Službena stranica Vlade HNŽ/K
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, na današnjoj je, 51. redovnoj sjednici prihvatila kvartalne izvještaje Opće bolnice Konjic o implementaciji sredstava Razvojne banke FBiH za 1. i 2. kvartal tekuće godine, kao i izvještaj o implementaciji Programa finansijskog konsolidovanja Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića Mostar za 1. kvartal tekuće godine. Dana je i saglasnost na Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj Doma za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje lica sa invaliditetom i drugih lica Stolac, za period od 1. januara do 30. juna ove godine.
Prihvaćeno je Rješenje o konačnom imenovanju Upravnog odbora Zavoda za javno zdravstvo HNK-a, na period od četiri godine. Takođe, dana je saglasnost Upravnom odboru Odgojnog centra HNK-a za imenovanje Mirze Drežnjaka za direktora te ustanove na sljedeći četverogodišnji period. Ujedno je prihvaćeno i Rješenje o imenovanju privremenog Upravnog odbora Centra, na period od 3 mjeseca.
Na sjednici je prihvaćen Program razvoja male privrede HNK-a do 2028. godine, što je jedan od strateških razvojnih dokumenta kantonalne vlade. Njime su utvrđeni pravci razvoja male privrede Kantona, poticajne mjere, nositelji implementacije poticajnih mjera, aktivnosti implementacije, izvori sredstava, periodi implementacije mjera i metode praćenja njihove implementacije. Program je sastavljen u skladu sa odredbama Zakona o poticaju razvoja male privrede i zaštiti tradicionalnih djelatnosti (obrta), Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH i Uredbe o izradi strateških dokumenata u FBiH. Na osnovi tog programa, Ministarstvo privrede HNK-a donosi Godišnji plan kojim se utvrđuju i planiraju pojedine poticajne mjere i aktivnosti, prioritetne za tekuću fiskalnu godinu, kao i potrebna sredstva, izvori sredstava, kriteriji, uslovi i način korištenja sredstava.
Iz istog resora je prihvaćena i Informacija o stanju starih i tradicionalnih obrta na području HNK-a za prošlu godinu sa prijedlogom Zaključka. Akcentovano je da su na području HNK-a nedovoljno zastupljeni stari i tradicionalni obrti, te da je potrebno da se poduzmu odgovarajuće mjera u cilju obnove i unapređenja te oblasti. U pripadajućem obrazloženju stoji da bi se očuvanjem i razvojem starih zanata potaklo zapošljavanje i razvoj privrednog sektor, ali i očuvalo kulturno-povijesno naslijeđe. Vlada HNK-a i resorno ministarstvo te obrte smatraju važnim brendom Kantona koji doprinosi njegovoj prepoznatljivosti, te će svoje aktivnosti i dalje da usmjeravaju na njihovo očuvanje i zaštitu kroz pružanje finansijske podrške obrtnicima i projektima čiji je cilj poboljšanje statusa te djelatnosti i njihove ispravne i dosljedne prezentacije u zemlji i svijetu.
Nastavljajući aktivnosti na jačanju privrednog razvoja HNK-a, Vlada je usvojila niz odluka o dodjeli koncesija i davanja saglasnosti na ugovore o prijenosu koncesije za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za elektroenergetske objekte i za elektroenergetske objekte fotonaponskih elektrana na području Mostara, Čapljine i Konjica.
Na poziv splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana i predsjednika Županijske skupštine Mate Šimundića, premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač jučer je prisustvovala Svečanoj sjednici Skupštine Splitsko-dalmatinske županije, organizovane povodom Dana županije. Okupljenima se u prepunoj velikoj sali Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu prikladnim riječima obratio predsjednik Županijske skupštine, akcentovavši da je razvoj Županije moguć samo ako je potpun, održiv i ravnomjeran.
- Raduje me da sam dio ove svečanosti jer sa Splitsko-dalmatinskom županijom godinama gradimo čvrste prijateljske i partnerske odnose, ostvarujući niz zajedničkih projekata i drugih oblika saradnje na dobrobit stanovnika naših prostora i obadvije države u cjelini. Ubijeđena sam da ćemo te odnose u vremenu pred nama još snažnije da unaprijedimo i dao ćemo, u brojnim segmentima, znati da iskoristimo bogata iskustva SDŽ-a, posebno kada su u pitanju projekti prekogranične suradnje koji se finansiraju iz EU fondova – rekla je ovom prilikom premijerka Buhač.
