Službena stranica Vlade HNŽ/K
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda susreo se jučer u Mostaru sa ministricom zdravstva Republike Hrvatske Irenom Hrstić. Razgovarali su o daljoj saradnji dva ministarstva, odnosno HNK-a i zdravstvenih institucija u Vladi RH.
Bilo je riječi i o zajedničkim aktivnostima kada je u pitanju prevencija kroničnih neinfektivnih bolesti i promocija zdravog načina života, uz korištenje iskustava i nacionalnih programa Republike Hrvatske. Razmijenili su mišljenja i o potrebi daljeg jačanja ljudskih resursa, posebno zadržavanja mladih ljekara i drugog medicinskog osoblja, te nastavku pružanja jake podrške razvoju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar kao regionalnog centra medicinske odličnosti.
Akcentovana je obostrana opredijeljenost da se zajedno radi na razvoju transplantacijske medicine, uključujući jačanje kapaciteta SKB-a Mostar i potrebne korake ka uključivanju BiH u Eurotransplant mrežu. Potvrđena je i odlučnost u nastavku saradnje na projektima koji se finansiraju iz EU fondova, sve u cilju daljeg modernizovanja sistema, obezbjeđenja bolje dostupnosti zdravstvenih usluga i zaštite starijih lica.
Posebna tema razgovora bila je problematika koja se tiče cijene koštanja liječenja pacijenata u Hrvatskoj koji imaju hrvatsko državljanstvo, ali nemaju prebivalište u RH. Iskazana je obostrana spremnost da se ulože dodatni napori u iznalaženje rješenja za to pitanje, kako bi se ti troškovi opravdano snizili pošto je riječ o pružanju zdravstvenih usluga hrvatskim državljanima, bez obzira na prijavljeno mjesto njihovog prebivališta.
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač uputila je čestitku pripadnicima jevrejske zajednice u HNK-u povodom obilježavanja Jom kipura.
- Povodom praznika Jom kipura, odnosno Dana pomirenja i duhovnog pročišćenja, svim pripadnicima jevrejske zajednice u HNK-u upućujem srdačne čestitke. Neka ovi posebni dani lične produhovljenosti donesu obilje mira, sreće i svakog dobra – stoji u čestitci.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, na današnjoj je, 51. redovnoj sjednici prihvatila kvartalne izvještaje Opće bolnice Konjic o implementaciji sredstava Razvojne banke FBiH za 1. i 2. kvartal tekuće godine, kao i izvještaj o implementaciji Programa finansijskog konsolidovanja Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića Mostar za 1. kvartal tekuće godine. Dana je i saglasnost na Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj Doma za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje lica sa invaliditetom i drugih lica Stolac, za period od 1. januara do 30. juna ove godine.
Prihvaćeno je Rješenje o konačnom imenovanju Upravnog odbora Zavoda za javno zdravstvo HNK-a, na period od četiri godine. Takođe, dana je saglasnost Upravnom odboru Odgojnog centra HNK-a za imenovanje Mirze Drežnjaka za direktora te ustanove na sljedeći četverogodišnji period. Ujedno je prihvaćeno i Rješenje o imenovanju privremenog Upravnog odbora Centra, na period od 3 mjeseca.
Na sjednici je prihvaćen Program razvoja male privrede HNK-a do 2028. godine, što je jedan od strateških razvojnih dokumenta kantonalne vlade. Njime su utvrđeni pravci razvoja male privrede Kantona, poticajne mjere, nositelji implementacije poticajnih mjera, aktivnosti implementacije, izvori sredstava, periodi implementacije mjera i metode praćenja njihove implementacije. Program je sastavljen u skladu sa odredbama Zakona o poticaju razvoja male privrede i zaštiti tradicionalnih djelatnosti (obrta), Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH i Uredbe o izradi strateških dokumenata u FBiH. Na osnovi tog programa, Ministarstvo privrede HNK-a donosi Godišnji plan kojim se utvrđuju i planiraju pojedine poticajne mjere i aktivnosti, prioritetne za tekuću fiskalnu godinu, kao i potrebna sredstva, izvori sredstava, kriteriji, uslovi i način korištenja sredstava.
