Službena stranica Vlade HNŽ/K
U dvorani zgrade Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, u nazočnosti dr. sc. Nevenka Hercega, predsjednika Vlade HNŽ, dr. sc. Rašid Hadžović, ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa potpisao je ugovore sa studentima koji su ostvarili pravo na stipendiju ili subvenciju smještaja u studentski dom.
U uvodnomu obraćanju, ministar Hadžović podsjetio je kako je Vlada, na prijedlog Ministarstva, dala suglasnost da se svim studentima koji su aplicirali na objavljeni natječaj i ispunili formalno-pravne uvjete dodijeli stipendija ili subvencija smještaja u studentske domove za akademsku 2021./2022. godinu.
„Za akademsku 2021./2022. godinu svi studenti koji su ispunili formalno-pravne uvjete dobili su stipendiju. Na zadovoljstvo svih nas i ove godine nastavljamo s dobrom praksom i podržavamo naše studente. Ove akademske godine, pravo na prvu stipendiju i subvenciju ostvarila su 984 studenta. Od navedenog broja, 949 studenata koristit će pravo na stipendiju, dok je njih 35 ispunilo uvjete za subvenciju smještaja u studentskim domovima. Uključujući ovogodišnje stipendije i subvencije smještaja, Hercegovačko-neretvanska županija ukupno stipendira oko 2700 studenata. Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ i Vlada HNŽ ovakvim pristupom žele pokazati svoju maksimalnu opredijeljenost da kroz različite projekte, proaktivnom politikom utječu na potporu i razvitak visokoga obrazovanja, te poboljšaju uvjete studentskog standarda, u sklopu kojih je i dodjela stipendija i subvencija smještaja. Također, cilj je da svaki naš student iz HNŽ ima neku stipendiju, bilo od Županije ili nekih drugih stipenditora'', kazao je ministar Hadžović.
„Vlada Hercegovačko-neretvanske županije odgoj i obrazovanje postavila je kao jedan od najbitnijih prioriteta u svome radu. Uz brojne do sada poduzete aktivnosti na poboljšanju materijalnog statusa prosvjetnih djelatnika i uvjeta obrazovanja, te kvalitete same nastave (obnova škola i školskih športskih dvorana, prijevoz učenika, kolektivni ugovori, asistenti u nastavi…), Vlada posebnu pozornost posvećuje visokom obrazovanju. Od početka mandata, uz redovito financiranje Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta „Džemal Bijedić“, sustavno smo povećavali i broj stipendija i subvencija smještaja u studentske domove s konačnim ciljem da sve studente obuhvatimo tim projektom. Ove godine prvi put za pomoć mladim znanstvenicima-istraživačima s područja Hercegovačko-neretvanske županije izdvojeno je 269.600,00 KM. Također, dodatno je potpomognut rad oba sveučilišta u Mostaru s ciljem profesionalnoga usavršavanja mladih znanstvenika i asistenata.
Na ovogodišnjem natječaju za stipendiranje i subvencioniranje smještaja u studentske domove, svi studenti koji zadovoljavaju postavljene uvjete dobili su stipendiju ili subvenciju. Na taj način došli smo do brojke od oko 2700 studenata koje stipendiramo ili kojima subvencioniramo smještaj u studentskim domovima, te za to izdvajamo oko 3,3 milijuna KM“, kazao je predsjednik Herceg čestitajući stipendistima i zaželjevši im uspješan nastavak školovanja.
„Vrlo sam zahvalna na ovoj stipendiji zato što ona ne predstavlja samo financijsku potporu, nego i prepoznavanje moga truda i zalaganja u prošlosti i motivaciju za budućnost. Hvala ministru i predsjedniku Vlade što prepoznaju naš trud i rad, i što velikom broju studenata pružaju potporu, koja nam itekako znači“, kazala je Ena Haznadar, studentica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Dodjela stipendija i za ovu akademsku godinu potvrda je kontinuiranog ulaganja Vlade i Ministarstva u visoko obrazovanje i neupitne opredijeljenosti stalno raditi na poboljšanju kvalitete studentskog standarda.
Na tragu već uspostavljene komunikacije i dobre suradnje, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg boravio je danas u službenomu posjetu kod ministrice turizma i športa Republike Hrvatske Nikoline Brnjac.
Razgovarali su o mogućnostima realizacije konkretnih projekata, kroz institucionalno jačanje suradnje. Naglašeno je kako postoji iskoristiv prostor za zajedničku stratešku promociju turističkih proizvoda kroz stvaranje zajedničke turističke ponude i jedinstvenoga turističkog proizvoda koji bi povezao jadransku obalu sa zaleđem, u širemu hercegovačkom prostoru, s naglaskom na turistički potencijal i prepoznatljiva odredišta u HNŽ-u.
