Vijesti
04-12-2020, 13:10

Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, dao je veliki intervju za današnje izdanje Večernjeg lista. Prenosimo ga u cijelosti:

Pandemija koronavirusa donijela je brojne probleme, osim za zdravlje stanovništva, različite razine vlasti brinu se i o gospodarstvu, pomoći u prevladavanju krize. Kakva je situacija u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, s kojim problemima se susreću i koja su rješenja pripremili razgovarali smo s predsjednikom Vlade dr. sc. Nevenkom Hercegom.

Prateći broj novozaraženih i hospitaliziranih, mogli bismo reći kako se epidemiološka slika u HNŽ pogoršava. Kako ocjenjujete trenutačnu situaciju? Postoji li potreba za dodatnim, strožim mjerama?

Kada je u pitanju COVID-19, stanje u našoj županiji je složeno ali još uvijek pod nadzorom. Broj oboljelih, hospitaliziranih, nažalost i broj preminulih je u porastu. Napori koje čine naši zdravstveni djelatnici su iznimni. Zahvaljujući njihovoj predanosti i požrtvovnosti, mogu kazati kako se zdravstveni sustav u HNŽ-u još uvijek uspješno nosi s izazovima. Zbog ukupnog stanja, a u nastojanju da ovu veliku zdravstvenu krizu prebrodimo, na testu je odgovornost svakoga pojedinca, djelatnika i dužnosnika. Stoga, ostanimo odgovorni i poštujmo mjere koje su na snazi jer o svakom od nas ovisi hoće li biti potrebno donositi i neke radikalnije mjere kojima svjedočimo i u našem okruženju.

HNŽ je dobila tzv. koronazakon. Koji su njegovi konkretni učinci?

Nakon provedbe Javnoga poziva, sukladno ''koronazakonu'', a s ciljem pomoći gospodarstvu i očuvanju radnih mjesta, dodijeljeno je gotovo dvije tisuće potpora gospodarskim subjektima u županiji. Izravno smo pomogli više od 80 posto subjekata koji su se prijavili i time smo dali potporu očuvanju radnih mjesta u gospodarstvu i očuvanju krajnje potrošnje. Nažalost, postoji i određeni broj poslovnih subjekata koji nisu ispunili uvjete po Javnom pozivu, u većini slučajeva jer im, sukladno zapovijedima stožera civilne zaštite, nije bilo zabranjeno obavljanje osnovne djelatnosti ili su, pak, otpuštali zaposlenike. Sve odluke Vlade donesene su jednoglasno, na prijedlog našeg osmočlanog  Interresornog povjerenstva koje je, uistinu na visini zadatka, odradilo ovaj zahtjevan posao.

Napravili ste iskorak osiguranjem Covid kreditne linije kod Razvojne banke, što je također izazvalo pozitivnu reakciju?

To je jako bitno! U suradnji s Razvojnom bankom FBiH osigurali smo kreditnu liniju za likvidnost gospodarstvenicima  i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih ovom pandemijom. Raspisali smo Javni poziv za pojedinačne kredite u iznosu do pola milijuna KM, uz rok otplate do 36 mjeseci te grace razdoblje do 12 mjeseci. Fiksnu kamatu od 2% godišnje plaćat će Vlada HNŽ-a, dok se Razvojna banka odriče naknade za obradu kredita. Podnesene prijave su već obrađene i sačinjen je preliminarni popis potencijalnih korisnika kreditnih sredstava koji je dostavljen Razvojnoj banci Federacije.

Nedavno ste na sastanku kod federalnog predsjednika Vlade Fadila Novalića naglasili kako su mogućnosti županija u velikoj mjeri iscrpljene i kako očekujete potporu viših razina vlasti?

Točno. U odgovoru na prethodno pitanje spomenuo sam što smo učinili i koliko je to financijski zahtjevno. Očekujem, stoga, da napravimo analizu stanja u cijeloj FBiH i ponovno ću zatražiti od viših razina vlasti da značajnije pomognu, prije svega, očuvati zdravstveni sustav kako bi mogao nastaviti spašavati ljudske živote, a zatim očuvati gospodarstvo, time i radna mjesta. Očekujem i konkretnu pomoć za Proračun HNŽ-a do konca ove godine, poglavito kada su u pitanju dvanaest domova zdravlja i tri bolnice u našoj županiji te važne zajedničke kulturne, obrazovne, znanstvene, športske, medijske i druge ustanove i udruge kojima dosad nismo mogli dovoljno pomoći.

