Službena stranica Vlade HNŽ/K
Na poziv splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana i predsjednika Županijske skupštine Mate Šimundića, premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač jučer je prisustvovala Svečanoj sjednici Skupštine Splitsko-dalmatinske županije, organizovane povodom Dana županije. Okupljenima se u prepunoj velikoj sali Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu prikladnim riječima obratio predsjednik Županijske skupštine, akcentovavši da je razvoj Županije moguć samo ako je potpun, održiv i ravnomjeran.
- Raduje me da sam dio ove svečanosti jer sa Splitsko-dalmatinskom županijom godinama gradimo čvrste prijateljske i partnerske odnose, ostvarujući niz zajedničkih projekata i drugih oblika saradnje na dobrobit stanovnika naših prostora i obadvije države u cjelini. Ubijeđena sam da ćemo te odnose u vremenu pred nama još snažnije da unaprijedimo i dao ćemo, u brojnim segmentima, znati da iskoristimo bogata iskustva SDŽ-a, posebno kada su u pitanju projekti prekogranične suradnje koji se finansiraju iz EU fondova – rekla je ovom prilikom premijerka Buhač.
Svečanom programu prisustvovali su mnogi gosti i visoke zvanice, kako iz Republike Hrvatske, tako i iz niza prijateljskih zemalja, a osim Dana županije, svečano je obilježena i 1100. godišnjica Hrvatskog kraljevstva.
Na ostrvu Korčuli održana je, na poziv šefice Službe civilne zaštite Dubrovnika Ane Miličić, dvodnevna internacionalna međuresorna radionica i terenska vježba na temu postupanja sa kulturnom baštinom u slučaju vanrednih događaja. Cilj je bio da se unaprijedi sposobnosti sistema civilne zaštite i vatrogastva za reagovanje u kriznim situacijama, požarima, poplavama i zemljotresima koji mogu da ugroze historijske spomenike i umjetnine, tako i one od neprocjenjive vrijednosti koje smo civilizacijski dužni da čuvamo i za buduće generacije.
Radionica je okupila gotovo četrdeset učesnika, pripadnika civilne zaštite, vatrogastva, HGSS-a i drugi srodnih organizacija i jedinica za hitna reagovanja. U radu su učestvovali i predstavnici Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanskog kantona, i to v.d. direktora Eugen Ćubela, šef Operativnog centra Marin Čović i šef Odsjeka za vatrogastvo Branimir Arapović.
Akcentovano je da je upravo ta saradnja kolega iz tih srodnih službi iz Hercegovine i Dalmacije posebno važna jer prirodne nesreće i katastrofe ne znaju administrativne granice a, iako je ustrojstvo samih službi u Hrvatskoj i BIH različit, cilj im je isti, a to je da se sačuvaju ljudski životi, priroda i imovina.
Nakon uvodnih predavanja i teorijskog dijela, praktični dio vježbe održan je u korčulanskoj katedrali sv. Marka i Opatskoj riznici, pod vodstvom konzervatorice Mare Korunić. Učesnici su na licu mjesta vidjeli koliko su kulturna dobra izložena različitim rizicima, te kakve posebne izazove donose vatrogascima i ostalim službama kada se nađu u situaciji nesreće.
- Cilj jeda se razumije njihova ranjivost, prepozna rizike i nauči kako da se u kriznim situacijama pravilno reaguje. Određivanje prioriteta spašavanja iznimno je važno, jednako kao i poznavanje postupaka za zaštitu umjetnina – akcentovala je Korunić, uz koju je o pravilnom rukovanju osjetljivim predmetima u slučaju požara ili zemljotresa govorila šefica Restauratorskog odsjeka Dubrovnik Nađa Lučić sa saradnicama Mateom Milat i Almom Julianom Dilberović.
Učesnicima radionice predstavljen je i praktični alat ''Točak prve pomoći kulturnoj baštini'', izrađen u okviru projekta ''CPforHeritage'' koji nudi stručna i jasna uputstva za prvih 48 sati nakon nesreće. Poseban akcenat stavljen je na važnost multisektorskog pristupa, koordinisanje vatrogasaca, konzervatora, restauratora, civilne zaštite i drugih nadležnih službi u prevenciji, spremnosti i reagovanju na vanredne situacije koje ugrožavaju kulturno-historijska i druga dobra.
