18-05-2022, 14:05

Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg sudjelovao je na današnjoj svečanosti otvorenja tvornice keksa i vafla "Lasta" Čapljina.

„Zadovoljstvo mi je biti ovdje i svjedočiti ovom važnom trenutku, kao prvi čovjek Vlade HNŽ-a koja je snažno opredijeljena snaženju gospodarskoga rasta kroz privlačenje investicija, jačanje konkurentnosti domaćega gospodarstva i otvaranje radnih mjesta koja jamče ostanak naših mladih“, kazao je predsjednik Herceg u prigodi otvorenja tvornice te dodao da je otvaranje čapljinske ''Laste'', nekadašnjeg gospodarskog diva, osim novoga ruha, novoga zamaha i novih radnih mjesta vitalan iskorak u jačanju gospodarstva cijele naše županije, ali i cijele regije. 

Predsjednik Herceg čestitao je i zahvalio gosp. Petru Ćorluki, vlasniku tvornice, njegovim suradnicima, ali i gradonačelniku Grada Čapljine dr. Smiljanu Vidiću jer su ogromnim trudom i nesebičnim zalaganjem podigli ''Lastu'' iz pepela i danas stvorili nove vrijednosti, pomogli dati novi zamah kotaču napretka, te dali obol i nastojanjima županijske vlade da zadrži mlade obitelji na ovim prostorima.

„Vlada HNŽ-a svjesna je izazova i poteškoća s kojima se naši gospodarstvenici suočavaju i nose te kontinuirano poduzima mjere kako bi unaprijedila naše poslovno okruženje i omogućila lakše investiranje bez kojeg nema boljitka niti sigurne sutrašnjice. Zato će ljudi poput gospode Ćorluke i Vidića, ali i projekti poput ''Laste'', u meni osobno i u Vladi HNŽ-a uvijek imati partnera i prijatelja, spremnog učiniti maksimum za dobrobit svih žitelja naše županije.“, zaključio je predsjednik Herceg. 

Gospodin Petar Ćorluka, vlasnik Violete i tvornice keksa i vafla ''Lasta'' Čapljina istaknuo je da je završen proces preuzimanja ''Laste'' te kako je za obnovu i osposobljavanje proizvodnje po standardima koje zahtjeva Europska unija planirano u tvornicu uložiti 20.000.000,00 KM.

„Najvažnije je da Lasta povrati onaj brend koji je imala. U proizvodnju će se uložiti maksimalan trud i sredstva da dobijemo vrhunske proizvode. Uposlit ćemo znatan broj osoba i svakako nam je u cilju angažirati lokalno stanovništvo koje zna i želi raditi“, kazao je Čorluka dodavši i to da je uspostavljena suradnja partnerskih tvrtki, Ferero Roche, Barilla koje će nam svakako pomoći sa svojim znanjem i iskustvom.

„Siguran sam u to da će Čapljina uskoro mirisati po mirisu najboljeg keksa poznatog u široj regiji“, zaključio je Ćorluka.

Dr. Smiljan Vidić, gradonačelnik Grada Čapljine kazao je kako smo prije par godina svjedočili gašenju Laste i kako je lokalna vlast puno toga napravila da se ti ljudi zbrinu.

 „Kao Čapljinac i kao gradonačelnik veselim se će što priča s ''Lastom'' pozitivno završiti. Danas imamo prigodu nazočiti otvorenim vratima obnovljenog i moderniziranog  giganta gospodarstva naše regije. Ne samo što će ovaj projekt znatno poboljšati naše gospodarstvo nego će i ljude zaustaviti od odlaska iz naše zemlje. Otvaranjem ''Laste'' nije otvorena samo tvornica vafla i keksa nego puno više od toga“ zaključio je gradonačelnik Vidić.

18-05-2022, 13:40

Uprava za prognanike i izbjeglice Hercegovačko – neretvanske županije objavila je Javni poziv raseljenim osobama i povratnicima za podnošenje zahtjeva za dodjelu donacija u građevinskom materijalu (''male donacije'').

Javni poziv i prijavni obrazac možete preuzeti u privitku.

16-05-2022, 14:56

Vlada Brčko distrikta BiH obavijestila je Vladu Hercegovačko-neretvanske županije o tomu kako je, dana 27. travnja 2022. godine, donijela Odluku o izdvajanju 100.000,00 KM novčanih sredstava u svrhu pomoći HNŽ-u zbog nastalih šteta prouzročenih potresom. Vlada HNŽ-a, koja je i sama uvijek nastojala pomoći prijateljskim prostorima koji nastradaju uslijed prirodnih ili drugih nepogoda, iskazuje javnu zahvalnost Vladi Brčko distrikta BiH zbog ove humane geste.

