Službena stranica Vlade HNŽ/K
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona Mario Jurica potpisao je ugovore o zakupu privredno-sportskih lovišta na području HNK-a na period od deset lovnih godina. Tako je lovište Čabulja dodijeljeno Lovačkom društvu Jarebica Mostar, lovište Neretvica Lovačkom društvu Neretvica Buturović Polje Konjic, lovište Stolac Lovačkom društvu Jarebica kamenjarka Stolac, lovište Čapljina Lovačkom društvu Galeb Čapljina, lovište Ravno Lovačkom udruženju Lisac Ravno, lovište Neum Lovačkom udruženju Jadran Neum, lovište Prenj-Velež Jedinstvenoj lovačkoj organizaciji Lovac Mostar i lovište Konjic Jedinstvenoj lovačkoj organizaciji Konjic Koznik.
Takođe, ministar je uručio i ugovore o sufinansiranju aktivnosti i projekata usmjerenih na promociju, razvoj i unapređenje lovstva u HNK-u. Ugovori su dodijeljeni Jedinstvenoj lovačkoj organizaciji Lovac Mostar, Lovačkom društvu Neretvica Buturović Polje Konjic, Lovačkoj organizaciji Tetrijeb Jablanica, Jedinstvenoj lovačkoj organizaciji Konjic Koznik, Lovačkom društvu Jarebica Mostar, Lovačkom društvu Galeb Čapljina, Lovačkom društvu Jarebica kamenjarka Stolac, Lovačkom udruženju Jadran Neum, Lovačkom udruženju Lisac Ravno, Lovačkom društvu Vepar Prozor-Rama, Lovačkom društvu Baćina Doljani Jablanica, Hrvatskom lovačkom udruženju Orao Čitluk, Lovačkom društvu Golub Čitluk i Lovačkom savezu Herceg-Bosne.
Ministar Jurica naglasio je da ovim aktivnostima Vlada nastavlja da sistemski podržava lovačke organizacije, unapređenje lovnog gospodarenja te očuvanje prirodnih resursa i biološke raznolikosti na prostoru Hercegovačko-neretvanskog kantona.
U Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona proteklih dana potpisano je niz ugovora na tragu turističkog razvoja HNK-a. Prvom su prilikom potpisani ugovori o sufinansiranju petnaest projekata javnog sektora kojima se sistemski jača turistička ponuda, unapređuje javna turistička infrastruktura te potiče održivi, digitalni i okolišno odgovorni turistički razvoj. Projekte provode javne ustanove i javna preduzeća i usmjereni su na poboljšanje infrastrukture i usluga u funkciji turizma, zaštite i vrednovanja prirodne i kulturne baštine, razvoja savremenih i inovativnih sadržaja te snažnijeg uključivanja lokalne zajednice u turistički razvoj.
Resorni ministar Emil Balavac naglasio je da Vladin cilj nije kratkoročni efekt nego stvaranje kvalitetne javne infrastrukture i održivih turističkih sadržaja koji će dugoročno koristiti lokalnoj zajednici, privredi i očuvanju prostora.
- Javni sektor tu ima ključnu ulogu jer upravo on stvara preduslove za kvalitetnu i sigurnu turističku infrastrukturu. Ovim projektima pokazujemo da znamo povezati turizam, zaštitu okoliša i razvoj lokalnih zajednica u jedinstvenu razvojnu politiku, a odabrani projekti nisu izolirane intervencije već su dijelom šire razvojne Vladine politike usmjerene ravnomjernom razvoju svih dijelova Kantona i jačanju njegove konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu – pojasnio je.
Drugom su prilikom okupljeni čelnici jedinica lokalne samouprave te su potpisani ugovori o sufinansiranju 27 manifestacija i infrastrukturnih projekata od značaja za kantonalni turistički razvoj. Balavac je poručio da potpisanim ugovorima Vlada ne sufinansira samo manifestacije i projekte, nego ulaže u prepoznatljivost jedinica lokalne zajednice kao pojedinačnih destinacija, očuvanje prirodnih vrijednosti i kvalitete života, u skladu sa strateškim razvojnim ciljevima.
- Poslali smo jasnu poruku da turizam vidimo kao razvojni alat, a ne samo kao sezonsku djelatnost. Ovim ulaganjima operativno provodimo ciljeve Strategije razvoja HNK-a, posebno u dijelu podizanja kvalitete i konkurentnosti turističkog proizvoda, razvoja javne turističke infrastrukture te zaštite i održivog korištenja prirodnih resursa. Projekti poput uređenja šetnica, biciklističkih i pješačkih staza, vidikovaca, edukativnih punktova i javnih prostora uz vodotoke doprinose kvaliteti života naših stanovnika i stvaraju nove, održive turističke sadržaje – poručio je ministar.
