Službena stranica Vlade HNŽ/K
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač i ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a Adnan Velagić pozdravili su danas studente tokom potpisivanja ugovora za studentske stipendije za tekuću akademsku godinu. Na osnovu provedenog konkursa za dodjelu stipendija redovnim studentima sa prostora HNK-a, pravo na prvu osnovnu stipendiju ove godine ostvario je 931 student, čime Ministarstvo ukupno isplaćuje 2650 studentskih stipendija.
- Vlada HNK-a i ovim činom potvrđuje da pružanje podrške čitavom obrazovnom sistemu smatra jednim od svojih najviših prioriteta. Jasno je da visina ovih stipendija ne može da pokrije troškove studiranja, ali je ona jasna poruka naše podrške i naš konkretan doprinos vašem trudu i zalaganju, odnosno ulaganju u puno realizovanje vaših potencijala. Ona je znak da prepoznajemo izazove sa kojima se suočavate i da vam, u okviru svojih mogućnosti, želimo da olakšamo ovaj važan period u vašim životima i izgradnji u visokoobrazovane ljude koji sutra izlaze na zahtjevno tržište rada. Kroz kontinuisano unapređenje studentskog standarda, nastojimo da stvaramo uslove u kojima ćete moći da razvijate svoja znanja, sposobnosti i kreativnost. Udvostručili smo finansijsku podršku radu naša dva univerziteta od kojih očekujemo snižavanje visokih školarina, sve da bi studiranje bilo što lakše i što dostupnije svima – rekla je studentima premijerka Buhač, podsjetivši i na kontinuitet politike primanja pripravnika u kantonalne organe uprave i ovdašnja privredna preduzeća i kompanije.
- Tako mladima, nakon završetka studija, omogućujemo ono potrebno sticanje prvog radnog iskustva. Takođe, kroz mjere poput poreznih olakšica pri kupovanju prve nekretnine mladim porodicama pružamo dodatnu sigurnost i poticaj za ostanak i izgradnju života ovdje, gdje su rođeni i odrasli. Sve su to naši doprinosi demografskom razvoju i oporavku našeg društva, a svi imaju isti cilj, da mladi ovdje pronađu svoju sreću, izgrade živote i doprinesu stvaranju bolje budućnosti za čitavu našu društvenu zajednicu – poručila je premijerka, zaključivši da kantonalna Vlada ostaje snažan partner akademskoj zajednici, svjesna da je ulaganje u obrazovanje ulaganje u stabilnost i prosperitet.
Govoreći o značenju ulaganja u studente, ministar Velagić akcentovao je da jedino HNK svim redovnim studentima dodjeljuje osnovnu stipendiju.
- Stipendije koje dodjeljujemo svake godine za sve studente HNK-a predstavljaju ne samo ulaganje u unapređenje studentskog standarda, nego i ulaganje u znanje i razvoj našeg društva. Ove godine će se osnovna stipendija povećati sa 130 na 150 KM, a nadamo se kako će ova podrška da dodatno motiviše naše studente da još bolje uče i stiču znanja koja će da ulože u razvoj našeg društva i naše domovine. Ponosni smo na studente koji su svojim uspjehom, odgovornošću i radom zaslužili ovu stipendiju, a potpisivanje ovih ugovora predstavlja poruku povjerenja u njihovo znanje, snagu i potencijal. Kao univerzitetski profesor, svjestan sam izazova sa kojima se studenti susreću, ali i vrijednosti koja će da proizađe iz njihovog studija. Zbog tog sam, od dolaska na mjesto ministra, nastojao da poboljšam studentski standard i omogućim što kvalitetniji život studentima. Svjesni značenja ulaganja u studentski potencijal, opredijelili smo se, kao jedina kantonalna vlada u BiH, da svim studentima obezbjedimo osnovnu stipendiju, a od prošle godine smo uveli i dodatno nagrađivanje najboljih studenata, dobitnika rektorovih, dekanovih i nagrada voditelja studijskih odsjeka, u iznosima od po 1340, 650 i 500 KM – poručio je ministar Velagić, dodavši da je, kao i prethodne godine, na osnovu Pravilnika o stipendijama, predviđen i dodatak na osnovnu stipendiju.
Dodatak na osnovnu stipendiju namijenjen je za četiri kategorije: uspjeh studenta u školovanju, odnosno studiju, socijalno-materijalni status studenta, deficitarnost zanimanja i smještaj u studentski dom. Spisak dobitnika tog dodatka će se objaviti uskoro, a sredstva će se isplatiti jednokratno, tokom tekuće akademske godine.