Svečanom programu prisustvovali su mnogi gosti i visoke zvanice, kako iz Republike Hrvatske, tako i iz niza prijateljskih zemalja, a osim Dana županije, svečano je obilježena i 1100. godišnjica Hrvatskog kraljevstva.
Na ostrvu Korčuli održana je, na poziv šefice Službe civilne zaštite Dubrovnika Ane Miličić, dvodnevna internacionalna međuresorna radionica i terenska vježba na temu postupanja sa kulturnom baštinom u slučaju vanrednih događaja. Cilj je bio da se unaprijedi sposobnosti sistema civilne zaštite i vatrogastva za reagovanje u kriznim situacijama, požarima, poplavama i zemljotresima koji mogu da ugroze historijske spomenike i umjetnine, tako i one od neprocjenjive vrijednosti koje smo civilizacijski dužni da čuvamo i za buduće generacije.
Radionica je okupila gotovo četrdeset učesnika, pripadnika civilne zaštite, vatrogastva, HGSS-a i drugi srodnih organizacija i jedinica za hitna reagovanja. U radu su učestvovali i predstavnici Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanskog kantona, i to v.d. direktora Eugen Ćubela, šef Operativnog centra Marin Čović i šef Odsjeka za vatrogastvo Branimir Arapović.
Akcentovano je da je upravo ta saradnja kolega iz tih srodnih službi iz Hercegovine i Dalmacije posebno važna jer prirodne nesreće i katastrofe ne znaju administrativne granice a, iako je ustrojstvo samih službi u Hrvatskoj i BIH različit, cilj im je isti, a to je da se sačuvaju ljudski životi, priroda i imovina.
Nakon uvodnih predavanja i teorijskog dijela, praktični dio vježbe održan je u korčulanskoj katedrali sv. Marka i Opatskoj riznici, pod vodstvom konzervatorice Mare Korunić. Učesnici su na licu mjesta vidjeli koliko su kulturna dobra izložena različitim rizicima, te kakve posebne izazove donose vatrogascima i ostalim službama kada se nađu u situaciji nesreće.
- Cilj jeda se razumije njihova ranjivost, prepozna rizike i nauči kako da se u kriznim situacijama pravilno reaguje. Određivanje prioriteta spašavanja iznimno je važno, jednako kao i poznavanje postupaka za zaštitu umjetnina – akcentovala je Korunić, uz koju je o pravilnom rukovanju osjetljivim predmetima u slučaju požara ili zemljotresa govorila šefica Restauratorskog odsjeka Dubrovnik Nađa Lučić sa saradnicama Mateom Milat i Almom Julianom Dilberović.
Učesnicima radionice predstavljen je i praktični alat ''Točak prve pomoći kulturnoj baštini'', izrađen u okviru projekta ''CPforHeritage'' koji nudi stručna i jasna uputstva za prvih 48 sati nakon nesreće. Poseban akcenat stavljen je na važnost multisektorskog pristupa, koordinisanje vatrogasaca, konzervatora, restauratora, civilne zaštite i drugih nadležnih službi u prevenciji, spremnosti i reagovanju na vanredne situacije koje ugrožavaju kulturno-historijska i druga dobra.
- Sistem zaštite i spašavanja u HNK-u obuhvata načela i aktivnosti namijenjene prevenciji, spremnosti i odgovoru na prirodne i druge nesreće, od zemljotresa i požara do tehničko-tehnoloških incidenata. Organizovan kroz kantonalne i lokalne štabove civilne zaštite, profesionalne i dragovoljne vatrogasne jedinice, gorsku službu spašavanja, policiju i zdravstvene ustanove, sistem ima krucijalnu ulogu u koordinisanju preventivnih mjera, edukovanju stanovništva i operativnom radu u kriznim situacijama, u cilju očuvanja života i materijalnih dobara – pojasnio je Ćubela.
