Službena stranica Vlade HNŽ/K
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač i ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a Adnan Velagić pozdravili su danas studente tokom potpisivanja ugovora za studentske stipendije za tekuću akademsku godinu. Na osnovu provedenog konkursa za dodjelu stipendija redovnim studentima sa prostora HNK-a, pravo na prvu osnovnu stipendiju ove godine ostvario je 931 student, čime Ministarstvo ukupno isplaćuje 2650 studentskih stipendija.
- Vlada HNK-a i ovim činom potvrđuje da pružanje podrške čitavom obrazovnom sistemu smatra jednim od svojih najviših prioriteta. Jasno je da visina ovih stipendija ne može da pokrije troškove studiranja, ali je ona jasna poruka naše podrške i naš konkretan doprinos vašem trudu i zalaganju, odnosno ulaganju u puno realizovanje vaših potencijala. Ona je znak da prepoznajemo izazove sa kojima se suočavate i da vam, u okviru svojih mogućnosti, želimo da olakšamo ovaj važan period u vašim životima i izgradnji u visokoobrazovane ljude koji sutra izlaze na zahtjevno tržište rada. Kroz kontinuisano unapređenje studentskog standarda, nastojimo da stvaramo uslove u kojima ćete moći da razvijate svoja znanja, sposobnosti i kreativnost. Udvostručili smo finansijsku podršku radu naša dva univerziteta od kojih očekujemo snižavanje visokih školarina, sve da bi studiranje bilo što lakše i što dostupnije svima – rekla je studentima premijerka Buhač, podsjetivši i na kontinuitet politike primanja pripravnika u kantonalne organe uprave i ovdašnja privredna preduzeća i kompanije.
- Tako mladima, nakon završetka studija, omogućujemo ono potrebno sticanje prvog radnog iskustva. Takođe, kroz mjere poput poreznih olakšica pri kupovanju prve nekretnine mladim porodicama pružamo dodatnu sigurnost i poticaj za ostanak i izgradnju života ovdje, gdje su rođeni i odrasli. Sve su to naši doprinosi demografskom razvoju i oporavku našeg društva, a svi imaju isti cilj, da mladi ovdje pronađu svoju sreću, izgrade živote i doprinesu stvaranju bolje budućnosti za čitavu našu društvenu zajednicu – poručila je premijerka, zaključivši da kantonalna Vlada ostaje snažan partner akademskoj zajednici, svjesna da je ulaganje u obrazovanje ulaganje u stabilnost i prosperitet.
Govoreći o značenju ulaganja u studente, ministar Velagić akcentovao je da jedino HNK svim redovnim studentima dodjeljuje osnovnu stipendiju.
- Stipendije koje dodjeljujemo svake godine za sve studente HNK-a predstavljaju ne samo ulaganje u unapređenje studentskog standarda, nego i ulaganje u znanje i razvoj našeg društva. Ove godine će se osnovna stipendija povećati sa 130 na 150 KM, a nadamo se kako će ova podrška da dodatno motiviše naše studente da još bolje uče i stiču znanja koja će da ulože u razvoj našeg društva i naše domovine. Ponosni smo na studente koji su svojim uspjehom, odgovornošću i radom zaslužili ovu stipendiju, a potpisivanje ovih ugovora predstavlja poruku povjerenja u njihovo znanje, snagu i potencijal. Kao univerzitetski profesor, svjestan sam izazova sa kojima se studenti susreću, ali i vrijednosti koja će da proizađe iz njihovog studija. Zbog tog sam, od dolaska na mjesto ministra, nastojao da poboljšam studentski standard i omogućim što kvalitetniji život studentima. Svjesni značenja ulaganja u studentski potencijal, opredijelili smo se, kao jedina kantonalna vlada u BiH, da svim studentima obezbjedimo osnovnu stipendiju, a od prošle godine smo uveli i dodatno nagrađivanje najboljih studenata, dobitnika rektorovih, dekanovih i nagrada voditelja studijskih odsjeka, u iznosima od po 1340, 650 i 500 KM – poručio je ministar Velagić, dodavši da je, kao i prethodne godine, na osnovu Pravilnika o stipendijama, predviđen i dodatak na osnovnu stipendiju.
Dodatak na osnovnu stipendiju namijenjen je za četiri kategorije: uspjeh studenta u školovanju, odnosno studiju, socijalno-materijalni status studenta, deficitarnost zanimanja i smještaj u studentski dom. Spisak dobitnika tog dodatka će se objaviti uskoro, a sredstva će se isplatiti jednokratno, tokom tekuće akademske godine.
