Danas je održan drugi sastanak pregovaračkih timova Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i sindikata zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u. Odmah na početku zaključeno je kako je, zapravo, otprilike 90 posto točaka koje se reguliraju kolektivnim ugovorom usuglašeno te kako je ostalo nekoliko otvorenih pitanja o kojima se nastavlja pregovarati. Na tomu tragu, Vlada je i danas ponovila ponudu koju je iznijela na prvomu sastanku, održanom 27. studenog.

Ponuda Vlade podrazumijeva povećanje izdvajanja za zaposlenike u zdravstvu u iznosu od 27 milijuna KM za vrijeme trajanja novoga kolektivnog ugovora, što je godišnje povećanje od 13,5 milijuna KM u odnosu na postojeće stanje.

Vlada je precizno predložila povećanje satnice svim zaposlenicima u zdravstvu s postojećih 2,94 na 3,1, s tim da je ponudila posebno povećanje koeficijenata medicinskim sestrama sa srednjom stručnom spremom s trenutačnih 2,85 na 3,0 što je porast od 11 % na postojeća primanja, kako bi ublažila razliku između sestara i NK / KV nemedicinskoga osoblja koja je nastala povećanjem minimalne plaće. Taj prijedlog Vlade ponukan je činjenicom da su upravo medicinske sestre jedna od najbitnijih karika u zdravstvenomu sustavu i posebno opterećena kategorija te zavrjeđuju i adekvatnije vrjednovanje njihova rada. Činjenica je da upravo ta kategorija čini čak 50 posto ukupnoga broja zaposlenika u zdravstvu.

Treba razjasniti kako povećanje stanice svim zaposlenicima u zdravstvu iznosu 20 milijuna KM u dvogodišnjemu razdoblju, a prijedlog Vlade za poseban porast primanja medicinskim sestrama težak je preostalih 7 milijuna KM.

Kada je u pitanju prijedlog koji se odnosi na medicinske sestre, Vlada je sindikatima ostavila mogućnost da, ukoliko žele drukčiju raspodjelu predmetnih 7 milijuna KM, samostalno predlože drukčiji model već na sljedećemu sastanku pregovaračkih timova.

Ponudu koju je Vlada iznijela na prvomu sastanku, a danas ponovila, sindikalnomu će pregovaračkom timu, na njihovo traženje, dostaviti i u pisanomu obliku, očekujući brz i konstruktivan odgovor. Vlada ovom ponudom potvrđuje kako je neupitno opredijeljena poboljšati materijalni status zaposlenika u zdravstvu i regulirati ga što je moguće brže, na zadovoljstvo svih zainteresiranih strana, tako i pacijenta koji posebno trpe zbog trenutačnoga stanja.

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač susrela se danas, u zgradi Vlade, s posebnim predstavnikom Europske unije u BiH veleposlanikom Luigijem Sorecom i veleposlanicima pet država članica EU-a: veleposlanicom Češke NJ.E. Janom K. Lolić Šindelkovom, veleposlanikom Irske Nj.E. Adrianom Farrellom, veleposlanicom Italije NJ.E. Sarah Eti Castellani, veleposlanikom Slovenije NJ.E. Damijanom Sedarom i veleposlanicom Švedske Helenom Lagerlöf.

Premda je sastanak, kao prvi susret predsjednice Buhač s veleposlanikom Sorecom, imao nastupni karakter, otvoreno je nekoliko bitnih tema, s naglaskom na euroatlantski put BiH i usvajanje Reformske agende odnosno ulogu županija u tomu procesu. Predsjednica je veleposlanike izvijestila o najbitnijim postignućima Vlade HNŽ-a kroz proteklo dvogodišnje razdoblje, posebno im zahvalivši na potpori koju su njihove zemlje, zajedno s Republikom Hrvatskom, pružile HNŽ-u u ključnim trenucima žurnoga odgovora na tragičnu prirodnu nepogodu koja je lani pogodila Konjic, Jablanicu i sjeverni prostor Mostara. Ocijenila je kako je susret bio prigodom još jednom potvrditi nedvojbenu opredijeljenost županijske izvršne vlasti da, u sklopu svojih mjerodavnosti, aktivno sudjeluje i pruži punu potporu europskomu putu BiH.