Radionica na Korčuli uspješno je pokazala koliko je važno da se povežu hitne službe, ali i edukuju njihovi pripadnici o specifičnostima kulturne baštine koja, u slučaju nesreće, traži posebno znanje i brigu. Napravljen je tako još jedan korak u izgradnji sigurnijeg okvira za očuvanje dragocjenog kulturno-historijskog naslijeđa našeg prostora.
Nakon što je Kantonalni sud u Mostaru ukinuo mjeru osiguranja i predmet vratio na ponovno postupanje, Općinski sud u Mostaru danas je donio Rješenje o određivanju mjere osiguranja kojom je Nezavisnom sindikatu zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, kao reprezentativnom sindikatu, zabranio štrajk i provođenje štrajka, te poduzimanje bilo kakvih daljih aktivnosti u vezi sa organizovanjem štrajka, do pravosnažnog završetka ovog procesa ili do druge sudske odluke u ovoj pravnoj stvari.
Sud je ovim rješenjem, u cilju obezbjeđenja nesmetanih i redovnih aktivnosti pružanja zdravstvenih usluga pacijentima, obavezao imenovani sindikat, kao reprezentativni, da omogući nesmetane i redovne aktivnosti pružanja potpunih i pravovremenih zdravstvenih usluga u svim zdravstvenim ustanovama na prostoru HNK-a.
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a Mario Jurica, ministar unutrašnjih poslova HNK-a Marijo Marić i ministar saobraćaja i veza HNK-a Ivo Bevanda boravili su danas u radnoj posjeti Čapljini, gdje ih je, u prostorijama Gradske uprave, primila gradonačelnica Iva Raguž. Na sastanku je otvoren niz tema o dosad provedenim, tekućim i onim infrastrukturnim projektima koji su tek u planu, a čija je zajednička svrha unapređenje ukupne kvalitete života stanovnika tog hercegovačkog grada sa velikim razvojnim potencijalom.
- Vidljiv privredni procvat i uređena životna sredina, niz poticajnih mjera koje je donijela gradska vlast, uz ovako povoljan geografski položaj, klimu i činjenicu da Čapljina izrasta u jedno od ključnih saobraćajnih čvorišta u BiH, od značaja i za jug Hrvatske, doprinijeli su tome da ovo bude mjesto u koje se doseljava, poželjno za život i stvaranje porodice. Čestitajući gradonačelnici na očitim iskoracima, i ovom prilikom ističem da smo, kao Vlada, čvrsto opredijeljeni biti snažan partner svim našim gradovima i općinama na njihovom putu napretka. Naravno da i Čapljina, kao i svaki drugi grad, ima svoje probleme, ali važno je da su odgovorni ljudi spremni da se suoče sa izazovima i da budu uporni u postizanju postavljenih ciljeva. Mi ćemo i dalje da budemo vjetar u leđa u ostvarenju kapitalnih i drugih projekata, kako iz komunalne i saobraćajne infrastrukture, zdravstva i sigurnosti, tako i iz privrede, turizma, poljoprivrede, obrazovanja, kulture, sporta i drugih sektora – poručila je Marija Buhač.
S obzirom na to da se u Čapljini veliki dio stanovništva bavi poljoprivredom, bilo je govora i o projektnom pristupu za mlade poljoprivrednike i žene u poljoprivredi koje razvija Ministarstvo poljoprivrede u cilju poticanja obnove ruralnih područja i ostanka mladih u njima. Naglašeno je i da će Čapljina da bude jedan od pilot prostora skorašnjeg provođenja projekta pametnog navodnjavanja poljoprivrednih površina. Iz istog resora, lani je iz vodnih naknada ukupno ugovoreno 514.000,00 KM i ove godine planirano 455.000,00 KM za čapljinsko područje, a ta će sredstva biti utrošena za izmjenu vodovodnih cijevi i oborinske odvodnje te saniranje kanalizacijskog i vodosnabdijevnog sistema u Ulici Ante Starčevića, zatim za provođenje projekta vodovoda i kanalizacije u Grabovini, provođenje treće faze izgradnje vodosnabdijevnog sistema na Dubravskoj visoravni te za čišćenje odvodnih kanala na desnoj strani rijeke Neretve.