Odlukom je podržano trinaest manifestacija u svih devet jedinica lokalne samouprave, a riječ je o onima koje privlače značajan broj posjetitelja, promovišu kulturnu, prirodnu i tradicijsku baštinu te jačaju identitet i vidljivost lokalnih sredina. Podrška je osigurana i projektima usmjerenim održivom korištenju prostora i zaštiti okoliša. Tako je, u četiri jedinice lokalne samouprave, podržano šest projekata usmjerenih na zaštitu voda i vodenih ekosistema te osam projekata u sedam jedinica lokalne samouprave koji se odnose na turističko vrednovanje prostora uz vodotoke.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona objavila je Javni poziv za prijem pripravnika u kantonalne organe uprave, upravne organizacije i druge službe, organe i institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Pripravnici će obavljati poslove u svrhu osposobljavanja za rad u okviru svoje struke i sticanja potrebnog radnog iskustva za polaganje ispita općeg znanja odnosno stručnog ispita.
Ugovor sa pripravnikom biće zaključen na 12 mjeseci.
Prijave na Javni poziv dostavljaju se do 27. januara 2026. godine.
Javni poziv i obrazac prijave moguće je preuzeti u priloženim dokumentima.
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač obišla je danas, u pratnji predsjednika Udruženja hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDRA) Mostar Darke Drmaća i njegovih saradnika, novoobnovljenu Sportsku salu na Bijelom brijegu. Vlada HNK-a je obimne radove na obnovi dotrajale infrastrukture u sali pomogla sa 100.000,00 KM, dok je HVIDRA Mostar uložila dodatnih 50.000,00 KM, a osim novog skupocjenog parketa koji prekriva 1200 kvadratnih metara terena, kupljen je savremeni semafor, zamijenjeno otprilike 150 oštećenih stolica na tribinama, uređen hodnik, sanirana rasvjeta, te zamijenjeni tuševi, bojleri i vrata na svlačionicama.
- U ovom projektu vidjeli smo višestruku korist, od direktne podrške OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića jer je riječ o njihovoj sali, preko obezbjeđenja modernih uslova za sportske aktivnosti naših mladih, do snažne podrške daljem razvoju mostarskih dvoranskih sportova – rekla je Buhač kojoj je Drmać uručio Zahvalnicu i Medalju HVIDRA-e.
- Ova sala, na kojoj godinama dominantno počivaju gotovo svi mostarski dvoranski sportovi, u Novu godinu je ušla u novom sjaju koji će je, obzirom na kvalitetu urađenog, dugo održati u statusu visoko reprezentativnog sportskog prostora – dodao je Drmać, a kakvoća radova potvrđena je već na današnjim rukometnim utakmicama koji se održavaju u okviru turnira ''Handball Winter Cup Mostar 2026.''
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač svečano je otvorenom proglasila Područnu ambulantu Doma zdravlja Čitluk u Čerinu, akcentovavši da je otvaranje jednog takvog objekta zaista sjajan način ulaska u Novu godinu jer, i stvarno i simbolično, šalje poruku iskoraka, napretka i bolje budućnosti.
- Ponosna sam na sinergiju koju Vlada HNK-a ima sa svim našim jedinicama lokalne samouprave, tako i sa Čitlukom čijem rukovodstvu nastojimo uvijek da budemo vjetar u leđa kada su u pitanju infrastrukturni projekti i strateška promišljanja naše zajedničke sutrašnjice. Otvaranje ove ambulante iznimno je bitan projekt, a na tragu je i Vladinog opredjeljenja da se stalno investira u opće poboljšanje životnih i radnih uslova svih naših građana i stalno investira u naš zdravstveni sistem koji mora da bude dostupan svima i u svakom momentu, na dobrobit i njegovih radnika i, posebno, pacijenata kojima pruža zdravstvenu zaštitu – rekla je Buhač, podsjetivši na činjenicu da su izdvojena značajna finansijska sredstava, kako za izgradnju same ambulante, kao savremenog zdravstvenog objekta, tako i za uređenje ukupne pristupne cestovne infrastrukture i lokalnog parkinga.
