Službena stranica Vlade HNŽ/K
Na otoku Korčuli održana je, na poziv voditeljice Službe civilne zaštite Dubrovnika Ane Miličić, dvodnevna međunarodna međuresorna radionica i terenska vježba na temu postupanja s kulturnom baštinom u slučaju izvanrednih zbivanja. Cilj je bio unaprijediti sposobnosti sustava civilne zaštite i vatrogastva za reagiranje u kriznim stanjima, požarima, poplavama i potresima koji mogu ugroziti povijesne spomenike i umjetnine, tako i one od neprocjenjive vrijednosti koje smo civilizacijski dužni čuvati i za buduće naraštaje.
Radionica je okupila gotovo četrdeset sudionika, pripadnika civilne zaštite, vatrogastva, HGSS-a i drugi srodnih organizacija i postrojbi za žurna reagiranja. U radu su sudjelovali i predstavnici Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanske županije, i to v.d. ravnatelja Eugen Ćubela, voditelj Operativnoga centra Marin Čović i voditelj Odjela za vatrogastvo Branimir Arapović.
Naglašeno je kako je upravo ta suradnja kolega iz ovih srodnih službi iz Hercegovine i Dalmacije osobito bitna jer prirodne nepogode i katastrofe ne poznaju administrativne granice a, premda je ustroj samih službi u Hrvatskoj i BIH različan, cilj im je jednak, a to je sačuvati ljudske živote, prirodu i imovinu.
Nakon uvodnih predavanja i teorijskoga dijela, praktični dio vježbe održan je u korčulanskoj katedrali sv. Marka i Opatskoj riznici, pod vodstvom konzervatorice Mare Korunić. Sudionici su na licu mjesta vidjeli koliko su kulturna dobra izložena različnim rizicima te kakove posebne izazove donose vatrogascima i ostalim službama kada se nađu u stanju nesreće.
- Cilj je razumjeti njihovu ranjivost, prepoznati rizike i naučiti kako u kriznim stanjima ispravno reagirati. Određivanje prioriteta spašavanja iznimno je bitno, jednako kao i poznavanje postupaka za zaštitu umjetnina – istaknula je Korunić, uz koju je o ispravnomu rukovanju osjetljivim predmetima u slučaju požara ili potresa govorila voditeljica Restauratorskoga odjela Dubrovnik Nađa Lučić sa suradnicama Mateom Milat i Almom Julianom Dilberović.
Sudionicima radionice predstavljen je i praktični alat ''Kotač prve pomoći kulturnoj baštini'', izrađen u sklopu projekta ''CPforHeritage'' koji nudi stručne i jasne smjernice za prvih 48 sati nakon nesreće. Poseban je naglasak stavljen na bitnost multisektorskoga pristupa, koordiniranje vatrogasaca, konzervatora, restauratora, civilne zaštite i drugih mjerodavnih službi u sprječavanju, pripravnosti i reagiranju na izvanredna stanja koja ugrožavaju kulturno-povijesna i druga dobra.
- Sustav zaštite i spašavanja u HNŽ-u obuhvaća mjere i aktivnosti namijenjene sprječavanju, pripravnosti i odgovoru na prirodne i druge nepogode, od potresa i požara do tehničko-tehnoloških izgreda. Organiziran kroz županijske i mjesne stožere civilne zaštite, profesionalne i dobrovoljne vatrogasne postrojbe, gorsku službu spašavanja, policiju i zdravstvene ustanove, sustav ima ključnu ulogu u koordiniranju preventivnih mjera, educiranju pučanstva i operativnomu djelovanju u kriznim stanjima, s ciljem očuvanja života i materijalnih dobara – pojasnio je Ćubela.
Radionica na Korčuli uspješno je pokazala koliko je bitno povezati žurne službe, ali i educirati njihove pripadnike o posebnostima kulturne baštine koja, u slučaju nepogode, traži posebno znanje i skrb. Učinjen je tako još jedan korak u izgradnji sigurnijega okvira za očuvanje dragocjenoga kulturno-povijesnog naslijeđa našega podneblja.