''Bogato iskustvo Republike Hrvatske od iznimne nam je važnosti i osobito je primjenjivo u unaprjeđenju djelovanja turističkih zajednica, aktivnoj promociji turističkih potencijala, planskoj izradbi visokokvalitetnih turističkih materijala, nastupima na međunarodnim sajmovima, konferencijama, kongresima, izložbama… U tom kontekstu želim naglasiti kako ćemo našu suradnju u turizmu na osobit način konkretizirati u sklopu ovogodišnjeg Sajma gospodarstva u Mostaru gdje ćemo zajednički nastupiti. Također, što držim osobito bitnim i u čemu se HNŽ-a već pozicionirala kao pouzdan partner, od iznimnog su nam značaja osmišljavanje i realizacija projekata prekogranične suradnje, posebice u našim pograničnim područjima, u čemu se otvaraju nebrojene mogućnosti, s preduvjetima poput transfera znanja, razmjene stečenih iskustava i primjera pozitivnih praksi, u čemu je ministrica Brnjac najavila nesebičnu potporu'', komentirao je predsjednik Herceg, pozvavši hrvatsku ministricu turizma i športa u uzvratni posjet Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
''Vizija se zasniva na organiziranju zajedničkih događaja kroz ideju rebrendiranja Hercegovine kao turističkoga odredišta, razvijanje cjelogodišnjega aktivnog turizma u svim suvremenim turističkim granama i smjerovima, razvijanju postojećih i osmišljavanju novih turističkih staza, također i potpori stalnoj nadgradnji izobrazbe svih pojedinaca u turističkomu sektoru'', dodao je Herceg.
Ministrica Brnjac je posjet prvoga čovjeka izvršne vlasti u HNŽ ocijenila korisnim i konstruktivnim, najavivši snažan angažman u pomoći ovomu prostoru u razvitku i snažnijemu globalnom brendiranju njegovih brojnih turističkih potencijala. I sama je iskazala želju i spremnost za snaženjem prekogranične suradnje i, u tomu smislu, iskorištenje financijskih mogućnosti koje Europska unija nudi.
Temeljem Javnoga poziva za prijam vježbenika u županijska tijela uprave, upravne organizacije i druge službe, tijela i institucije Hercegovačko-neretvanske županije, Vlada HNŽ-a donijela je, na 131. telefonskoj sjednici, Odluku o odabiru 100 kandidata čije će prvo radno iskustvo u cijelosti financirati iz proračunskih sredstava HNŽ-a.
Riječ je o drugomu krugu realizacije spomenutoga Javnog poziva, nakon što je prethodno, u prvomu krugu, primljeno 68 vježbenika, po programima sufinanciranja zapošljavanja u suradnji s Federalnim zavodom za zapošljavanje i Službom za zapošljavanje HNŽ-a.
Odabrani će kandidati naknadno biti obaviješteni o nadnevku i mjestu potpisivanja ugovora. Ovom prigodom obavješćujemo kandidate koji nisu odabrani za prijam u prva dva kruga, kako će dodatni prijam vježbenika (treći krug), koji će Vlada HNŽ-a sufinancirati zajedno s Federalnim zavodom za zapošljavanje, biti proveden u predstojećemu razdoblju, o čemu će također biti pravodobno obaviješteni.
Inače, u uredima Vlade i županijskih tijela uprave dosad je više od 600 mladih ljudi odradilo vježbenički staž. Predsjednik Vlade dr. sc. Nevenko Herceg u više je navrata uputio pozive svim jedinicama lokalne samouprave naše županije da, ukoliko to nisu učinile dosad, pristupe ovoj aktivnosti i slijede primjer HNŽ-a, kako bi, zajedničkim naporima, još većemu broju mladih ljudi omogućili tu značajnu životnu priliku.
Popis sa šiframa odabranih 100 kandidata u drugomu krugu nalazi se u privitku.
U skladu s Odlukom Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, danas je objavljena Odluka o odabiru korisnika po Javnomu pozivu za pomoć mladim znanstvenicima-istraživačima s područja Hercegovačko-neretvanske županije. Odlukom je izdvojeno 269.600,00 KM za ukupno 92 kandidata koji su ispunili postavljene formalno-pravne uvjete.
Ovaj se projekt prvi put realizira u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i izravno svjedoči opredijeljenost Vlade pružanju potpore mladim znanstvenicima u istraživačkim projektima i realizaciji njihovih znanstvenih radova.