Radovi na izgradnji i uređenju nove ambulante koja će da skrbi za skoro 3500 osiguranika i bez koje su mještani Čerina bili pune tri decenije, ukupne vrijednosti od skoro 340.000,00 KM, počeli su u maju 2024. godine, sve u cilju osiguranja pristupačnije i kvalitetnije zaštite za tamošnje stanovnike. Na tragu stalnog nastojanja da se proširi mreže sistema primarne zdravstvene zaštite u Kantonu, premijerka Buhač odazvala se pozivu za sufinansiranje projekta, a Vlada je, putem Ministarstva saobraćaja i veza HNK-a, dodatno pomogla i uređenje platoa ispred ambulante, te asfaltiranje i moderno uređenje lokalne ceste na stotinjak metara dugoj dionici od Martinaca do Petrina.
- Vidjeti sve ovo u punom sjaju čini me ponosnom i potiče da čestitam načelniku Općine Čitluk Marinu Radišiću, predsjednik Općinskog vijeća Čitluka Ivici Jerkiću i njihovim saradnicima, sa željom i poticajem da i dalje upiru sve svoje snage za bolje sutra svim stanovnicima ovog prostora – poručila je Buhač, dok su načelnik Radišić, direktorica Doma zdravlja Čitluk Ozana Medić i predstavnik Mjesne zajednice Čerin Gojko Martinac u svojim obraćanjima izrekli posebne riječi zahvale na pruženoj podršci kako realizovanju ovog projekta tako i unapređenju ukupne infrastrukture šireg prostora čitlučke općine, u nizu segmenata.
Svečanosti su, uz premijerku Buhač, prisustvovali i predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH i dopredsjedavajući Skupštine HNK-a Tomislav Martinović, ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a Milenko Bevanda, ministar saobraćaja i veza HNK-a Ivo Bevanda, te direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a Andrej Čović.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, odnosno Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a pokrenulo je novi preventivni zdravstveni program, usmjeren na rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva. Riječ je o trećem takvom programu pod pokroviteljstvom kantonalne vlade, a obezbjeđuje besplatan, jednostavan i siguran kućni test koji je važan prvi korak u otkrivanju te maligne bolesti.
- Karcinom debelog crijeva jedan je od najčešćih oblika karcinoma, ali ako se otkrije na vrijeme, u više od 90 % slučajeva moguće ga je uspješno izliječiti – poručeno je na današnjoj konferenciji za novinare u zgradi Vlade HNK-a, sazvanoj u cilju predstavljanja Preventivnog programa ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva. Istaknuto je da je cilj povećanje svijesti, rane dijagnostike i smanjenja smrtnosti od te opasne bolesti.
- Program je podržala Vlada, nositelj implementacije je resorno ministarstvo, a učesnici su Zavod zdravstvenog osiguranja HNK-a, Zavod za javno zdravstvo HNK-a, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Kantonalna bolnica dr. Safeta Mujića i svi domovi zdravlja u Kantonu.
- Tumor debelog crijeva, prema globalnim statistikama, treći je najčešći maligni tumor, a sve češće pojavljuje se i na drugom mjestu. Po smrtnosti, pak, u svim statistikama, na drugom je mjestu. Od dva miliona oboljelih u svijetu 2020. godine, milion je izgubilo život. Preventivni pregledi usmjereni su na lica u dobi od 50 do 74 godine starosti, ali u program mogu da se uključe i mlađa lica sa rizičnim faktorima, poput porodične anamneze, prisutnosti krvi u stolici ili dijagnostikovanih upalnih bolesti crijeva – rekao je ovom prilikom ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a Milenko Bevanda, jasno poručivši da je prevencija izrazito važna jer karcinom debelog crijeva dugo ne pokazuje simptome i nerijetko se otkrije tek kada se proširi i u druge organe.
Ministar je ocijenio da će uspjeh programa uvelike da ovisi o odazivu građana, dok je direktor ZZO-a HNK-a Andrej Čović akcentovao da je cilj da se obezbijedi jednak pristup i dostupnost pregleda svim osiguranim licima koja ulaze u ciljanu grupu, bez obzira gdje žive.
- Briga o zdravlju nije samo pravo, već i obaveza i solidarnost. Ovi programi nisu samo investiranje u zdravlje, već i u održivost zdravstvenog sistema – izjavio je Čović, navodeći podatak Svjetske zdravstvene organizacije da screening u ranoj fazi vrijedi oko 250 USD, dok liječenje uznapredovalog karcinoma debelog crijeva može da dostigne i 150.000,00 USD po pacijentu.
Zavod za javno zdravstvo HNK-a godinama radi na promicanju važnosti preventivnih pregleda, ranog otkrivanja bolesti i edukovanja građana. Direktor Eniz Čolaković iznio je podatke za HNK, rekavši da je tokom prošle godine zabilježeno 620 novooboljelih od karcinoma, dok je u 2023. godini HNK imao 760 novooboljelih.
