Vijesti
18-05-2022, 14:05

Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg učestvovao je na današnjoj svečanosti otvorenja tvornice keksa i vafla "Lasta" Čapljina.

„Zadovoljstvo mi je biti ovdje i svjedočiti ovom važnom trenutku, kao prvi čovjek Vlade HNK koja je snažno opredijeljena jačanju privrednog rasta kroz privlačenje investicija, jačanje konkurentnosti domaće privrede i otvaranje radnih mjesta koja garantiraju ostanak naših mladih“, rekao je premijer Herceg  prilikom otvorenja tvornice te dodao da je otvaranje čapljinske ''Laste'', nekadašnjeg privrednog diva, osim novog ruha, novoga zamaha i novih radnih mjesta vitalan iskorak u jačanju privrede cijelog našeg kantona, ali i cijele regije. 

Premijer Herceg čestitao je i zahvalio gosp. Petru Ćorluki, vlasniku tvornice, njegovim saradnicima, ali i gradonačelniku Grada Čapljine dr. Smiljanu Vidiću jer su ogromnim trudom i nesebičnim zalaganjem podigli ''Lastu'' iz pepela i danas stvorili nove vrijednosti, pomogli dati novi zamah kotaču napretka, te dali doprinos i nastojanjima kantonalne vlade da zadrži mlade porodice na ovim prostorima.

„Vlada HNK svjesna je izazova i poteškoća sa kojima se naši privrednici suočavaju i nose te kontinuirano preduzima mjere kako bi unaprijedila naše poslovno okruženje i omogućila lakše investiranje bez kojeg nema boljitka niti sigurne sutrašnjice. Zato će ljudi poput gospode Ćorluke i Vidića, ali i projekti poput ''Laste'', u meni lično i u Vladi HNK uvijek imati partnera i prijatelja, spremnog učiniti maksimum za dobrobit svih građana našeg kantona.“, zaključio je premijer Herceg. 

Gospodin Petar Ćorluka, vlasnik Violete i tvornice keksa i vafla ''Lasta'' Čapljina istaknuo je da je završen proces preuzimanja ''Laste'' te kako je za obnovu i osposobljavanje proizvodnje po standardima koje zahtjeva Evropska unija planirano u tvornicu uložiti 20.000.000,00 KM.

„Najvažnije je da Lasta povrati onaj brend koji je imala. U proizvodnju će se uložiti maksimalan trud i sredstva da dobijemo vrhunske proizvode. Uposlit ćemo znatan broj osoba i svakako nam je u cilju angažovati lokalno stanovništvo koje zna i želi raditi“, rekao je Čorluka dodavši i to da je uspostavljena saradnja partnerskih firmi, Ferero Roche, Barilla koje će nam svakako pomoći sa svojim znanjem i iskustvom.

„Siguran sam u to da će Čapljina uskoro mirisati po mirisu najboljeg keksa poznatog u široj regiji“, zaključio je Ćorluka.

Dr. Smiljan Vidić, gradonačelnik Grada Čapljine rekao je kako smo prije par godina svjedočili gašenju Laste i kako je lokalna vlast puno toga napravila da se ti ljudi zbrinu.

 „Kao Čapljinac i kao gradonačelnik veselim se će što priča s ''Lastom'' pozitivno završiti. Danas imamo priliku prisustvovati otvorenim vratima obnovljenog i modernizovanog  giganta privrede naše regije. Ne samo što će ovaj projekat znatno poboljšati našu privredu nego će i ljude zaustaviti od odlaska iz naše zemlje. Otvaranjem ''Laste'' nije otvorena samo tvornica vafla i keksa nego puno više od toga“ zaključio je gradonačelnik Vidić.

18-05-2022, 13:40

Uprava za prognanike i izbjeglice Hercegovačko – neretvanskog kantona objavila je Javni poziv raseljenim osobama i povratnicima za podnošenje zahtjeva za dodjelu donacija u građevinskom materijalu (''male donacije'').

Javni poziv i prijavni obrazac možete preuzeti u privitku.

16-05-2022, 14:56

Vlada Brčko distrikta BiH obavijestila je Vladu Hercegovačko-neretvanskog kantona o tome kako je, dana 27. aprila 2022. godine, donijela Odluku o izdvajanju 100.000,00 KM novčanih sredstava u svrhu pomoći HNK zbog nastalih šteta prouzročenih potresom. Vlada HNK, koja je i sama uvijek nastojala pomoći prijateljskim prostorima koji nastradaju uslijed prirodnih ili drugih nepogoda, iskazuje javnu zahvalnost Vladi Brčko distrikta BiH zbog ove humane geste.

