razloga što su uspjeli još jednom da posvjedoče važnost postojanja i postignuća plesnog kluba Erigo-D na sportsko-plesnoj sceni ovog prostora, Buhač je posebno akcentovala činjenicu da je, kroz svega pet godina, izgrađeno respektabilan internacionalni plesni događaj koji okuplja tako velik broj dominantno mladih plesačica i plesača.
- Sve to i jeste razlog zašto Vlada HNK-a prepoznaje važnost vaše predanosti i ovog projekta. Zato ćemo i u godinama pred nama ostati vaš istinski partner, a na vama je da to povjerenje nastavite da ovako odlično opravdavate – rekla je premijerka, zaželjevši učesnicima da uspješno pokažu svoje vještine, talentovanost i sav uloženi trud, ali prije svega da uživaju i dobro se osjećaju u Mostaru i HNK-u.
Inače, riječ je o takmičenju koje je započeto 2021. kao interno takmičenje Erigovih plesača, da bi ubrzo preraslo u internacionalni događaj. Sami Klub Erigo-D postoji od 2003. godine i uspješno je posvećen sportskom odrastanju djece i mladi, sa više od 250 svojih plesača koliko ih momentalno broje u Mostaru i Čapljini. Kao cilj ovog takmičenja ističu snaženje sportskog duha, promociju plesa i plesnog navijanja, edukaciju plesača i promociju ovog prostora.
Organizatori su premijerki Buhač na svečanosti otvaranja uručili prikladnu zahvalnicu za kontinuiranu podršku postojanju i razvoju ovog takmičenja.
Članovi Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj vanrednoj sjednici tog organa razmatrali su Informaciju o realizovanju prihoda Zavoda za period od 1. januara do 28. februara tekuće godine, te Informaciju o prijavama osiguranika i postupanjima Zavoda. Direktor Andrej Čović akcentovao je da podaci o prihodima za prva dva mjeseca tekuće godine ukazuju na značajan pad poreznih prihoda koji su, u odnosu na planirane iznose, manji za skoro 3.000.000,00 KM.
- Ovo je jasan pokazatelj da Zavod nema dodatna sredstva koja bi mogao da utroši u finansiranje usluga zdravstvene zaštite. Takođe, ako se ovakav trend pada prihoda nastavi i u nastavku godine, pitanje je hoćemo li biti u mogućnosti da ostanemo na istom nivou finansiranja zdravstvenih ustanova koje pružaju usluge našim osiguranicima ili će se rebalansom ta sredstva umanjiti – rekao je Čović.
Po usvajanju informacije o realizovanju prihoda, članovi Vijeća upoznati su i sa prijavama osiguranika za nepružanje usluga zdravstvene zaštite u ugovornim zdravstvenim ustanovama. Istaknuto je da je u ZZO-u, od 23. februara, pristiglo 19 prijava osiguranika kojim usluge zdravstvene zaštite u ugovornim zdravstvenim ustanovama nisu pružene, te da nepružanje usluga predstavlja direktno kršenje ugovora između Zavoda i zdravstvenih ustanova.
- Ugovornim zdravstvenim ustanovama u kojim je u mjesecu februaru bio smanjen opseg pruženih usluga, mjesečna tranša finansijskih sredstava biće umanjena za 5 %. Članovi Upravnog odbora akcentovali su važnost dosljedne primjene ugovora i zaštite prava osiguranika, te donijeli Zaključak kojim daju punu podršku započetim aktivnostima – ističu iz ZZO-a HNK-a.
Radiotelevizija Herceg-Bosne u Centralnom dnevniku je, dana 5. marta, objavila prilog o aktuelnom samovoljnom bojkotu rada zdravstvenih radnika u Hercegovačko-neretvanskom kantonu koji stvara sve brojnije i sve kompliciranije probleme koji direktno pogađaju na hiljade pacijenata, ujedno i Zavod za zdravstveno osiguranje HNK-a. Zbog višemilionskih gubitaka i prijava nezadovoljnih osiguranika, iz Zavoda su najavili da je smanjenje finansijskih davanja zdravstvenim ustanovama za februar neupitno.