Na osnovu provedenog konkursa za dodjelu osnovne stipendije studentima sa prostora Hercegovačko-neretvanskog kantona, ove akademske godine pravo na osnovnu stipendiju ostvario je 931 student. Studenti koji su ostvarili pravo na osnovnu stipendiju obavezni su da dođu na potpisivanje ugovora u terminima predviđenim rasporedom koji je obavljen na službenoj web stranici Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a, gdje su pojašnjeni svi prateći detalji:
https://monkshnk.gov.ba/vijesti/dobitnici-osnovne-stipendije-za-akademsk...
Prvi službeni sastanak rezidentnoga predstavnika Razvojnoga programa Ujedinjenih naroda (UNDP) u BiH Renauda Meyera i predsjednice Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marije Buhač održan je danas u zgradi Vlade HNŽ-a u Mostaru. Osim prigode za upoznavanjem i razmjenom informacija o dosadašnjim oblicima suradnje dvaju institucija, Meyer i Buhač razgovarali su i o planovima za buduće razdoblje, a posebna pozornost posvećena je provedbi opsežnoga projekta digitalizacije javne uprave u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Buhač je zahvalila prvomu čovjeku UNDP-a u BiH na ukupnoj potpori, osobito na iskazanoj pripravnosti za razmjenu iskustava i pružanje pomoći unutar njihove mjerodavnosti u projektu županijske digitalizacije. Podsjetila je na činjenicu da je, sukladno Smjernicama djelovanja Vlade HNŽ-a i uopće politikom osuvremenjivanja svih resora s ciljem postizanja pristupačnije, učinkovitije i djelotvornije javne uprave, složeni proces digitalizacije otpočeo u županijskomu MUP-u, gdje su učinci već jasno vidljivi.
Sastanku su nazočili i voditelj Tima za provedbu Plana digitalizacije HNŽ-a Vedran Buhovac te rukovoditeljica jednog od sektora u UNDP-u Aida Laković Hošo.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je na 60. redovnoj sjednici, između ostalog, dala saglasnost na Finansijski plan Službe za zapošljavanje HNK-a, a njime je obuhvaćena jedna važna novost, odnosno pilot projekat uspostavljanja Garancije za mlade. Naime, da bi se mladima pomogla tranzicija iz neaktivnosti na tržište rada, Vijeće Evropske unije 2013. godine donijelo je Preporuku o uspostavljanju Garancije za mlade koja je 2020. unapređena na osnovu iskustava u dotadašnjoj implementaciji.
Provođenjem te inicijative, države članice EU-a nastoje da uspostave sveobuhvatan sistem podrške i mjera za mlada lica, starosti od 15 do 29 godina, a u julu 2021. i BiH se obavezala da podrži zapošljavanje mladih i da postupno uspostaviti i implementira tu inicijativu. Garancija je namijenjena nezaposlenim mladima koji su u najugroženijoj grupi na tržištu rada, odnosno nisu uključeni u obrazovne programe, a nisu aktivni u potrazi za poslom, tj. u tzv. NEET (''Not in Education, Employment or Training'') statusu.
Cilj je smanjenje nezaposlenosti i neaktivnosti mladih, a implementacijom Garancije države članice i kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji obavezuju se da osiguraju da svi mladi dobiju adekvatnu ponudu za zapošljavanje, nastavak obrazovanja, učenje kroz rad ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od ulaska u status nezaposlenosti ili napuštanja, odnosno završetka formalnog obrazovanja.
Aktivnosti Garancije za mlade usmjerene su u četiri faze. Prva je mapiranje unutar kog se utvrđuju pojedinačni pripadnici grupe u NEET statusu, u drugoj se pojedinačno stupa u kontakt sa njima i izgrađuje povjerenje, treća faza je usmjerena na savjetovanje, usmjeravanje i mentorstvo, a četvrta znači konkretne ponude za dalje obrazovanje ili zapošljavanje.
Uvođenje ove inicijative unutar FBiH omogućit će planiranje i provođenje niza reformi u oblasti obrazovanja i obuke, zapošljavanja i tržišta rada, krucijalnih za poboljšanje tranzicije iz škole u rad na srednji i duži rok. Prvi Akcioni plan predviđen je za period do 2027. godine, sa pilot projektom sistema pružanja usluga garancije za mlade (registracija, priprema i ponuda) tokom 2026. godine. Pilot projekt će se inicijalno provesti na dvije lokacije u BiH, odnosno u odabranim podružnicama kantonalnih službi za zapošljavanje. U HNK-u je riječ o Podružnici Službe za zapošljavanje u Čitluku, a druga lokacija je Visoko, odnosno Zeničko-dobojska županija.