Visoka delegacija kantonalne izvršne vlasti i čapljinska gradonačelnica zajednički su obišli nekoliko lokacija na kojima su u toku projekti obnove, dogradnje, proširenja ili potpune izgradnje, a koje je Vlada HNK-a u proteklom periodu finansijski pomogla odnosno planira pomoći budžetskim sredstvima kroz 2025. godinu. U OŠ Vladimira Pavlovića dočekao ih je direktor Mateo Jovanović s kojim su obišli prostorije u kojima su, upravo sredstvima koje je doznačila Vlada, zamijenjeni dotrajali podovi i rasvjetna tijela u skladu sa savremenim standardima energetske efikasnosti. Premiejrka Buhač danas je obećala i finansijsku podršku Vlade za planirani projekt ugradnje lifta i prilagođavanja prilaza školi za lakši pristup licima sa posebnima potrebama.
Premijerka i ministri zatim su se susreli sa načelnikom Policijske uprave Čapljina Ivanom Miličevićem i obišli radove na dogradnji i nadgradnji zgrade PU Čapljina za koje je Vlada, kroz resor MUP-a, u više faza, a zaključno sa tekućom godinom, uložila 1.075.346,00 KM. Osim za aktuelne radove, riječ je o izdvajanjima i za konstrukcijsko ojačavanje policijske zgrade, obnovu 1. sprata te izgradnju savremenih prostorija za izdavanje ličnih dokumenata.
Grad Čapljina u završnoj je fazi izrade Regulacijskog plana Privredne zone Tasovčići 1. Radi se o strateškom razvojnom projektu, a tom prostorno-planskom dokumentacijom stvaraju preduslove za dalji privredni razvoj hercegovačkog juga, izgradnju objekata i nova zapošljavanja. Početna procjena vrijednosti radova premašuje 2,5 miliona KM, a Vlada HNK-a najavila je podršku realizovanju projekta.
- Zahvalni smo premijerki Buhač i kantonalnim resornim ministrima što prepoznaju i redovno pomažu našu viziju napretka i budućnosti našeg grada. Na nama je da, kao lokalna samouprava, damo svoj maksimum da bi svojim sugrađanima stvorili sve preduslove za siguran, stabilan i ugodan život, za planiranje porodice i odgajanje djece u mirnoj i zadovoljnoj sredini. Naravno da nam na putu provođenja naših strateških projekata treba čvrsta podrška viših nivoa vlasti, a Vlada HNK-a u kontinuitetu svjedoči da je zaista Vlada cijelog Kantona i da ima razumijevanja i volje da konkretno pomogne, što se u Čapljini jasno vidi u čitavom nizu segmenata, od saobraćajne infrastrukture, preko raznih poticaja i donacija, do ulaganja u školstvo, zdravstvo, sigurnost i ostale životno važne resore – rekla je gradonačelnica Raguž.
S obzirom na to da je Vlada HNK-a, putem Ministarstva saobraćaja, izdvojila oko 850.000,00 KM za izgradnju novog kružnog toka u Gabeli, a riječ je o savremenom rješavanju spoja lokalnih cesta i regionalne saobraćajnice R425, učesnici susreta obišli su i tamošnje radove. Osim saobraćajnog osavremenjivanja, skorašnje će dovršenje tog kružnog toka značajno da podigne nivo sigurnosti svih učesnika u saobraćaju. Inače, nedavno je za sanaciju priključnih cesta u Čapljini izdvojeno 100.000,00 KM, a putem Uprave za prognanike i izbjeglice HNK-a za tu je namjenu doznačeno i dodatnih 157.500,00 KM. Resorno ministarstvo u tekućoj godini planira i završne aktivnosti na izgradnji šetnice od Mogorjela do mosta u Strugama te završetak radova na križanju za autocestu u Zvirovićima, ukupne vrijednosti 350.000,00 KM.
Organizirana je i posjeta Stadionu NK GOŠK Gabela, gdje je za zahvate na natkrivanju tribina Vlada HNK-a lani uplatila 300.000,00 KM, najavivši dodatnu podršku Klubu i u tekućoj godini. Predsjednik GOŠK-a Lujo Ilić i predsjednik Uprave Kluba Donko Jović, sa saradnicima, pozdravili su zajedničku delegaciju kantonalne Vlade i Grada Čapljine, predočivši im rezultate utroška doznačenih sredstava koja su usmjerena u nabavku i montažu čelične konstrukcije stadionske nadstrešnice. Vrijedi podsjetiti da se stadion priprema da zadovolji sve uslove UEFA-e da bi dogodine mogli da budu domaćini takmičenja ženske fudbalske reprezentacije BiH.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona govorio je za "Večernji list".