- Sistem zaštite i spašavanja u HNK-u obuhvata načela i aktivnosti namijenjene prevenciji, spremnosti i odgovoru na prirodne i druge nesreće, od zemljotresa i požara do tehničko-tehnoloških incidenata. Organizovan kroz kantonalne i lokalne štabove civilne zaštite, profesionalne i dragovoljne vatrogasne jedinice, gorsku službu spašavanja, policiju i zdravstvene ustanove, sistem ima krucijalnu ulogu u koordinisanju preventivnih mjera, edukovanju stanovništva i operativnom radu u kriznim situacijama, u cilju očuvanja života i materijalnih dobara – pojasnio je Ćubela.
Radionica na Korčuli uspješno je pokazala koliko je važno da se povežu hitne službe, ali i edukuju njihovi pripadnici o specifičnostima kulturne baštine koja, u slučaju nesreće, traži posebno znanje i brigu. Napravljen je tako još jedan korak u izgradnji sigurnijeg okvira za očuvanje dragocjenog kulturno-historijskog naslijeđa našeg prostora.
Nakon što je Kantonalni sud u Mostaru ukinuo mjeru osiguranja i predmet vratio na ponovno postupanje, Općinski sud u Mostaru danas je donio Rješenje o određivanju mjere osiguranja kojom je Nezavisnom sindikatu zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, kao reprezentativnom sindikatu, zabranio štrajk i provođenje štrajka, te poduzimanje bilo kakvih daljih aktivnosti u vezi sa organizovanjem štrajka, do pravosnažnog završetka ovog procesa ili do druge sudske odluke u ovoj pravnoj stvari.
Sud je ovim rješenjem, u cilju obezbjeđenja nesmetanih i redovnih aktivnosti pružanja zdravstvenih usluga pacijentima, obavezao imenovani sindikat, kao reprezentativni, da omogući nesmetane i redovne aktivnosti pružanja potpunih i pravovremenih zdravstvenih usluga u svim zdravstvenim ustanovama na prostoru HNK-a.
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a Mario Jurica, ministar unutrašnjih poslova HNK-a Marijo Marić i ministar saobraćaja i veza HNK-a Ivo Bevanda boravili su danas u radnoj posjeti Čapljini, gdje ih je, u prostorijama Gradske uprave, primila gradonačelnica Iva Raguž. Na sastanku je otvoren niz tema o dosad provedenim, tekućim i onim infrastrukturnim projektima koji su tek u planu, a čija je zajednička svrha unapređenje ukupne kvalitete života stanovnika tog hercegovačkog grada sa velikim razvojnim potencijalom.
- Vidljiv privredni procvat i uređena životna sredina, niz poticajnih mjera koje je donijela gradska vlast, uz ovako povoljan geografski položaj, klimu i činjenicu da Čapljina izrasta u jedno od ključnih saobraćajnih čvorišta u BiH, od značaja i za jug Hrvatske, doprinijeli su tome da ovo bude mjesto u koje se doseljava, poželjno za život i stvaranje porodice. Čestitajući gradonačelnici na očitim iskoracima, i ovom prilikom ističem da smo, kao Vlada, čvrsto opredijeljeni biti snažan partner svim našim gradovima i općinama na njihovom putu napretka. Naravno da i Čapljina, kao i svaki drugi grad, ima svoje probleme, ali važno je da su odgovorni ljudi spremni da se suoče sa izazovima i da budu uporni u postizanju postavljenih ciljeva. Mi ćemo i dalje da budemo vjetar u leđa u ostvarenju kapitalnih i drugih projekata, kako iz komunalne i saobraćajne infrastrukture, zdravstva i sigurnosti, tako i iz privrede, turizma, poljoprivrede, obrazovanja, kulture, sporta i drugih sektora – poručila je Marija Buhač.
S obzirom na to da se u Čapljini veliki dio stanovništva bavi poljoprivredom, bilo je govora i o projektnom pristupu za mlade poljoprivrednike i žene u poljoprivredi koje razvija Ministarstvo poljoprivrede u cilju poticanja obnove ruralnih područja i ostanka mladih u njima. Naglašeno je i da će Čapljina da bude jedan od pilot prostora skorašnjeg provođenja projekta pametnog navodnjavanja poljoprivrednih površina. Iz istog resora, lani je iz vodnih naknada ukupno ugovoreno 514.000,00 KM i ove godine planirano 455.000,00 KM za čapljinsko područje, a ta će sredstva biti utrošena za izmjenu vodovodnih cijevi i oborinske odvodnje te saniranje kanalizacijskog i vodosnabdijevnog sistema u Ulici Ante Starčevića, zatim za provođenje projekta vodovoda i kanalizacije u Grabovini, provođenje treće faze izgradnje vodosnabdijevnog sistema na Dubravskoj visoravni te za čišćenje odvodnih kanala na desnoj strani rijeke Neretve.