Iz istog resora je prihvaćena i Informacija o stanju starih i tradicionalnih obrta na području HNK-a za prošlu godinu sa prijedlogom Zaključka. Akcentovano je da su na području HNK-a nedovoljno zastupljeni stari i tradicionalni obrti, te da je potrebno da se poduzmu odgovarajuće mjera u cilju obnove i unapređenja te oblasti. U pripadajućem obrazloženju stoji da bi se očuvanjem i razvojem starih zanata potaklo zapošljavanje i razvoj privrednog sektor, ali i očuvalo kulturno-povijesno naslijeđe. Vlada HNK-a i resorno ministarstvo te obrte smatraju važnim brendom Kantona koji doprinosi njegovoj prepoznatljivosti, te će svoje aktivnosti i dalje da usmjeravaju na njihovo očuvanje i zaštitu kroz pružanje finansijske podrške obrtnicima i projektima čiji je cilj poboljšanje statusa te djelatnosti i njihove ispravne i dosljedne prezentacije u zemlji i svijetu.
Nastavljajući aktivnosti na jačanju privrednog razvoja HNK-a, Vlada je usvojila niz odluka o dodjeli koncesija i davanja saglasnosti na ugovore o prijenosu koncesije za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za elektroenergetske objekte i za elektroenergetske objekte fotonaponskih elektrana na području Mostara, Čapljine i Konjica.
Na poziv splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana i predsjednika Županijske skupštine Mate Šimundića, premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač jučer je prisustvovala Svečanoj sjednici Skupštine Splitsko-dalmatinske županije, organizovane povodom Dana županije. Okupljenima se u prepunoj velikoj sali Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu prikladnim riječima obratio predsjednik Županijske skupštine, akcentovavši da je razvoj Županije moguć samo ako je potpun, održiv i ravnomjeran.
- Raduje me da sam dio ove svečanosti jer sa Splitsko-dalmatinskom županijom godinama gradimo čvrste prijateljske i partnerske odnose, ostvarujući niz zajedničkih projekata i drugih oblika saradnje na dobrobit stanovnika naših prostora i obadvije države u cjelini. Ubijeđena sam da ćemo te odnose u vremenu pred nama još snažnije da unaprijedimo i dao ćemo, u brojnim segmentima, znati da iskoristimo bogata iskustva SDŽ-a, posebno kada su u pitanju projekti prekogranične suradnje koji se finansiraju iz EU fondova – rekla je ovom prilikom premijerka Buhač.
Svečanom programu prisustvovali su mnogi gosti i visoke zvanice, kako iz Republike Hrvatske, tako i iz niza prijateljskih zemalja, a osim Dana županije, svečano je obilježena i 1100. godišnjica Hrvatskog kraljevstva.
Na ostrvu Korčuli održana je, na poziv šefice Službe civilne zaštite Dubrovnika Ane Miličić, dvodnevna internacionalna međuresorna radionica i terenska vježba na temu postupanja sa kulturnom baštinom u slučaju vanrednih događaja. Cilj je bio da se unaprijedi sposobnosti sistema civilne zaštite i vatrogastva za reagovanje u kriznim situacijama, požarima, poplavama i zemljotresima koji mogu da ugroze historijske spomenike i umjetnine, tako i one od neprocjenjive vrijednosti koje smo civilizacijski dužni da čuvamo i za buduće generacije.
Radionica je okupila gotovo četrdeset učesnika, pripadnika civilne zaštite, vatrogastva, HGSS-a i drugi srodnih organizacija i jedinica za hitna reagovanja. U radu su učestvovali i predstavnici Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanskog kantona, i to v.d. direktora Eugen Ćubela, šef Operativnog centra Marin Čović i šef Odsjeka za vatrogastvo Branimir Arapović.
Akcentovano je da je upravo ta saradnja kolega iz tih srodnih službi iz Hercegovine i Dalmacije posebno važna jer prirodne nesreće i katastrofe ne znaju administrativne granice a, iako je ustrojstvo samih službi u Hrvatskoj i BIH različit, cilj im je isti, a to je da se sačuvaju ljudski životi, priroda i imovina.
Nakon uvodnih predavanja i teorijskog dijela, praktični dio vježbe održan je u korčulanskoj katedrali sv. Marka i Opatskoj riznici, pod vodstvom konzervatorice Mare Korunić. Učesnici su na licu mjesta vidjeli koliko su kulturna dobra izložena različitim rizicima, te kakve posebne izazove donose vatrogascima i ostalim službama kada se nađu u situaciji nesreće.