Nakon što je Županijski sud u Mostaru ukinuo mjeru osiguranja i predmet vratio na ponovno postupanje, Općinski sud u Mostaru danas je donio Rješenje o određivanju mjere osiguranja kojom je Nezavisnomu sindikatu zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, kao reprezentativnomu sindikatu, zabranio štrajk i provedbu štrajka te poduzimanje bilo kakvih daljnjih aktivnosti u svezi s organiziranjem štrajka, do pravomoćnoga okončanja ovoga postupka ili do druge sudske odluke u ovoj pravnoj stvari.
Sud je ovim rješenjem, s ciljem osiguranja nesmetanih i redovitih aktivnosti pružanja zdravstvenih usluga pacijentima, obvezao imenovani sindikat, kao reprezentativni, omogućiti nesmetane i redovite aktivnosti pružanja cjelovitih i pravodobnih zdravstvenih usluga u svim zdravstvenim ustanovama na području HNŽ-a.
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Mario Jurica, ministar unutarnjih poslova HNŽ-a Marijo Marić i ministar prometa i veza HNŽ-a Ivo Bevanda boravili su danas u radnomu posjetu Čapljini, gdje ih je, u prostorijama Gradskoga poglavarstva, primila gradonačelnica Iva Raguž. Na sastanku je otvoren niz tema o dosad provedenim, tekućim i onim infrastrukturnim projektima koji su tek u planu, a čijom je zajedničkom svrhom unaprjeđenje ukupne kakvoće života žitelja toga hercegovačkog grada s iznimnim razvojnim potencijalom.
- Vidljivi gospodarski procvat i uređena životna sredina, niz poticajnih mjera koje je donijela gradska vlast, uz ovako povoljan zemljopisni položaj, klimu i činjenicu da Čapljina izrasta u jedno od ključnih prometnih čvorišta u BiH, od značaja i za jug Hrvatske, doprinijeli su tomu da ovo bude mjesto u koje se doseljava, poželjno za život i stvaranje obitelji. Čestitajući gradonačelnici na očitim iskoracima, i ovom prigodom ističem kako smo, kao Vlada, čvrsto opredijeljeni biti snažnim partnerom svim našim gradovima i općinama na njihovu putu napretka. Naravno da i Čapljina, kao i svaki drugi grad, ima svoje probleme, ali bitno je što su odgovorni ljudi pripravni suočiti se s izazovima i biti uporni u dosezanju postavljenih ciljeva. Mi ćemo i dalje biti vjetar u leđa u ostvarenju kapitalnih i inih projekata, kako iz komunalne i prometne infrastrukture, zdravstva i sigurnosti, tako i iz gospodarstva, turizma, poljoprivrede, prosvjete, kulture, športa i drugih sektora – poručila je Marija Buhač.
Kako se u Čapljini veliki dio pučanstva bavi poljoprivredom, bilo je riječi i o projektnom pristupu za mlade poljoprivrednike i žene u poljoprivredi koje razvija Ministarstvo poljoprivrede s ciljem poticanja obnove ruralnih područja i ostanka mladih u njima. Naglašeno je i kako će Čapljina biti jednim od pilot prostora skorašnje provedbe projekta pametnoga navodnjavanja poljoprivrednih površina. Iz istoga resora, lani je iz vodnih naknada ukupno ugovoreno 514.000,00 KM i ove godine planirano 455.000,00 KM za čapljinsko područje, a ta će sredstva biti utrošena za izmjenu vodovodnih cijevi i oborinske odvodnje te sanaciju kanalizacijskoga i vodoopskrbnog sustava u Ulici Ante Starčevića, potom za provedbu projekta vodovoda i kanalizacije u Grabovini, provedbu treće etape izgradnje vodoopskrbnoga sustava na Dubravskoj visoravni te za čišćenje odvodnih kanala na desnoj strani rijeke Neretve.
Visoko izaslanstvo županijske izvršne vlasti i čapljinska gradonačelnica zajednički su obišli nekoliko lokacija na kojima su u tijeku projekti obnove, dogradnje, proširenja ili potpune izgradnje, a koje je Vlada HNŽ-a u proteklomu razdoblju financijski pomogla odnosno planira pomoći proračunskim sredstvima kroz 2025. godinu. U OŠ Vladimira Pavlovića dočekao ih je ravnatelj Mateo Jovanović s kojim su obišli prostorije u kojima su, upravo sredstvima koje je doznačila Vlada, zamijenjeni dotrajali podovi i rasvjetna tijela u skladu sa suvremenim standardima energetske učinkovitosti. Predsjednica Buhač danas je obećala i financijsku potporu Vlade za planirani projekt ugradnje dizala i prilagodbu prilaza školi za lakši pristup osobama s posebnima potrebama.