Zahvaljujući Vladi HNK-a, Zavod za javno zdravstvo obezbijedio je 15.000 besplatnih testova koji će već od sutra da budu dostupni u ambulantama porodične medicine. Besplatni su, neinvazivni, jednostavni za korištenje i efikasni, a moguće ih je uraditi i kući.
Savjetnica ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a Danijela Petrović akcentovala je da će u implementaciji da učestvuje 136 porodičnih ljekara, devet gastroenterologa, 22 anesteziologa i šest patologa.
- Cijeli proces počinje i završava kod porodičnog ljekara, što je novost u odnosu na prethodne preventivne programe. Pacijent dobiva test koji obavlja kući. Pacijenti sa pozitivnim nalazima biće upućeni na dalje pretrage kod gastroenterologa – pojasnila je Petrović, akcentovavši da se nada da će se programu odazvati barem 60 posto građana.
Uskoro će se aktivirati i službene stranice programa na društvenim mrežama, a predviđena je i terenska podrška timova koji će da rješavaju eventualne tehničke probleme u domovima zdravlja. Učesnici su pozvali građane HNK-a iz ciljne grupe da posjete porodične ljekare kod kojih će da preuzmu testove i obave ovaj životno važan pregled.
Na dnevnom redu današnjeg zasjedanja Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona je i Odluka o usvajanju Strategije za mlade HNK za period od 2023. do 2028. godine, zajedno sa pripadajućim Akcionim planom. Premijer HNK, Nevenko Herceg za Fenu je izjavio kako je Vlada HNK, vođena idejom da mladi moraju imati svoj zagarantiran prostor u društvenim kretanjima i stvarnu mogućnost uticaja na procese, donijela Strategiju za mlade sa namjerom otvaranja prostora mladim ljudima za razvijanje kreativnosti i slijeđenja ambicija na putu razvoja lokalne zajednice.
-Na izradi Strategije radili su relevantni pojedinci, stručnjaci iz različitih oblasti djelovanja, a u radnoj su grupi bili i predstavnici mladih osoba koji su dali snažan doprinos provedbi istraživanja, analizi rezultata i stvaranju teksta Strategije. Taj dokument utvrđuje probleme i potrebe mladih, razvija strateške smjerove djelovanja i ciljeve kako bismo unaprijedili položaj mladih i zadovoljili njihove potrebe. Sve je bazirano na ishodima provedenih istraživanja, komentirao je Herceg.
Pojasnio je kako su u Strategiji razrađeni programi za oblasti obrazovanja, kulture, zapošljavanja, stambene politike, socijalne i zdravstvene politike, potom oblasti slobodnog vremena i mobilnosti, sigurnosti mladih i dr.
-Ova je Vlada višestruko posvjedočila svoju okrenutost pružanja podrške mladima u brojnim segmentima življenja, školovanja i rada. Ponosan sam na činjenicu da smo vlastitim sredstvima i, dijelom, u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje te Službom za zapošljavanje HNK, u našem mandatu osigurali prvo radno iskustvo za više od 1000 mladih ljudi u zvanjima za koja su se školovali, dok smo u Budžetu za 2023. za tu namjenu planirali dodatnih 5 miliona KM. Stipendiramo više od 3000 studenata, prvi smo pokrenuli programe podrške mladim naučnicima, obnavljamo i unapređujemo školske zgrade, školske sale, podsjetio je prvi čovjek kantonalne vlade.
Strategijom su utvrđena četiri strateška cilja. Prvi je promovisati i unaprijediti programe zapošljavanja mladih i usmjeriti stambene politike za mlade. Drugi je unaprijediti uslove za ostvarivanje prava mladih iz područja socijalne i zdravstvene zaštite. Treći je poboljšati aktivno i kreativno slobodno vrijeme i mobilnost mladih u sigurnom okruženju. Četvrti je promicati važnost odgojno-obrazovnoga sistema i kulturno-umjetničkog aktivizma.
-Kvaliteta Strategije ogleda se u njezinoj razradi. Tako su za svaki navedeni cilj utvrđene mjere i aktivnosti koje direktno utiču na rješavanje problema i zadovoljavanje potreba mladih. Radom na ispunjavanju utvrđenih ciljeva, bit će stvoreni uslovi za afirmisanje mladih, smanjen odlazak mladih iz zemlje, izgrađen konstruktivan i partnerski odnos sa organizacijama koje okupljaju mladež, sve u cilju postizanja višeg nivoa dobrobiti mladih ljudi u društvu. Sve to u konačnici će doprinijeti i privrednom, kao i društvenomu razvoju Kantona, poručio je Herceg.