Naime, od početka protupravnog prekida rada dijela zdravstvenih radnika, na adresu ZZO-a stigle su pritužbe pacijenata kojima je uskraćena medicinska zaštita. Direktor Andrej Čović istaknuo je da, uz problematiku sa uskraćivanjem prava pacijentima od strane zdravstvenih ustanova, ZZO bilježi i drastičan pad prihoda u prvom dijelu tekuće godine.
- Prva dva mjeseca imamo prosječno 7,5 % manje prihoda, što je oko tri miliona KM. Ako se taj trend nastavi, bićemo primorani da radimo rebalans koji će ići prema dole, odnosno ne samo da nećemo biti u mogućnosti da ponudimo ono što se od nas očekuje nego ćemo morati da režemo i ono što smo planirali – upozorio je prvi čovjek ZZO-a.
Na osnovu zaprimljenih prijava pacijenata, Zavod će već za februar da umanji ugovorena finansijska sredstva za četiri zdravstvene ustanove, i to za Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, Kantonalnu bolnicu dr. Safeta Mujića, te Dom zdravlja Mostar i Dom zdravlja Čitluk, a riječ je o sredstvima iz kojih se isplaćuju plate uposlenicima.
Vlada zaključuje da je nedavni sastanak sa direktorima svih zdravstvenih ustanova u HNK- urodio plodom jer su menadžmenti krajnje ozbiljno shvatili svoju odgovornost u ovom procesu i preduzeli sve potrebne radnje za zaštitu prava pacijenata. Tome svjedoči mali broj ustanova koje će da pretrpe umanjenje mjesečne tranše za februar u odnosu na ukupan broj bolnica i domova zdravlja u Kantonu.
U istom prilogu, premijerka HNK-a Marija Buhač jasno je poručila da štrajk ne postoji jer je pokrenut na osnovu zahtjeva za aneksom kolektivnog ugovora koji je istekao prije više od tri mjeseca, a čija je primjena istekla zadnjim danom mjeseca februara, čime je potpuno nestao pravni osnov za potpisivanje aneksa.
- Štrajk ne postoji jer u momentu kad smo ušli u proces pregovaranja o novom kolektivnom ugovoru, zatim i proces mirenja, štrajk je u skladu sa Zakonom trebao da prestane. Nažalost, svjedoci smo da samovoljni prekid rada i dalje traje. Da jasno ponovim, pravo na štrajk sindikatima niko ne osporava, ali je prije stupanja u štrajk potrebno ispuniti jasne pravne preduslove, što u ovom slučaju nije urađeno – poručila je Buhač.
Podsjećamo, Vlada je sindikalnim čelnicima dostavila prijedlog novog kolektivnog ugovora, zadržavajući svoju ponudu, kao maksimalnu moguću i jedinu ostvarivu. U međuvremenu, ZZO će da nastavi sa umanjivanjem finansiranja ustanova koje ne budu pružale zdravstvenu zaštitu, a iz Vlade upozoravaju da su, istekom perioda primjene starog kolektivnog ugovora, zdravstvenim radnicima od 1. marta ozbiljno smanjena prava jer su ostali bez onih koje im je taj ugovor garantovao, a sindikat uporno odbija da potpiše novi.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, odnosno Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a pokrenulo je novi preventivni zdravstveni program, usmjeren na rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva. Riječ je o trećem takvom programu pod pokroviteljstvom kantonalne vlade, a obezbjeđuje besplatan, jednostavan i siguran kućni test koji je važan prvi korak u otkrivanju te maligne bolesti.
- Karcinom debelog crijeva jedan je od najčešćih oblika karcinoma, ali ako se otkrije na vrijeme, u više od 90 % slučajeva moguće ga je uspješno izliječiti – poručeno je na današnjoj konferenciji za novinare u zgradi Vlade HNK-a, sazvanoj u cilju predstavljanja Preventivnog programa ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva. Istaknuto je da je cilj povećanje svijesti, rane dijagnostike i smanjenja smrtnosti od te opasne bolesti.