Inače, osim pojedinačne pomoći mladim znanstvenicima, raspoređene kroz pet programa utvrđenih Javnim pozivom, iz Proračuna HNŽ-a za 2021./2022. godinu s dodatnih 163.000,00 KM potpomognut je i rad obadva sveučilišta u Mostaru, s ciljem profesionalnoga nadograđivanja mladih znanstvenika i asistenata.
Programi koje je Javni poziv obuhvatio su:
- Sufinanciranje troškova III. ciklusa obrazovanja (doktorskih studija) – odabrano 28 kandidata;
- Sufinanciranje znanstveno-istraživačkoga / umjetničko-istraživačkoga rada u sklopu izradbe disertacije – odabrano 19 kandidata;
- Sufinanciranje troškova obrane disertacije – odabrano 7 kandidata;
- Sufinanciranje objavljivanja znanstveno-istraživačkih / umjetničko-istraživačkih radova u međunarodnim časopisima i sudjelovanja na međunarodnim konferencijama – odabrano 10 kandidata;
- Potpora izdavanju novije znanstvene i stručne literature te sveučilišnih udžbenika – odabrano 28 kandidata.
Radi pune transparentnosti, popis odabranih korisnika po programima u privitku je ove vijesti.
Prethodnih dana je izvršena uplata u iznosu od milijun KM na ime redovitih sudskih presuda. Danas je, po Odluci Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, isplaćeno 2.365.661,34 KM za izvansudske nagodbe.
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
Smatram kako je ovo što se jučer na Skupštini HNŽ dogodilo neočekivano, ali iznad svega neodgovorno, s obzirom na ukupno stanje u kojem se nalazimo! Naime, u trenutku kada je gospodarstvo na koljenima i kada se od nas očekuje da konkretnim mjerama pomognemo spasiti radna mjesta, pozivati se na vitalni nacionalni interes oko Zakona koji je isključivo tehničke naravi očigledno ima neku drugu dimenziju.
Žalosti činjenica da se na ovaj način, bez ikakvoga valjanog razloga, dovodi u pitanje ogroman napor uložen u izradu ''korona zakona'' i u Izmjene i dopune Proračuna za 2020. godinu. Podsjetit ću na to kako je, zbog svih specifičnosti ove županije, trebalo nešto više vremena da konačno dobijemo ''korona zakon'' i sada kada se čeka na njegovu primjenu – što je od istinske vitalne važnosti za naše gospodarstvo – Klub bošnjačkih zastupnika, pozivanjem na vitalni nacionalni interes, zapravo produljuje agoniju naših poduzetnika i njihovih zaposlenika.
Kao predsjednik Vlade, očekujem da prevlada razum i da se osobne sujete ostave po strani jer imamo odgovornost i obvezu pred našim građanima i moramo iznaći rješenje i nastaviti započete procese! Alternative nema!
http://www.fena.ba/article/1157365/herceg-zbog-tehnikalija-produljuje-se-agonija-nasih-poduzetnika
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, u razgovoru za radio Mostarska panorama govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Proračuna HNŽ-a.
U privitku je cjelovit intervju:
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, u razgovoru za Radio FBiH govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Proračuna HNŽ-a.
U privitku je cjelovit intervju:
Držim kako ugostiteljstvo, kao jednu od grana našega gospodarstva koja okuplja izniman broj zaposlenih i koja je pretrpjela značajne štete zbog protuepidemijskih mjera koje su morale biti na snazi, više ne smijemo izlagati drastičnoj represiji, odnosno kako je vrijeme za prve korake u smjeru relaksacije mjera. Ne vidim valjan razlog da oni ugostiteljski objekti koji imaju vanjske prostore, tzv. bašte, ne mogu odmah otpočeti s radom i vjerujem kako će takva odluka u HNŽ-u biti usvojena u sljedećih par dana, izjavio je predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg.
Kako kaže, o tome se intenzivno razgovara na redovitim koordinacijama i struka nema posebnih protivljenja, poglavito jer su epidemijski pokazatelji već nekoliko dana jako povoljni.
-Naravno, podrazumijeva se poštivanje epidemioloških uputa i mjera koje su na snazi – izjavio je Herceg, dodavši kako ne očekuje da Županijski stožer slijepo slijedi sva promišljanja s federalne razine koja su, procijenio je, prečesto bila neprovediva u praksi i u nesuglasju sa stvarnim životnim potrebama građana.
U HNŽ-u su turizam i ugostiteljstvo posebno vitalni gospodarski sektori i kako navodi Herceg, nema smisla ući u treći mjesec s ovim restrikcijama, kada se opće epidemiološko stanje stabiliziralo.