Više ste puta isticali kako vam takva potpora i ne bi bila potrebna kada bi se donio pravedan Zakon o raspodjeli javnih prihoda?

U više navrata govorio sam o nepravednom pa i diskriminirajućem Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u FBiH i o tome kako raspodjela prihoda temeljem tog Zakona nije pravična, kako je produkt centralističke politike i favorizira Sarajevo nauštrb drugih područja. Ponovio sam to i na nedavnom sastanku kod Novalića, a ponovit ću i sada da je nužno čim prije izmijeniti taj Zakon i eliminirati nepravednu raspodjelu te zaustaviti daljnje financijske gubitke na štetu županijskih  proračuna, a poglavito u ovoj krizi. Krajnje je vrijeme da se okonča politika raspodjele u kojoj stanovnici nekih dijelova FBiH vrijede dvostruko pa i više nego stanovnici drugih krajeva. HNŽ zbog tog zakona trpi godišnju štetu od vrtoglavih 26 milijuna maraka, a Zakon je na snazi od 2006. godine. Lako je izračunati koliko je milijuna HNŽ u ovih 15 godina izgubila temeljem tog diskriminirajućeg Zakona. Da nam je taj novac, koji nam pripada, dodijeljen mogli smo daleko više pomoći svim segmentima društva, povećati plaće, davanja, poticaje, podići životni standard i kupovnu moć građana.

Budući da smo na samom kraju godine, vrijeme je kada treba usvojiti ključne financijske dokumente za okončanje ove i rad u sljedećoj godini. U kojoj je etapi donošenje tih dokumenata?

Vlada poduzima velike napore kako bi, unatoč teškoj gospodarskoj i financijskoj situaciji, do kraja tekuće godine usvojila najbitnije županijske financijske dokumente, kao što je to činila zadnjih pet godina  odnosno svake godine svog mandata. Suočeni s pandemijskom krizom i padom javnih prihoda, poduzimamo sve potrebne korake kako bi se osiguralo redovito financiranje svih obveza. Usvajanjem tih dokumenata priveli bismo kraju ovu tešku godinu obilježenu pandemijom te osigurali sredstva za financiranje redovitih potreba, kao i za zajedničke institucije u zdravstvu, kulturi, športu, medijima, sigurnosti i obrazovanju i pomoć realnom sektoru odnosno gospodarstvu. Uzimajući u obzir složenost našega sustava, donošenje tih dokumenata zahtjevan je proces koji dodatno usložnjava zdravstvena i gospodarska situacija koja se reflektira na sva područja društva, a osobito na gospodarski i javni sektor. No, unatoč činjenici da je Nacrt proračuna, predložen od ministra financija, manji za cca 17 milijuna KM, činimo sve što je u našoj moći kako bismo poduprli sve segmente života u HNŽ-u, očuvali javni i pomogli realni sektor.

Koliko te projekcije mogu biti realne u odnosu na sveukupnu krizu?

Istina je da prvi put imamo mišljenje s rezervom Federalnog ministarstva financija i na ovakvu projekciju, što može značiti da ta projekcija proračunskog manjka može biti čak i veća. Svjestan sam koliki je izazov premostiti tu ''proračunsku rupu'' odnosno ni jednog trenutka ne gubim iz vida činjenicu koliki je to teret i obveza za ovu Vladu i kolika je to odgovornost pred korisnicima proračuna, s obzirom na vrijeme u kojem se nalazimo.

U svjetlu Vaše konstatacije kako su javni prihodi umanjeni, hoće li se to odraziti na plaće djelatnika koji su izravno ili neizravno vezani za Proračun HNŽ-a?

Vaše pitanje je logično. S ovako umanjenim prihodima i svim drugim izazovima s kojima smo suočeni potrebno je jako puno napora, ali i razumijevanja svih sudionika vlasti da osiguramo pretpostavke kako se dostignuta razina prava i primanja proračunskih korisnika, i svih dugih koji su na bilo koji način naslonjeni na Proračun, ne umanjuju. Mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći da tako ostane i u vremenu pred nama. Naime, smatramo da poticanjem gospodarstva, što posebno činimo provedbom ''koronazakona'' i povećanjem drugih poticaja, stvaramo novu vrijednost čiji se učinci izravno održavaju na Proračun i javne financije.