- Program je podržala Vlada, nositelj implementacije je resorno ministarstvo, a učesnici su Zavod zdravstvenog osiguranja HNK-a, Zavod za javno zdravstvo HNK-a, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Kantonalna bolnica dr. Safeta Mujića i svi domovi zdravlja u Kantonu.
- Tumor debelog crijeva, prema globalnim statistikama, treći je najčešći maligni tumor, a sve češće pojavljuje se i na drugom mjestu. Po smrtnosti, pak, u svim statistikama, na drugom je mjestu. Od dva miliona oboljelih u svijetu 2020. godine, milion je izgubilo život. Preventivni pregledi usmjereni su na lica u dobi od 50 do 74 godine starosti, ali u program mogu da se uključe i mlađa lica sa rizičnim faktorima, poput porodične anamneze, prisutnosti krvi u stolici ili dijagnostikovanih upalnih bolesti crijeva – rekao je ovom prilikom ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a Milenko Bevanda, jasno poručivši da je prevencija izrazito važna jer karcinom debelog crijeva dugo ne pokazuje simptome i nerijetko se otkrije tek kada se proširi i u druge organe.
Ministar je ocijenio da će uspjeh programa uvelike da ovisi o odazivu građana, dok je direktor ZZO-a HNK-a Andrej Čović akcentovao da je cilj da se obezbijedi jednak pristup i dostupnost pregleda svim osiguranim licima koja ulaze u ciljanu grupu, bez obzira gdje žive.
- Briga o zdravlju nije samo pravo, već i obaveza i solidarnost. Ovi programi nisu samo investiranje u zdravlje, već i u održivost zdravstvenog sistema – izjavio je Čović, navodeći podatak Svjetske zdravstvene organizacije da screening u ranoj fazi vrijedi oko 250 USD, dok liječenje uznapredovalog karcinoma debelog crijeva može da dostigne i 150.000,00 USD po pacijentu.
Zavod za javno zdravstvo HNK-a godinama radi na promicanju važnosti preventivnih pregleda, ranog otkrivanja bolesti i edukovanja građana. Direktor Eniz Čolaković iznio je podatke za HNK, rekavši da je tokom prošle godine zabilježeno 620 novooboljelih od karcinoma, dok je u 2023. godini HNK imao 760 novooboljelih.
Zahvaljujući Vladi HNK-a, Zavod za javno zdravstvo obezbijedio je 15.000 besplatnih testova koji će već od sutra da budu dostupni u ambulantama porodične medicine. Besplatni su, neinvazivni, jednostavni za korištenje i efikasni, a moguće ih je uraditi i kući.
Savjetnica ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a Danijela Petrović akcentovala je da će u implementaciji da učestvuje 136 porodičnih ljekara, devet gastroenterologa, 22 anesteziologa i šest patologa.
- Cijeli proces počinje i završava kod porodičnog ljekara, što je novost u odnosu na prethodne preventivne programe. Pacijent dobiva test koji obavlja kući. Pacijenti sa pozitivnim nalazima biće upućeni na dalje pretrage kod gastroenterologa – pojasnila je Petrović, akcentovavši da se nada da će se programu odazvati barem 60 posto građana.
Uskoro će se aktivirati i službene stranice programa na društvenim mrežama, a predviđena je i terenska podrška timova koji će da rješavaju eventualne tehničke probleme u domovima zdravlja. Učesnici su pozvali građane HNK-a iz ciljne grupe da posjete porodične ljekare kod kojih će da preuzmu testove i obave ovaj životno važan pregled.
Na dnevnom redu današnjeg zasjedanja Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona je i Odluka o usvajanju Strategije za mlade HNK za period od 2023. do 2028. godine, zajedno sa pripadajućim Akcionim planom. Premijer HNK, Nevenko Herceg za Fenu je izjavio kako je Vlada HNK, vođena idejom da mladi moraju imati svoj zagarantiran prostor u društvenim kretanjima i stvarnu mogućnost uticaja na procese, donijela Strategiju za mlade sa namjerom otvaranja prostora mladim ljudima za razvijanje kreativnosti i slijeđenja ambicija na putu razvoja lokalne zajednice.