Podsjećamo, nakon što su stečeni svi zakonski preduvjeti, odnosno nakon što su dvije jedinice lokalne samouprave, Grad Stolac i Grad Čapljina, proglasile stanje prirodne nepogode, dana 11. svibnja isto je, na prijedlog Županijskoga stožera civilne zaštite, službenom odlukom učinila i Vlada HNŽ-a, proglasivši tako stanje prirodne nepogode na području cijele Županije, uslijed djelovanja potresa. Ujedno, zaduženo je Povjerenstvo za procjenu šteta koje nastanu na materijalnim i drugim dobrima izazvanim djelovanjem prirodnih i drugih nepogoda da, u suradnji s mjerodavnim povjerenstvima za procjenu šteta jedinica lokalne samouprave, izvrši procjenu s ciljem predlaganja pružanja pomoći za saniranje nastalih šteta. Vlada je zadužila Upravu za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ-a da kontinuirano prati stanje na terenu s ciljem ispunjavanja propisanih uvjeta za dodjelu pomoći u saniranju šteta.

Predstavnici nekoliko resornih ministarstava, na čelu s predsjednikom Vlade dr. sc. Nevenkom Hercegom, ranije su i obišli potresom pogođena područja.

13-05-2022, 13:28

Na lokalnoj završnoj konferenciji MED projekta Prijenos integralnoga upravljanja obalnim područjem za održivi turizam - COASTING PLUS danas su u Neumu dr.sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i  Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije potpisali Memorandum o razumijevanju „Obalno integrirano upravljanje za održivi turizam“.

Također, predsjednik Herceg potpisao je Sporazum o suradnji s dionicima koji su sudjelovali u realiziranju projekta: Donkom Jovićem, ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, Nikolom Zovkom, ravnateljem Parka prirode Hutovo blato, Damirom Mrđenom, ravnateljem Agencije za vodno područje Jadranskoga mora, prof. dr. Marinom Ćorlukom, dekanom Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, Draganom Jurkovićem, načelnikom Neuma i dr. Smiljanom Vidićem, gradonačelnikom Čapljine.

U pozdravnom govoru nazočnima, predsjednik Herceg istaknuo je zadovoljstvo zbog uspješnog realiziranja projekta COASTING PLUS, te zahvalio svima koji su pridonijeli provedbi zacrtanih aktivnosti, osobito predstavnicima Dubrovačko-neretvanske županije i razvojne agencije DUNEA.

„Mogao bih dugo govoriti o svim onim projektima na kojima je osvjedočena uspješna, istinski živa, prijateljska i profesionalna suradnja naše dvije županije koja nadilazi i naše administrativne granice. Uzet ću sebi za pravo kazati kako je puno lakše biti produktivan i učinkovit kada surađuješ s prijateljima, s dobronamjernim ljudima. Kao kolega, i u ovoj ću prigodi pozdraviti istaknuto liderstvo župana Nikole, kako u uspješnomu razvojnom putu Dubrovačko-neretvanske županije, tako i njegovih iskoraka kada je riječ o prekograničnoj suradnji, osobito u djelovanju Jadransko-jonske euroregije kojoj zajednički pripadamo“, kazao je predsjednik Herceg dodavši i to kako je prijateljstvo i suradnja dviju županija potvrđeno današnjim potpisivanjem Memoranduma.

Istaknuo je da je uloga COASTING PLUS-a značajna kako u razvitku suradnje s projektnim partnerima iz zemalja Europske unije, tako i u učvršćivanju interne suradnje unutar županije između parkova prirode, znanstvene zajednice, lokalne i županijske vlasti te institucija na drugim razinama. U tom kontekstu, zahvalio je dionicima iz HNŽ-a koji su dali značajan doprinos uspješnoj provedbi projekta.

 „Za Vladu HNŽ, pozitivni učinci uključenosti u projekt COASTING PLUS daleko su veći od onih formalno sadržanih u samomu projektu. Naime, održivi razvitak turizma, uz zaštitu okoliša, jedan je od najbitnijih ciljeva sadržanih u multisektorskoj integriranoj Strategiji razvitka HNŽ-a za razdoblje 2021. – 2027. godine, kao i nedavno usvojenoj Strategiji ruralnoga razvitka za isto razdoblje, koje su, uz ostale strateške dokumente koje imamo, dobra podloga za snažnije sudjelovanje u programima i projektima EU-a. Ne želimo stati na tomu, odnosno cilj nam je još snažnije poticati sva tijela županijske uprave da se još intenzivnije  uključuju u europske projekte, promovirajući ujedno naše gospodarske, kulturne, prirodne i druge resurse“ zaključio je predsjednik Herceg.

