Službena stranica Vlade HNŽ/K
U povodu 25. studenoga - Dana državnosti Bosne i Hercegovine, čestitku su uputili Adnan Faladžić i Ajdin Teletović, ministri u Vladi HNŽ.
U čestitci ministra Faladžića stoji:
„Bosna i Hercegovina u svojoj tisućljetnoj tradiciji ima mnogo značajnih datuma. Jedan od najbitnijih i onaj kojega se uvijek ponosno prisjećamo jest 25. studeni – Dan državnosti.
25. studenoga 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu, voljom naroda i građana, obnovljena je državnost i kontinuitet postojanja Bosne i Hercegovine s jasnim opredjeljenjem o nedjeljivoj državi u kojoj će svim narodima i građanima biti osigurana puna ravnopravnost.
Danas, suočeni s mnogim iskušenjima, moramo ostati na zajedničkom putu očuvanja uzajamnog poštovanja i tolerancije kao jedinom putokazu ka vlastitom boljitku i napretku. Naša jedina domovina, Bosna i Hercegovina, građena je na idealima antifašizma, slobode, solidarnosti i jednakosti, a upravo na takvim idealima izgrađena je i današnja Europa, moderna zajednica kojoj i mi pripadamo.
Prisjetimo se i svih onih časnih i hrabrih ljudi koji su u temelje državnosti Bosne i Hercegovine utkali svoje živote. Oni su za ovu zemlju dali najvrjednije što su imali i to nikada ne smijemo zaboraviti.
Drage sugrađanke i sugrađani u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, svi Bosanci i Hercegovci, želim Vam sretan 25. studeni, Dan državnosti Bosne i Hercegovine.“
U čestitci ministra Teletovića stoji:
U ime Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša i osobno, svim građanima Hercegovačko-neretvanske županije, Bosne i Hercegovine i svima kojima je ona u srcu, čestitam 25. studeni – Dan državnosti u želji da zajedno radimo za dobrobit i napredak svakog dijela naše Domovine i svakog njezina građanina.
Simbolika ovog dana i njegova bitnost, poziv su na njegovo dostajanstveno obilježavanje i prisjećanje na vrijednosti koje baštinimo, ali i zadaća za sve nas da zajedničkim zalaganjem, radom i znanjem te uzajamnim uvažavanjem i toleriranjem nastavimo doprinositi jačanju države, solidarnosti i poštivanja svih naših različitosti.
Neka nam je sretan 25. studeni – Dan državnosti Bosne i Hercegovine!
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, službeno je otvorenim proglasio 26. Međunarodni božićni malonogometni turnir ''Hvidra Mostar 2020.''
„Ovaj turnir, koji održava respektabilnu tradiciju od čak 26 godina i koji pronosi jednu pozitivnu športsku priču i dobar glas o našemu gradu i Županiji, čak i izvan granica BiH, simbol je ustrajnosti i nadvladavanja životnih iskušenja. Kao prvi čovjek Vlade HNŽ-a, koja je već niz godina redovito jednim od glavnih pokrovitelja Hvidrina Međunarodnog malonogometnog turnira, od srca Vam čestitam i najavljujem kako ćemo ostati uz našu Hvidru i uz naše branitelje i u godinama koje dolaze.“ – kazao je predsjednik Herceg, izvevši početni udarac prvoga susreta.
Inače, turnir je, uslijed stanja s pandemijom izazvanom koronavirusom, ove godine ograničen na ukupno šesnaest prijavljenih momčadi, a susreti će tradicionalno biti odigravani u Športskoj dvorani na Bijelom brijegu.
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, danas je u sklopu promocije XVIII. generacije diplomanata Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, primio Plaketu za doprinos razvoju Medicinskog fakultet Sveučilišta u Mostaru.
U obraćanju nazočnima, zahvaljujući na uručenom priznanju, predsjednik Herceg čestitao je diplomantima, njihovim roditeljima, obiteljima, te svim profesorima i djelatnicima Medicinskog fakulteta i Sveučilišta u Mostaru, koji su još jednu generaciju studenata doveli do ostvarenja njihovog cilja.
Na osobit način, uputio je čestitku diplomantima, te im zaželio obilje svakog dobra i uspjeha u obavljanju njihovog iznimnog poziva, društveno-korisnog i za svaku zajednicu životno važnog, ali i nadasve humanog.