-Na izradi Strategije radili su relevantni pojedinci, stručnjaci iz različitih oblasti djelovanja, a u radnoj su grupi bili i predstavnici mladih osoba koji su dali snažan doprinos provedbi istraživanja, analizi rezultata i stvaranju teksta Strategije. Taj dokument utvrđuje probleme i potrebe mladih, razvija strateške smjerove djelovanja i ciljeve kako bismo unaprijedili položaj mladih i zadovoljili njihove potrebe. Sve je bazirano na ishodima provedenih istraživanja, komentirao je Herceg.
Pojasnio je kako su u Strategiji razrađeni programi za oblasti obrazovanja, kulture, zapošljavanja, stambene politike, socijalne i zdravstvene politike, potom oblasti slobodnog vremena i mobilnosti, sigurnosti mladih i dr.
-Ova je Vlada višestruko posvjedočila svoju okrenutost pružanja podrške mladima u brojnim segmentima življenja, školovanja i rada. Ponosan sam na činjenicu da smo vlastitim sredstvima i, dijelom, u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje te Službom za zapošljavanje HNK, u našem mandatu osigurali prvo radno iskustvo za više od 1000 mladih ljudi u zvanjima za koja su se školovali, dok smo u Budžetu za 2023. za tu namjenu planirali dodatnih 5 miliona KM. Stipendiramo više od 3000 studenata, prvi smo pokrenuli programe podrške mladim naučnicima, obnavljamo i unapređujemo školske zgrade, školske sale, podsjetio je prvi čovjek kantonalne vlade.
Strategijom su utvrđena četiri strateška cilja. Prvi je promovisati i unaprijediti programe zapošljavanja mladih i usmjeriti stambene politike za mlade. Drugi je unaprijediti uslove za ostvarivanje prava mladih iz područja socijalne i zdravstvene zaštite. Treći je poboljšati aktivno i kreativno slobodno vrijeme i mobilnost mladih u sigurnom okruženju. Četvrti je promicati važnost odgojno-obrazovnoga sistema i kulturno-umjetničkog aktivizma.
-Kvaliteta Strategije ogleda se u njezinoj razradi. Tako su za svaki navedeni cilj utvrđene mjere i aktivnosti koje direktno utiču na rješavanje problema i zadovoljavanje potreba mladih. Radom na ispunjavanju utvrđenih ciljeva, bit će stvoreni uslovi za afirmisanje mladih, smanjen odlazak mladih iz zemlje, izgrađen konstruktivan i partnerski odnos sa organizacijama koje okupljaju mladež, sve u cilju postizanja višeg nivoa dobrobiti mladih ljudi u društvu. Sve to u konačnici će doprinijeti i privrednom, kao i društvenomu razvoju Kantona, poručio je Herceg.
Potaknut istupom mostarskih gimnazijalaca, učenika Gimnazije fra Grge Martića, koji su, u okviru Projekta Civitas, pozvali na zakonsko rješenje pitanja uvođenja psihologa u srednje škole na prostoru Hercegovačko-neretvanskog kantona, premijer HNK Nevenko Herceg iskazuje javnu podršku tom poticaju, pozdravljajući aktivno uključivanje mladih u sve društvene tokove u zajednici.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko – neretvanskog kantona je u izjavi za Fenu podsjetio na činjenicu da je Vlada HNK, na samom izmaku prošle godine, na svojoj 193. sjednici, usvojila Zaključak kojim je resorno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta zaduženo pokrenuti aktivnosti na angažovanju psihologa u školama.
