Službena stranica Vlade HNŽ/K
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
Upravno vijeće Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a usvojilo je jučer, na 32. redovitoj sjednici, Izvješće o izvršenju Financijskoga plana Zavoda za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2025. godine. Ukupni prihodi u navedenom razdoblju ostvareni su u iznosu od 75,34 % od iznosa planiranog Izmjenama i dopunama Financijskoga plana za 2025. godinu. Ukupni rashodi i kapitalni izdaci u istom su razdoblju ostvareni u iznosu od 70,10 % od sredstava planiranih Izmjenama i dopunama Financijskoga plana.
- Od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima FBiH kojim je utvrđeno smanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje, izvršenje prihoda od doprinosa koji su ključni prihodi Zavoda, niže je od plana u prosjeku 1.064.000 KM mjesečno i sada je već upitno hoće li Plan prihoda od doprinosa do kraja godine biti ispunjen. Također, do kraja godine očekujemo povećanje potrošnje sredstava za ortopedska i druga pomagala zbog proširenja Liste ortopedskih i drugih pomagala, kao i povećanja sudjelovanja Zavoda u financiranju pomagala koja se od ranije nalaze na toj listi. Očekujemo i povećanje potrošnje i na drugim pozicijama Financijskoga plana jer se pojedine usluge plaćaju jednokratno u posljednjem tromjesečju godine – kazao je ravnatelj ZZO-a HNŽ-a Andrej Čović.
Uz niz usvojenih dokumenata, posebno je važno istaknuti ishode analize podataka o liječenjima i dijagnostičkim pretragama provedenima izvan ugovornih zdravstvenih ustanova u HNŽ-u, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Oni ukazuju na povećanje ukupnih troškova liječenja za čak 30,5 % odnosno porast od 510.376,00 KM. Tumori su i dalje vodeća skupina bolesti zbog kojih osiguranici budu upućeni na liječenje i dijagnostičke pretrage izvan HNŽ-a.
Sukladno Odluci Upravnoga vijeća Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a, cijena premije osiguranja za 2026. godinu ostaje nepromijenjenom odnosno 20 KM po osiguranoj osobi.
Ovom je prigodom bitno naglasiti i kako je ravnatelj ZZO-a HNŽ-a Andrej Čović, jučer potpisao Sporazum o dopuni Međužupanijskoga sporazuma o načinu i postupku korištenja zdravstvene zaštite izvan područja županijskoga zavoda zdravstvenog osiguranja kojemu osiguranik pripada. Time je unaprijeđen pristup zdravstvenoj zaštiti djeci bez roditeljske skrbi, smještenoj u ustanove izvan mjesta prebivanja, kao i djeci koja borave u udomiteljskim i hraniteljskim obiteljima u drugim županijama FBiH. Dopune su potpisali ZZO FBiH i svi županijski zavodi, čime je postignut jedinstven pristup u primjeni Sporazuma na razini FBiH.
- « prva
- ‹ prethodna
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
Teret ublažavanja posljedica gospodarske krize prouzročene pandemijom koronavirusa u Federaciji BiH mora biti ravnomjernije raspoređen na sve razine vlasti - od federalne do lokalne.
Ne smije se dopustiti da taj teret bude većinski prebačen na proračune županije, gradova i općina, smatra dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.
On ističe kako se predloženim Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica nastalih uslijed globalne pandemije koronavirusa, želi ozakoniti obveza Federacije da preuzme subvencioniranje samo doprinosa u fondove obveznih osiguranja u iznosu od 245 KM, poslodavac 19 KM poreza na dohodak i posebnih naknada, dok bi županije i jedinice lokalne samouprave trebale na sebe preuzeti iznos od čak 470 KM za neto plaće.
- Na godišnjoj razini realno je očekivati smanjenje proračunskih prihoda u HNŽ za više od 20 posto, odnosno više od 40 milijuna KM i to bez ukalkuliranih učinaka federalnoga tzv. koronazakona. Ukoliko se usvoje neka od predloženih rješenja u svezi sa zakonima o dobiti i dohotku, zakonima koji su od značaja za proračunske prihode županija, to proračunsko smanjenje u našoj županiji premašilo bi 60 milijuna KM. Ako se zna da HNŽ izravno ili neizravno financira desetak tisuća plaća te brojne institucije u zdravstvu, prosvjeti, znanosti, športu, kulturi - jasno je s kojim bi se sve poteškoćama mogli suočiti ukoliko na federalnoj razini prođu zakonska rješenja poput tog „famoznog“ koronazakona, naglašava predsjednik Herceg ističući, također, kako se od početka krize zalaže za sustavne, koordinirane i harmonizirane mjere, a ne za, kako kaže, jeftine populističke poteze poput smanjenja plaća.
Kako navodi, samo konkretne, usuglašene i provedive mjere s realno raspodijeljenim teretom na sve tri razine vlasti mogu polučiti željene rezultate, a to je spas radnih mjesta i oporavak ugroženih grana našega gospodarstva, onih koje su pretrpjele izravne posljedice mjera koje su morale biti donesene u ovoj borbi za spas zdravlja ljudi i zajednice.
