Službena stranica Vlade HNŽ/K
Predstavnici Sindikata Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) Hrvoje Ćorić i Fikret Maksumić danas su premijerki Hercegovačko-neretvanskog kantona Mariji Buhač uručili zahvalnicu za pruženu podršku organizovanju Međunarodne konferencije policijskih sindikata, održane u Neumu.
Konferencija pod nazivom ''Turistički potencijali Bosne i Hercegovine sa aspekta sigurnosti'' organizovana je u saradnji Sindikata uposlenika SIPA-e i Spoljnotrgovinske komore BiH. U njezinom radu učestvovalo je oko 60 delegata više policijskih i drugih sindikalnih organizacija sigurnosnih organa iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije, kao i delegata Asocijacije sindikata policije EU-a i CESP-a. Prateći program Konferencije čije je značenje prepoznala i Vlada HNK-a bili su sindikalni sportski susreti sa otprilike 260 učesnika iz više međunarodnih policijskih organa.
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona objavilo je Javni poziv za predlaganje projekata iz oblasti KULTURE i Javni poziv za sufinansiranje djelatnosti i projekata iz oblasti SPORTA iz sredstava tog ministarstva.
Tekst Javnog poziva za predlaganje projekata iz KULTURE možete vidjeti na linku:
https://www.monkshnk.gov.ba/Obavijest/Pregled/15170
Tekst Javnog poziva za sufinansiranje djelatnosti i projekata iz SPORTA možete vidjeti na linku:
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj telefonskoj sjednici usvojila je Odluku o unutrašnjoj preraspodjeli novčanih sredstava predviđenih Budžetom HNK-a za 2025. godinu za Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, sa pozicije ''Ugovorene usluge – sistematski pregled'', kao i Odluku o načinu utroška novčanih sredstava predviđenih Budžetom HNK-a za 2025. godinu za isto ministarstvo, sa pozicije ''Grant školama za provođenje sistematskih pregleda uposlenika u osnovnim školama'', u iznosu od 266.961,42 KM. Sredstva će biti utrošena za provođenje sistematskih pregleda radnika uposlenih na neodređeno vrijeme u osnovnim školama u HNK-u.
Svjesna sve izraženijih posljedica klimatskih promjena, Vlada je usvojila Odluku kojom je ministra trgovine, turizma i zaštite okoliša Emila Balavca ovlastila da potpiše Povelju Misije Evropske unije ''Prilagođavanje klimatskim promjenama'' čiji je cilj da se uspostavi saradnja, usklade namjere i mobilišu resursi za provođenje mjera prilagođavanja klimatskim promjenama na regionalnom i lokalnom nivou. Inače, Misija EU-a za prilagođavanje klimatskim promjenama pokrenuta je 2021. godine, kao dio programa Obzor Evropa 2021. – 2027., a usmjerena je na podršku regionalnim i lokalnim vlastima EU-a u njihovim nastojanjima da izgrade otpornost na efekte klimatskih promjena. Cilj je, do 2030. godine, podržati najmanje 150 evropskih regija i zajednica u postizanju otpornosti na klimatske promjene.
U Mostaru je danas, u organizaciji Misije OSCE-a u BiH, održan okrugli stol na temu unapređenja kvaliteta istrage u predmetima privrednog kriminala i korupcije na kome su aktivno učestvovali predstavnici MUP-a HNK-a, Federalnog MUP-a i Kantonalnog tužilaštva Mostar.
U uvodnom dijelu prisutnima se obratio ministar unutrašnjih poslova HNK-a Marijo Marić, akcentovavši da tzv. kriminal bijelog ovratnika, odnosno istrage u predmetima privrednog kriminala i korupcije, zahtijevaju posebnu predanost istražilaca i posebno sofisticiran pristup, obzirom da su metode rada i kriminalističke obrade kod tih predmeta iznimno kompleksne i od policijskih službenika, osim osnovnih policijskih znanja, traže i poznavanje procesa finansijskog poslovanja i oblasti srodnih tome.
- Iz tog razloga je razvijanje i snaženje međusobnih odnosa između MUP-a i Kantonalnog tužilaštva, kroz analize slučajeva i eventualnih teškoća u praksi, od velike važnosti za sistematičan odgovor na sve oblike kriminala – rekao je Marić.
Okrugli stol obuhvatio je niz radnih sesija na kojim su razmatrani različiti aspekti postupanja policijskih i tužilačkih organa, proaktivnog istraživanja finansijskih krivičnih djela, zakonitosti pribavljanja i korištenja dokaza, kao i utvrđivanja krivične odgovornosti sa posebnim osvrtom na sudsku praksu.
U ime Uprave policije MUP-a HNK-a, događaju su prisustvovali predstavnici Sektora kriminalističke policije, kao i policijski službenici iz odjela kriminalističke policije PU Mostar, PU Konjic i PU Čapljina, te iz policijskih stanica Stolac, Neum, Jablanica i Konjic. MUP HNK-a i ovom prilikom je izrazio punu opredijeljenost daljem razvoju profesionalnih kapaciteta policijskih službenika u domeni borbe protiv korupcije i privrednog kriminala, zahvalivši organizatorima na pozivu i pruženoj prilici za konstruktivnu razmjenu stručnih iskustava.
