Službena stranica Vlade HNŽ/K
U nastavku 11. sjednice Skupština je usvojila Prijedlog Zakona o proglašenju područja špilje Vjetrenica s dijelom Popovog polja Zaštićenim pejzažom „Vjetrenica-Popovo polje“. Istaknuto je kako je Vjetrenica složen špiljski sustav i najdulja špilja u BiH, te predstavlja hidrološki aktivan protočni speleološki objekt s aktivnim podzemnim tokovima vode i podzemnim jezerima, te ju je stoga potrebno na primjeren način zaštititi.
Skupština Hercegovačko-neretvanske županije usvojila je na današnjoj 11. sjednici Prostorni plan HNŽ/K.
Istaknuto je kako su za potrebe izrade Prostornog plana izvedena iscrpna istraživanja i izrađene studije o strukturi i prirodnim značajkama prostora HNŽ, kretanjima stanovništva, razvoju naselja, razvoju gospodarskih i društvenih djelatnosti, uključujući utjecaj toga razvoja u prostoru, te kako su pri izradi Plana organizirane javne rasprave u sklopu kojih su ponuđeni konstruktivni prijedlozi koji su ugrađeni u taj dokument.
Na današnjoj sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ, usvojila Odluku kojom je odobrila 2 milijuna KM za domove zdravlja u svim gradovima i općinama u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Vlada je razmotrila i prihvatila Operativni plan cijepljenja protiv COVID-19 koji je pripremio Zavod za javno zdravstvo HNŽ u suradnji s resornim Ministarstvom. Planom su jasno definirane aktivnosti Vlade, resornog Ministarstva, Zavoda za javno zdravstvo, te jedinica lokalne uprave i samouprave. Uz ostalo, istaknuto je kako su prioritetne skupine za cijepljenje: zdravstveni radnici, osobe i osoblje u socijalnim ustanovama za smještaj starije populacije, populacija starija od 65 godina, ranjiva populacija s kroničnim bolestima, te zdrave osobe od 18 do 64 godine starosti koje rade u značajnim javnim službama (policija, obrazovanje i sl.).
Razmotrena je Informacija resornog Ministarstva o tijeku pregovora s reprezentativnim Nezavisnim sindikatom zaposlenika SKB Mostar, nakon čega su usvojeni zaključci da se održi sastanak svih članova Vlade i Pregovaračkog tima Vlade, a potom, u što je moguće kraćem roku, i sastanak sa svim dionicima zdravstvenog sustava - predstavnicima osnivača, suosnivača i menadžmenta zdravstvenih ustanova, te jedinica lokalne samouprave.
Iz resora Ministarstva unutarnjih poslova, Vlada je dala suglasnost na tekst Kolektivnog ugovora između Vlade HNŽ i Sindikata policije HNŽ u trajanju od dvije godine. Istaknuto je kako su pregovarački timovi Vlade i Sindikata uspješno usuglasili tekst Kolektivnog ugovora kojim su utvrđena prava i obveze poslodavca, Sindikata i uposlenika iz rada i po osnovu rada u Ministarstvu.
Vezano za rad Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa, usvojena je Odluka u svezi s plaćanjem prijevoza učenika osnovnih škola u svim gradovima i općinama HNŽ u iznosu od 1.200.000,00 KM.
Razmotren je i prihvaćen Nacrt Izvješća o radu Vlade HNŽ za 2020. godinu. U opsežnom dokumentu istaknuto je kako je godinu obilježila pandemija koronavirusa, no, Vlada je ponudila učinkovit i primjeren odgovor na tu krizu. Na poseban način, uz brojne projekte u svim područjima djelovanja – prosvjeti, kulturi, športu, brizi za socijalne kategorije, braniteljsku populaciju i brojnim drugima, naglašeno je donošenje tzv. Korona zakona, te pomoć gospodarstvu, turizmu i poljoprivredi i kroz druge oblike kreditiranja i poticanja za što su izdvojena značajna sredstva.
Vlada je, uz niz drugih odluka i zaključaka, usvojila Financijski plan Agencije za privatizaciju u HNŽ za 2021. godinu.
„Jedan od temeljnih preduvjeta za razvitak gospodarstva, ali i za kvalitetno gospodarenje prostorom i svim resursima koje imamo je izrada i donošenje Prostornog plana. Dakle, prostor je kategorija od apsolutnog interesa zajednice koja ga koristi, bez obzira kako ta zajednica bila uređena i strukturirana. U prostoru se odvija naša egzistencija, u njemu su smješteni svi resursi, kako oni prirodni tako i radom čovjeka stvoreni. Prostor nema alternativu, tj. ne postoji rezervni prostor, niti je prostor obnovljiv. Stoga me iznimno raduje što je taj zahtjevan posao završen i sutra na sjednici Skupštine očekujem konačno usvajanje Prostornog plana, kao temeljnog dokumenta prostornog uređenja Županije”, kazao je u izjavi za FENU dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ.
Istaknuo je, također, kako su za potrebe izrade Prostornog plana izvedena iscrpna istraživanja i izrađene studije o strukturi i prirodnim značajkama prostora HNŽ, kretanjima stanovništva, razvoju naselja, razvoju gospodarskih i društvenih djelatnosti, uključujući utjecaj toga razvoja u prostoru.