Sljedeći korak je usvajanje nacionalnog Plana provođenja kojim će se otvoriti mogućnost finansiranja iz evropskih fondova i pokretanje pilot faze programa. Izradu nacionalnog Plana koordiniše Ministarstvo civilnih poslova BiH, uz podršku Delegacije EU-a i Međunarodne organizacije rada. Radna grupa, sastavljena od predstavnika entitetskih i vlasti Distrikta Brčko, kao i relevantnih institucija, radila je na usklađivanju planova u jedinstvenu strategiju. Taj dokument je u proceduri prevođenja i uskoro će se uputiti na mišljenje Evropskoj komisiji, nakon čega slijedi proces e-savjetovanja, te razmatranje u Vijeću ministara BiH.
Iz Službe za zapošljavanje HNK-a ističu da Garancija za mlade neće da bude univerzalna formula, već sistem prilagođen lokalnim specifičnostima. Uz pilot projekte, planirane su izmjene zakonodavnog okvira, donošenje podzakonskih akata, reforme politika za upravljanje sistemom Garancije, kao i uspostavljanje mehanizama praćenja i evaluacije. Ključ uspjeha leži u aktivnom uključivanju mladih i organizacija civilnog društva, ali i osiguravanju odgovarajućih resursa i kapaciteta za provođenje programa.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je na današnjoj sjednici usvojila Prijedlog Budžeta HNK-a za 2026. godinu u iznosu od 444.416.210,00 KM, kao i Prijedlog zakona o izvršenju Budžeta HNK-a za 2026. godinu te ih uputila u dalju skupštinsku proceduru.
Usvojen je i u skupštinsku proceduru upućen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći, a razlog za njegovo donošenje je usklađivanje s pozitivnim pravnim propisima u BiH te ujednačavanje sa zakonima drugih kantona u kojima već funkcioniše sistem pružanja besplatne pravne pomoći.
Vlada je danas dala saglasnosti na finansijske planove Službe za zapošljavanje HNK-a, Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a i Fonda za zaštitu okoliša HNK-a za 2026. godinu, kao i na odluke o njihovom izvršavanju. Saglasnost je data i na finansijske planove Odgojnog centra HNK-a Mostar i Agencije za privatizaciju HNK-a, kao i na Program rada Agencije.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, odnosno Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a pokrenulo je novi preventivni zdravstveni program, usmjeren na rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva. Riječ je o trećem takvom programu pod pokroviteljstvom kantonalne vlade, a obezbjeđuje besplatan, jednostavan i siguran kućni test koji je važan prvi korak u otkrivanju te maligne bolesti.
- Karcinom debelog crijeva jedan je od najčešćih oblika karcinoma, ali ako se otkrije na vrijeme, u više od 90 % slučajeva moguće ga je uspješno izliječiti – poručeno je na današnjoj konferenciji za novinare u zgradi Vlade HNK-a, sazvanoj u cilju predstavljanja Preventivnog programa ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva. Istaknuto je da je cilj povećanje svijesti, rane dijagnostike i smanjenja smrtnosti od te opasne bolesti.
- Program je podržala Vlada, nositelj implementacije je resorno ministarstvo, a učesnici su Zavod zdravstvenog osiguranja HNK-a, Zavod za javno zdravstvo HNK-a, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Kantonalna bolnica dr. Safeta Mujića i svi domovi zdravlja u Kantonu.
- Tumor debelog crijeva, prema globalnim statistikama, treći je najčešći maligni tumor, a sve češće pojavljuje se i na drugom mjestu. Po smrtnosti, pak, u svim statistikama, na drugom je mjestu. Od dva miliona oboljelih u svijetu 2020. godine, milion je izgubilo život. Preventivni pregledi usmjereni su na lica u dobi od 50 do 74 godine starosti, ali u program mogu da se uključe i mlađa lica sa rizičnim faktorima, poput porodične anamneze, prisutnosti krvi u stolici ili dijagnostikovanih upalnih bolesti crijeva – rekao je ovom prilikom ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a Milenko Bevanda, jasno poručivši da je prevencija izrazito važna jer karcinom debelog crijeva dugo ne pokazuje simptome i nerijetko se otkrije tek kada se proširi i u druge organe.