Predsjednica i ministri potom su se susreli s načelnikom Policijske uprave Čapljina Ivanom Miličevićem i obišli radove na dogradnji i nadgradnji zgrade PU Čapljina za koje je Vlada, kroz resor MUP-a, u više etapa, a zaključno s tekućom godinom, uložila 1.075.346,00 KM. Osim za aktualne radove, riječ je o izdvajanjima i za konstrukcijsko ojačavanje policijske zgrade, obnovu 1. kata te izgradnju suvremenih prostorija za izdavanje osobnih dokumenata.
Grad Čapljina u završnoj je etapi izradbe Regulacijskoga plana Gospodarske zone Tasovčići 1. Radi se o strateškomu razvojnom projektu, a tom prostorno-planskom dokumentacijom stvaraju preduvjete za daljnji gospodarski razvitak hercegovačkoga juga, izgradnju objekata i nova zapošljavanja. Početna procjena vrijednosti radova premašuje 2,5 milijuna KM, a Vlada HNŽ-a najavila je potporu realiziranju projekta.
- Zahvalni smo predsjednici Buhač i županijskim resornim ministrima što prepoznaju i redovito pomažu našu viziju napretka i budućnosti našega grada. Na nama je da, kao lokalna samouprava, damo svoj maksimum kako bismo svojim sugrađanima stvorili sve preduvjete za siguran, stabilan i ugodan život, za planiranje obitelji i odgajanje djece u mirnoj i zadovoljnoj sredini. Naravno da nam na putu provedbe naših strateških projekata treba snažna potpora viših razina vlasti, a Vlada HNŽ-a u kontinuitetu svjedoči kako je uistinu Vlada cijele Županije i kako ima razumijevanja i volje konkretno pomoći, što se u Čapljini jasno vidi u čitavomu nizu segmenata, od prometne infrastrukture, preko raznih poticaja i donacija, do ulaganja u školstvo, zdravstvo, sigurnost i ostale životno važne resore – kazala je gradonačelnica Raguž.
S obzirom na to da je Vlada HNŽ-a, putem Ministarstva prometa, izdvojila oko 850.000,00 KM za izgradnju novoga raskružja u Gabeli, a riječ je o suvremenom rješavanju spoja lokalnih cesta i regionalne prometnice R425, sudionici susreta obišli su i tamošnje radove. Osim prometnoga osuvremenjenja, skorašnje će dovršenje tog raskružja značajno podići razinu sigurnosti svih sudionika u prometu. Inače, nedavno je za sanaciju priključnih cesta u Čapljini izdvojeno 100.000,00 KM, a putem Uprave za prognanike i izbjeglice HNŽ-a za tu je namjenu doznačeno i dodatnih 157.500,00 KM. Resorno ministarstvo u tekućoj godini planira i završne aktivnosti na izgradnji šetnice od Mogorjela do mosta u Strugama te završetak radova na križanju za autocestu u Zvirovićima, ukupne vrijednosti 350.000,00 KM.
Upriličen je i posjet Stadionu NK GOŠK Gabela, gdje je za zahvate na natkrivanju tribina Vlada HNŽ-a lani uplatila 300.000,00 KM, najavivši dodatnu potporu Klubu i u tekućoj godini. Predsjednik GOŠK-a Lujo Ilić i predsjednik Uprave Kluba Donko Jović, sa suradnicima, pozdravili su zajedničko izaslanstvo županijske Vlade i Grada Čapljine, predočivši im rezultate utroška doznačenih sredstava koja su usmjerena u nabavu i montažu čelične konstrukcije stadionske nadstrešnice. Vrijedi podsjetiti kako se stadion priprema da zadovolji sve uvjete UEFA-e kako bi dogodine mogli biti domaćinom natjecanja ženske nogometne reprezentacije BiH.