Ujedno, naglasio je kako su pri izradi Plana organizirane javne rasprave u sklopu kojih su ponuđeni konstruktivni prijedlozi koji su ugrađeni u taj dokument.
„U ukupnom procesu izrade Prostornog plana želim osobito istaknuti ulogu Savjeta plana, kojega je formirala Vlada, a kojim sam rukovodio zajedno s resornim ministrom. Ta radna skupina je formirana od predstavnika svih jedinica lokalne samouprave, predstavnika županijskih ministarstava referentnih za izradu Plana, te je u njezin rad bilo uključeno i osam eksperata – stručnjaka koji su većinom došli iz akademske zajednice“, kazao je predsjednik Herceg dodavši i to kako je Prostorni plan otvoren dokument, koji će biti podložan revidiranju, dopunjavanju, noveliranju u kontinuitetu, kako to dinamika života naše društvene zajednice bude diktirala.
Adnan Faladžić, ministar financija Hercegovačko-neretvanske županije uputio je čestitku u povodu 1. ožujka - Dana neovisnosti BiH, u kojoj stoji:
„Na referendumu održanom 29. veljače i 1. ožujka 1992. godine, građanke i građani Bosne i Hercegovine svih nacionalnosti, odlučili su se za suverenu, neovisnu, samostalnu i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih naroda i građana.
Država Bosna i Hercegovina je svoj put u neovisnost platila ogromnom cijenom s gubitkom mnogih ljudskih života u vremenima agresije. Taj zalog nikada ne smijemo zaboraviti a naša je obveza da zajedničkim trudom i međusobnim uvažavanjem, ustrajemo na europskom putu kroz izgradnju zajedničkog i modernog društva, s punim pravima i slobodama svih građanki i građana.
Drage građanke i građani Hercegovačko-neretvanske županije, svi Bosanci i Hercegovci, u zemlji i širom svijeta, želim Vam sretan 1. ožujak, Dan neovisnosti Bosne i Hercegovine.“
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
Smatram kako je ovo što se jučer na Skupštini HNŽ dogodilo neočekivano, ali iznad svega neodgovorno, s obzirom na ukupno stanje u kojem se nalazimo! Naime, u trenutku kada je gospodarstvo na koljenima i kada se od nas očekuje da konkretnim mjerama pomognemo spasiti radna mjesta, pozivati se na vitalni nacionalni interes oko Zakona koji je isključivo tehničke naravi očigledno ima neku drugu dimenziju.
Žalosti činjenica da se na ovaj način, bez ikakvoga valjanog razloga, dovodi u pitanje ogroman napor uložen u izradu ''korona zakona'' i u Izmjene i dopune Proračuna za 2020. godinu. Podsjetit ću na to kako je, zbog svih specifičnosti ove županije, trebalo nešto više vremena da konačno dobijemo ''korona zakon'' i sada kada se čeka na njegovu primjenu – što je od istinske vitalne važnosti za naše gospodarstvo – Klub bošnjačkih zastupnika, pozivanjem na vitalni nacionalni interes, zapravo produljuje agoniju naših poduzetnika i njihovih zaposlenika.
Kao predsjednik Vlade, očekujem da prevlada razum i da se osobne sujete ostave po strani jer imamo odgovornost i obvezu pred našim građanima i moramo iznaći rješenje i nastaviti započete procese! Alternative nema!
http://www.fena.ba/article/1157365/herceg-zbog-tehnikalija-produljuje-se-agonija-nasih-poduzetnika
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, u razgovoru za radio Mostarska panorama govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Proračuna HNŽ-a.
U privitku je cjelovit intervju:
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, u razgovoru za Radio FBiH govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Proračuna HNŽ-a.
U privitku je cjelovit intervju:
Držim kako ugostiteljstvo, kao jednu od grana našega gospodarstva koja okuplja izniman broj zaposlenih i koja je pretrpjela značajne štete zbog protuepidemijskih mjera koje su morale biti na snazi, više ne smijemo izlagati drastičnoj represiji, odnosno kako je vrijeme za prve korake u smjeru relaksacije mjera. Ne vidim valjan razlog da oni ugostiteljski objekti koji imaju vanjske prostore, tzv. bašte, ne mogu odmah otpočeti s radom i vjerujem kako će takva odluka u HNŽ-u biti usvojena u sljedećih par dana, izjavio je predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg.
Kako kaže, o tome se intenzivno razgovara na redovitim koordinacijama i struka nema posebnih protivljenja, poglavito jer su epidemijski pokazatelji već nekoliko dana jako povoljni.
-Naravno, podrazumijeva se poštivanje epidemioloških uputa i mjera koje su na snazi – izjavio je Herceg, dodavši kako ne očekuje da Županijski stožer slijepo slijedi sva promišljanja s federalne razine koja su, procijenio je, prečesto bila neprovediva u praksi i u nesuglasju sa stvarnim životnim potrebama građana.