„Svjestan sam da uvjeti u kojima ćete obavljati svoj časni posao nisu uvijek na željenoj razini! Stoga je naša obveza, a to govorim kao predsjednik Vlade, neumorno i predano raditi na stvaranju još boljih uvjeta u zdravstvenom sustavu. Vi ste, vjerujem, svjesni koliko je već urađeno na poboljšanju standarda i uvjeta rada za naše liječnike i za cjelokupno zdravstveno osoblje, ali i ovom prigodom obećavam – na tomu nećemo stati!
Raduje me što se Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru razvio u visokoškolsku instituciju koja vlastitim potencijalima i znanstveno-nastavnom politikom predstavlja najbolji primjer uspješnosti i izvrsnosti na polju visokog obrazovanja“ - kazao je predsjednik Herceg.
Također, istaknuo je zadovoljstvo što je Vlada, kojoj je na čelu, u vrh prioriteta postavila obrazovanje i stvaranje boljeg okruženja za mlade.
Dodao je i to kako uz redovito financiranje Sveučilišta, Vlada stipendira i subvencionira smještaj u studentske domove za otprilike 2500 studenata.
„Sukladno financijskim mogućnostima, Vlada će i dalje pomagati mlade ljude i rad naših visokoobrazovnih institucija, među kojima svakako i Medicinski fakultet. Vi samo nastavite s dobrim radom i uspjesima.“ - zaključio je predsjednik Herceg, još jednom zahvalivši prof. dr. sc. Milenku Bevandi, dekanu Medicinskog fakulteta i njegovim suradnicima na Plaketi koja mu je uručena za doprinos razvoju fakulteta.
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije donijela je Odluku o izradi Strategije razvitka Hercegovačko-neretvanske županije 2021.-2027. Strategijom razvitka županije utvrđuju se ciljevi i prioriteti razvitka županija, način njihova ostvarivanja, financijski i institucijski okvir za implementiranje, monitoring, evaluiranje i izvješćivanje, i ona je temeljni dokument za izradu sektorskih strategija, DOP-a, proračuna i programa javnih investiranja županija i dr. Odluka o izradi Strategije utemeljena je na odredbama Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvitkom u Federaciji Bosne i Hercegovine. („Službene novine Federacije BiH“ br. 32/17) i Uredbe o izradi strateških dokumenata u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“ broj: 74/19).
Strategija razvitka županije sadrži prioritete prostornog razvitka županije i razvojne pravce definirane u strateškim dokumentima Federacije i dokumentima relevantnim za postupak integriranja Bosne i Hercegovine u Europsku uniju. Strategija razvitka županije predstavlja podlogu za usklađivanje i izradu strategija razvitka jedinica lokalne samouprave. Strategiju razvitka županije donosi Skupština županije na prijedlog Vlade županije.
Postupak pripreme Strategije razvitka županije odvijat će se sukladno odredbama Zakona i Uredbe o izradi strateških dokumenata u F BiH ali će se koristiti i iskustva u pripremi strateških dokumenata u Federaciji BiH, Bosni i Hercegovini i zemljama okruženja kroz sustavnu usporedbu s drugim administrativnim regijama, kako bi se u obzir uzeli unutarnji i vanjski čimbenici koji utječu na konkurencijsko pozicioniranje Hercegovačko-neretvanskog županije.
Koristit će se i Izvješće o razvitku Županije koje Odbor za praćenje Strategije razvitka Hercegovačko-neretvanske županije izrađuje svake godine, Izvješće o radu i implementiranju sektorskih strateških dokumenata, naučene lekcije iz postupka njihove pripreme i implementiranja, kao i Izvješće o razvitku koje Federalni zavod za programiranje razvitka izrađuje svake godine.
Sudionici u postupku izrade Strategije razvitka županije su institucije županije, jedinice lokalne samouprave i socio-ekonomski sudionici.
U dosadašnjem postupku izrade Strategije razvitka HNŽ osnovane su Tematske grupe (TG 1-Ekonomski razvitak i upravljanjem razvitkom, TG 2 - Društveni razvitak i TG 3 - Održivi infrastrukturni i prostorni razvitak.
Finaliziran je Nacrt Strateške platforme i jednoglasno je usvojen.
Sljedeći korak su javne konzultacije na Nacrt Strateške platforme, koji je dostupan za Vaše komentare, sugestije i primjedbe.