Ministar je ocijenio da će uspjeh programa uvelike da ovisi o odazivu građana, dok je direktor ZZO-a HNK-a Andrej Čović akcentovao da je cilj da se obezbijedi jednak pristup i dostupnost pregleda svim osiguranim licima koja ulaze u ciljanu grupu, bez obzira gdje žive.
- Briga o zdravlju nije samo pravo, već i obaveza i solidarnost. Ovi programi nisu samo investiranje u zdravlje, već i u održivost zdravstvenog sistema – izjavio je Čović, navodeći podatak Svjetske zdravstvene organizacije da screening u ranoj fazi vrijedi oko 250 USD, dok liječenje uznapredovalog karcinoma debelog crijeva može da dostigne i 150.000,00 USD po pacijentu.
Zavod za javno zdravstvo HNK-a godinama radi na promicanju važnosti preventivnih pregleda, ranog otkrivanja bolesti i edukovanja građana. Direktor Eniz Čolaković iznio je podatke za HNK, rekavši da je tokom prošle godine zabilježeno 620 novooboljelih od karcinoma, dok je u 2023. godini HNK imao 760 novooboljelih.
Zahvaljujući Vladi HNK-a, Zavod za javno zdravstvo obezbijedio je 15.000 besplatnih testova koji će već od sutra da budu dostupni u ambulantama porodične medicine. Besplatni su, neinvazivni, jednostavni za korištenje i efikasni, a moguće ih je uraditi i kući.
Savjetnica ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a Danijela Petrović akcentovala je da će u implementaciji da učestvuje 136 porodičnih ljekara, devet gastroenterologa, 22 anesteziologa i šest patologa.
- Cijeli proces počinje i završava kod porodičnog ljekara, što je novost u odnosu na prethodne preventivne programe. Pacijent dobiva test koji obavlja kući. Pacijenti sa pozitivnim nalazima biće upućeni na dalje pretrage kod gastroenterologa – pojasnila je Petrović, akcentovavši da se nada da će se programu odazvati barem 60 posto građana.
Uskoro će se aktivirati i službene stranice programa na društvenim mrežama, a predviđena je i terenska podrška timova koji će da rješavaju eventualne tehničke probleme u domovima zdravlja. Učesnici su pozvali građane HNK-a iz ciljne grupe da posjete porodične ljekare kod kojih će da preuzmu testove i obave ovaj životno važan pregled.
Na dnevnom redu današnjeg zasjedanja Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona je i Odluka o usvajanju Strategije za mlade HNK za period od 2023. do 2028. godine, zajedno sa pripadajućim Akcionim planom. Premijer HNK, Nevenko Herceg za Fenu je izjavio kako je Vlada HNK, vođena idejom da mladi moraju imati svoj zagarantiran prostor u društvenim kretanjima i stvarnu mogućnost uticaja na procese, donijela Strategiju za mlade sa namjerom otvaranja prostora mladim ljudima za razvijanje kreativnosti i slijeđenja ambicija na putu razvoja lokalne zajednice.
-Na izradi Strategije radili su relevantni pojedinci, stručnjaci iz različitih oblasti djelovanja, a u radnoj su grupi bili i predstavnici mladih osoba koji su dali snažan doprinos provedbi istraživanja, analizi rezultata i stvaranju teksta Strategije. Taj dokument utvrđuje probleme i potrebe mladih, razvija strateške smjerove djelovanja i ciljeve kako bismo unaprijedili položaj mladih i zadovoljili njihove potrebe. Sve je bazirano na ishodima provedenih istraživanja, komentirao je Herceg.
Pojasnio je kako su u Strategiji razrađeni programi za oblasti obrazovanja, kulture, zapošljavanja, stambene politike, socijalne i zdravstvene politike, potom oblasti slobodnog vremena i mobilnosti, sigurnosti mladih i dr.
-Ova je Vlada višestruko posvjedočila svoju okrenutost pružanja podrške mladima u brojnim segmentima življenja, školovanja i rada. Ponosan sam na činjenicu da smo vlastitim sredstvima i, dijelom, u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje te Službom za zapošljavanje HNK, u našem mandatu osigurali prvo radno iskustvo za više od 1000 mladih ljudi u zvanjima za koja su se školovali, dok smo u Budžetu za 2023. za tu namjenu planirali dodatnih 5 miliona KM. Stipendiramo više od 3000 studenata, prvi smo pokrenuli programe podrške mladim naučnicima, obnavljamo i unapređujemo školske zgrade, školske sale, podsjetio je prvi čovjek kantonalne vlade.