Visoka delegacija kantonalne izvršne vlasti i čapljinska gradonačelnica zajednički su obišli nekoliko lokacija na kojima su u toku projekti obnove, dogradnje, proširenja ili potpune izgradnje, a koje je Vlada HNK-a u proteklom periodu finansijski pomogla odnosno planira pomoći budžetskim sredstvima kroz 2025. godinu. U OŠ Vladimira Pavlovića dočekao ih je direktor Mateo Jovanović s kojim su obišli prostorije u kojima su, upravo sredstvima koje je doznačila Vlada, zamijenjeni dotrajali podovi i rasvjetna tijela u skladu sa savremenim standardima energetske efikasnosti. Premiejrka Buhač danas je obećala i finansijsku podršku Vlade za planirani projekt ugradnje lifta i prilagođavanja prilaza školi za lakši pristup licima sa posebnima potrebama.
Premijerka i ministri zatim su se susreli sa načelnikom Policijske uprave Čapljina Ivanom Miličevićem i obišli radove na dogradnji i nadgradnji zgrade PU Čapljina za koje je Vlada, kroz resor MUP-a, u više faza, a zaključno sa tekućom godinom, uložila 1.075.346,00 KM. Osim za aktuelne radove, riječ je o izdvajanjima i za konstrukcijsko ojačavanje policijske zgrade, obnovu 1. sprata te izgradnju savremenih prostorija za izdavanje ličnih dokumenata.
Grad Čapljina u završnoj je fazi izrade Regulacijskog plana Privredne zone Tasovčići 1. Radi se o strateškom razvojnom projektu, a tom prostorno-planskom dokumentacijom stvaraju preduslove za dalji privredni razvoj hercegovačkog juga, izgradnju objekata i nova zapošljavanja. Početna procjena vrijednosti radova premašuje 2,5 miliona KM, a Vlada HNK-a najavila je podršku realizovanju projekta.
- Zahvalni smo premijerki Buhač i kantonalnim resornim ministrima što prepoznaju i redovno pomažu našu viziju napretka i budućnosti našeg grada. Na nama je da, kao lokalna samouprava, damo svoj maksimum da bi svojim sugrađanima stvorili sve preduslove za siguran, stabilan i ugodan život, za planiranje porodice i odgajanje djece u mirnoj i zadovoljnoj sredini. Naravno da nam na putu provođenja naših strateških projekata treba čvrsta podrška viših nivoa vlasti, a Vlada HNK-a u kontinuitetu svjedoči da je zaista Vlada cijelog Kantona i da ima razumijevanja i volje da konkretno pomogne, što se u Čapljini jasno vidi u čitavom nizu segmenata, od saobraćajne infrastrukture, preko raznih poticaja i donacija, do ulaganja u školstvo, zdravstvo, sigurnost i ostale životno važne resore – rekla je gradonačelnica Raguž.
S obzirom na to da je Vlada HNK-a, putem Ministarstva saobraćaja, izdvojila oko 850.000,00 KM za izgradnju novog kružnog toka u Gabeli, a riječ je o savremenom rješavanju spoja lokalnih cesta i regionalne saobraćajnice R425, učesnici susreta obišli su i tamošnje radove. Osim saobraćajnog osavremenjivanja, skorašnje će dovršenje tog kružnog toka značajno da podigne nivo sigurnosti svih učesnika u saobraćaju. Inače, nedavno je za sanaciju priključnih cesta u Čapljini izdvojeno 100.000,00 KM, a putem Uprave za prognanike i izbjeglice HNK-a za tu je namjenu doznačeno i dodatnih 157.500,00 KM. Resorno ministarstvo u tekućoj godini planira i završne aktivnosti na izgradnji šetnice od Mogorjela do mosta u Strugama te završetak radova na križanju za autocestu u Zvirovićima, ukupne vrijednosti 350.000,00 KM.