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda danas je, u zgradi Vlade HNK-a, sa gradonačelnicima Mostara i Stoca Marijom Kordićem i Stjepanom Boškovićem te sa načelnikom Neuma Draganom Jurkovićem potpisao ugovore o provedbi projekata obnove lokalnih saobraćajnica na prostorima tih jedinica lokalne samouprave, dok su prethodno u Konjicu i Jablanici ugovori potpisani sa gradonačelnikom Osmanom Ćatićem odnosno načelnikom Emirom Muratovićem.
Inače, Skupština HNK-a je početkom tekuće godine utvrdila posebnu budžetsku stavku vezanu za grant gradovima i općinama koja se odnosi na rekonstrukciju i sanaciju lokalnih saobraćajnica. Ta stavka vrijedna je 1.650.000,00 KM, što je povećanje od 150.000,00 KM u odnosu na prethodne periode. Vlada HNK-a odnosno resorno ministarstvo provelo je proceduru javnog poziva, a nakon njegovog završetka donesena je Odluka o konačnom odabiru prijavljenih projekata. Za Mostar je tako izdvojeno 845.000,00 KM, za Stolac 300.000,00 KM, za Konjic 215.000,00 KM, za Neum 200.000,00 KM te za Jablanicu 90.000,00 KM.
Općine i gradovi obavezni su da provedu predmetne projekte do isteka tekuće godine, a detaljan izvještaj o učinjenom, u skladu sa odredbama potpisanih ugovora, da podnesu Ministarstvu saobraćaja i veza. Važno je pojasniti da će resorno ministarstvo, kroz Plan i program za 2025. godinu, direktno da provede projekte rekonstrukcije i sanacije lokalnih saobraćajnica na prostorima Čapljine, Čitluka, Prozor-Rame i Ravnog.
Smatram kako je ovo što se jučer na Skupštini HNK dogodilo neočekivano, ali iznad svega neodgovorno, s obzirom na ukupno stanje u kojem se nalazimo! Naime, u trenutku kada je privreda na koljenima i kada se od nas očekuje da konkretnim mjerama pomognemo spasiti radna mjesta, pozivati se na vitalni nacionalni interes oko Zakona koji je isključivo tehničke naravi očigledno ima neku drugu dimenziju.
Žalosti činjenica da se na ovaj način, bez ikakvog valjanog razloga, dovodi u pitanje ogroman napor uložen u izradu ''korona zakona'' i u Izmjene i dopune Budžeta za 2020. godinu. Podsjetit ću na to kako je, zbog svih specifičnosti ovoga kantona, trebalo nešto više vremena da konačno dobijemo ''korona zakon'' i sada kada se čeka na njegovu primjenu – što je od istinske vitalne važnosti za našu privredu – Klub bošnjačkih poslanika, pozivanjem na vitalni nacionalni interes, zapravo produžuje agoniju naših preduzetnika i njihovih zaposlenika.
Kao premijer Vlade, očekujem da prevlada razum i da se lične sujete ostave po strani jer imamo odgovornost i obavezu pred našim građanima i moramo pronaći rješenje i nastaviti započete procese! Alternative nema!
http://www.fena.ba/article/1157365/herceg-zbog-tehnikalija-produljuje-se-agonija-nasih-poduzetnika
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, u razgovoru za radio Mostarska panorama govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Budžeta HNK.
U privitku je kompletan intervju:
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, u razgovoru za Radio FBiH govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Budžeta HNK.
U privitku je kompletan intervju:
Smatram kako ugostiteljstvo, kao jednu od grana naše privrede koja okuplja izniman broj zaposlenih i koja je pretrpjela značajne štete zbog protuepidemijskih mjera koje su morale biti na snazi, više ne smijemo izlagati drastičnoj represiji, odnosno kako je vrijeme za prve korake u smjeru relaksacije mjera. Ne vidim valjan razlog da oni ugostiteljski objekti koji imaju vanjske prostore, tzv. bašte, ne mogu odmah započeti s radom i vjerujem kako će takva odluka u HNK-u biti usvojena u narednih par dana, izjavio je premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona Nevenko Herceg.
Kako kaže, o tome se intenzivno razgovara na redovnim koordinacijama i struka nema posebnih protivljenja, osobito jer su epidemijski pokazatelji već nekoliko dana jako povoljni.
-Naravno, podrazumijeva se poštivanje epidemioloških uputa i mjera koje su na snazi – izjavio je Herceg, dodavši kako ne očekuje da Kantonalni štab slijepo slijedi sva promišljanja s federalnog nivoa koja su, procijenio je, prečesto bila neprovediva u praksi i u neusaglašena sa stvarnim životnim potrebama građana.