Strategijom su utvrđena četiri strateška cilja. Prvi je promovisati i unaprijediti programe zapošljavanja mladih i usmjeriti stambene politike za mlade. Drugi je unaprijediti uslove za ostvarivanje prava mladih iz područja socijalne i zdravstvene zaštite. Treći je poboljšati aktivno i kreativno slobodno vrijeme i mobilnost mladih u sigurnom okruženju. Četvrti je promicati važnost odgojno-obrazovnoga sistema i kulturno-umjetničkog aktivizma.
-Kvaliteta Strategije ogleda se u njezinoj razradi. Tako su za svaki navedeni cilj utvrđene mjere i aktivnosti koje direktno utiču na rješavanje problema i zadovoljavanje potreba mladih. Radom na ispunjavanju utvrđenih ciljeva, bit će stvoreni uslovi za afirmisanje mladih, smanjen odlazak mladih iz zemlje, izgrađen konstruktivan i partnerski odnos sa organizacijama koje okupljaju mladež, sve u cilju postizanja višeg nivoa dobrobiti mladih ljudi u društvu. Sve to u konačnici će doprinijeti i privrednom, kao i društvenomu razvoju Kantona, poručio je Herceg.
Potaknut istupom mostarskih gimnazijalaca, učenika Gimnazije fra Grge Martića, koji su, u okviru Projekta Civitas, pozvali na zakonsko rješenje pitanja uvođenja psihologa u srednje škole na prostoru Hercegovačko-neretvanskog kantona, premijer HNK Nevenko Herceg iskazuje javnu podršku tom poticaju, pozdravljajući aktivno uključivanje mladih u sve društvene tokove u zajednici.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko – neretvanskog kantona je u izjavi za Fenu podsjetio na činjenicu da je Vlada HNK, na samom izmaku prošle godine, na svojoj 193. sjednici, usvojila Zaključak kojim je resorno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta zaduženo pokrenuti aktivnosti na angažovanju psihologa u školama.
''U stalnoj sam komunikaciji sa resornim ministrom i ova je tema blizu provedbe odnosno očekujem skorašnje rješenje svih nužnih pretpostavki za raspisivanje javnih konkursa za zapošljavanje psihologa u osnovnim i srednjim školama na prostoru svih gradova i općina HNK. Potrebna sredstva za finansiranje troškova bruto plata i naknada osigurali smo u Budžetu za tekuću godinu, rekao je Herceg, čvrsto se zauzimajući za realizaciju ovog projekta, svjestan, kako ističe, stvarne potrebe uključivanja ove struke u rad naših škola.
Sagledavajući, kaže, užurbani ritam i sve izazove savremenog doba kojima smo izloženi, a koje na poseban način pogađaju i opterećuju mlade ljude, briga za očuvanje mentalnog zdravlja nije opcija nego nužnost i odgovornost za osiguranje stručne i odgovarajuće pomoći našoj djeci po ovom pitanju leži na svima nama.
-Duboko svjesni toga, a želeći ići ukorak sa standardima visoko razvijenih evropskih zemalja, mi u Vladi HNK prepoznali smo važnost ove teme i, evo, već nekoliko mjeseci radimo na njezinoj realizaciji, dodao je Herceg.
Poručujući kako se cijelo društvo mora uključiti u svojevrsno sazrijevanje i destigmatiziranje osoba koji su u potrebi za stručnom pomoći od strane psihologa, dodao je kako su pojave društvenih osuda nažalost još uvijek jako prisutne.
-Zbog toga i jest važno djeci i mladima omogućiti susret i razgovor sa stručnjakom u sredini koju poznaju i u kojoj se osjećaju sigurno, a škola svakako treba biti takvo mjesto, zaključuje čelni čovjek Vlade HNK.
Inače, Vlada HNK nastavlja sva pitanja iz oblasti obrazovanja stavljati u sami vrh svojih prioriteta, uporno podižući i radni i životni standard prosvjetnih radnika na cjelokupnom prostoru HNK. Tako su, kazuje nam Herceg, u pripremi i novi kolektivni ugovori koji će našim prosvjetarima osigurati neke dodatne pogodnosti i još bolje radne uslove, ali i zaslužene finansijske naknade za njihov rad.'', izjavio je premijer Herceg.
Pravo na prvu stipendiju i subvenciju iz ovogodišnjeg konkursa za dodjelu stipendija i subvencija smještaja u studentske domove redovnim studentima s područja Hercegovačko-neretvanskog kantona u akademskoj 2022./2023. ostvario je 1.151 student, od prijavljenih njih 1.179, čime je broj stipendista premašio 3.000.