Sudionicima konferencije obratili su se, također, župan Dobroslavić, načelnik Jurković i Melanija Milić, ravnateljica Razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije (DUNEA), a o projektnim aktivnostima govorile su dr. sc. Svjetlana Stanić Koštroman s Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru i Antonija Odak iz Agencije DUNEA.

Inače, u projektu COASTING PLUS, uz HNŽ, sudjeluju partneri iz Španjolske, Hrvatske, Grčke i Italije, a usmjeren je na poticanje koordinacije među ključnim dionicima u svrhu unaprjeđenja razvitka održivoga i odgovornog obalnog turizma i zaštite okoliša na mediteranskom području. Jedan od najbitnijih ciljeva projekta jest prenošenje COASTING metodologije na lokalnu razinu.

U provedbi projekta za HNŽ je od velike važnosti bila suradnja s Agencijom DUNEA koja je, u koordinaciji s vodećim partnerom – Savezom gradova i općina Andaluzije iz Španjolske, iskoristila iskustvo stečeno u završenom projektu COASTING kao i drugim EU projektima, te HNŽ-u prenijela znanje o metodologiji integralnoga upravljanja obalom za održivi turizam.

11-05-2022, 15:54

Na današnjoj, 174. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanske županije je, na prijedlog Županijskog stožera civilne zaštite, donijela Odluku o proglašenju stanja prirodne nepogode na području HNŽ nastale uslijed djelovanja potresa. Istaknuto je kako su dvije jedinice lokalne samouprave Stolac i Čapljina proglasile stanje prirodne nepogode, čime su se stekli zakonski uvjeti za proglašenje stanja prirodne nepogode na području Županije. Ujedno, zaduženo je Povjerenstvo za procjenu šteta koje nastanu na materijalnim i drugim dobrima izazvanim djelovanjem prirodnih i drugih nepogoda da, u suradnji s nadležnim povjerenstvima za procjenu šteta jedinica lokalne samouprave, izvrši procjenu s ciljem predlaganja pružanja pomoći za saniranje nastalih šteta. Također, zadužena je Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo da kontinuirano prati stanje na terenu s ciljem ispunjavanja propisanih uvjeta za dodjelu pomoći u saniranju šteta.

Usvojeno je i Izvješće o radu Županijskog stožera civilne zaštite, te Izvješće o prikupljanju i korištenju sredstava ostvarenih na temelju posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda za proteklu godinu.

Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, usvojen je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slatkovodnom ribarstvu HNŽ koji će biti upućen u daljnju skupštinsku proceduru.

Vlada je prihvatila Informaciju Ministarstva unutarnjih poslova HNŽ o stanju objekta-zgrade Policijske postaje Prozor-Rama i potrebe izgradnje nove zgrade. Resorni ministar Slađan Bevanda istaknuo je kako je objekt Policijske postaje Prozor-Rama izgrađen krajem četrdesetih godina prošlog stoljeća te je više puta popravljan za što su utrošena značajna sredstva, ali se funkcionalnost i kvaliteta objekta nisu bitno popravili. Tijekom rasprave iskazana je neupitna spremnost MUP-a i Vlade da se pristupi izgradnji novoga objekta, te je zadužen resorni ministar da s općinskim načelnikom obavi potrebne razgovore s ciljem postizanja dogovora o načinu i modalitetima realiziranja ovog iznimno značajnog i financijski zahtjevnog projekta.

Nastavljajući aktivnosti na jačanju gospodarskog razvitka HNŽ, Vlada je usvojila odluke o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za četiri elektroenergetska objekta smještena na području Grada Čapljine i Grada Stoca. Također, usvojene su i odluke o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije fotonaponskih elektrana smještenih na području Grada Stoca.

Na prijedlog Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ Vlada je usvojila Odluku kojom se izdvaja 220.000,00 KM za rekonstrukciju športske dvorane u OŠ  „Bijelo Polje“.

Usvojena je i Odluka o izdvajanju 121.000,00 KM za OŠ Ivana Gundulića i Treću OŠ u Mostaru. Istaknuto je kako je 100.000,00 KM namijenjeno za rekonstrukciju Područnog odjela OŠ Ivana Gundulića u Vojnu, a 21.000,00 KM za obnovu školske dvorane u Područnom odjelu Treće OŠ u Pologu.