Pozivamo Vas da prijedloge za izmjenama i dopunama Nacrta strateške platforme Strategije razvitka HNŽ dostavite putem Obrasca, koji je u prilogu ovog poziva, te da ga dostavite najkasnije do 16.12.2020. godine na mail adresu: zorvladahnz@gmail.com.
Za sva dodatna pitanja, kontaktirajte nas na tel: 036/449-027.
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije danas je u Sarajevu, zajedno s ostalim predsjednicima vlada županija, sudjelovao na sastanku o usklađivanju mjera za potporu gospodarstvu i pogoršanom epidemiološkom stanju u FBiH, a koji je organizirao Fadil Novalić, predsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
U uvodnom obraćanju, predsjednik Herceg istaknuo je kako je, kada je u pitanju COVID-19, stanje u Hercegovačko-neretvanskoj županiji složeno ali još uvijek pod nadzorom.
„Broj oboljelih, hospitaliziranih, ali i nažalost ono što najviše brine, broj preminulih je u porastu. Stoga pozdravljam ovaj sastanak i mislim da se ovakvi sastanci trebaju i moraju događati, ne samo u uvjetima krize u kojoj se sada nalazimo, nego bi oni trebali biti stalna praksa, jer usklađenim aktivnostima lakše možemo odgovoriti na sve izazove.
Napori koje čine naši zdravstveni djelatnici su iznimni. Zahvaljujući njihovu entuzijazmu i ljubavi prema poslu koji rade, mogu kazati kako se zdravstveni sustav u HNŽ-u još uvijek uspješno nosi sa svim izazovima“, kazao je predsjednik Herceg.
Tijekom sastanka, nazočnima je predočio i brojčane pokazatelje vezane za COVID-19 u HNŽ-u.
Predsjednik Herceg je sudionike sastanka upoznao o tomu koje je sve mjere Vlada HNŽ-a do sada poduzela s ciljem potpore zdravstvenim ustanovama, ali i očuvanja gospodarske aktivnosti i radnih mjesta.
„Držim kako su mogućnosti županija u velikoj mjeri iscrpljene, stoga očekujem da zajednički napravimo analizu stanja u cijeloj FBiH i zatražimo od viših razina vlasti da značajnije pomognu da se, prije svega, očuva zdravstveni sustav kako bi mogao nastaviti spašavanje ljudskih života, a zatim što je, također, iznimno bitno da pomognu očuvanju gospodarstva, a time i radnih mjesta.
Moramo, također, voditi računa i o drugim područjima života koja trpe velike posljedice ove krize. Tu, svakako, mislim na kulturu, šport, medije, ali i sva druga područja.“ - istaknuo je predsjednik Herceg.
Na današnjem sastanku bilo je govora i o pripremama za izradu Proračuna i financijskih planova izvanproračunskih fondova za 2021. godinu.
Govoreći o Proračunu i Financijskim planovima za 2021. godinu, predsjednik Herceg je istaknuo kako je u više navrata govorio da je Zakon o pripadnosti javnih prihoda u FBiH nepravedan i da raspodjela prihoda temeljem tog Zakona nije pravična.
„Želim, po tko zna koji put ponoviti, a mislim da za to imam potporu i još nekoliko kolega iz drugih županija, kako je nužno čim prije izmijeniti Zakon o pripadnosti javnih prihoda i na taj način eliminirati nepravednu raspodjelu, te zaustaviti daljnje financijske gubitke na štetu županijskih proračuna, a poglavito u ovoj pandemijskoj svekolikoj krizi“, kazao je predsjednik Herceg dodavši i to kako je krajnje vrijeme da se okonča politika raspodjele u kojoj stanovnici nekih dijelova FBiH vrijede dvostruko pa i više, nego stanovnici drugih krajeva.
Podsjetio je kako HNŽ zbog nepravednog Zakona koji je još uvijek na snazi, trpi godišnju štetu od oko 26 milijuna maraka, a Zakon je na snazi od 2006. godine.
„Lako je izračunati koliko milijuna je Hercegovačko-neretvanska županija u ovih 15 godina izgubila temeljem ovog nepravednog Zakona. Imali smo iskustvo bivše države, u kojoj je većina republika bila u podređenom položaju kao što je to slučaj i sada sa županijama.
Sve naprijed kazano, razlog je zbog kojeg smatram kako je nužna žurna izmjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda.
Poštovani predsjedniče Vlade FBiH i ministrice financija!