U HNŽ-u su turizam i ugostiteljstvo posebno vitalni gospodarski sektori i kako navodi Herceg, nema smisla ući u treći mjesec s ovim restrikcijama, kada se opće epidemiološko stanje stabiliziralo.
-Ne držim realnim čekati kraj svibnja za otvaranje kafića i restorana. Da HNŽ nije prva reagirala, čini mi se kako Federalni stožer još uvijek ne bi dopustio rad malim obrtnicima i zanatlijama, a već su sada podaci o štetnim posljedicama restrikcija krajnje uznemirujući. Naravno, dok je prijetnja bila takva da se drukčije nije moglo nismo imali izbora, ali sada treba sagledati širu sliku i, kao i onda, opet povući ispravne i hrabre poteze, sukladno odgovornosti koju vlast mora nositi – ističe prvi čovjek izvršne vlasti HNŽ-a.
Mišljenja je kako, u skladu s kretanjima na terenu, struka treba dati jasne smjernice i za otvaranje autoškola, tržnih središta i drugih ugostiteljsko-uslužnih i trgovačkih djelatnosti koje su još uvijek pod mjerama potpune zabrane rada. Herceg očekuje i skorašnju odluku o otvaranju vrtića i drugih ustanova za predškolski uzrast, uz precizne preporuke i smjernice epidemiologa, ali ipak ističe kako bi bilo pametnije školsku i akademsku godinu privesti kraju sustavom online nastave, a u međuvremenu se detaljno pripremiti za kvalitetan početak sljedeće školske i akademske godine. U tom očekuje potpuni suport resornog ministarstva, županijskih zavoda za školstvo, školskih i sveučilišnih administracija, sindikalnih organizacija u prosvjeti…
- Podnijeli smo prvi udar i stekli bitna iskustva, a sada se moramo naučiti suživotu s koronom odnosno svemu onom što ćemo morati prisvojiti kao ''normalno'' dok znanstvenici ne pronađu lijek ili cjepivo. Mislim, naravno, na socijalnu distancu i uporabu zaštitne opreme. Život moramo polako vraćati u normalne tijekove. U slučaju možebitnoga pogoršanja ili drugoga vala pandemije, ne očekujem više mjere potpune blokade života na razini cijele države, nego primjenu ovih stečenih iskustava za odgovarajuće poteze na prostorima na kojima se problem pojavi. Dakle, govorim o fokusiranju na lokalna žarišta, ako bi do njih došlo. Za sve ovo treba razraditi jasne državne strategije i opremiti se svime onim što nam sutra može sačuvati zdravlje i živote, uz preporuke naših znanstvenika, epidemiologa, infektologa i drugoga stručnog kadra – poručio je Herceg.
Teret ublažavanja posljedica gospodarske krize prouzročene pandemijom koronavirusa u Federaciji BiH mora biti ravnomjernije raspoređen na sve razine vlasti - od federalne do lokalne.
Ne smije se dopustiti da taj teret bude većinski prebačen na proračune županije, gradova i općina, smatra dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.
On ističe kako se predloženim Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica nastalih uslijed globalne pandemije koronavirusa, želi ozakoniti obveza Federacije da preuzme subvencioniranje samo doprinosa u fondove obveznih osiguranja u iznosu od 245 KM, poslodavac 19 KM poreza na dohodak i posebnih naknada, dok bi županije i jedinice lokalne samouprave trebale na sebe preuzeti iznos od čak 470 KM za neto plaće.
- Na godišnjoj razini realno je očekivati smanjenje proračunskih prihoda u HNŽ za više od 20 posto, odnosno više od 40 milijuna KM i to bez ukalkuliranih učinaka federalnoga tzv. koronazakona. Ukoliko se usvoje neka od predloženih rješenja u svezi sa zakonima o dobiti i dohotku, zakonima koji su od značaja za proračunske prihode županija, to proračunsko smanjenje u našoj županiji premašilo bi 60 milijuna KM. Ako se zna da HNŽ izravno ili neizravno financira desetak tisuća plaća te brojne institucije u zdravstvu, prosvjeti, znanosti, športu, kulturi - jasno je s kojim bi se sve poteškoćama mogli suočiti ukoliko na federalnoj razini prođu zakonska rješenja poput tog „famoznog“ koronazakona, naglašava predsjednik Herceg ističući, također, kako se od početka krize zalaže za sustavne, koordinirane i harmonizirane mjere, a ne za, kako kaže, jeftine populističke poteze poput smanjenja plaća.
Kako navodi, samo konkretne, usuglašene i provedive mjere s realno raspodijeljenim teretom na sve tri razine vlasti mogu polučiti željene rezultate, a to je spas radnih mjesta i oporavak ugroženih grana našega gospodarstva, onih koje su pretrpjele izravne posljedice mjera koje su morale biti donesene u ovoj borbi za spas zdravlja ljudi i zajednice.
- Stoga pozivam federalnu razinu vlasti i sve one koji sudjeluju u pripravi i donošenju zakonskih rješenja da uvaže naše opravdane primjedbe i omoguće županijama nadvladavanje ove krize - zaključuje predsjednik Herceg.