Na osnovu provedenog konkursa za dodjelu osnovne stipendije studentima sa prostora Hercegovačko-neretvanskog kantona, ove akademske godine pravo na osnovnu stipendiju ostvario je 931 student. Studenti koji su ostvarili pravo na osnovnu stipendiju obavezni su da dođu na potpisivanje ugovora u terminima predviđenim rasporedom koji je obavljen na službenoj web stranici Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a, gdje su pojašnjeni svi prateći detalji:
https://monkshnk.gov.ba/vijesti/dobitnici-osnovne-stipendije-za-akademsk...
Prvi službeni sastanak rezidentnoga predstavnika Razvojnoga programa Ujedinjenih naroda (UNDP) u BiH Renauda Meyera i predsjednice Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marije Buhač održan je danas u zgradi Vlade HNŽ-a u Mostaru. Osim prigode za upoznavanjem i razmjenom informacija o dosadašnjim oblicima suradnje dvaju institucija, Meyer i Buhač razgovarali su i o planovima za buduće razdoblje, a posebna pozornost posvećena je provedbi opsežnoga projekta digitalizacije javne uprave u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Buhač je zahvalila prvomu čovjeku UNDP-a u BiH na ukupnoj potpori, osobito na iskazanoj pripravnosti za razmjenu iskustava i pružanje pomoći unutar njihove mjerodavnosti u projektu županijske digitalizacije. Podsjetila je na činjenicu da je, sukladno Smjernicama djelovanja Vlade HNŽ-a i uopće politikom osuvremenjivanja svih resora s ciljem postizanja pristupačnije, učinkovitije i djelotvornije javne uprave, složeni proces digitalizacije otpočeo u županijskomu MUP-u, gdje su učinci već jasno vidljivi.
Sastanku su nazočili i voditelj Tima za provedbu Plana digitalizacije HNŽ-a Vedran Buhovac te rukovoditeljica jednog od sektora u UNDP-u Aida Laković Hošo.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je na 60. redovnoj sjednici, između ostalog, dala saglasnost na Finansijski plan Službe za zapošljavanje HNK-a, a njime je obuhvaćena jedna važna novost, odnosno pilot projekat uspostavljanja Garancije za mlade. Naime, da bi se mladima pomogla tranzicija iz neaktivnosti na tržište rada, Vijeće Evropske unije 2013. godine donijelo je Preporuku o uspostavljanju Garancije za mlade koja je 2020. unapređena na osnovu iskustava u dotadašnjoj implementaciji.
Provođenjem te inicijative, države članice EU-a nastoje da uspostave sveobuhvatan sistem podrške i mjera za mlada lica, starosti od 15 do 29 godina, a u julu 2021. i BiH se obavezala da podrži zapošljavanje mladih i da postupno uspostaviti i implementira tu inicijativu. Garancija je namijenjena nezaposlenim mladima koji su u najugroženijoj grupi na tržištu rada, odnosno nisu uključeni u obrazovne programe, a nisu aktivni u potrazi za poslom, tj. u tzv. NEET (''Not in Education, Employment or Training'') statusu.
Cilj je smanjenje nezaposlenosti i neaktivnosti mladih, a implementacijom Garancije države članice i kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji obavezuju se da osiguraju da svi mladi dobiju adekvatnu ponudu za zapošljavanje, nastavak obrazovanja, učenje kroz rad ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od ulaska u status nezaposlenosti ili napuštanja, odnosno završetka formalnog obrazovanja.
Aktivnosti Garancije za mlade usmjerene su u četiri faze. Prva je mapiranje unutar kog se utvrđuju pojedinačni pripadnici grupe u NEET statusu, u drugoj se pojedinačno stupa u kontakt sa njima i izgrađuje povjerenje, treća faza je usmjerena na savjetovanje, usmjeravanje i mentorstvo, a četvrta znači konkretne ponude za dalje obrazovanje ili zapošljavanje.
Uvođenje ove inicijative unutar FBiH omogućit će planiranje i provođenje niza reformi u oblasti obrazovanja i obuke, zapošljavanja i tržišta rada, krucijalnih za poboljšanje tranzicije iz škole u rad na srednji i duži rok. Prvi Akcioni plan predviđen je za period do 2027. godine, sa pilot projektom sistema pružanja usluga garancije za mlade (registracija, priprema i ponuda) tokom 2026. godine. Pilot projekt će se inicijalno provesti na dvije lokacije u BiH, odnosno u odabranim podružnicama kantonalnih službi za zapošljavanje. U HNK-u je riječ o Podružnici Službe za zapošljavanje u Čitluku, a druga lokacija je Visoko, odnosno Zeničko-dobojska županija.