Tema koja u najvećoj mjeri ovih dana zaokuplja javnost jest najavljeni štrajk dijela zdravstvenih djelatnika?

Ova Vlada ima vrlo korektan odnos sa svim socijalnim partnerima. Zahvaljujući takvom odnosu, 2018. su potpisani svi granski kolektivni ugovori koji su omogućili povećanje plaća svim proračunskim korisnicima za ukupno 15 posto kroz tri godine. U zdravstvu ta povećanja za liječnike i stomatologe idu od 20 do 34 posto, čime smo vratili dostojanstvo toj iznimno bitnoj i odgovornoj struci. S obzirom na to da su u tijeku pregovori sa sindikatom policije, potom sindikatom državnih službenika, a razmatraju se i zahtjevi sindikata u prosvjeti, i svi teku u korektnom ozračju i pokazuju razumijevanje socijalnih partnera za stanje prouzrokovano pandemijom, vjerujem kako će pregovarački tim koji je imenovan za pregovore sa sindikatima zdravstvenih djelatnika, na čelu s resornim ministrom Opsenicom, onako kako su bili uspješni 2018. godine u pregovaranju sa sindikatom liječnika i stomatologa, naći način da relaksira trenutačnu situaciju i iznađe kompromisno rješenje koje će dovesti do zaključenja kolektivnog ugovora.

S obzirom na sve što ste u prethodnim odgovorima kazali, kakva je uopće sudbina bilo kakvih razvojnih  projekata u HNŽ-u?

S obzirom na vrijeme u kojem se nalazimo, u najvećoj smo mjeri posvećeni borbi za zaustavljanje širenja koronavirusa. Konkretnim potezima pokazali smo kako brinemo o našem gospodarstvu, ali istodobno promišljamo i vrijeme dolazi. Osnažili smo rad na donošenju nove Strategije razvitka u kojoj su utvrđeni strateški ciljevi HNŽ-a do 2027. godine: dinamičan gospodarski razvitak uz održivo korištenje resursa te podizanje kvalitete i suvremenog razvitka društvenog sektora i upravljanje resursima i uslugama ekosustava sukladno postojećim kapacitetima okoliša predstavljaju temelj čije ostvarenje jamči prosperitetniju i građanima za život ugodniju sredinu. Također, naglašavam naše strateške fokuse koji su bitno drukčiji od ranije strategije, a to su: digitalizacija, gospodarski razvitak poticanjem malog i srednjeg poduzetništva, izvoz, razvitak poljoprivrede i turizma, razvitak suvremene, odgovorne i prosperitetne društvene zajednice te očuvan okoliš, razvijeno kružno gospodarstvo i mobilnost.  

Upoznali ste javnost i s presjekom višemilijunskih ulaganja u energetsku učinkovitost?

Unatoč svim izazovima, odlučni smo nastaviti prioritetne projekte. Među značajnim aktivnostima svakako je Projekt energetske učinkovitosti u koji ulažemo značajna financijska, proračunska, donatorska i kreditna sredstva kako bismo poboljšali kvalitetu školskih, zdravstvenih i drugih javnih objekata. Izvješće o implementiranju Projekta energetske učinkovitosti, kao i obnovi, izgradnji i rekonstruiranju javnih objekata u HNŽ-u (2015. – 2020.) predočili smo našim građanima putem medija, a dostupno je i na stranici Vlade, dok ćemo ovih dana u javnost pustiti i prigodnu prateću publikaciju koja čini kvalitetan presjek najznačajnijih projekata koje je ova Vlada ostvarila na tom planu. To ulaganje nije naša obveza nego teret koji smo preuzeli s leđa naših općina i gradova, a dosad smo energetski obnovili više od 40 objekata u svim našim jedinicama lokalne samouprave. Naš je konačan cilj obnova svih javnih objekata u županiji.

S obzirom na pandemiju, kakvo je stanje u području turizma i poljoprivrede u HNŽ-u?