Organizirana je i posjeta Stadionu NK GOŠK Gabela, gdje je za zahvate na natkrivanju tribina Vlada HNK-a lani uplatila 300.000,00 KM, najavivši dodatnu podršku Klubu i u tekućoj godini. Predsjednik GOŠK-a Lujo Ilić i predsjednik Uprave Kluba Donko Jović, sa saradnicima, pozdravili su zajedničku delegaciju kantonalne Vlade i Grada Čapljine, predočivši im rezultate utroška doznačenih sredstava koja su usmjerena u nabavku i montažu čelične konstrukcije stadionske nadstrešnice. Vrijedi podsjetiti da se stadion priprema da zadovolji sve uslove UEFA-e da bi dogodine mogli da budu domaćini takmičenja ženske fudbalske reprezentacije BiH.
U skladu sa predviđanjem Federalnog hidrometeorološkog zavoda, Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanskog kantona oglasila je narandžasto upozorenje zbog mogućih obilnijih padavina u Hercegovini. Obuhvaćeni period očekivanih oborina, sa predviđenom količinom padavina između 30 i 70 mm odnosno lokalno do 90 mm unutar 24 sata, jest srijeda, 24. septembra.
Posebno je upozoreno na mogućnost pojave urbanih i bujičnih poplava, a stanovnicima je preporučeno da se, u skladu sa standardnim preporukama i mjerama Svjetske meteorološke organizacije, poduzmu mjere opreza i prate prognoza i izvještaji. U slučaju bilo kakvih problema i ugrožavanja, službenici Operativnog centra Civilne zaštite HNK-a na raspolaganju su 24 sata na dan na broju 121.
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je presudu kojom je utvrđeno da promjenom pondera Kantonu Sarajevu nije povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu općina Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidža koje su tražile zaštitu prava na lokalnu samoupravu.
Komentirajući ovu presudu koja se odnosi na primjenu Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH čije su izmjene godinama tražili svi ostali kantoni u FBiH, dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona izjavio je za Fenu kako je Sarajevo neopravdano bilo u povoljnijem položaju u odnosu na sve druge prostore u Federaciji te da je sada njegovo argumentirano nastojanje konačno i sudski potvrđeno što će, ocijenio je, donijeti boljitak cjelokupnoj Federaciji.
- Činilo mi se ponekad kako sam bio poprilično usamljen u javnomu prostoru kada govorimo o ovoj problematici. Da budem do kraja izravan, raduje me što su i kolege iz drugih kantona konačno otvorili oči i u ključnomu trenutku javno progovorili. Pokazali smo zajednički kako više nijedan kanton, osim onoga privilegiranog, ne pristaje na ovako diskriminirajuće zakonske odrednice - poručio je predsjednik Herceg.
Dodao je kako je zbog primjene ranije verzije Zakona o pripadnosti javnih prihoda HNK izgubio gotovo jedan i pol godišnji budžet.
- To je novac kojim smo, kroz proteklih petnaest-šesnaest godina, mogli pokrenuti čitav niz dodatnih razvojnih projekata, još i snažnije poboljšati materijalne statuse naših budžetskih korisnika, dodatno uložiti u javnu infrastrukturu, gospodarske zone, prometno povezivanje, potom u prosvjetu, znanost, kulturu i sport… Raduje me ova vijest o presudi Ustavnoga suda FBiH i očekujem hitnu primjenu usvojenih i, evo, sudski potvrđenih izmjena predmetnoga zakona jer raspodjela javnoga novca ne smije više biti diskriminatorna i u korist samo jednog administrativnog prostora u FBiH, što je bila odlika i bivšeg sistema odnosno bivše države - zaključio je predsjednik Herceg.
Smatram kako je ovo što se jučer na Skupštini HNK dogodilo neočekivano, ali iznad svega neodgovorno, s obzirom na ukupno stanje u kojem se nalazimo! Naime, u trenutku kada je privreda na koljenima i kada se od nas očekuje da konkretnim mjerama pomognemo spasiti radna mjesta, pozivati se na vitalni nacionalni interes oko Zakona koji je isključivo tehničke naravi očigledno ima neku drugu dimenziju.
Žalosti činjenica da se na ovaj način, bez ikakvog valjanog razloga, dovodi u pitanje ogroman napor uložen u izradu ''korona zakona'' i u Izmjene i dopune Budžeta za 2020. godinu. Podsjetit ću na to kako je, zbog svih specifičnosti ovoga kantona, trebalo nešto više vremena da konačno dobijemo ''korona zakon'' i sada kada se čeka na njegovu primjenu – što je od istinske vitalne važnosti za našu privredu – Klub bošnjačkih poslanika, pozivanjem na vitalni nacionalni interes, zapravo produžuje agoniju naših preduzetnika i njihovih zaposlenika.