Sljedeći korak je usvajanje nacionalnog Plana provođenja kojim će se otvoriti mogućnost finansiranja iz evropskih fondova i pokretanje pilot faze programa. Izradu nacionalnog Plana koordiniše Ministarstvo civilnih poslova BiH, uz podršku Delegacije EU-a i Međunarodne organizacije rada. Radna grupa, sastavljena od predstavnika entitetskih i vlasti Distrikta Brčko, kao i relevantnih institucija, radila je na usklađivanju planova u jedinstvenu strategiju. Taj dokument je u proceduri prevođenja i uskoro će se uputiti na mišljenje Evropskoj komisiji, nakon čega slijedi proces e-savjetovanja, te razmatranje u Vijeću ministara BiH.
Iz Službe za zapošljavanje HNK-a ističu da Garancija za mlade neće da bude univerzalna formula, već sistem prilagođen lokalnim specifičnostima. Uz pilot projekte, planirane su izmjene zakonodavnog okvira, donošenje podzakonskih akata, reforme politika za upravljanje sistemom Garancije, kao i uspostavljanje mehanizama praćenja i evaluacije. Ključ uspjeha leži u aktivnom uključivanju mladih i organizacija civilnog društva, ali i osiguravanju odgovarajućih resursa i kapaciteta za provođenje programa.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je na današnjoj sjednici usvojila Prijedlog Budžeta HNK-a za 2026. godinu u iznosu od 444.416.210,00 KM, kao i Prijedlog zakona o izvršenju Budžeta HNK-a za 2026. godinu te ih uputila u dalju skupštinsku proceduru.
Usvojen je i u skupštinsku proceduru upućen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći, a razlog za njegovo donošenje je usklađivanje s pozitivnim pravnim propisima u BiH te ujednačavanje sa zakonima drugih kantona u kojima već funkcioniše sistem pružanja besplatne pravne pomoći.
Vlada je danas dala saglasnosti na finansijske planove Službe za zapošljavanje HNK-a, Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a i Fonda za zaštitu okoliša HNK-a za 2026. godinu, kao i na odluke o njihovom izvršavanju. Saglasnost je data i na finansijske planove Odgojnog centra HNK-a Mostar i Agencije za privatizaciju HNK-a, kao i na Program rada Agencije.
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je presudu kojom je utvrđeno da promjenom pondera Kantonu Sarajevu nije povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu općina Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidža koje su tražile zaštitu prava na lokalnu samoupravu.
Komentirajući ovu presudu koja se odnosi na primjenu Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH čije su izmjene godinama tražili svi ostali kantoni u FBiH, dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona izjavio je za Fenu kako je Sarajevo neopravdano bilo u povoljnijem položaju u odnosu na sve druge prostore u Federaciji te da je sada njegovo argumentirano nastojanje konačno i sudski potvrđeno što će, ocijenio je, donijeti boljitak cjelokupnoj Federaciji.
- Činilo mi se ponekad kako sam bio poprilično usamljen u javnomu prostoru kada govorimo o ovoj problematici. Da budem do kraja izravan, raduje me što su i kolege iz drugih kantona konačno otvorili oči i u ključnomu trenutku javno progovorili. Pokazali smo zajednički kako više nijedan kanton, osim onoga privilegiranog, ne pristaje na ovako diskriminirajuće zakonske odrednice - poručio je predsjednik Herceg.
Dodao je kako je zbog primjene ranije verzije Zakona o pripadnosti javnih prihoda HNK izgubio gotovo jedan i pol godišnji budžet.
- To je novac kojim smo, kroz proteklih petnaest-šesnaest godina, mogli pokrenuti čitav niz dodatnih razvojnih projekata, još i snažnije poboljšati materijalne statuse naših budžetskih korisnika, dodatno uložiti u javnu infrastrukturu, gospodarske zone, prometno povezivanje, potom u prosvjetu, znanost, kulturu i sport… Raduje me ova vijest o presudi Ustavnoga suda FBiH i očekujem hitnu primjenu usvojenih i, evo, sudski potvrđenih izmjena predmetnoga zakona jer raspodjela javnoga novca ne smije više biti diskriminatorna i u korist samo jednog administrativnog prostora u FBiH, što je bila odlika i bivšeg sistema odnosno bivše države - zaključio je predsjednik Herceg.
Smatram kako je ovo što se jučer na Skupštini HNK dogodilo neočekivano, ali iznad svega neodgovorno, s obzirom na ukupno stanje u kojem se nalazimo! Naime, u trenutku kada je privreda na koljenima i kada se od nas očekuje da konkretnim mjerama pomognemo spasiti radna mjesta, pozivati se na vitalni nacionalni interes oko Zakona koji je isključivo tehničke naravi očigledno ima neku drugu dimenziju.