Očekujem od Vas konkretnu pomoć za Proračun HNŽ do konca ove godine, poglavito kada su u pitanju određene zdravstvene ustanove (12 domova zdravlja i 3 bolnice), te važne zajedničke kulturne, obrazovne, znanstvene, športske, medijske i druge ustanove i udruge kojima do sada nismo ili pak nismo dovoljno pomogli, da prežive ovu pandemiju.“ - zaključio je predsjednik Herceg, koji je o ovim temama, zajedno s Fadilom Novalićem, predsjednikom Vlade FBiH, Jelkom Milićević, ministricom financija i zamjenicom predsjednika Vlade FBiH i Tahirom Lendom, predsjednikom Vlade Srednjobosanske županije govorio na konferenciji za novinare koja je upriličena nakon sastanka.
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
Smatram kako je ovo što se jučer na Skupštini HNŽ dogodilo neočekivano, ali iznad svega neodgovorno, s obzirom na ukupno stanje u kojem se nalazimo! Naime, u trenutku kada je gospodarstvo na koljenima i kada se od nas očekuje da konkretnim mjerama pomognemo spasiti radna mjesta, pozivati se na vitalni nacionalni interes oko Zakona koji je isključivo tehničke naravi očigledno ima neku drugu dimenziju.
Žalosti činjenica da se na ovaj način, bez ikakvoga valjanog razloga, dovodi u pitanje ogroman napor uložen u izradu ''korona zakona'' i u Izmjene i dopune Proračuna za 2020. godinu. Podsjetit ću na to kako je, zbog svih specifičnosti ove županije, trebalo nešto više vremena da konačno dobijemo ''korona zakon'' i sada kada se čeka na njegovu primjenu – što je od istinske vitalne važnosti za naše gospodarstvo – Klub bošnjačkih zastupnika, pozivanjem na vitalni nacionalni interes, zapravo produljuje agoniju naših poduzetnika i njihovih zaposlenika.
Kao predsjednik Vlade, očekujem da prevlada razum i da se osobne sujete ostave po strani jer imamo odgovornost i obvezu pred našim građanima i moramo iznaći rješenje i nastaviti započete procese! Alternative nema!
http://www.fena.ba/article/1157365/herceg-zbog-tehnikalija-produljuje-se-agonija-nasih-poduzetnika
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, u razgovoru za radio Mostarska panorama govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Proračuna HNŽ-a.
U privitku je cjelovit intervju:
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, u razgovoru za Radio FBiH govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Proračuna HNŽ-a.
U privitku je cjelovit intervju:
Držim kako ugostiteljstvo, kao jednu od grana našega gospodarstva koja okuplja izniman broj zaposlenih i koja je pretrpjela značajne štete zbog protuepidemijskih mjera koje su morale biti na snazi, više ne smijemo izlagati drastičnoj represiji, odnosno kako je vrijeme za prve korake u smjeru relaksacije mjera. Ne vidim valjan razlog da oni ugostiteljski objekti koji imaju vanjske prostore, tzv. bašte, ne mogu odmah otpočeti s radom i vjerujem kako će takva odluka u HNŽ-u biti usvojena u sljedećih par dana, izjavio je predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg.
Kako kaže, o tome se intenzivno razgovara na redovitim koordinacijama i struka nema posebnih protivljenja, poglavito jer su epidemijski pokazatelji već nekoliko dana jako povoljni.
-Naravno, podrazumijeva se poštivanje epidemioloških uputa i mjera koje su na snazi – izjavio je Herceg, dodavši kako ne očekuje da Županijski stožer slijepo slijedi sva promišljanja s federalne razine koja su, procijenio je, prečesto bila neprovediva u praksi i u nesuglasju sa stvarnim životnim potrebama građana.
U HNŽ-u su turizam i ugostiteljstvo posebno vitalni gospodarski sektori i kako navodi Herceg, nema smisla ući u treći mjesec s ovim restrikcijama, kada se opće epidemiološko stanje stabiliziralo.
-Ne držim realnim čekati kraj svibnja za otvaranje kafića i restorana. Da HNŽ nije prva reagirala, čini mi se kako Federalni stožer još uvijek ne bi dopustio rad malim obrtnicima i zanatlijama, a već su sada podaci o štetnim posljedicama restrikcija krajnje uznemirujući. Naravno, dok je prijetnja bila takva da se drukčije nije moglo nismo imali izbora, ali sada treba sagledati širu sliku i, kao i onda, opet povući ispravne i hrabre poteze, sukladno odgovornosti koju vlast mora nositi – ističe prvi čovjek izvršne vlasti HNŽ-a.
