Opće Informacije

Hercegovačko-neretvanska županija prostire se na oko 4.500 četvornih kilometara, od Makljena do Ivan-sedla na sjeveru te do Ivanjice iznad Dubrovnika na jugu.
Županija je organizirana u osam gradova i općina: Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Mostar, Neum, Prozor-Rama, Ravno i Stolac. Na tim prostorima živi oko 270.000 stanovnika.
Posebnost područja HNŽ je u njenoj planinskoj, nizinskoj, primorskoj i kontinentalnoj raznolikosti koju povezuje jedinstvena ljepota teritorija oblikovanog kroz slikovite proplanke i brda, nizinsko područje uz rijeku Neretvu, zajedno s njenim pritocima  (Ramom, Trebižatom, Krupom, Bregavom), primorski pojas i Jadransko more.
U središnjem dijelu Županije nalazi se grad Mostar, koji se prostire na 1.227 četvornih kilometara, a predstavlja političko, gospodarsko, znanstveno i kulturno središte cijele regije. Smješten je podno obronaka planina Veleža, Huma i Čabulje, u dolini rijeke Neretve, na nadmorskoj visini 60-80 metara.
Mostar je stoljećima na raskrižju različitih civilizacija od kojih je svaka u grad utkala dio svoje posebnosti. Od mora je udaljen 60 km, a u njemu i njegovoj neposrednoj blizini nalaze se poznati kulturno-povijesni spomenici od kojih je najpoznatiji stari dio grada u kojem je lociran i od strane UNESCO-a zaštićen spomenik kulture, Stari most.
Grad posjeduje cjelovitu prostornu infrastrukturu, cestovni i željeznički promet koji se kreće od sjevera prema jugu te modernu zračnu luku. On je i gospodarsko središte cijele Hercegovine. U novijoj povijesti najznačajniji gospodarski subjekt u mostarskoj regiji je poduzeće Aluminij, koji sustavno napreduje u svojoj proizvodnji.

Od 1981. godine Međugorje je postalo značajno hodočasničko mjesto koje okuplja katolike i pripadnike ostalih vjerskih skupina iz cijelog svijeta. Prateći zanimanje hodočasnika za posjećivanje Međugorja izgrađuju su i veliki turistički sadržaji koji odgovaraju potrebama suvremenog čovjeka.
Sjeverno područje Županije, općine Prozor-Rama, Konjic i Jablanica, prostire se na 1948 četvornih kilometara s nadmorskom visinom od 200 do 1.500 metara. Ovo područje bogato je poljoprivrednim zemljištem (73.791 ha) od čega se čak 81% nalazi pod livadama i pašnjacima.
Ovaj kraj raspolaže i s dvije hidro-akumulacije - Ramsko i Jablaničko jezero, a kroz njega protječu Rama, Doljanka, Krupić i druge rječice, što predstavlja ogroman vodeni kapacitet koji se za sada samo djelomično koristi za uzgoj konzumne ribe.
Južni dio Županije obuhvaća općine Čapljina, Čitluk, Stolac, Ravno i Neum, a prostire se na površini od 1648 četvornih kilometara. Ovaj je dio Županije posebno pogodan za uzgoj zdrave hrane, jer svojim prirodnim bogatstvima i omogućuje razvitak takve djelatnosti, danas vrlo tražene u svijetu.
Posebno je, i nadaleko poznato, vino koje se proizvodi na škrtim poljima mediteranskog krša. Prema drevnim zapisima prvi spomen hercegovačkog vina nađen je u srednjem vijeku u čitlučkoj povelji bosanskog kralja Tvrtka, izdanoj 1354. godine. Francuski i mletački putopisci 16. i 17. stoljeća također pišu o skupim, ali dobrim vinima s Neretve.
Danas je na ovom području registrirano 40 vinarija koje se na tržištu uglavnom pojavljuju s tri proizvoda: bijelo vino - žilavka, crno vino - blatina i rakija - loza.
Hercegovačko-neretvanska županija ima dva parka prirode čuvena po svojoj ljepoti: Hutovo blato i Blidinje.
U sastav Hutova blata ulaze četiri jezera: Deransko, Jelinsko, Svitavsko i Škrkino koje povezuje rijeka Krupa. Krupa je jedina rijeka na svijetu koja teče dvosmjerno. U netaknutoj prirodi živi oko 240 vrsta ptica zajedno s drugom krupnom i sitnom divljači.
U sjevernom području Županije nalazi se Park prirode Blidinje čija površina iznosi 600 četvornih kilometara. Proteže se na području tri županije: Hercegovačko-neretvanske, Zapadno-hercegovačke i Hercegbosanske, a poznat je po endemskim vrstama šumskog drveća i cvijeća..
Neum je jedini bosansko-hercegovački izlaz na more sa 24 km uređene morske obale i turistički je grad s velikim kapacitetima u hotelskom i privatnom smještaju.

Hrvatski