''U stalnoj sam komunikaciji sa resornim ministrom i ova je tema blizu provedbe odnosno očekujem skorašnje rješenje svih nužnih pretpostavki za raspisivanje javnih konkursa za zapošljavanje psihologa u osnovnim i srednjim školama na prostoru svih gradova i općina HNK. Potrebna sredstva za finansiranje troškova bruto plata i naknada osigurali smo u Budžetu za tekuću godinu, rekao je Herceg, čvrsto se zauzimajući za realizaciju ovog projekta, svjestan, kako ističe, stvarne potrebe uključivanja ove struke u rad naših škola.
Sagledavajući, kaže, užurbani ritam i sve izazove savremenog doba kojima smo izloženi, a koje na poseban način pogađaju i opterećuju mlade ljude, briga za očuvanje mentalnog zdravlja nije opcija nego nužnost i odgovornost za osiguranje stručne i odgovarajuće pomoći našoj djeci po ovom pitanju leži na svima nama.
-Duboko svjesni toga, a želeći ići ukorak sa standardima visoko razvijenih evropskih zemalja, mi u Vladi HNK prepoznali smo važnost ove teme i, evo, već nekoliko mjeseci radimo na njezinoj realizaciji, dodao je Herceg.
Poručujući kako se cijelo društvo mora uključiti u svojevrsno sazrijevanje i destigmatiziranje osoba koji su u potrebi za stručnom pomoći od strane psihologa, dodao je kako su pojave društvenih osuda nažalost još uvijek jako prisutne.
-Zbog toga i jest važno djeci i mladima omogućiti susret i razgovor sa stručnjakom u sredini koju poznaju i u kojoj se osjećaju sigurno, a škola svakako treba biti takvo mjesto, zaključuje čelni čovjek Vlade HNK.
Inače, Vlada HNK nastavlja sva pitanja iz oblasti obrazovanja stavljati u sami vrh svojih prioriteta, uporno podižući i radni i životni standard prosvjetnih radnika na cjelokupnom prostoru HNK. Tako su, kazuje nam Herceg, u pripremi i novi kolektivni ugovori koji će našim prosvjetarima osigurati neke dodatne pogodnosti i još bolje radne uslove, ali i zaslužene finansijske naknade za njihov rad.'', izjavio je premijer Herceg.
Pravo na prvu stipendiju i subvenciju iz ovogodišnjeg konkursa za dodjelu stipendija i subvencija smještaja u studentske domove redovnim studentima s područja Hercegovačko-neretvanskog kantona u akademskoj 2022./2023. ostvario je 1.151 student, od prijavljenih njih 1.179, čime je broj stipendista premašio 3.000.
Od 1.150 studenata, njih 1.120 će koristiti pravo na stipendiju, dok je 31 student ispunio uslove za subvenciju smještaja u studentskim domovima.
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi HNK Rašid Hadžović ističe kako će stipendije od ove godine, umjesto dosadašnjih 120 iznositi 150 maraka, a subvencije smještaja umjesto 189 iznosit će 230 maraka.
- Time su Ministarstvo i Vlada HNK nastavili proaktivnu politiku usmjerenu na poboljšanje studentskog standarda, u okviru koje smo, kao i prošle godine, svim studentima omogućili dobivanje stipendije ili subvencije smještaja - podvukao je ministar Hadžović.
Kada je riječ o Javnom pozivu za pomoć mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK, Ministarstvo je uz saglasnost kantonalne vlade donijelo Odluku o odabiru korisnika kojom su svi kandidati koji su ispunili formalno-pravne uslove dobili sredstva po ovom javnom pozivu.
- Ove godine na javni poziv prijavila su se 132 doktoranta, a pravo na sufinansiranje po jednom od 5 programa ostvarilo je 125 doktoranata. S obzirom na to da se ovaj projekat u HNK realizira drugu godinu zaredom, Ministarstvo i Vlada još jednom su iskazali podršku mladim naučnicima, našim asistentima na njihovom akademskom putu i realizaciji istraživačkih projekata i naučnih radova - naglasio je ministar Hadžović.