Podsjećamo, nakon što su stečeni svi zakonski preduslovi, odnosno nakon što su dvije jedinice lokalne samouprave, Grad Stolac i Grad Čapljina, proglasile stanje prirodne nepogode, dana 11. maja isto je, na prijedlog Kantonalnog štaba civilne zaštite, službenom odlukom učinila i Vlada HNK, proglasivši tako stanje prirodne nepogode na području cijelog Kantona, uslijed djelovanja potresa. Ujedno, zadužena je Komisija za procjenu šteta koje nastanu na materijalnim i drugim dobrima izazvanim djelovanjem prirodnih i drugih nepogoda da, u saradnji sa nadležnim komisijama za procjenu šteta jedinica lokalne samouprave, izvrši procjenu s ciljem predlaganja pružanja pomoći za sanaciju nastalih šteta. Vlada je zadužila Upravu za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK da kontinuirano prati stanje na terenu s ciljem ispunjavanja propisanih uslova za dodjelu pomoći u sanaciji šteta.

Predstavnici nekoliko resornih ministarstava, na čelu s premijerom dr. sc. Nevenkom Hercegom, ranije su i obišli potresom pogođena područja.

13-05-2022, 13:28

Na lokalnoj završnoj konferenciji MED projekta Prijenos integralnoga upravljanja obalnim područjem za održivi turizam - COASTING PLUS danas su u Neumu dr.sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona i  Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije potpisali Memorandum o razumijevanju „Obalno integrirano upravljanje za održivi turizam“.

Također, premijer Herceg potpisao je Sporazum o saradnji sa dionicima koji su učestvovali u realizaciji projekta: Donkom Jovićem, ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK, Nikolom Zovkom, direktorom Parka prirode Hutovo blato, Damirom Mrđenom, direktorom Agencije za vodno područje Jadranskoga mora, prof. dr. Marinom Ćorlukom, dekanom Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, Draganom Jurkovićem, načelnikom Neuma i dr. Smiljanom Vidićem, gradonačelnikom Čapljine.

U pozdravnom govoru prisutnima, premijer Herceg istaknuo je zadovoljstvo zbog uspješne realizacije projekta COASTING PLUS, te zahvalio svima koji su pridonijeli provođenju zacrtanih aktivnosti, osobito predstavnicima Dubrovačko-neretvanske županije i razvojne agencije DUNEA.

„Mogao bih dugo govoriti o svim onim projektima na kojima je osvjedočena uspješna, istinski živa, prijateljska i profesionalna saradnja naše dvije županije koja nadilazi i naše administrativne granice. Uzet ću sebi za pravo reći kako je puno lakše biti produktivan i efikasan kada sarađuješ sa prijateljima, sa dobronamjernim ljudima. Kao kolega, i ovom ću prilikom pozdraviti istaknuto liderstvo župana Nikole, kako u uspješnomu razvojnom putu Dubrovačko-neretvanske županije, tako i njegovih iskoraka kada je riječ o prekograničnoj saradnji, osobito u djelovanju Jadransko-jonske euroregije kojoj zajednički pripadamo“, rekao je premijer Herceg dodavši i to kako je prijateljstvo i saradnja dviju županija potvrđeno današnjim potpisivanjem Memoranduma.

Istaknuo je da je uloga COASTING PLUS-a značajna kako u razvoju saradnje sa projektnim partnerima iz zemalja Evropske unije, tako i u učvršćivanju interne saradnje unutar kantona između parkova prirode, naučne zajednice, lokalne i kantonalne vlasti te institucija na drugim nivoima. U tom kontekstu, zahvalio je dionicima iz HNK koji su dali značajan doprinos uspješnom provođenju projekta.

 „Za Vladu HNK, pozitivni efekti uključenosti u projekat COASTING PLUS daleko su veći od onih formalno sadržanih u samom projektu. Naime, održivi razvoj turizma, uz zaštitu okoliša, jedan je od najvažnijih ciljeva sadržanih u multisektorskoj integrisanoj Strategiji razvoja HNK za period 2021. – 2027. godine, kao i nedavno usvojenoj Strategiji ruralnog razvoja za isti period, koje su, uz ostale strateške dokumente koje imamo, dobra podloga za snažnije učestvovanje u programima i projektima EU-a. Ne želimo stati na tome, odnosno cilj nam je još snažnije poticati sve organe kantonalne uprave da se još intenzivnije  uključuju u evropske projekte, promovišući ujedno naše privredne, kulturne, prirodne i druge resurse“ zaključio je premijer Herceg.