S ciljem snažnije potpore socijalno ugroženim kategorijama stanovništva, a s obzirom na poskupljenje troškova života, Vlada je donijela odluku kojom se povećava visina stalne novčane pomoći za jednočlano kućanstvo. U tekućoj godini za ovu namjenu izdvojit će se više od 500.000,00 KM.

Na danas održanoj sjednici, Vlada je razmotrila i prihvatila Informaciju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ o stanju u veterinarstvu za 2021. godinu i Informaciju o stanju zaraznih bolesti u HNŽ.

Uz niz drugih odluka, zaključaka i rješenja usvojeni su Izvješće o izvršenju Financijskog plana i Izvješće o ostvarenju Programa rada Fonda za zaštitu okoliša HNŽ za 2021. godinu.

29-05-2020, 11:29

Smatram kako je ovo što se jučer na Skupštini HNŽ dogodilo neočekivano, ali iznad svega neodgovorno, s obzirom na ukupno stanje u kojem se nalazimo! Naime, u trenutku kada je gospodarstvo na koljenima i kada se od nas očekuje da konkretnim mjerama pomognemo spasiti radna mjesta, pozivati se na vitalni nacionalni interes oko Zakona koji je isključivo tehničke naravi očigledno ima neku drugu dimenziju.

Žalosti činjenica da se na ovaj način, bez ikakvoga valjanog razloga, dovodi u pitanje ogroman napor uložen u izradu ''korona zakona'' i u Izmjene i dopune Proračuna za 2020. godinu. Podsjetit ću na to kako je, zbog svih specifičnosti ove županije, trebalo nešto više vremena da konačno dobijemo ''korona zakon'' i sada kada se čeka na njegovu primjenu – što je od istinske vitalne važnosti za naše gospodarstvo – Klub bošnjačkih zastupnika, pozivanjem na vitalni nacionalni interes, zapravo produljuje agoniju naših poduzetnika i njihovih zaposlenika.

Kao predsjednik Vlade, očekujem da prevlada razum i da se osobne sujete ostave po strani jer imamo odgovornost i obvezu pred našim građanima i moramo iznaći rješenje i nastaviti započete procese! Alternative nema!

http://www.fena.ba/article/1157365/herceg-zbog-tehnikalija-produljuje-se-agonija-nasih-poduzetnika

19-05-2020, 12:03

Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, u razgovoru za radio Mostarska panorama govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Proračuna HNŽ-a.

U privitku je cjelovit intervju:

14-05-2020, 14:20

Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, u razgovoru za Radio FBiH govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Proračuna HNŽ-a.

U privitku je cjelovit intervju:

08-05-2020, 09:16

Držim kako ugostiteljstvo, kao jednu od grana našega gospodarstva koja okuplja izniman broj zaposlenih i koja je pretrpjela značajne štete zbog protuepidemijskih mjera koje su morale biti na snazi, više ne smijemo izlagati drastičnoj represiji, odnosno kako je vrijeme za prve korake u smjeru relaksacije mjera. Ne vidim valjan razlog da oni ugostiteljski objekti koji imaju vanjske prostore, tzv. bašte, ne mogu odmah otpočeti s radom i vjerujem kako će takva odluka u HNŽ-u biti usvojena u sljedećih par dana, izjavio je predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg. 

Kako kaže, o tome se intenzivno razgovara na redovitim koordinacijama i struka nema posebnih protivljenja, poglavito jer su epidemijski pokazatelji već nekoliko dana jako povoljni.

-Naravno, podrazumijeva se poštivanje epidemioloških uputa i mjera koje su na snazi – izjavio je Herceg, dodavši kako ne očekuje da Županijski stožer slijepo slijedi sva promišljanja s federalne razine koja su, procijenio je, prečesto bila neprovediva u praksi i u nesuglasju sa stvarnim životnim potrebama građana.

U HNŽ-u su turizam i ugostiteljstvo posebno vitalni gospodarski sektori i kako navodi Herceg, nema smisla ući u treći mjesec s ovim restrikcijama, kada se opće epidemiološko stanje stabiliziralo.

-Ne držim realnim čekati kraj svibnja za otvaranje kafića i restorana. Da HNŽ nije prva reagirala, čini mi se kako Federalni stožer još uvijek ne bi dopustio rad malim obrtnicima i zanatlijama, a već su sada podaci o štetnim posljedicama restrikcija krajnje uznemirujući. Naravno, dok je prijetnja bila takva da se drukčije nije moglo nismo imali izbora, ali sada treba sagledati širu sliku i, kao i onda, opet povući ispravne i hrabre poteze, sukladno odgovornosti koju vlast mora nositi – ističe prvi čovjek izvršne vlasti HNŽ-a.