- Cilj jeda se razumije njihova ranjivost, prepozna rizike i nauči kako da se u kriznim situacijama pravilno reaguje. Određivanje prioriteta spašavanja iznimno je važno, jednako kao i poznavanje postupaka za zaštitu umjetnina – akcentovala je Korunić, uz koju je o pravilnom rukovanju osjetljivim predmetima u slučaju požara ili zemljotresa govorila šefica Restauratorskog odsjeka Dubrovnik Nađa Lučić sa saradnicama Mateom Milat i Almom Julianom Dilberović.
Učesnicima radionice predstavljen je i praktični alat ''Točak prve pomoći kulturnoj baštini'', izrađen u okviru projekta ''CPforHeritage'' koji nudi stručna i jasna uputstva za prvih 48 sati nakon nesreće. Poseban akcenat stavljen je na važnost multisektorskog pristupa, koordinisanje vatrogasaca, konzervatora, restauratora, civilne zaštite i drugih nadležnih službi u prevenciji, spremnosti i reagovanju na vanredne situacije koje ugrožavaju kulturno-historijska i druga dobra.
- Sistem zaštite i spašavanja u HNK-u obuhvata načela i aktivnosti namijenjene prevenciji, spremnosti i odgovoru na prirodne i druge nesreće, od zemljotresa i požara do tehničko-tehnoloških incidenata. Organizovan kroz kantonalne i lokalne štabove civilne zaštite, profesionalne i dragovoljne vatrogasne jedinice, gorsku službu spašavanja, policiju i zdravstvene ustanove, sistem ima krucijalnu ulogu u koordinisanju preventivnih mjera, edukovanju stanovništva i operativnom radu u kriznim situacijama, u cilju očuvanja života i materijalnih dobara – pojasnio je Ćubela.
Radionica na Korčuli uspješno je pokazala koliko je važno da se povežu hitne službe, ali i edukuju njihovi pripadnici o specifičnostima kulturne baštine koja, u slučaju nesreće, traži posebno znanje i brigu. Napravljen je tako još jedan korak u izgradnji sigurnijeg okvira za očuvanje dragocjenog kulturno-historijskog naslijeđa našeg prostora.
Teret ublažavanja posljedica privredne krize prouzročene pandemijom koronavirusa u Federaciji BiH mora biti ravnomjernije raspoređen na sve nivoe vlasti - od federalnog do lokalnog.
Ne smije se dopustiti da taj teret bude većinski prebačen na budžete kantona, gradova i općina, smatra dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona.
On ističe kako se predloženim Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica nastalih uslijed globalne pandemije koronavirusa, želi ozakoniti obaveza Federacije da preuzme subvencionisanje samo doprinosa u fondove obaveznih osiguranja u iznosu od 245 KM, poslodavac 19 KM poreza na dohodak i posebnih naknada, dok bi kantoni i jedinice lokalne samouprave trebali na sebe preuzeti iznos od čak 470 KM za neto plate.
- Na godišnjem nivou realno je očekivati smanjenje budžetskih prihoda u HNK za više od 20 posto, odnosno više od 40 miliona KM i to bez ukalkuliranih efekata federalnoga tzv. koronazakona. Ukoliko se usvoje neka od predloženih rješenja u vezi sa zakonima o dobiti i dohotku, zakonima koji su od značaja za budžetske prihode kantona, to budžetsko smanjenje u našem kantonu premašilo bi 60 miliona KM. Ako se zna da HNK direktno ili indirektno finansira desetak hiljada plata te brojne institucije u zdravstvu, obrazovanju, nauci, sportu, kulturi - jasno je s kojim bi se sve poteškoćama mogli suočiti ukoliko na federalnom nivou prođu zakonska rješenja poput tog „famoznog“ koronazakona, naglašava premijer Herceg ističući, takođe, kako se od početka krize zalaže za sistemske, koordinisane i harmonizirane mjere, a ne za, kako kaže, jeftine populističke poteze poput smanjenja plata.
Kako navodi, samo konkretne, usaglašene i provedive mjere sa realno raspodijeljenim teretom na sva tri nivoa vlasti mogu polučiti željene rezultate, a to je spas radnih mjesta i oporavak ugroženih grana naše privrede, onih koje su pretrpjele izravne posljedice mjera koje su morale biti donesene u ovoj borbi za spas zdravlja ljudi i zajednice.
- Stoga pozivam federalni nivo vlasti i sve one koji učestvuju u pripremi i donošenju zakonskih rješenja da uvaže naše opravdane primjedbe i omoguće kantonima nadvladavanje ove krize - zaključuje premijer Herceg.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade, u razgovoru za Radio Herceg-Bosne govorio je o borbi s koronavirusom, mogućem popuštanju u mjerama, raspodjeli državne i međunarodne pomoći te o prijetnji kojoj je epidemija izložila sve privredne grane.