Mišljenja je kako, u skladu s kretanjima na terenu, struka treba dati jasne smjernice i za otvaranje autoškola, tržnih središta i drugih ugostiteljsko-uslužnih i trgovačkih djelatnosti koje su još uvijek pod mjerama potpune zabrane rada. Herceg očekuje i skorašnju odluku o otvaranju vrtića i drugih ustanova za predškolski uzrast, uz precizne preporuke i smjernice epidemiologa, ali ipak ističe kako bi bilo pametnije školsku i akademsku godinu privesti kraju sustavom online nastave, a u međuvremenu se detaljno pripremiti za kvalitetan početak sljedeće školske i akademske godine. U tom očekuje potpuni suport resornog ministarstva, županijskih zavoda za školstvo, školskih i sveučilišnih administracija, sindikalnih organizacija u prosvjeti…
- Podnijeli smo prvi udar i stekli bitna iskustva, a sada se moramo naučiti suživotu s koronom odnosno svemu onom što ćemo morati prisvojiti kao ''normalno'' dok znanstvenici ne pronađu lijek ili cjepivo. Mislim, naravno, na socijalnu distancu i uporabu zaštitne opreme. Život moramo polako vraćati u normalne tijekove. U slučaju možebitnoga pogoršanja ili drugoga vala pandemije, ne očekujem više mjere potpune blokade života na razini cijele države, nego primjenu ovih stečenih iskustava za odgovarajuće poteze na prostorima na kojima se problem pojavi. Dakle, govorim o fokusiranju na lokalna žarišta, ako bi do njih došlo. Za sve ovo treba razraditi jasne državne strategije i opremiti se svime onim što nam sutra može sačuvati zdravlje i živote, uz preporuke naših znanstvenika, epidemiologa, infektologa i drugoga stručnog kadra – poručio je Herceg.
Teret ublažavanja posljedica gospodarske krize prouzročene pandemijom koronavirusa u Federaciji BiH mora biti ravnomjernije raspoređen na sve razine vlasti - od federalne do lokalne.
Ne smije se dopustiti da taj teret bude većinski prebačen na proračune županije, gradova i općina, smatra dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.
On ističe kako se predloženim Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica nastalih uslijed globalne pandemije koronavirusa, želi ozakoniti obveza Federacije da preuzme subvencioniranje samo doprinosa u fondove obveznih osiguranja u iznosu od 245 KM, poslodavac 19 KM poreza na dohodak i posebnih naknada, dok bi županije i jedinice lokalne samouprave trebale na sebe preuzeti iznos od čak 470 KM za neto plaće.
- Na godišnjoj razini realno je očekivati smanjenje proračunskih prihoda u HNŽ za više od 20 posto, odnosno više od 40 milijuna KM i to bez ukalkuliranih učinaka federalnoga tzv. koronazakona. Ukoliko se usvoje neka od predloženih rješenja u svezi sa zakonima o dobiti i dohotku, zakonima koji su od značaja za proračunske prihode županija, to proračunsko smanjenje u našoj županiji premašilo bi 60 milijuna KM. Ako se zna da HNŽ izravno ili neizravno financira desetak tisuća plaća te brojne institucije u zdravstvu, prosvjeti, znanosti, športu, kulturi - jasno je s kojim bi se sve poteškoćama mogli suočiti ukoliko na federalnoj razini prođu zakonska rješenja poput tog „famoznog“ koronazakona, naglašava predsjednik Herceg ističući, također, kako se od početka krize zalaže za sustavne, koordinirane i harmonizirane mjere, a ne za, kako kaže, jeftine populističke poteze poput smanjenja plaća.
Kako navodi, samo konkretne, usuglašene i provedive mjere s realno raspodijeljenim teretom na sve tri razine vlasti mogu polučiti željene rezultate, a to je spas radnih mjesta i oporavak ugroženih grana našega gospodarstva, onih koje su pretrpjele izravne posljedice mjera koje su morale biti donesene u ovoj borbi za spas zdravlja ljudi i zajednice.
- Stoga pozivam federalnu razinu vlasti i sve one koji sudjeluju u pripravi i donošenju zakonskih rješenja da uvaže naše opravdane primjedbe i omoguće županijama nadvladavanje ove krize - zaključuje predsjednik Herceg.