Kao premijer Vlade, očekujem da prevlada razum i da se lične sujete ostave po strani jer imamo odgovornost i obavezu pred našim građanima i moramo pronaći rješenje i nastaviti započete procese! Alternative nema!
http://www.fena.ba/article/1157365/herceg-zbog-tehnikalija-produljuje-se-agonija-nasih-poduzetnika
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, u razgovoru za radio Mostarska panorama govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Budžeta HNK.
U privitku je kompletan intervju:
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, u razgovoru za Radio FBiH govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Budžeta HNK.
U privitku je kompletan intervju:
Smatram kako ugostiteljstvo, kao jednu od grana naše privrede koja okuplja izniman broj zaposlenih i koja je pretrpjela značajne štete zbog protuepidemijskih mjera koje su morale biti na snazi, više ne smijemo izlagati drastičnoj represiji, odnosno kako je vrijeme za prve korake u smjeru relaksacije mjera. Ne vidim valjan razlog da oni ugostiteljski objekti koji imaju vanjske prostore, tzv. bašte, ne mogu odmah započeti s radom i vjerujem kako će takva odluka u HNK-u biti usvojena u narednih par dana, izjavio je premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona Nevenko Herceg.
Kako kaže, o tome se intenzivno razgovara na redovnim koordinacijama i struka nema posebnih protivljenja, osobito jer su epidemijski pokazatelji već nekoliko dana jako povoljni.
-Naravno, podrazumijeva se poštivanje epidemioloških uputa i mjera koje su na snazi – izjavio je Herceg, dodavši kako ne očekuje da Kantonalni štab slijepo slijedi sva promišljanja s federalnog nivoa koja su, procijenio je, prečesto bila neprovediva u praksi i u neusaglašena sa stvarnim životnim potrebama građana.
U HNK-u su turizam i ugostiteljstvo posebno vitalni privredni sektori i kako navodi Herceg, nema smisla ući u treći mjesec s ovim restrikcijama, kada se opća epidemiološka situacija stabilizirala.
-Ne držim realnim čekati kraj maja za otvaranje kafića i restorana. Da HNK nije prva reagirala, čini mi se kako Federalni štab još uvijek ne bi dopustio rad malim obrtnicima i zanatlijama, a već su sada podaci o štetnim posljedicama restrikcija krajnje uznemirujući. Naravno, dok je prijetnja bila takva da se drukčije nije moglo nismo imali izbora, ali sada treba sagledati širu sliku i, kao i onda, opet povući ispravne i hrabre poteze, u skladu sa odgovornosti koju vlast mora nositi – ističe prvi čovjek izvršne vlasti HNK-a.
Mišljenja je kako, u skladu sa kretanjima na terenu, struka treba dati jasne smjernice i za otvaranje autoškola, tržnih centara i drugih ugostiteljsko-uslužnih i trgovačkih djelatnosti koje su još uvijek pod mjerama potpune zabrane rada. Herceg očekuje i skorašnju odluku o otvaranju vrtića i drugih ustanova za predškolski uzrast, uz precizne preporuke i smjernice epidemiologa, ali ipak ističe kako bi bilo pametnije školsku i akademsku godinu privesti kraju sistemom online nastave, a u međuvremenu se detaljno pripremiti za kvalitetan početak naredne školske i akademske godine. U tom očekuje potpuni suport resornog ministarstva, kantonalnih zavoda za školstvo, školskih i sveučilišnih administracija, sindikalnih organizacija u obrazovanju…
- Podnijeli smo prvi udar i stekli važna iskustva, a sada se moramo naučiti suživotu s koronom odnosno svemu onom što ćemo morati prisvojiti kao ''normalno'' dok naučnici ne pronađu lijek ili vakcinu. Mislim, naravno, na socijalnu distancu i upotrebu zaštitne opreme. Život moramo polako vraćati u normalne tokove. U slučaju mogućeg pogoršanja ili drugoga vala pandemije, ne očekujem više mjere potpune blokade života na nivou cijele države, nego primjenu ovih stečenih iskustava za odgovarajuće poteze na prostorima na kojima se problem pojavi. Dakle, govorim o fokusiranju na lokalna žarišta, ako bi do njih došlo. Za sve ovo treba razraditi jasne državne strategije i opremiti se svime onim što nam sutra može sačuvati zdravlje i živote, uz preporuke naših naučnika, epidemiologa, infektologa i drugoga stručnog kadra – poručio je Herceg.