U skladu s predviđanjem Federalnoga hidrometeorološkog zavoda, Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanske županije oglasila je narančasto upozorenje zbog mogućih obilnijih padalina u Hercegovini. Obuhvaćeno razdoblje očekivanih oborina, s predviđenom količinom padalina između 30 i 70 mm odnosno mjestimično do 90 mm unutar 24 sata, jest srijeda, 24. rujna.
Posebno je upozoreno na mogućnost pojave urbanih i bujičnih poplava, a žiteljima je preporučeno, u skladu sa standardnim preporukama i mjerama Svjetske meteorološke organizacije, poduzeti mjere opreza i pratiti prognozu i izvješća. U slučaju bilo kakovih poteškoća i ugroze, službenici Operativnoga centra Civilne zaštite HNŽ-a na raspolaganju su 24 sata na dan na broju 121.
Ured predsjednice Vlade Hercegovačko-neretvanske županije uputio je, početkom 2024. godine, Pismo namjere za sudjelovanjem u projektu ''Greening land-use policies by developing land management to protect, restore and conserve nature and biodiversity'' koji se provodi u sklopu Programa INTERREG EUROPE 2021-2027, gdje je predstavljen kapacitet Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja HNŽ-a kao potencijalnog partnera u pripremi i provedbi toga projekta.
Cilj projekta jest prilagoditi regionalne i nacionalne instrumente prostornoga planiranja kako bi se bolje upravljalo zemljištem. To uključuje smanjenje konkurencije između gospodarskoga korištenja zemljišta i ekosustavnih usluga u razvijenim regijama te obnovu zagađenih područja u regijama u razvoju. Projekt predstavlja prvi zajednički pokušaj provedbe ključnih koraka za postizanje cilja Europske unije o nultomu neto oduzimanju zemljišta kroz regionalne prostorne planove. Težište mu je na povezivanju zaštite biološke raznolikosti u holistički pristup prostornomu planiranju, smanjujući korištenje zemljišta za naseljavanje i štiteći prirodni okoliš. Kroz upravljanje ciklusom korištenja zemljišta, izgrađena područja će biti dugoročno obnavljana u zelene površine, a konkretna primjena u deset europskih regija donijet će praktične rezultate.
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja HNŽ-a prihvaćeno je kao partner u timu koji čine sudionici iz Njemačke, Latvije, Poljske, Italije, Grčke, Rumunjske, Belgije, Albanije i Francuske, zastupljeni u rangu regionalnih resornih ministarstava odnosno mjerodavnih tijela državne uprave. Rok za razvijanje projekta je od 1. svibnja 2025. do 30. travnja 2028., a voditeljem je, u ime resornoga ministarstva, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Jaroslav Vego.
U prvoj etapi razvoja projekta partneri će dijeliti svoja iskustva, strategije i najbolje prakse u svezi s upravljanjem zemljištem i prostornim planiranjem. Cilj je razmijeniti znanje među različnim regijama i učiti iz konkretnoga iskustva drugih. Fokus je na identificiranju učinkovitih metoda za smanjenje oduzimanja zemljišta i implementaciji kružnih ekonomskih modela. Kroz različne radionice, studijske posjete i međuregionalne rasprave, partneri će razvijati konkretne smjernice za poboljšanje svojih politika i strategija u svezi s korištenjem zemljišta.
Cilj je razviti jasna mjerila i metode za praćenje i procjenu korištenja zemljišta, uzimajući u obzir njegovu ekološku vrijednost i ulogu u očuvanju biološke raznolikosti, što uključuje izradbu standardiziranih metoda za bilježenje i klasificiranje zemljišta prema različnim vrstama uporabe i njegovoj prirodnoj vrijednosti, kako bi bila osigurana održiva i odgovorna uporaba zemljišnih resursa. U sljedećemu koraku, težište rada bit će na iznalaženju konkretnih načina izbjegavanja ili nadoknađivanja gubitka zemljišta kroz kružnu ekonomiju, dok je jedna od tema projekta posvećena političkoj i zakonodavnoj provedbi te analiziranju modaliteta povezivanja građevnih odobrenja s obvezama zaštite okoliša i kružnoga korištenja zemljišta. Bit će održane i radionice o fiskalnim politikama i stvaranju sustava koji smanjuje potrošnju zemljišta.