-Ne držim realnim čekati kraj svibnja za otvaranje kafića i restorana. Da HNŽ nije prva reagirala, čini mi se kako Federalni stožer još uvijek ne bi dopustio rad malim obrtnicima i zanatlijama, a već su sada podaci o štetnim posljedicama restrikcija krajnje uznemirujući. Naravno, dok je prijetnja bila takva da se drukčije nije moglo nismo imali izbora, ali sada treba sagledati širu sliku i, kao i onda, opet povući ispravne i hrabre poteze, sukladno odgovornosti koju vlast mora nositi – ističe prvi čovjek izvršne vlasti HNŽ-a.
Mišljenja je kako, u skladu s kretanjima na terenu, struka treba dati jasne smjernice i za otvaranje autoškola, tržnih središta i drugih ugostiteljsko-uslužnih i trgovačkih djelatnosti koje su još uvijek pod mjerama potpune zabrane rada. Herceg očekuje i skorašnju odluku o otvaranju vrtića i drugih ustanova za predškolski uzrast, uz precizne preporuke i smjernice epidemiologa, ali ipak ističe kako bi bilo pametnije školsku i akademsku godinu privesti kraju sustavom online nastave, a u međuvremenu se detaljno pripremiti za kvalitetan početak sljedeće školske i akademske godine. U tom očekuje potpuni suport resornog ministarstva, županijskih zavoda za školstvo, školskih i sveučilišnih administracija, sindikalnih organizacija u prosvjeti…
- Podnijeli smo prvi udar i stekli bitna iskustva, a sada se moramo naučiti suživotu s koronom odnosno svemu onom što ćemo morati prisvojiti kao ''normalno'' dok znanstvenici ne pronađu lijek ili cjepivo. Mislim, naravno, na socijalnu distancu i uporabu zaštitne opreme. Život moramo polako vraćati u normalne tijekove. U slučaju možebitnoga pogoršanja ili drugoga vala pandemije, ne očekujem više mjere potpune blokade života na razini cijele države, nego primjenu ovih stečenih iskustava za odgovarajuće poteze na prostorima na kojima se problem pojavi. Dakle, govorim o fokusiranju na lokalna žarišta, ako bi do njih došlo. Za sve ovo treba razraditi jasne državne strategije i opremiti se svime onim što nam sutra može sačuvati zdravlje i živote, uz preporuke naših znanstvenika, epidemiologa, infektologa i drugoga stručnog kadra – poručio je Herceg.
Teret ublažavanja posljedica gospodarske krize prouzročene pandemijom koronavirusa u Federaciji BiH mora biti ravnomjernije raspoređen na sve razine vlasti - od federalne do lokalne.
Ne smije se dopustiti da taj teret bude većinski prebačen na proračune županije, gradova i općina, smatra dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.
On ističe kako se predloženim Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica nastalih uslijed globalne pandemije koronavirusa, želi ozakoniti obveza Federacije da preuzme subvencioniranje samo doprinosa u fondove obveznih osiguranja u iznosu od 245 KM, poslodavac 19 KM poreza na dohodak i posebnih naknada, dok bi županije i jedinice lokalne samouprave trebale na sebe preuzeti iznos od čak 470 KM za neto plaće.
- Na godišnjoj razini realno je očekivati smanjenje proračunskih prihoda u HNŽ za više od 20 posto, odnosno više od 40 milijuna KM i to bez ukalkuliranih učinaka federalnoga tzv. koronazakona. Ukoliko se usvoje neka od predloženih rješenja u svezi sa zakonima o dobiti i dohotku, zakonima koji su od značaja za proračunske prihode županija, to proračunsko smanjenje u našoj županiji premašilo bi 60 milijuna KM. Ako se zna da HNŽ izravno ili neizravno financira desetak tisuća plaća te brojne institucije u zdravstvu, prosvjeti, znanosti, športu, kulturi - jasno je s kojim bi se sve poteškoćama mogli suočiti ukoliko na federalnoj razini prođu zakonska rješenja poput tog „famoznog“ koronazakona, naglašava predsjednik Herceg ističući, također, kako se od početka krize zalaže za sustavne, koordinirane i harmonizirane mjere, a ne za, kako kaže, jeftine populističke poteze poput smanjenja plaća.
Kako navodi, samo konkretne, usuglašene i provedive mjere s realno raspodijeljenim teretom na sve tri razine vlasti mogu polučiti željene rezultate, a to je spas radnih mjesta i oporavak ugroženih grana našega gospodarstva, onih koje su pretrpjele izravne posljedice mjera koje su morale biti donesene u ovoj borbi za spas zdravlja ljudi i zajednice.
- Stoga pozivam federalnu razinu vlasti i sve one koji sudjeluju u pripravi i donošenju zakonskih rješenja da uvaže naše opravdane primjedbe i omoguće županijama nadvladavanje ove krize - zaključuje predsjednik Herceg.