U privitku je kompletan intervju:
Priloženi dokumenti:
U današnjem je izdanju Večernjeg lista objavljen osvrt na posljednje aktivnosti u radu Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona kada je u pitanju unaprjeđenje sistema obrazovanja. Akcenat je stavljen na 2500 studentskih stipendija / subvencija za koje će Vlada ove godine izdvojiti 3 miliona KM budžetskih sredstava, te na podršku koju kontinuirano pružamo obama mostarskim javnim univerzitetima.
Izjava dr. sc. Nevenka Hercega, premijera Vlade HNK za današnje izdanje Večernjega lista BiH:
-Nakon što je nedavno, zahvaljujući kompromisu i koncenzusu, postignut dogovor oko imenovanja rukovodstva Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona, kao i formalnoga imenovanja mandatara, konačno će biti održana i sjednica Skupštine.
Naime, kako smo kontinuisano isticali, bila je potrebna normalizacija rada naše zakonodavne vlasti jer postoje brojni zakoni i odluke u interesu građana koje je Vlada priredila a koje su do sada bile na čekanju.
U nizu pitanja o kojima će na sjednici u utorak biti razgovarano, posebno bih izdvojio izmjene Zakona o zaštiti porodice s djecom. Naime, nakon što je u mandatu ove Vlade, nakon 19 godina čekanja, donesen taj Zakon, kontinuisano smo pratili njegovu primjenu u praksi, te su usvojene i u skupštinsku proceduru upućene izmjene kojima se povećavaju iznosi novčane podrške ženi-majci koja nije u radnom odnosu i jednokratna naknada za opremu novorođenoga djeteta. Podsjećam na to kako su ranije samo određene kategorije imale pravo na jednokratnu podršku ovisno o socijalnom statusu, a sada je planirano da tu podršku ostvaruju sva novorođena djeca. Takođe, nedavno smo prihvatili i dopunu Zakona koja će omogućiti da roditelji koji su ostali bez radnoga mjesta, ukoliko zadovoljavaju ostale uslove, ostvare prava bez obzira na primanja koja su imali u ranijem periodu. Uvjeren sam u to kako će izmjene i dopune Zakona koje je Vlada predložila dobiti i podršku skupštinskih delegata koji su zasigurno svjesni demografskoga stanja i potrebe da se snažnije zauzmemo za podršku porodicama s djecom.
Uz brigu za porodicu, kao osnovnu jezgru društva i napretka, Vlada kontinuisano radi na poboljšanju položaja svih kategorija o kojima brine – prosvjete, zdravstva, boraca...
Poboljšanje kvalitete obrazovanja naše djece i mladih, ali i položaja prosvjetnih djelatnika, u vrhu je prioriteta rada Vlade. Postigli smo puno o čemu svjedoči svaki objektivni promatrač – više od dvadeset obnovljenih škola i školskih sportskih sala, asistenti u nastavi, prijevoz učenika, stipendije i subvencije smještaja u studentske domove za sve one koji su se javili na naš konkurs... No, na tomu ne mislimo stati. Stoga smo krenuli u obnovu i „utopljavanje" još pet objekata u našem kantonu za što nam je, u okviru nastavka Projekta energetske efikasnosti, potrebno još 2 miliona KM. Odluka o takvoj investiciji naći će se pred skupštinskim delegatima i uvjeren sam u to kako će dobiti jednoglasnu podršku - jer što nam je važnije od ulaganja u obrazovanje novih naraštaja.
Jedna od najznačajnijih kategorija o kojoj brinemo su svakako i naši policijski službenici, te smo, uz niz drugih mjera koje smo preduzeli da unaprijedimo rad policije, priredili i izmjene Zakona o policijskim službenicima. Nakon što skupštinski delegati prihvate predložene izmjene, u što sam uvjeren, poboljšat će se okvir za penziono i invalidsko osiguranje onih koji, u složenim uslovima i s manjkom ljudstva, brinu o sigurnosti svih nas.
Naravno, uz ove zakone i odluke, postoji još puno dokumenata na kojima Vlada radi, a koji su od vitalnog interesa za građane. Stoga pozivam sve dionike vlasti u HNK da nastave raditi u duhu dijaloga kako bi se omogućio nesmetan rad institucija i završili započeti procesi vezani za provođenje izbornih rezultata-rekao je premijer Herceg.