Javni poziv za pomoć mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK, kao i protekle godine obuhvatao je pet programa, a pravo na sufinansiranje troškova III. ciklusa obrazovanja (doktorskih studija) ostvarila su 54 doktoranta. Pravo na sufinansiranje naučno-istraživačkog/umjetničko-istraživačkog rada u okviru izrade doktorske disertacije ostvarilo je 5 doktoranata, pravo na sufinansiranje troškova odbrane doktorske disertacije 12 doktoranata, pravo na sufinansiranje objavljivanja naučno-istraživačkih/umjetničko-istraživačkih radova u međunarodnim časopisima i učestvovanja na međunarodnim konferencijama ostvarila su 33 doktoranta i podršku izdavanju novije naučne i stručne literature, te univerzitetskih udžbenika dobio je 21 doktorant.
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ovim je putem svim dobitnicima stipendija, subvencija i naučnicima zaželio mnogo uspjeha i sreće u njihovom daljem radu, studiranju i usavršavanju.
Ujedno se zahvalio ministru finansija u Vladi HNK Adnanu Faladžiću i svim članovima Vlade na čelu s premijerom Kantona Nevenkom Hercegom što su podržali ovakve aktivnosti.
Kako je ranije istaknuto iz Vlade HNK, odgoj i obrazovanje Vlada je postavila kao jedan od najvažnijih prioriteta u svom radu.
- Sve to na tragu je šireg plana demografske obnove i zadržavanja mladih na ovim prostorima, uz nezaobilazan rast i razvoj kroz osiguranje stalnog poboljšanja općeg standarda i života i obrazovanja i rada - naglasio je premijer Nevenko Herceg, povodom odluke o dodjeli stipendija i subvencija.
Posebno je izrazio zadovoljstvo odlukom Vlade kojom su povećane studentske stipendije, čime je obuhvaćeno više od 3.000 studenata s prostora HNK koji su unutar Vladina programa stipendiranja i subvencioniranja.
- Na to imamo pravo biti ponosni - konstatirao je Herceg, napominjući kako ova kriza ne zaobilazi ni studentsku populaciju te kako je već neko vrijeme poticao na donošenje ovakve odluke, koju su prihvatile i kolege poslanici i ministri, odnosno čelnici kantonalnih resora.
Podsjetio je da su prvi u Kantonu pokrenuli programe podrške mladim naučnicima, a da je već poznato kako na 'leđima' ovog kantona počivaju najveća novčana izdvajanja za niz centralnih nacionalnih, univerzitetskih, zdravstvenih, kulturnih, obrazovnih, medijskih, sportskih i drugih institucija.
Po njegovim riječima, samo lani za podršku mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK izdvojeno je pola miliona maraka.
- Pomogli smo i sufinansiranje troškova III. ciklusa obrazovanja (doktorskih studija), sufinansiranje naučno-istraživačkog rada u okviru izrade disertacije, sufinansiranje troškova odbrane disertacije, sufinansiranje objavljivanja naučno-istraživačkih radova u međunarodnim časopisima i učestvovanje na međunarodnim konferencijama, itd. - podsjetio je premijer Herceg.
Ocijenio je da Vlada HNK stalno potvrđuje maksimalnu socijalnu osjetljivost, podsjećajući na podrške školarcima, studentima, pripravnicima, pa na kraju i mladim naučnicima, članovima akademske zajednice.
Naime, ove školske godine osigurali su besplatne školske udžbenike za sve učenike u osnovnim školama u HNK, njih više od 16.800 u svih devet razreda osnovnoškolskog sistema.
Također kontinuirano provode programe primanja pripravnika, osiguravajući mladim ljudima prvo radno iskustvo i, po riječima premijera Hercega, dosad je za više od 1.000 osoba u kantonalnim organima HNK osigurana mogućnost sticanja jednogodišnjeg staža.
Pored toga, Vlada je osigurala jednokratnu podršku nezaposlenima s evidencije Službe za zapošljavanje, kao i za 5.500 zaposlenih korisnika kantonalnog budžeta.