Učesnicima konferencije obratili su se, također, župan Dobroslavić, načelnik Jurković i Melanija Milić, direktorica Razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije (DUNEA), a o projektnim aktivnostima govorile su dr. sc. Svjetlana Stanić Koštroman sa Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru i Antonija Odak iz Agencije DUNEA.

Inače, u projektu COASTING PLUS, uz HNK, učestvuju partneri iz Španjolske, Hrvatske, Grčke i Italije, a usmjeren je na poticanje koordinacije među ključnim dionicima u svrhu unapređenja razvoja održivog i odgovornog obalnog turizma i zaštite okoliša na mediteranskom području. Jedan od najvažnijih ciljeva projekta jest prenošenje COASTING metodologije na lokalni nivo.

U provođenju projekta za HNK je od velike važnosti bila saradnja sa Agencijom DUNEA koja je, u koordinaciji sa vodećim partnerom – Savezom gradova i općina Andaluzije iz Španjolske, iskoristila iskustvo stečeno u završenom projektu COASTING kao i drugim EU projektima, te HNK prenijela znanje o metodologiji integralnoga upravljanja obalom za održivi turizam.

11-05-2022, 15:54

Na današnjoj, 174. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je, na prijedlog Kantonalnog štaba civilne zaštite, donijela Odluku o proglašenju stanja prirodne nepogode na području HNK nastale uslijed djelovanja potresa. Istaknuto je kako su dvije jedinice lokalne samouprave Stolac i Čapljina proglasile stanje prirodne nepogode, čime su se stekli zakonski uslovi za proglašenje stanja prirodne nepogode na području Kantona. Ujedno, zadužena je Komisija za procjenu šteta koje nastanu na materijalnim i drugim dobrima izazvanim djelovanjem prirodnih i drugih nepogoda da, u saradnji sa nadležnim komisijama za procjenu šteta jedinica lokalne samouprave, izvrši procjenu u cilju predlaganja pružanja pomoći za saniranje nastalih šteta. Također, zadužena je Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo da kontinuirano prati stanje na terenu u cilju ispunjavanja propisanih uslova za dodjelu pomoći u saniranju šteta.

Usvojen je i Izvještaj o radu Kantonalnog štaba civilne zaštite, te Izvještaj o prikupljanju i korištenju sredstava ostvarenih na osnovu posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda za proteklu godinu.

Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, usvojen je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slatkovodnom ribarstvu HNK koji će biti upućen u dalju skupštinsku proceduru.

Vlada je prihvatila Informaciju Ministarstva unutrašnjih poslova HNK o stanju objekta-zgrade Policijske stanice Prozor-Rama i potrebe izgradnje nove zgrade. Resorni ministar Slađan Bevanda istaknuo je kako je objekt Policijske stanice Prozor-Rama izgrađen krajem četrdesetih godina prošloga vijeka te je više puta popravljan za što su utrošena značajna sredstva, ali se funkcionalnost i kvaliteta objekta nisu bitno popravili. Tokom rasprave iskazana je neupitna spremnost MUP-a i Vlade da se pristupi izgradnji novoga objekta, te je zadužen resorni ministar da sa općinskim načelnikom obavi potrebne razgovore u cilju postizanja dogovora o načinu i modalitetima realizacije ovog iznimno značajnog i finansijski zahtjevnog projekta.

Nastavljajući aktivnosti na jačanju privrednog razvoja HNK, Vlada je usvojila odluke o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za četiri elektroenergetska objekta smještena na području Grada Čapljine i Grada Stoca. Također, usvojene su i odluke o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije fotonaponskih elektrana smještenih na području Grada Stoca.

Na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK Vlada je usvojila Odluku kojom se izdvaja 220.000,00 KM za rekonstrukciju sportske sale u OŠ  „Bijelo Polje“.

Usvojena je i Odluka o izdvajanju 121.000,00 KM za OŠ Ivana Gundulića i Treću OŠ u Mostaru. Istaknuto je da je 100.000,00 KM namijenjeno za rekonstrukciju Područnog odjela OŠ Ivana Gundulića u Vojnu, a 21.000,00 KM za obnovu školske dvorane u Područnom odjelu Treće OŠ u Pologu.