U drugomu dijelu razvoja projekta, partneri će analizirati učinke već implementiranih politika i strategija te pratiti njihov dugoročni učinak, gdje će se razmisliti o potrebnim prilagodbama na osnovu stečenih iskustava, a postignuća će biti javno objavljena kako bi se osigurao širi utjecaj na politiku upravljanja zemljištem.
Na poveznici je dostupan promotivni video projekta:
- « prva
- ‹ prethodna
- …
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
- 10
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije govorio je za "Večernji list".
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije danas je primio Ivana Klepića, europskog prvaka u teškoj kategoriji i Ivonu Ćavar, osvajačicu brončane medalje na nedavno održanom 53. Europskom prvenstvu u karateu u Novom Sadu. Predsjednik Herceg čestitao je reprezentativcima na postignutim rezultatima, istaknuvši kako ga, kao dugogodišnjeg športskog djelatnika, vesele uspjesi hercegovačkih športaša na međunarodnim natjecanjima. „Izuzetno mi je drago što su vaš trud i upornost još jednom nagrađeni najvišim odličjima. Športaši, kao što ste vi, na najbolji mogući način predstavljaju Hercegovačko-neretvansku županiju. Stoga Vlada, sukladno mogućnostima, podupire i podupirat će vaš rad, ali i rad drugih športaša i športskih klubova u HNŽ“, kazao je predsjednik Herceg. „ Jako sam ponosan na sebe zbog činjenice da je ovo moje prvo Europsko prvenstvo. Posebno mi je drago da sam obradovao meni bliske ljude, ali i one koje nisam nikada upoznao. Planiram nastaviti s radom i nadam se kako ću i u budućnosti moći opet obradovati i bližnje i javnost u BiH koja voli i prati šport. Moj krajnji cilj su Olimpijske igre u Tokiju 2020. godine“, kazao je europski prvak Klepić. „Prezadovoljna sam ostvarenim rezultatom. Polovicu sezone sam posvetila ostvarenju europske medalje i evo uspjela sam u tomu“, kazala je brončana Ćavar. Miroslav Klepić, trener Sveučilišnog karate kluba „Neretva“ i Zdenko Klepić, predsjednik Karate saveza BiH, upoznali su predsjednika Hercega s radom, aktivnostima i planovima Kluba i Karate saveza.
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije uputio je čestitku Hrvatskom športskom klubu ''Zrinjski'' na osvajanju titule nogometnog prvaka Bosne i Hercegovine, u kojoj stoji:
Hrvatski športski klub ''Zrinjski'' na najljepši način ispisuje nogometnu povijest Bosne i Hercegovine.
Pobjedom nad ''Širokim Brijegom'' treći puta uzastopce osvojili ste titulu prvaka Bosne i Hercegovine, što dosad nije uspjelo niti jednom drugom klubu.
Stoga, svim nogometašima, Stručnom stožeru na čelu s Blažom Sliškovićem, Upravi i navijačima HŠK ''Zrinjski'', osobno i u ime Vlade Hercegovačko – neretvanske županije, od svega srca čestitam!
Osvajanjem još jednoga naslova prvaka, šestog u ''Premijer ligi Bosne i Hercegovine'', iznova ste potvrdili kako se predanim radom, odricanjem i vjerom u sebe postižu vrhunski rezultati.
Zbog svega toga i jeste najbolja momčad u državi!
U očekivanju da i u europskim natjecanjima koja su pred vama dostojanstveno i uspješno zastupate svoj grad Mostar, Hercegovačko – neretvansku županiju i BiH - želim Vam puni uspjeh, te obilje športske sreće i svakoga dobra.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona jučer je prisustvovao otvaranju novoizgrađenog objekta Carinske ispostave Aerodroma Mostar, kojega su svečano otvorili Dragan Čović, član Predsjedništva BiH, Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH i Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje.
Izgradnja nove moderne zgrade završena je za manje od osam mjeseci od početka radova, a ukupna investicija iznosila je 1,7 miliona KM.
Nova zgrada Carinske ispostave urađena je prema svim savremenim standardima za izgradnju objekata ovakvog tipa. U novosagrađenom objektu bit će smještena carinska služba Uprave za indirektno oporezivanje i službenici Granične policije BiH.
- « prva
- ‹ prethodna
- 1
- 2
- 3
- 4