Od 1.150 studenata, njih 1.120 će koristiti pravo na stipendiju, dok je 31 student ispunio uslove za subvenciju smještaja u studentskim domovima.
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi HNK Rašid Hadžović ističe kako će stipendije od ove godine, umjesto dosadašnjih 120 iznositi 150 maraka, a subvencije smještaja umjesto 189 iznosit će 230 maraka.
- Time su Ministarstvo i Vlada HNK nastavili proaktivnu politiku usmjerenu na poboljšanje studentskog standarda, u okviru koje smo, kao i prošle godine, svim studentima omogućili dobivanje stipendije ili subvencije smještaja - podvukao je ministar Hadžović.
Kada je riječ o Javnom pozivu za pomoć mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK, Ministarstvo je uz saglasnost kantonalne vlade donijelo Odluku o odabiru korisnika kojom su svi kandidati koji su ispunili formalno-pravne uslove dobili sredstva po ovom javnom pozivu.
- Ove godine na javni poziv prijavila su se 132 doktoranta, a pravo na sufinansiranje po jednom od 5 programa ostvarilo je 125 doktoranata. S obzirom na to da se ovaj projekat u HNK realizira drugu godinu zaredom, Ministarstvo i Vlada još jednom su iskazali podršku mladim naučnicima, našim asistentima na njihovom akademskom putu i realizaciji istraživačkih projekata i naučnih radova - naglasio je ministar Hadžović.
Javni poziv za pomoć mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK, kao i protekle godine obuhvatao je pet programa, a pravo na sufinansiranje troškova III. ciklusa obrazovanja (doktorskih studija) ostvarila su 54 doktoranta. Pravo na sufinansiranje naučno-istraživačkog/umjetničko-istraživačkog rada u okviru izrade doktorske disertacije ostvarilo je 5 doktoranata, pravo na sufinansiranje troškova odbrane doktorske disertacije 12 doktoranata, pravo na sufinansiranje objavljivanja naučno-istraživačkih/umjetničko-istraživačkih radova u međunarodnim časopisima i učestvovanja na međunarodnim konferencijama ostvarila su 33 doktoranta i podršku izdavanju novije naučne i stručne literature, te univerzitetskih udžbenika dobio je 21 doktorant.
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ovim je putem svim dobitnicima stipendija, subvencija i naučnicima zaželio mnogo uspjeha i sreće u njihovom daljem radu, studiranju i usavršavanju.
Ujedno se zahvalio ministru finansija u Vladi HNK Adnanu Faladžiću i svim članovima Vlade na čelu s premijerom Kantona Nevenkom Hercegom što su podržali ovakve aktivnosti.
Kako je ranije istaknuto iz Vlade HNK, odgoj i obrazovanje Vlada je postavila kao jedan od najvažnijih prioriteta u svom radu.
- Sve to na tragu je šireg plana demografske obnove i zadržavanja mladih na ovim prostorima, uz nezaobilazan rast i razvoj kroz osiguranje stalnog poboljšanja općeg standarda i života i obrazovanja i rada - naglasio je premijer Nevenko Herceg, povodom odluke o dodjeli stipendija i subvencija.
Posebno je izrazio zadovoljstvo odlukom Vlade kojom su povećane studentske stipendije, čime je obuhvaćeno više od 3.000 studenata s prostora HNK koji su unutar Vladina programa stipendiranja i subvencioniranja.
- Na to imamo pravo biti ponosni - konstatirao je Herceg, napominjući kako ova kriza ne zaobilazi ni studentsku populaciju te kako je već neko vrijeme poticao na donošenje ovakve odluke, koju su prihvatile i kolege poslanici i ministri, odnosno čelnici kantonalnih resora.
Podsjetio je da su prvi u Kantonu pokrenuli programe podrške mladim naučnicima, a da je već poznato kako na 'leđima' ovog kantona počivaju najveća novčana izdvajanja za niz centralnih nacionalnih, univerzitetskih, zdravstvenih, kulturnih, obrazovnih, medijskih, sportskih i drugih institucija.
Po njegovim riječima, samo lani za podršku mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK izdvojeno je pola miliona maraka.
- Pomogli smo i sufinansiranje troškova III. ciklusa obrazovanja (doktorskih studija), sufinansiranje naučno-istraživačkog rada u okviru izrade disertacije, sufinansiranje troškova odbrane disertacije, sufinansiranje objavljivanja naučno-istraživačkih radova u međunarodnim časopisima i učestvovanje na međunarodnim konferencijama, itd. - podsjetio je premijer Herceg.