Mišljenja je kako, u skladu s kretanjima na terenu, struka treba dati jasne smjernice i za otvaranje autoškola, tržnih središta i drugih ugostiteljsko-uslužnih i trgovačkih djelatnosti koje su još uvijek pod mjerama potpune zabrane rada. Herceg očekuje i skorašnju odluku o otvaranju vrtića i drugih ustanova za predškolski uzrast, uz precizne preporuke i smjernice epidemiologa, ali ipak ističe kako bi bilo pametnije školsku i akademsku godinu privesti kraju sustavom online nastave, a u međuvremenu se detaljno pripremiti za kvalitetan početak sljedeće školske i akademske godine. U tom očekuje potpuni suport resornog ministarstva, županijskih zavoda za školstvo, školskih i sveučilišnih administracija, sindikalnih organizacija u prosvjeti…

- Podnijeli smo prvi udar i stekli bitna iskustva, a sada se moramo naučiti suživotu s koronom odnosno svemu onom što ćemo morati prisvojiti kao ''normalno'' dok znanstvenici ne pronađu lijek ili cjepivo. Mislim, naravno, na socijalnu distancu i uporabu zaštitne opreme. Život moramo polako vraćati u normalne tijekove. U slučaju možebitnoga pogoršanja ili drugoga vala pandemije, ne očekujem više mjere potpune blokade života na razini cijele države, nego primjenu ovih stečenih iskustava za odgovarajuće poteze na prostorima na kojima se problem pojavi. Dakle, govorim o fokusiranju na lokalna žarišta, ako bi do njih došlo. Za sve ovo treba razraditi jasne državne strategije i opremiti se svime onim što nam sutra može sačuvati zdravlje i živote, uz preporuke naših znanstvenika, epidemiologa, infektologa i drugoga stručnog kadra – poručio je Herceg.

04-05-2020, 10:49

Teret ublažavanja posljedica gospodarske krize prouzročene pandemijom koronavirusa u Federaciji BiH mora biti ravnomjernije raspoređen na sve razine vlasti - od federalne do lokalne.
Ne smije se dopustiti da taj teret bude većinski prebačen na proračune županije, gradova i općina, smatra dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.

On ističe kako se predloženim Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica nastalih uslijed globalne pandemije koronavirusa, želi ozakoniti obveza Federacije da preuzme subvencioniranje  samo doprinosa u fondove obveznih osiguranja u iznosu od 245 KM, poslodavac 19 KM poreza na dohodak i posebnih naknada, dok bi županije i jedinice lokalne samouprave trebale na sebe preuzeti iznos od čak 470 KM za neto plaće. 

 - Na godišnjoj razini realno je očekivati  smanjenje proračunskih prihoda u HNŽ za više od 20 posto, odnosno više od 40 milijuna KM i to bez ukalkuliranih  učinaka federalnoga tzv. koronazakona. Ukoliko se usvoje neka od predloženih rješenja u svezi sa zakonima o dobiti i dohotku, zakonima koji su od značaja za proračunske prihode županija,  to proračunsko smanjenje u našoj županiji premašilo bi 60 milijuna KM. Ako se zna da HNŽ izravno ili neizravno financira desetak tisuća plaća te brojne institucije u zdravstvu, prosvjeti, znanosti, športu, kulturi - jasno je s kojim bi se sve poteškoćama mogli suočiti ukoliko na federalnoj razini prođu zakonska rješenja poput tog „famoznog“ koronazakona, naglašava predsjednik Herceg ističući, također, kako se od početka krize zalaže za sustavne, koordinirane i harmonizirane mjere, a ne za, kako kaže, jeftine populističke poteze poput smanjenja plaća.

 Kako navodi, samo konkretne, usuglašene i provedive mjere  s realno raspodijeljenim teretom na sve tri razine vlasti mogu polučiti željene rezultate, a to je spas radnih mjesta i oporavak ugroženih grana našega gospodarstva, onih koje su pretrpjele izravne posljedice mjera koje su morale biti donesene u ovoj borbi za spas zdravlja ljudi i zajednice.

 - Stoga pozivam federalnu razinu vlasti i sve one koji sudjeluju u pripravi i donošenju zakonskih rješenja da uvaže naše opravdane primjedbe i omoguće županijama nadvladavanje ove krize - zaključuje predsjednik Herceg.