Žalosti činjenica da se na ovaj način, bez ikakvog valjanog razloga, dovodi u pitanje ogroman napor uložen u izradu ''korona zakona'' i u Izmjene i dopune Budžeta za 2020. godinu. Podsjetit ću na to kako je, zbog svih specifičnosti ovoga kantona, trebalo nešto više vremena da konačno dobijemo ''korona zakon'' i sada kada se čeka na njegovu primjenu – što je od istinske vitalne važnosti za našu privredu – Klub bošnjačkih poslanika, pozivanjem na vitalni nacionalni interes, zapravo produžuje agoniju naših preduzetnika i njihovih zaposlenika.
Kao premijer Vlade, očekujem da prevlada razum i da se lične sujete ostave po strani jer imamo odgovornost i obavezu pred našim građanima i moramo pronaći rješenje i nastaviti započete procese! Alternative nema!
http://www.fena.ba/article/1157365/herceg-zbog-tehnikalija-produljuje-se-agonija-nasih-poduzetnika
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, u razgovoru za radio Mostarska panorama govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Budžeta HNK.
U privitku je kompletan intervju:
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, u razgovoru za Radio FBiH govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Budžeta HNK.
U privitku je kompletan intervju:
Smatram kako ugostiteljstvo, kao jednu od grana naše privrede koja okuplja izniman broj zaposlenih i koja je pretrpjela značajne štete zbog protuepidemijskih mjera koje su morale biti na snazi, više ne smijemo izlagati drastičnoj represiji, odnosno kako je vrijeme za prve korake u smjeru relaksacije mjera. Ne vidim valjan razlog da oni ugostiteljski objekti koji imaju vanjske prostore, tzv. bašte, ne mogu odmah započeti s radom i vjerujem kako će takva odluka u HNK-u biti usvojena u narednih par dana, izjavio je premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona Nevenko Herceg.
Kako kaže, o tome se intenzivno razgovara na redovnim koordinacijama i struka nema posebnih protivljenja, osobito jer su epidemijski pokazatelji već nekoliko dana jako povoljni.
-Naravno, podrazumijeva se poštivanje epidemioloških uputa i mjera koje su na snazi – izjavio je Herceg, dodavši kako ne očekuje da Kantonalni štab slijepo slijedi sva promišljanja s federalnog nivoa koja su, procijenio je, prečesto bila neprovediva u praksi i u neusaglašena sa stvarnim životnim potrebama građana.
U HNK-u su turizam i ugostiteljstvo posebno vitalni privredni sektori i kako navodi Herceg, nema smisla ući u treći mjesec s ovim restrikcijama, kada se opća epidemiološka situacija stabilizirala.
-Ne držim realnim čekati kraj maja za otvaranje kafića i restorana. Da HNK nije prva reagirala, čini mi se kako Federalni štab još uvijek ne bi dopustio rad malim obrtnicima i zanatlijama, a već su sada podaci o štetnim posljedicama restrikcija krajnje uznemirujući. Naravno, dok je prijetnja bila takva da se drukčije nije moglo nismo imali izbora, ali sada treba sagledati širu sliku i, kao i onda, opet povući ispravne i hrabre poteze, u skladu sa odgovornosti koju vlast mora nositi – ističe prvi čovjek izvršne vlasti HNK-a.
Mišljenja je kako, u skladu sa kretanjima na terenu, struka treba dati jasne smjernice i za otvaranje autoškola, tržnih centara i drugih ugostiteljsko-uslužnih i trgovačkih djelatnosti koje su još uvijek pod mjerama potpune zabrane rada. Herceg očekuje i skorašnju odluku o otvaranju vrtića i drugih ustanova za predškolski uzrast, uz precizne preporuke i smjernice epidemiologa, ali ipak ističe kako bi bilo pametnije školsku i akademsku godinu privesti kraju sistemom online nastave, a u međuvremenu se detaljno pripremiti za kvalitetan početak naredne školske i akademske godine. U tom očekuje potpuni suport resornog ministarstva, kantonalnih zavoda za školstvo, školskih i sveučilišnih administracija, sindikalnih organizacija u obrazovanju…
- Podnijeli smo prvi udar i stekli važna iskustva, a sada se moramo naučiti suživotu s koronom odnosno svemu onom što ćemo morati prisvojiti kao ''normalno'' dok naučnici ne pronađu lijek ili vakcinu. Mislim, naravno, na socijalnu distancu i upotrebu zaštitne opreme. Život moramo polako vraćati u normalne tokove. U slučaju mogućeg pogoršanja ili drugoga vala pandemije, ne očekujem više mjere potpune blokade života na nivou cijele države, nego primjenu ovih stečenih iskustava za odgovarajuće poteze na prostorima na kojima se problem pojavi. Dakle, govorim o fokusiranju na lokalna žarišta, ako bi do njih došlo. Za sve ovo treba razraditi jasne državne strategije i opremiti se svime onim što nam sutra može sačuvati zdravlje i živote, uz preporuke naših naučnika, epidemiologa, infektologa i drugoga stručnog kadra – poručio je Herceg.