Ocijenio je da Vlada HNK stalno potvrđuje maksimalnu socijalnu osjetljivost, podsjećajući na podrške školarcima, studentima, pripravnicima, pa na kraju i mladim naučnicima, članovima akademske zajednice.
Naime, ove školske godine osigurali su besplatne školske udžbenike za sve učenike u osnovnim školama u HNK, njih više od 16.800 u svih devet razreda osnovnoškolskog sistema.
Također kontinuirano provode programe primanja pripravnika, osiguravajući mladim ljudima prvo radno iskustvo i, po riječima premijera Hercega, dosad je za više od 1.000 osoba u kantonalnim organima HNK osigurana mogućnost sticanja jednogodišnjeg staža.
Pored toga, Vlada je osigurala jednokratnu podršku nezaposlenima s evidencije Službe za zapošljavanje, kao i za 5.500 zaposlenih korisnika kantonalnog budžeta.
Na kraju, udvostručila je i novčanu podršku majkama-porodiljama, produživši je sa ranijih šest na punih dvanaest mjeseci.
https://fena.ba/article/1302956/program-stipendiranja-vlade-hnz-a-premasio-3-000-studenata-video
Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona danas raspravlja o Vladinim izmjenama i dopunama Budžeta za tekuću te o Nacrtu Budžeta HNK za 2023. godinu. Također, na dnevnom redu su Izmjene i dopune finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK, kao i Prijedlog odluke o kreditnom zaduženju Kantona za realizaciju projekta izgradnje, obnove i opremanja tri bolnice u HNK.
Tim povodom dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona za Fenu podsjetio je na činjenicu da njegova vlada uspijeva sve ove godine održati pozitivnu praksu usvajanja svih važnih finansijskih dokumenata za narednu godinu prije isteka tekuće, što omogućuje stabilno i sigurno finansijsko funkcionisanje cijelog društva već sa početkom kalendarske godine.
- Izgradili smo stabilan i siguran kanton. Riznica nije puna, ali nije ni prazna. Budžet i dalje skrbi za sve socijalne aspekte života, ali ima i snažnu razvojnu dimenziju, a kako o od skupštinskih poslanika očekujem podršku po svim današnjim tačkama, tako i saglasnost za zaduženje kod Razvojne banke od 15 miliona KM za dovršetak vitalnih projekata izgradnje i opremanja nove zgrade Klinike za dječje bolesti (Pedijatrije) SKB-a Mostar i niza odjela dvaju preostalih bolnica u HNK, u Mostaru i Konjicu, budžet za narednu godinu u konačnici će nadmašiti Budžet HNK za 2022. – komentirao je Herceg, istaknuvši kako su pred Skupštinom Izmjene i dopune Budžeta u iznosu od 325.500.000 KM.
- Tim je dokumentom Vlada potvrdila odgovornost u radu i racionalnost u upravljanju javnim finansijama. Njime pravimo još snažniji iskorak, dajemo punu podršku jedinicama lokalne samouprave za njihove ideje usmjerene razvojno-socijalnim i infrastrukturnim projektima, ali i na svim drugim poljima. Njime potičemo privredu, poljoprivredu, turizam, povećavamo primanja svih budžetskih korisnika. Na primjer, osim svih zakonom utvrđenih obaveza, predvidjeli smo i šest miliona KM na ime dodatne podrške budžetskim korisnicima, uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena. Potaknuti spomenutom krizom, predvidjeli smo i dodatnih tri miliona KM na ime podrške domovima zdravlja u Kantonu – ističe premijer HNK.
Pojasnio je kako je, rebalansom Finansijskog plana ZZO-a, predviđeno i dodatnih 13 miliona KM za zdravstvene ustanove, te je i ovom prilikom javno pozvao poslodavce i osnivače bolnica i domova zdravlja u HNK da ih tih sredstava, ukupno 16 miliona KM, omoguće isplatu podrške i zdravstvenim djelatnicima koji opravdano traže svoja prava, ali na pogrešnoj adresi.
- Ovo treba jasno iskomunicirati. Kanton nije osnivač tih ustanova, a kontinuirano iznalazi načine osiguranja dodatne finansijske podrške i bolnicama i domovima zdravlja. U ovih 16 miliona, koji su dodatni plus na sve što je za zdravstvo izdvojeno u 2022. godini, ima dovoljno prostora i za podršku zdravstvenim djelatnicima, gdje mislim na onaj iznos od 1.080 KM po korisniku, ali i za podmirenje niza drugih obaveza i tekućih troškova – precizirao je Herceg.