Nažalost, turizam i ugostiteljstvo kao jedna od najsnažnijih gospodarskih grana po kojima je naša županija prepoznatljiva, trpi možda najveće posljedice krize. To smo prepoznali kroz naš ''koronazakon'' čijom smo primjenom pomogli tu oblast. Svjesni smo kako to nije niti izbliza dovoljno, stoga sam bezbroj puta dosad kazao kako se u ovu pomoć moraju uključiti i druge razine vlasti. Očekujem kako će veći dio od ovih 30 milijuna KM koje FBiH sada raspoređuje putem entitetskog ministarstva turizma doći u ove naše turistički razvijene županije. Kada je u pitanju poljoprivreda, svjesni smo kako je potražnja i za njihovim proizvodima dosta umanjena i kako naši poljoprivredni proizvođačima imaju ozbiljnih poteškoća u plasmanu odnosno skladištenju proizvoda. Stoga smo poticaje, unatoč krizi, u ovoj godini udvostručili u odnosu na plan, a dio je namijenjen upravo proširenju kapaciteta vezanih za skladištenje. Prije par dana smo poljoprivrednim proizvođačima, koji su se prijavili i zadovoljili kriterije, isplatili 1,2 milijuna KM poticaja koji se odnose na biljnu proizvodnju i kapitalna ulaganja. Ostatak odnosno ukupno dva milijuna isplatit ćemo do kraja godine.

Iako niste izravno uključeni u izborni proces u Mostaru, javnost bi od Vas kao prvog čovjeka izvršne vlasti u HNŽ-u, ali i dugogodišnjeg istaknutog člana HDZ-a BiH i nositelja niza odgovornih dužnosti, sigurno cijenila mišljenje o tome što očekujete od skorašnjih izbora?

Jasno je da nisam izravno uključen u izborni proces kada govorimo o aktualnim općinskim izborima, napose ovim predstojećim u Gradu Mostaru. No, itekako svjestan što ovi izbori znače za sve građane Mostara, ali osobito za posebno osjetljivo pitanje nacionalne opstojnosti i budućnosti hrvatskog naroda na ovim prostorima, kao Hrvat i član HDZ-a BiH, želim i u ovoj prigodi poslati vrlo jasnu poruku: Izađimo masovno 20. prosinca na ove važne izbore i dajmo glas za HDZ BiH i njezine kandidate, predvođene dr. Marijom Kordićem. Taj izbor jamči kvalitetu života i sigurnost!

02-12-2020, 13:56

Na današnjoj, 131. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanske županije usvojila je Dokument okvirnog Proračuna HNŽ za razdoblje od 2021. do 2023. godine, Nacrt Proračuna i Zakona o izvršenju Proračuna HNŽ za sljedeću godinu u iznosu od 228.125.840 KM, te Izmjene i dopune Financijskog plana i Odluku o izvršenju Izmjena i dopuna Financijskog plana Službe za zapošljavanje HNŽ za 2020. godinu.

Također, Vlada je usvojila Rješenje o imenovanju Pregovaračkog tima za pregovore s reprezentativnim sindikatom za djelatnost zdravstva. Pregovarački tim čine: dr. sc. Goran Opsenica, predsjednik, Adnan Faladžić, dopredsjednik te članovi: Marko Arapović, Rade Bošnjak, Iva Babić, Radica Božić, Edin Kapetanović, Božo Ćorić i Osman Ćatić.

Vlada je donijela Odluku o postupku pokretanja pregovora za zaključenje granskog kolektivnog ugovora o pravima i obvezama poslodavaca i radnika iz oblasti zdravstva na području HNŽ odredivši 11. prosinca za dan početka pregovora s reprezentativnim sindikatom - Nezavisnim sindikatom zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Ujedno, dala je suglasnost na Protokol o pregovaranju i ovlastila resornog ministra dr. Opsenicu da ga, u ime Vlade, supotpiše.