Na kraju, udvostručila je i novčanu podršku majkama-porodiljama, produživši je sa ranijih šest na punih dvanaest mjeseci.
https://fena.ba/article/1302956/program-stipendiranja-vlade-hnz-a-premasio-3-000-studenata-video
Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona danas raspravlja o Vladinim izmjenama i dopunama Budžeta za tekuću te o Nacrtu Budžeta HNK za 2023. godinu. Također, na dnevnom redu su Izmjene i dopune finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK, kao i Prijedlog odluke o kreditnom zaduženju Kantona za realizaciju projekta izgradnje, obnove i opremanja tri bolnice u HNK.
Tim povodom dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona za Fenu podsjetio je na činjenicu da njegova vlada uspijeva sve ove godine održati pozitivnu praksu usvajanja svih važnih finansijskih dokumenata za narednu godinu prije isteka tekuće, što omogućuje stabilno i sigurno finansijsko funkcionisanje cijelog društva već sa početkom kalendarske godine.
- Izgradili smo stabilan i siguran kanton. Riznica nije puna, ali nije ni prazna. Budžet i dalje skrbi za sve socijalne aspekte života, ali ima i snažnu razvojnu dimenziju, a kako o od skupštinskih poslanika očekujem podršku po svim današnjim tačkama, tako i saglasnost za zaduženje kod Razvojne banke od 15 miliona KM za dovršetak vitalnih projekata izgradnje i opremanja nove zgrade Klinike za dječje bolesti (Pedijatrije) SKB-a Mostar i niza odjela dvaju preostalih bolnica u HNK, u Mostaru i Konjicu, budžet za narednu godinu u konačnici će nadmašiti Budžet HNK za 2022. – komentirao je Herceg, istaknuvši kako su pred Skupštinom Izmjene i dopune Budžeta u iznosu od 325.500.000 KM.
- Tim je dokumentom Vlada potvrdila odgovornost u radu i racionalnost u upravljanju javnim finansijama. Njime pravimo još snažniji iskorak, dajemo punu podršku jedinicama lokalne samouprave za njihove ideje usmjerene razvojno-socijalnim i infrastrukturnim projektima, ali i na svim drugim poljima. Njime potičemo privredu, poljoprivredu, turizam, povećavamo primanja svih budžetskih korisnika. Na primjer, osim svih zakonom utvrđenih obaveza, predvidjeli smo i šest miliona KM na ime dodatne podrške budžetskim korisnicima, uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena. Potaknuti spomenutom krizom, predvidjeli smo i dodatnih tri miliona KM na ime podrške domovima zdravlja u Kantonu – ističe premijer HNK.
Pojasnio je kako je, rebalansom Finansijskog plana ZZO-a, predviđeno i dodatnih 13 miliona KM za zdravstvene ustanove, te je i ovom prilikom javno pozvao poslodavce i osnivače bolnica i domova zdravlja u HNK da ih tih sredstava, ukupno 16 miliona KM, omoguće isplatu podrške i zdravstvenim djelatnicima koji opravdano traže svoja prava, ali na pogrešnoj adresi.
- Ovo treba jasno iskomunicirati. Kanton nije osnivač tih ustanova, a kontinuirano iznalazi načine osiguranja dodatne finansijske podrške i bolnicama i domovima zdravlja. U ovih 16 miliona, koji su dodatni plus na sve što je za zdravstvo izdvojeno u 2022. godini, ima dovoljno prostora i za podršku zdravstvenim djelatnicima, gdje mislim na onaj iznos od 1.080 KM po korisniku, ali i za podmirenje niza drugih obaveza i tekućih troškova – precizirao je Herceg.
Premijer HNK podsjetio je kako su prošle sedmice izmirili gotovo tri miliona KM na ime nabavke udžbenika za sve osnovnoškolce, od čega su u potpunosti rasteretili sve općine i gradove. Nastavljaju i sa podrškom za naučnike, potom za projekte dva univerziteta, ustrajavaju u stipendiranju i subvencioniranju više od 2.500 studenata, a i ove će godine u kantonalne organe i ustanove primiti značajan broj pripravnika koji će tako steći svoja prva radna iskustva.