U cilju snažnije podrške socijalno ugroženim kategorijama stanovništva, a s obzirom na poskupljenje troškova života, Vlada je donijela odluku kojom se povećava visina stalne novčane pomoći za jednočlano kućanstvo. U tekućoj godini za ovu namjenu izdvojit će se više od 500.000,00 KM.

Na danas održanoj sjednici, Vlada je razmotrila i prihvatila Informaciju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK o stanju u veterinarstvu za 2021. godinu i Informaciju o stanju zaraznih bolesti u HNK.

Uz niz drugih odluka, zaključaka i rješenja usvojeni su Izvještaj o izvršenju Finansijskog plana i Izvještaj o ostvarenju Programa rada Fonda za zaštitu okoliša HNK za 2021. godinu.

29-05-2020, 11:29

Smatram kako je ovo što se jučer na Skupštini HNK dogodilo neočekivano, ali iznad svega neodgovorno, s obzirom na ukupno stanje u kojem se nalazimo! Naime, u trenutku kada je privreda na koljenima i kada se od nas očekuje da konkretnim mjerama pomognemo spasiti radna mjesta, pozivati se na vitalni nacionalni interes oko Zakona koji je isključivo tehničke naravi očigledno ima neku drugu dimenziju.

Žalosti činjenica da se na ovaj način, bez ikakvog valjanog razloga, dovodi u pitanje ogroman napor uložen u izradu ''korona zakona'' i u Izmjene i dopune Budžeta za 2020. godinu. Podsjetit ću na to kako je, zbog svih specifičnosti ovoga kantona, trebalo nešto više vremena da konačno dobijemo ''korona zakon'' i sada kada se čeka na njegovu primjenu – što je od istinske vitalne važnosti za našu privredu – Klub bošnjačkih poslanika, pozivanjem na vitalni nacionalni interes, zapravo produžuje agoniju naših preduzetnika i njihovih zaposlenika.

Kao premijer Vlade, očekujem da prevlada razum i da se lične sujete ostave po strani jer imamo odgovornost i obavezu pred našim građanima i moramo pronaći rješenje i nastaviti započete procese! Alternative nema!

http://www.fena.ba/article/1157365/herceg-zbog-tehnikalija-produljuje-se-agonija-nasih-poduzetnika

 

19-05-2020, 12:03

Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, u razgovoru za radio Mostarska panorama govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Budžeta HNK.

U privitku je kompletan intervju:

14-05-2020, 14:20

Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, u razgovoru za Radio FBiH govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Budžeta HNK.

U privitku je kompletan intervju:

08-05-2020, 09:16

Smatram kako ugostiteljstvo, kao jednu od grana naše privrede koja okuplja izniman broj zaposlenih i koja je pretrpjela značajne štete zbog protuepidemijskih mjera koje su morale biti na snazi, više ne smijemo izlagati drastičnoj represiji, odnosno kako je vrijeme za prve korake u smjeru relaksacije mjera. Ne vidim valjan razlog da oni ugostiteljski objekti koji imaju vanjske prostore, tzv. bašte, ne mogu odmah započeti s radom i vjerujem kako će takva odluka u HNK-u biti usvojena u narednih par dana, izjavio je premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona Nevenko Herceg. 

Kako kaže, o tome se intenzivno razgovara na redovnim koordinacijama i struka nema posebnih protivljenja, osobito jer su epidemijski pokazatelji već nekoliko dana jako povoljni.

-Naravno, podrazumijeva se poštivanje epidemioloških uputa i mjera koje su na snazi – izjavio je Herceg, dodavši kako ne očekuje da Kantonalni štab slijepo slijedi sva promišljanja s federalnog nivoa koja su, procijenio je, prečesto bila neprovediva u praksi i u neusaglašena sa stvarnim životnim potrebama građana.

U HNK-u su turizam i ugostiteljstvo posebno vitalni privredni sektori i kako navodi Herceg, nema smisla ući u treći mjesec s ovim restrikcijama, kada se opća epidemiološka situacija stabilizirala.

-Ne držim realnim čekati kraj maja za otvaranje kafića i restorana. Da HNK nije prva reagirala, čini mi se kako Federalni štab još uvijek ne bi dopustio rad malim obrtnicima i zanatlijama, a već su sada podaci o štetnim posljedicama restrikcija krajnje uznemirujući. Naravno, dok je prijetnja bila takva da se drukčije nije moglo nismo imali izbora, ali sada treba sagledati širu sliku i, kao i onda, opet povući ispravne i hrabre poteze, u skladu sa odgovornosti koju vlast mora nositi – ističe prvi čovjek izvršne vlasti HNK-a.