02-12-2020, 13:07

„Vlada Hercegovačko-neretvanske županije čini napore kako bi, unatoč teškoj gospodarskoj i financijskoj situaciji, do konca tekuće godine usvojila najbitnija županijska financijska dokumenta, kao što je to činila zadnjih pet godina,   odnosno svake godine svoga mandata. Suočeni s krizom koju je uzrokovala pandemija koronavirusa, te padom javnih prihoda, poduzimamo sve potrebne korake kako bi se osiguralo redovito financiranje svih obveza. Kada govorim o najbitnijim financijskim dokumentima, mislim na Dokument okvirnog Proračuna za razdoblje 2021. – 2023. godina, Proračun i Zakon o izvršenju Proračuna za sljedeću godinu, drugi rebalans Proračuna za ovu godinu, te financijske planove izvanproračunskih fondova koji do 12. prosinca trebaju dostaviti svoje prijedloge Vladi. Usvajanjem tih dokumenata završili bismo ovu tešku godinu obilježenu pandemijom, te osigurali sredstva za financiranje redovitih potreba, za zajedničke institucije u zdravstvu, kulturi, športu, medijima, sigurnosti i obrazovanju te za pomoć realnom sektoru-našem gospodarstvu. Uzimajući u obzir složenost našega sustava, donošenje tih dokumenata je zahtjevan proces koji dodatno usložnjava zdravstvena i gospodarska situacija koja se reflektira na sva područja društva, a poglavito na gospodarski i javni sektor. No, unatoč ozbiljnim teškoćama koje sam spomenuo i činjenici kako je nacrt Proračuna, predložen za sljedeću godinu, manji za cca. 17 milijuna KM, činimo sve što je u našoj moći kako bismo poduprli sve segmente života u HNŽ“ - kazao je dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ u izjavi za FENU nakon današnje sjednice Vlade na kojoj je razmatrano više značajnih županijskih financijskih dokumenata.      

02-12-2020, 10:17

Vlada HNŽ usvojila je, na 130. sjednici, ''Izvješće o implementiranju Projekta energetske učinkovitosti, kao i obnovi, izgradnji i rekonstruiranju javnih objekata u Hercegovačko-neretvanskoj županiji / kantonu (2015. – 2020.)'' te ga poslala Skupštini HNŽ na razmatranje.

Dokument Izvješća dostupan je u privitku. Vrijedi pogledati:

01-12-2020, 10:45

„Vlada Hercegovačko-neretvanske županije snažno je poduprla izradu nove Strategije razvitka Hercegovačko-neretvanske županije kojom će biti utvrđeni  ciljevi i prioriteti razvitka, način njihova ostvarivanja, financijski i institucijski okvir za implementiranje, monitoring, evaluiranje i izvješćivanje. Svjesna kako je  Strategija temeljni dokument za izradu sektorskih strategija, Dokumenta okvirnog proračuna, proračuna i programa javnih investiranja županija i dr., te sadrži prioritete prostornog razvitka županije i razvojne pravce relevantne za postupak integriranja Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, Vlada je, u suradnji s UNDP-em, poduzela potrebne korake i donijela odgovarajuće odluke koje predstavljaju preduvjet za izradu što kvalitetnijeg šestogodišnjeg strateškog okvira. Također, uzeli smo u obzir i to kako Strategija predstavlja podlogu za usklađivanje i izradu strategija razvitka jedinica lokalne samouprave“, kazao je dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ na sastanku na kojemu su predstavljene dosadašnje aktivnosti u svezi s izradom Strategije razvitka HNŽ za razdoblje 2021. – 2027. godina.

Prof. dr. Katerina Malić Bandur i prof. dr. Bahrija Umihanić, voditelji konzultantskih timova, Damir Jerković, Semir Suljagić i Martina Ćosić, predsjednik, zamjenik predsjednika i članica Županijskog odbora za razvitak, te Nasir Nalić, predstavnik UNDP-a govorili su o dosadašnjem tijeku izrade Strategije, podsjećajući kako u tom postupku sudjeluju institucije županije, jedinice lokalne samouprave i socio-ekonomski sudionici. Istaknuli su kako su, uz ostalo, utemeljene tematske grupe: Ekonomski razvitak i upravljanje razvitkom, Društveni razvitak i Održivi infrastrukturni i prostorni razvitak. Naglasili su kako je do sada urađen značajan dio posla što potvrđuje činjenica kako je finaliziran i jednoglasno usvojen Nacrt Strateške platforme. Trenutno su u tijeku javne konzultacije na taj Nacrt, te svi zainteresirani mogu uputiti svoje prijedloge kako bi se dobila što kvalitetnija nova Strategija razvitka.

Zajednički je ocijenjeno kako su strateški ciljevi HNŽ do 2027. godine: dinamičan ekonomski razvitak uz održivo korištenje resursa; podizanje kvaliteta i suvremenog razvitka društvenog sektora i upravljanje resursima i uslugama ekosustava sukladno postojećim kapacitetima okoliša, predstavljaju temelj čije ostvarenje jamči prosperitetniju i građanima za život ugodniju sredinu.

