Na ostrvu Korčuli održana je, na poziv šefice Službe civilne zaštite Dubrovnika Ane Miličić, dvodnevna internacionalna međuresorna radionica i terenska vježba na temu postupanja sa kulturnom baštinom u slučaju vanrednih događaja. Cilj je bio da se unaprijedi sposobnosti sistema civilne zaštite i vatrogastva za reagovanje u kriznim situacijama, požarima, poplavama i zemljotresima koji mogu da ugroze historijske spomenike i umjetnine, tako i one od neprocjenjive vrijednosti koje smo civilizacijski dužni da čuvamo i za buduće generacije.

Radionica je okupila gotovo četrdeset učesnika, pripadnika civilne zaštite, vatrogastva, HGSS-a i drugi srodnih organizacija i jedinica za hitna reagovanja. U radu su učestvovali i predstavnici Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanskog kantona, i to v.d. direktora Eugen Ćubela, šef Operativnog centra Marin Čović i šef Odsjeka za vatrogastvo Branimir Arapović.

Akcentovano je da je upravo ta saradnja kolega iz tih srodnih službi iz Hercegovine i Dalmacije posebno važna jer prirodne nesreće i katastrofe ne znaju administrativne granice a, iako je ustrojstvo samih službi u Hrvatskoj i BIH različit, cilj im je isti, a to je da se sačuvaju ljudski životi, priroda i imovina.

Nakon uvodnih predavanja i teorijskog dijela, praktični dio vježbe održan je u korčulanskoj katedrali sv. Marka i Opatskoj riznici, pod vodstvom konzervatorice Mare Korunić. Učesnici su na licu mjesta vidjeli koliko su kulturna dobra izložena različitim rizicima, te kakve posebne izazove donose vatrogascima i ostalim službama kada se nađu u situaciji nesreće.

- Cilj jeda se razumije njihova ranjivost, prepozna rizike i nauči kako da se u kriznim situacijama pravilno reaguje. Određivanje prioriteta spašavanja iznimno je važno, jednako kao i poznavanje postupaka za zaštitu umjetnina – akcentovala je Korunić, uz koju je o pravilnom rukovanju osjetljivim predmetima u slučaju požara ili zemljotresa govorila šefica Restauratorskog odsjeka Dubrovnik Nađa Lučić sa saradnicama Mateom Milat i Almom Julianom Dilberović.

Učesnicima radionice predstavljen je i praktični alat ''Točak prve pomoći kulturnoj baštini'', izrađen u okviru projekta ''CPforHeritage'' koji nudi stručna i jasna uputstva za prvih 48 sati nakon nesreće. Poseban akcenat stavljen je na važnost multisektorskog pristupa, koordinisanje vatrogasaca, konzervatora, restauratora, civilne zaštite i drugih nadležnih službi u prevenciji, spremnosti i reagovanju na vanredne situacije koje ugrožavaju kulturno-historijska i druga dobra.

- Sistem zaštite i spašavanja u HNK-u obuhvata načela i aktivnosti namijenjene prevenciji, spremnosti i odgovoru na prirodne i druge nesreće, od zemljotresa i požara do tehničko-tehnoloških incidenata. Organizovan kroz kantonalne i lokalne štabove civilne zaštite, profesionalne i dragovoljne vatrogasne jedinice, gorsku službu spašavanja, policiju i zdravstvene ustanove, sistem ima krucijalnu ulogu u koordinisanju preventivnih mjera, edukovanju stanovništva i operativnom radu u kriznim situacijama, u cilju očuvanja života i materijalnih dobara – pojasnio je Ćubela.

Radionica na Korčuli uspješno je pokazala koliko je važno da se povežu hitne službe, ali i edukuju njihovi pripadnici o specifičnostima kulturne baštine koja, u slučaju nesreće, traži posebno znanje i brigu. Napravljen je tako još jedan korak u izgradnji sigurnijeg okvira za očuvanje dragocjenog kulturno-historijskog naslijeđa našeg prostora.