- U ovim izmjenama i dopunama planirali smo sredstva kojima kontinuirano poboljšavamo materijalni status korisnika koji svoja prava ostvaruju na osnovu Zakona o zaštiti porodice sa djecom. Nastavljamo brinuti za borce i potvrđujemo spremnost da svima njima, osobito preduzetnicima iz te populacije, osiguramo podršku za njihove razvojno-poduzetničke projekte. Uspjeli smo riješiti pitanje osiguranja naših vjerskih službenika, pomažemo obnovu i rekonstrukciju vjerskih objekata. Značajna sredstva planiramo za rekonstrukciju i investicijsko održavanje pravosudnih, policijskih i zdravstvenih te školskih i sportskih objekata i infrastrukture. Kroz projekat energetske efikasnosti, obnovili smo na desetine objekata i sve smo bliže cilju, a to je obnova svih javnih objekata u HNK – dodao je premijer, dotaknuvši se i nasljeđenih obaveza po pravomoćnim sudskim rješenjima i vansudskim nagodbama.
- Te obaveze sustavno izmirujemo po dinamici koja je dogovorena sa našim socijalnim partnerima, a ova vlada nije generirala stvaranje niti jedne nove presude po osnovama bilo koje povrede radničkih prava. Ponosan sam na izvrsne odnose sa sindikalnim organizacijama korisnika kantonalnog budžeta. Sa svima imamo sklopljene nove kolektivne ugovore, s nizom novih i značajno unaprjeđenih radničkih prava – komentirao je Herceg poručivši kako Vlada u potpunosti ispunjava sve obaveze preuzete tim kolektivnim ugovorima, potpuno opredijeljena uspješno odgovoriti krizama i, povrh svega, zaustaviti odljev mladih i visokoobrazovanih osoba.
- Na kraju, vezano za Nacrt Budžeta za 2023., po svojem ukupnom iznosu i strukturi, na tragu je Vladina obećanja s početka mandata. Mi vodimo odgovornu politiku i poduzimamo mjere koje funkcioniranje Kantona usklađuju sa realnim mogućnostima i potrebama, odnosno koje su zaustavile raniju praksu budžetskog deficita te doprinjele konsolidiranju stanja na polju kantonalnih javnih finansija. K tome, budžet su učinile razvojnim, sačuvavši i unaprijedivši i njegovu socijalnu dimenziju. Pred poslanicima je danas uravnotežen budžet koji se zasniva na realnoj projekciji prihoda i sa njima uravnoteženim rashodima. Projicirani rashodi s jedne strane rezultat su uvažavanja realnih zahtjeva budžetskih korisnika, a sa druge rezultat ostvarenja Budžeta u 2022. godini – dodaje Herceg, uz napomenu kako Nacrt donose u vrijeme kada smo suočeni s vrlo ozbiljnom privrednom krizom koja se ogleda u evidentnim poskupljenjima životnih namirnica i drugih proizvoda.
- No, unatoč tome, uvjeren sam kako je planiran realno i kako ćemo zadržati stabilnost javnih finansija i u godini koja je pred nama. Uz to, u ovom smo dokumentu zadržali postojeći nivo prava, a u skladu sa projekcijom rasta prihoda ojačali smo razvojnu dimenziju kroz planiranje sredstava za poticaje i podrške. Uvjeren sam kako će poslanici danas konstruktivno raspravljati o predloženim dokumentima, kako ćemo ih zajednički unaprjediti i osigurati njihova usvajanja do kraja godine čime ćemo osigurati i realizaciju obaveza koje su vezane za usvajanje, prije svega, Rebalansa budžeta za 2022. – zaključio je Herceg, poručivši kako od poslanika očekuje prepoznavanje važnosti ovako utvrđenoga Prijedloga Izmjena i dopuna Budžeta za 2022. i Nacrta budžeta za 2023. i kako će oba dokumenta dobiti punu podršku kako bi Vlada uspjela odgovoriti izazovima i zadaćama koje su pred njom i svima nama.