Također, istaknuti su strateški fokusi koji su bitno drugačiji od prethodno izrađene Strategije 2017. – 2020: digitalizacija; gospodarski razvitak poticanjem MSP, izvoz, razvitak poljoprivrede i turizma; razvitak suvremene, odgovorne i prosperitetne društvene zajednice; te očuvan okoliš, razvijeno kružno gospodarstvo, mobilnost.  

 

15-05-2018, 10:12

Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije danas je primio Ivana Klepića, europskog prvaka u teškoj kategoriji i Ivonu Ćavar, osvajačicu brončane medalje na nedavno održanom 53. Europskom prvenstvu u karateu u Novom Sadu. Predsjednik Herceg čestitao je reprezentativcima na postignutim rezultatima, istaknuvši kako ga, kao dugogodišnjeg športskog djelatnika, vesele uspjesi hercegovačkih športaša na međunarodnim natjecanjima. „Izuzetno mi je drago što su vaš trud i upornost još jednom nagrađeni najvišim odličjima. Športaši, kao što ste vi, na najbolji mogući način predstavljaju Hercegovačko-neretvansku županiju. Stoga Vlada, sukladno mogućnostima, podupire i podupirat će vaš rad, ali i rad drugih športaša i športskih klubova u HNŽ“, kazao je predsjednik Herceg. „ Jako sam ponosan na sebe zbog činjenice da je ovo moje prvo Europsko prvenstvo. Posebno mi je drago da sam obradovao meni bliske ljude, ali i one koje nisam nikada upoznao. Planiram nastaviti s radom i nadam se kako ću i u budućnosti moći opet obradovati i bližnje i javnost u BiH koja voli i prati šport. Moj krajnji cilj su Olimpijske igre u Tokiju 2020. godine“, kazao je europski prvak Klepić. „Prezadovoljna sam ostvarenim rezultatom. Polovicu sezone sam posvetila ostvarenju europske medalje i evo uspjela sam u tomu“, kazala je brončana Ćavar. Miroslav Klepić, trener Sveučilišnog karate kluba „Neretva“ i Zdenko Klepić, predsjednik Karate saveza BiH, upoznali su predsjednika Hercega s radom, aktivnostima i planovima Kluba i Karate saveza.

07-05-2018, 11:15

Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije uputio je čestitku Hrvatskom športskom klubu ''Zrinjski'' na osvajanju titule nogometnog prvaka Bosne i Hercegovine, u kojoj stoji:

Hrvatski športski klub ''Zrinjski'' na najljepši način ispisuje nogometnu povijest Bosne i Hercegovine.

Pobjedom nad ''Širokim Brijegom'' treći puta uzastopce osvojili ste titulu prvaka Bosne i Hercegovine, što dosad nije uspjelo niti jednom drugom klubu.

Stoga, svim nogometašima, Stručnom stožeru na čelu s Blažom Sliškovićem, Upravi i navijačima HŠK ''Zrinjski'', osobno i u ime Vlade Hercegovačko – neretvanske županije, od svega srca čestitam!

Osvajanjem još jednoga naslova prvaka, šestog u ''Premijer ligi Bosne i Hercegovine'', iznova ste potvrdili kako se predanim radom, odricanjem i vjerom u sebe postižu vrhunski rezultati.
Zbog svega toga i jeste najbolja momčad u državi!

U očekivanju da i u europskim natjecanjima koja su pred vama dostojanstveno i uspješno zastupate svoj grad Mostar, Hercegovačko – neretvansku županiju i BiH - želim Vam puni uspjeh, te obilje športske sreće i svakoga dobra.

25-04-2018, 09:23

Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona jučer je prisustvovao otvaranju novoizgrađenog objekta Carinske ispostave Aerodroma Mostar, kojega su svečano otvorili  Dragan Čović, član Predsjedništva BiH, Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH i Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje.

Izgradnja nove moderne zgrade završena je za manje od osam mjeseci od početka radova, a ukupna investicija iznosila je 1,7 miliona KM.

Nova zgrada Carinske ispostave urađena je prema svim savremenim standardima za izgradnju objekata ovakvog tipa. U novosagrađenom objektu bit će smještena carinska služba Uprave za indirektno oporezivanje i službenici Granične policije BiH.