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je primio Ivana Klepića, evropskog prvaka u teškoj kategoriji i Ivonu Ćavar, osvajačicu brončane medalje na nedavno održanom 53. Evropskom prvenstvu u karateu u Novom Sadu.
Premijer Herceg čestitao je reprezentativcima na postignutim rezultatima, istaknuvši kako ga, kao dugogodišnjeg sportskog djelatnika, vesele uspjesi hercegovačkih sportaša na međunarodnim takmičenjima.
„Izuzetno mi je drago što su vaš trud i upornost još jednom nagrađeni najvišim odličjima. Sportaši, kao što ste vi, na najbolji mogući način predstavljaju Hercegovačko-neretvanski kanton. Stoga Vlada, u skladu sa mogućnostima, podržava i podržavat će vaš rad, ali i rad drugih sportaša i sportskih klubova u HNK“, rekao je premijer Herceg.
„ Jako sam ponosan na sebe zbog činjenice da je ovo moje prvo Evropsko prvenstvo. Posebno mi je drago da sam obradovao meni bliske ljude, ali i one koje nisam nikada upoznao. Planiram nastaviti s radom i nadam se kako ću i u budućnosti moći opet obradovati i bližnje i javnost u BiH koja voli i prati sport. Moj krajnji cilj su Olimpijske igre u Tokiju 2020. godine“, rekao je evropski prvak Klepić.
„Prezadovoljna sam ostvarenim rezultatom. Polovicu sezone sam posvetila ostvarenju evropske medalje i evo uspjela sam u tomu“, rekla je brončana Ćavar.
Miroslav Klepić, trener Sveučilišnog karate kluba „Neretva“ i Zdenko Klepić, predsjednik Karate saveza BiH, upoznali su premijera Hercega s radom, aktivnostima i planovima Kluba i Karate saveza.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona uputio je čestitku Hrvatskom sportskom klubu ''Zrinjski'' na osvajanju titule nogometnog prvaka Bosne i Hercegovine, u kojoj stoji:
Hrvatski sportski klub ''Zrinjski'' na najljepši način ispisuje nogometnu istoriju Bosne i Hercegovine.
Pobjedom nad ''Širokim Brijegom'' treći puta uzastopce osvojili ste titulu prvaka Bosne i Hercegovine, što dosad nije uspjelo niti jednom drugom klubu.
Stoga, svim fudbalerima, Stručnom stožeru na čelu s Blažom Sliškovićem, Upravi i navijačima HSK ''Zrinjski'', lično i u ime Vlade Hercegovačko – neretvanskog kantona, od svega srca čestitam!
Osvajanjem još jednoga naslova prvaka, šestog u ''Premijer ligi Bosne i Hercegovine'', iznova ste potvrdili kako se predanim radom, odricanjem i vjerom u sebe postižu vrhunski rezultati.
Zbog svega toga i jeste najbolja momčad u državi!
U očekivanju da i u europskim natjecanjima koja su pred vama dostojanstveno i uspješno zastupate svoj grad Mostar, Hercegovačko – neretvanski kanton i BiH - želim Vam puni uspjeh, te puno sportske sreće i svakoga dobra.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona jučer je prisustvovao otvaranju novoizgrađenog objekta Carinske ispostave Aerodroma Mostar, kojega su svečano otvorili Dragan Čović, član Predsjedništva BiH, Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH i Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje.
Izgradnja nove moderne zgrade završena je za manje od osam mjeseci od početka radova, a ukupna investicija iznosila je 1,7 miliona KM.
Nova zgrada Carinske ispostave urađena je prema svim savremenim standardima za izgradnju objekata ovakvog tipa. U novosagrađenom objektu bit će smještena carinska služba Uprave za indirektno oporezivanje i službenici Granične policije BiH.
- « prva
- ‹ prethodna
- 1
- 2
- 3
- 4