- Stoga pozivam federalnu razinu vlasti i sve one koji sudjeluju u pripravi i donošenju zakonskih rješenja da uvaže naše opravdane primjedbe i omoguće županijama nadvladavanje ove krize - zaključuje predsjednik Herceg.
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, u razgovoru za Radio Herceg-Bosne govorio je o borbi s koronavirusom, mogućem popuštanju u mjerama, raspodjeli državne i međunarodne pomoći te o ugrozi kojoj je epidemija izložila sve gospodarske grane.
U privitku je cjelovit intervju:
Priloženi dokumenti:
U današnjemu je izdanju Večernjega lista objavljen osvrt na posljednje aktivnosti u radu Vlade Hercegovačko-neretvanske županije kada je u pitanju unaprjeđenje sustava obrazovanja. Naglasak je stavljen na 2500 studentskih stipendija / subvencija za koje će Vlada ove godine izdvojiti 3 milijuna KM proračunskih sredstava, te na potporu koju kontinuirano pružamo obama mostarskim javnim sveučilištima.
Izjava dr. sc. Nevenka Hercega, predsjednika Vlade HNŽ za današnje izdanje Večernjega lista BiH:
-Nakon što je nedavno, zahvaljujući kompromisu i koncenzusu, postignut dogovor oko imenovanja rukovodstva Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije, kao i formalnoga imenovanja mandatara, konačno će biti održana i sjednica Skupštine.
Naime, kako smo kontinuirano isticali, bilo je nužno normaliziranje rada naše zakonodavne vlasti jer postoje brojni zakoni i odluke u interesu građana koje je Vlada priredila a koje su do sada bile na čekanju.
U nizu pitanja o kojima će na sjednici u utorak biti razgovarano, posebno bih izdvojio izmjene Zakona o zaštiti obitelji s djecom. Naime, nakon što je u mandatu ove Vlade, nakon 19 godina čekanja, donesen taj Zakon, kontinuirano smo pratili njegovu primjenu u praksi, te su usvojene i u skupštinski postupak upućene izmjene kojima se povećavaju iznosi novčane potpore ženi-majci koja nije u radnom odnosu i jednokratna naknada za opremu novorođenoga djeteta. Podsjećam na to kako su ranije samo određene kategorije imale pravo na jednokratnu potporu ovisno o socijalnom statusu, a sada je planirano da tu potporu ostvaruju sva novorođena djeca. Također, nedavno smo prihvatili i dopunu Zakona koja će omogućiti da roditelji koji su ostali bez radnoga mjesta, ukoliko zadovoljavaju ostale uvjete, ostvare prava bez obzira na primanja koja su imali u ranijem razdoblju. Uvjeren sam u to kako će izmjene i dopune Zakona koje je Vlada predložila dobiti i potporu skupštinskih zastupnika koji su zasigurno svjesni demografskoga stanja i potrebe da se snažnije zauzmemo za potporu obiteljima s djecom.
Uz skrb za obitelj, kao temeljnu jezgru društva i napretka, Vlada kontinuirano radi na poboljšanju položaja svih kategorija o kojima skrbi – prosvjete, zdravstva, branitelja...
Poboljšanje kvalitete izobrazbe naše djece i mladih, ali i položaja prosvjetnih djelatnika, u vrhu je prioriteta rada Vlade. Postigli smo puno o čemu svjedoči svaki objektivni promatrač – više od dvadeset obnovljenih škola i školskih športskih dvorana, asistenti u nastavi, prijevoz učenika, stipendije i subvencije smještaja u studentske domove za sve one koji su se javili na naš natječaj... No, na tomu ne mislimo stati. Stoga smo krenuli u obnovu i „utopljavanje" još pet objekata u našoj županiji za što nam je, u sklopu nastavka Projekta energetske učinkovitosti, potrebno još 2 milijuna KM. Odluka o takvom investiranju naći će se pred skupštinskim zastupnicima i uvjeren sam u to kako će dobiti jednoglasnu potporu - jer što nam je bitnije od ulaganja u obrazovanje novih naraštaja.
Jedna od najznačajnijih kategorija o kojoj skrbimo su svakako i naši policijski službenici, te smo, uz niz drugih mjera koje smo poduzeli da unaprijedimo rad policije, priredili i izmjene Zakona o policijskim službenicima. Nakon što skupštinski zastupnici prihvate predložene izmjene, u što sam uvjeren, poboljšat će se okvir za mirovinsko i invalidsko osiguranje onih koji, u složenim uvjetima i s manjkom ljudstva, skrbe o sigurnosti svih nas.
Naravno, uz ove zakone i odluke, postoji još puno dokumenata na kojima Vlada radi, a koji su od vitalnoga interesa za građane. Stoga pozivam sve dionike vlasti u HNŽ da nastave raditi u duhu dijaloga kako bi se omogućio nesmetan rad institucija i okončali započeti procesi vezani za provedbu izbornih rezultata-rekao je predsjednik Herceg.