Mišljenja je kako, u skladu sa kretanjima na terenu, struka treba dati jasne smjernice i za otvaranje autoškola, tržnih centara i drugih ugostiteljsko-uslužnih i trgovačkih djelatnosti koje su još uvijek pod mjerama potpune zabrane rada. Herceg očekuje i skorašnju odluku o otvaranju vrtića i drugih ustanova za predškolski uzrast, uz precizne preporuke i smjernice epidemiologa, ali ipak ističe kako bi bilo pametnije školsku i akademsku godinu privesti kraju sistemom online nastave, a u međuvremenu se detaljno pripremiti za kvalitetan početak naredne školske i akademske godine. U tom očekuje potpuni suport resornog ministarstva, kantonalnih zavoda za školstvo, školskih i sveučilišnih administracija, sindikalnih organizacija u obrazovanju…

- Podnijeli smo prvi udar i stekli važna iskustva, a sada se moramo naučiti suživotu s koronom odnosno svemu onom što ćemo morati prisvojiti kao ''normalno'' dok naučnici ne pronađu lijek ili vakcinu. Mislim, naravno, na socijalnu distancu i upotrebu zaštitne opreme. Život moramo polako vraćati u normalne tokove. U slučaju mogućeg pogoršanja ili drugoga vala pandemije, ne očekujem više mjere potpune blokade života na nivou cijele države, nego primjenu ovih stečenih iskustava za odgovarajuće poteze na prostorima na kojima se problem pojavi. Dakle, govorim o fokusiranju na lokalna žarišta, ako bi do njih došlo. Za sve ovo treba razraditi jasne državne strategije i opremiti se svime onim što nam sutra može sačuvati zdravlje i živote, uz preporuke naših naučnika, epidemiologa, infektologa i drugoga stručnog kadra – poručio je Herceg.

04-05-2020, 10:49

Teret ublažavanja posljedica privredne krize prouzročene pandemijom koronavirusa u Federaciji BiH mora biti ravnomjernije raspoređen na sve nivoe vlasti - od federalnog do lokalnog.
Ne smije se dopustiti da taj teret bude većinski prebačen na budžete kantona, gradova i općina, smatra dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona.

On ističe kako se predloženim Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica nastalih uslijed globalne pandemije koronavirusa, želi ozakoniti obaveza Federacije da preuzme subvencionisanje  samo doprinosa u fondove obaveznih osiguranja u iznosu od 245 KM, poslodavac 19 KM poreza na dohodak i posebnih naknada, dok bi kantoni i jedinice lokalne samouprave trebali na sebe preuzeti iznos od čak 470 KM za neto plate. 

 - Na godišnjem nivou realno je očekivati  smanjenje budžetskih prihoda u HNK za više od 20 posto, odnosno više od 40 miliona KM i to bez ukalkuliranih  efekata federalnoga tzv. koronazakona. Ukoliko se usvoje neka od predloženih rješenja u vezi sa zakonima o dobiti i dohotku, zakonima koji su od značaja za budžetske prihode kantona,  to budžetsko smanjenje u našem kantonu premašilo bi 60 miliona KM. Ako se zna da HNK direktno ili indirektno finansira desetak hiljada plata te brojne institucije u zdravstvu, obrazovanju, nauci, sportu, kulturi - jasno je s kojim bi se sve poteškoćama mogli suočiti ukoliko na federalnom nivou prođu zakonska rješenja poput tog „famoznog“ koronazakona, naglašava premijer Herceg ističući, takođe, kako se od početka krize zalaže za sistemske, koordinisane i harmonizirane mjere, a ne za, kako kaže, jeftine populističke poteze poput smanjenja plata.

 Kako navodi, samo konkretne, usaglašene i provedive mjere  sa realno raspodijeljenim teretom na sva tri nivoa vlasti mogu polučiti željene rezultate, a to je spas radnih mjesta i oporavak ugroženih grana naše privrede, onih koje su pretrpjele izravne posljedice mjera koje su morale biti donesene u ovoj borbi za spas zdravlja ljudi i zajednice.

 - Stoga pozivam federalni nivo vlasti i sve one koji učestvuju u pripremi i donošenju zakonskih rješenja da uvaže naše opravdane primjedbe i omoguće kantonima nadvladavanje ove krize - zaključuje premijer Herceg.