- Taj put nema alternativu, ali mora biti zasnovan na načelima zaštite ustavima utvrđenih mjerodavnosti svake od razina vlasti. Na svima nama je odgovornost ne propustiti prigodu koja nam se ukazala odlukom o otvaranju pregovora. Svi uključeni u te procese dijelimo odgovornost da, kroz dijalog, konsenzus i poštivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda, dajemo puni doprinos našemu putu ka pridruživanju obitelji europskih zemalja – komentirala je Buhač, dodavši kako su dio razgovora posvetili iznimnim vijestima o službenomu odobravanju Reformske agende BiH, čime je potvrđeno da dokument koji je dostavilo Vijeće ministara ispunjava ključne preduvjete, a što otvara mogućnost korištenja više od 950 milijuna eura koji su namijenjeni za reforme i rast.

- Ta ćemo sredstva moći koristiti isključivo ako uspješno provodimo reformske mjere koje podrazumijevaju temeljne političke promjene, jačanje institucija, kao i socio-gospodarske reforme uz kontinuiranu suradnju s Europskom komisijom. Ono što zabrinjava jest činjenica da je, prema posljednjemu izvješću Europske komisije o proširenju, BiH nažalost u skupini zemalja koje nisu napravile ozbiljan korak na putu prema EU. Zato ponavljam kako je na svima nama odgovornost naše obveze shvatiti krajnje ozbiljno i posvećeno raditi na njihovu ispunjavanju, ulažući svoj maksimum, svatko unutar svojega djelokruga i svoje razine vlasti.  Svjesna sam, a to je potvrđeno i danas, da u Izaslanstvu Europske unije u BiH i veleposlanicima naših prijateljskih zemalja imamo snažne partnere posvećene pružanju pune potpore BiH i narodima u njoj za što brži ulazak u europsku obitelj, gdje je ovoj državi prirodno mjesto – snažna je poruka predsjednice Vlade HNŽ-a.

U obraćanju novinarima, veleposlanik Soreca istaknuo je kako je s predsjednicom Vlade imao konstruktivan sastanak na kojemu je razgovarano o nizu tema koje su bitne ne samo za građane HNŽ-a nego i šire. Također, bilo je govora o ulozi županija u svezi s procesom integriranja u kojemu sve razine vlasti imaju svoju ulogu, ali kako je u tomu procesu, kada pregovori budu i službeno otvoreni, više od 70 % poslova na nižim razinama vlasti. Kazao je kako Europska unija i sve njezine članice nastavljaju pružati neupitnu potporu ne samo ovoj županiji nego i svim drugim županijama, kao i entitetima i BiH u cijelosti na njezinu ubrzanom putu ka Europskoj uniji. Posebna tema razgovora bila je Reformska agenda koju je protekli tjedan odobrila Europska komisija, a koja predstavlja jedan ključan alat i županijama za provedbu potrebnih preustroja s ciljem dobrobiti za sve građane. Pozdravio je i napore Vlade na polju digitalizacije javne uprave, reforme obrazovanja i zelene tranzicije, dodavši kako na tomu putu EU može puno pomoći, ne samo financijski nego i politički. Razgovarano je i o društvenoj koheziji i snažnijoj suradnji županija, osobito u smislu nastavka pomoći područjima nastradalim od poplava, istaknuvši kako je EU već pružila značajnu potporu svim nastradalim područjima. Najavio je dodatna sredstva u iznosu od 46 milijuna eura koja će biti osigurana iz Fonda solidarnosti. Soreca je izrazio nadu kako će njihovu konkretnu primjenu na terenu vidjeti u što skorijemu roku.