Premijer HNK podsjetio je kako su prošle sedmice izmirili gotovo tri miliona KM na ime nabavke udžbenika za sve osnovnoškolce, od čega su u potpunosti rasteretili sve općine i gradove. Nastavljaju i sa podrškom za naučnike, potom za projekte dva univerziteta, ustrajavaju u stipendiranju i subvencioniranju više od 2.500 studenata, a i ove će godine u kantonalne organe i ustanove primiti značajan broj pripravnika koji će tako steći svoja prva radna iskustva.
- U ovim izmjenama i dopunama planirali smo sredstva kojima kontinuirano poboljšavamo materijalni status korisnika koji svoja prava ostvaruju na osnovu Zakona o zaštiti porodice sa djecom. Nastavljamo brinuti za borce i potvrđujemo spremnost da svima njima, osobito preduzetnicima iz te populacije, osiguramo podršku za njihove razvojno-poduzetničke projekte. Uspjeli smo riješiti pitanje osiguranja naših vjerskih službenika, pomažemo obnovu i rekonstrukciju vjerskih objekata. Značajna sredstva planiramo za rekonstrukciju i investicijsko održavanje pravosudnih, policijskih i zdravstvenih te školskih i sportskih objekata i infrastrukture. Kroz projekat energetske efikasnosti, obnovili smo na desetine objekata i sve smo bliže cilju, a to je obnova svih javnih objekata u HNK – dodao je premijer, dotaknuvši se i nasljeđenih obaveza po pravomoćnim sudskim rješenjima i vansudskim nagodbama.
- Te obaveze sustavno izmirujemo po dinamici koja je dogovorena sa našim socijalnim partnerima, a ova vlada nije generirala stvaranje niti jedne nove presude po osnovama bilo koje povrede radničkih prava. Ponosan sam na izvrsne odnose sa sindikalnim organizacijama korisnika kantonalnog budžeta. Sa svima imamo sklopljene nove kolektivne ugovore, s nizom novih i značajno unaprjeđenih radničkih prava – komentirao je Herceg poručivši kako Vlada u potpunosti ispunjava sve obaveze preuzete tim kolektivnim ugovorima, potpuno opredijeljena uspješno odgovoriti krizama i, povrh svega, zaustaviti odljev mladih i visokoobrazovanih osoba.
- Na kraju, vezano za Nacrt Budžeta za 2023., po svojem ukupnom iznosu i strukturi, na tragu je Vladina obećanja s početka mandata. Mi vodimo odgovornu politiku i poduzimamo mjere koje funkcioniranje Kantona usklađuju sa realnim mogućnostima i potrebama, odnosno koje su zaustavile raniju praksu budžetskog deficita te doprinjele konsolidiranju stanja na polju kantonalnih javnih finansija. K tome, budžet su učinile razvojnim, sačuvavši i unaprijedivši i njegovu socijalnu dimenziju. Pred poslanicima je danas uravnotežen budžet koji se zasniva na realnoj projekciji prihoda i sa njima uravnoteženim rashodima. Projicirani rashodi s jedne strane rezultat su uvažavanja realnih zahtjeva budžetskih korisnika, a sa druge rezultat ostvarenja Budžeta u 2022. godini – dodaje Herceg, uz napomenu kako Nacrt donose u vrijeme kada smo suočeni s vrlo ozbiljnom privrednom krizom koja se ogleda u evidentnim poskupljenjima životnih namirnica i drugih proizvoda.
- No, unatoč tome, uvjeren sam kako je planiran realno i kako ćemo zadržati stabilnost javnih finansija i u godini koja je pred nama. Uz to, u ovom smo dokumentu zadržali postojeći nivo prava, a u skladu sa projekcijom rasta prihoda ojačali smo razvojnu dimenziju kroz planiranje sredstava za poticaje i podrške. Uvjeren sam kako će poslanici danas konstruktivno raspravljati o predloženim dokumentima, kako ćemo ih zajednički unaprjediti i osigurati njihova usvajanja do kraja godine čime ćemo osigurati i realizaciju obaveza koje su vezane za usvajanje, prije svega, Rebalansa budžeta za 2022. – zaključio je Herceg, poručivši kako od poslanika očekuje prepoznavanje važnosti ovako utvrđenoga Prijedloga Izmjena i dopuna Budžeta za 2022. i Nacrta budžeta za 2023. i kako će oba dokumenta dobiti punu podršku kako bi Vlada uspjela odgovoriti izazovima i zadaćama koje su pred njom i svima nama.