U HNK-u su turizam i ugostiteljstvo posebno vitalni privredni sektori i kako navodi Herceg, nema smisla ući u treći mjesec s ovim restrikcijama, kada se opća epidemiološka situacija stabilizirala.
-Ne držim realnim čekati kraj maja za otvaranje kafića i restorana. Da HNK nije prva reagirala, čini mi se kako Federalni štab još uvijek ne bi dopustio rad malim obrtnicima i zanatlijama, a već su sada podaci o štetnim posljedicama restrikcija krajnje uznemirujući. Naravno, dok je prijetnja bila takva da se drukčije nije moglo nismo imali izbora, ali sada treba sagledati širu sliku i, kao i onda, opet povući ispravne i hrabre poteze, u skladu sa odgovornosti koju vlast mora nositi – ističe prvi čovjek izvršne vlasti HNK-a.
Mišljenja je kako, u skladu sa kretanjima na terenu, struka treba dati jasne smjernice i za otvaranje autoškola, tržnih centara i drugih ugostiteljsko-uslužnih i trgovačkih djelatnosti koje su još uvijek pod mjerama potpune zabrane rada. Herceg očekuje i skorašnju odluku o otvaranju vrtića i drugih ustanova za predškolski uzrast, uz precizne preporuke i smjernice epidemiologa, ali ipak ističe kako bi bilo pametnije školsku i akademsku godinu privesti kraju sistemom online nastave, a u međuvremenu se detaljno pripremiti za kvalitetan početak naredne školske i akademske godine. U tom očekuje potpuni suport resornog ministarstva, kantonalnih zavoda za školstvo, školskih i sveučilišnih administracija, sindikalnih organizacija u obrazovanju…
- Podnijeli smo prvi udar i stekli važna iskustva, a sada se moramo naučiti suživotu s koronom odnosno svemu onom što ćemo morati prisvojiti kao ''normalno'' dok naučnici ne pronađu lijek ili vakcinu. Mislim, naravno, na socijalnu distancu i upotrebu zaštitne opreme. Život moramo polako vraćati u normalne tokove. U slučaju mogućeg pogoršanja ili drugoga vala pandemije, ne očekujem više mjere potpune blokade života na nivou cijele države, nego primjenu ovih stečenih iskustava za odgovarajuće poteze na prostorima na kojima se problem pojavi. Dakle, govorim o fokusiranju na lokalna žarišta, ako bi do njih došlo. Za sve ovo treba razraditi jasne državne strategije i opremiti se svime onim što nam sutra može sačuvati zdravlje i živote, uz preporuke naših naučnika, epidemiologa, infektologa i drugoga stručnog kadra – poručio je Herceg.
Teret ublažavanja posljedica privredne krize prouzročene pandemijom koronavirusa u Federaciji BiH mora biti ravnomjernije raspoređen na sve nivoe vlasti - od federalnog do lokalnog.
Ne smije se dopustiti da taj teret bude većinski prebačen na budžete kantona, gradova i općina, smatra dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona.
On ističe kako se predloženim Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica nastalih uslijed globalne pandemije koronavirusa, želi ozakoniti obaveza Federacije da preuzme subvencionisanje samo doprinosa u fondove obaveznih osiguranja u iznosu od 245 KM, poslodavac 19 KM poreza na dohodak i posebnih naknada, dok bi kantoni i jedinice lokalne samouprave trebali na sebe preuzeti iznos od čak 470 KM za neto plate.
- Na godišnjem nivou realno je očekivati smanjenje budžetskih prihoda u HNK za više od 20 posto, odnosno više od 40 miliona KM i to bez ukalkuliranih efekata federalnoga tzv. koronazakona. Ukoliko se usvoje neka od predloženih rješenja u vezi sa zakonima o dobiti i dohotku, zakonima koji su od značaja za budžetske prihode kantona, to budžetsko smanjenje u našem kantonu premašilo bi 60 miliona KM. Ako se zna da HNK direktno ili indirektno finansira desetak hiljada plata te brojne institucije u zdravstvu, obrazovanju, nauci, sportu, kulturi - jasno je s kojim bi se sve poteškoćama mogli suočiti ukoliko na federalnom nivou prođu zakonska rješenja poput tog „famoznog“ koronazakona, naglašava premijer Herceg ističući, takođe, kako se od početka krize zalaže za sistemske, koordinisane i harmonizirane mjere, a ne za, kako kaže, jeftine populističke poteze poput smanjenja plata.
Kako navodi, samo konkretne, usaglašene i provedive mjere sa realno raspodijeljenim teretom na sva tri nivoa vlasti mogu polučiti željene rezultate, a to je spas radnih mjesta i oporavak ugroženih grana naše privrede, onih koje su pretrpjele izravne posljedice mjera koje su morale biti donesene u ovoj borbi za spas zdravlja ljudi i zajednice.
- Stoga pozivam federalni nivo vlasti i sve one koji učestvuju u pripremi i donošenju zakonskih rješenja da uvaže naše opravdane primjedbe i omoguće kantonima nadvladavanje ove krize - zaključuje premijer Herceg.