Potaknut istupom mostarskih gimnazijalaca, učenika Gimnazije fra Grge Martića, koji su, u okviru Projekta Civitas, pozvali na zakonsko rješenje pitanja uvođenja psihologa u srednje škole na prostoru Hercegovačko-neretvanskog kantona, premijer HNK Nevenko Herceg iskazuje javnu podršku tom poticaju, pozdravljajući aktivno uključivanje mladih u sve društvene tokove u zajednici.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko – neretvanskog kantona je u izjavi za Fenu podsjetio na činjenicu da je Vlada HNK, na samom izmaku prošle godine, na svojoj 193. sjednici, usvojila Zaključak kojim je resorno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta zaduženo pokrenuti aktivnosti na angažovanju psihologa u školama.
''U stalnoj sam komunikaciji sa resornim ministrom i ova je tema blizu provedbe odnosno očekujem skorašnje rješenje svih nužnih pretpostavki za raspisivanje javnih konkursa za zapošljavanje psihologa u osnovnim i srednjim školama na prostoru svih gradova i općina HNK. Potrebna sredstva za finansiranje troškova bruto plata i naknada osigurali smo u Budžetu za tekuću godinu, rekao je Herceg, čvrsto se zauzimajući za realizaciju ovog projekta, svjestan, kako ističe, stvarne potrebe uključivanja ove struke u rad naših škola.
Sagledavajući, kaže, užurbani ritam i sve izazove savremenog doba kojima smo izloženi, a koje na poseban način pogađaju i opterećuju mlade ljude, briga za očuvanje mentalnog zdravlja nije opcija nego nužnost i odgovornost za osiguranje stručne i odgovarajuće pomoći našoj djeci po ovom pitanju leži na svima nama.
-Duboko svjesni toga, a želeći ići ukorak sa standardima visoko razvijenih evropskih zemalja, mi u Vladi HNK prepoznali smo važnost ove teme i, evo, već nekoliko mjeseci radimo na njezinoj realizaciji, dodao je Herceg.
Poručujući kako se cijelo društvo mora uključiti u svojevrsno sazrijevanje i destigmatiziranje osoba koji su u potrebi za stručnom pomoći od strane psihologa, dodao je kako su pojave društvenih osuda nažalost još uvijek jako prisutne.
-Zbog toga i jest važno djeci i mladima omogućiti susret i razgovor sa stručnjakom u sredini koju poznaju i u kojoj se osjećaju sigurno, a škola svakako treba biti takvo mjesto, zaključuje čelni čovjek Vlade HNK.
Inače, Vlada HNK nastavlja sva pitanja iz oblasti obrazovanja stavljati u sami vrh svojih prioriteta, uporno podižući i radni i životni standard prosvjetnih radnika na cjelokupnom prostoru HNK. Tako su, kazuje nam Herceg, u pripremi i novi kolektivni ugovori koji će našim prosvjetarima osigurati neke dodatne pogodnosti i još bolje radne uslove, ali i zaslužene finansijske naknade za njihov rad.'', izjavio je premijer Herceg.
Pravo na prvu stipendiju i subvenciju iz ovogodišnjeg konkursa za dodjelu stipendija i subvencija smještaja u studentske domove redovnim studentima s područja Hercegovačko-neretvanskog kantona u akademskoj 2022./2023. ostvario je 1.151 student, od prijavljenih njih 1.179, čime je broj stipendista premašio 3.000.
Od 1.150 studenata, njih 1.120 će koristiti pravo na stipendiju, dok je 31 student ispunio uslove za subvenciju smještaja u studentskim domovima.
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi HNK Rašid Hadžović ističe kako će stipendije od ove godine, umjesto dosadašnjih 120 iznositi 150 maraka, a subvencije smještaja umjesto 189 iznosit će 230 maraka.
- Time su Ministarstvo i Vlada HNK nastavili proaktivnu politiku usmjerenu na poboljšanje studentskog standarda, u okviru koje smo, kao i prošle godine, svim studentima omogućili dobivanje stipendije ili subvencije smještaja - podvukao je ministar Hadžović.
Kada je riječ o Javnom pozivu za pomoć mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK, Ministarstvo je uz saglasnost kantonalne vlade donijelo Odluku o odabiru korisnika kojom su svi kandidati koji su ispunili formalno-pravne uslove dobili sredstva po ovom javnom pozivu.
- Ove godine na javni poziv prijavila su se 132 doktoranta, a pravo na sufinansiranje po jednom od 5 programa ostvarilo je 125 doktoranata. S obzirom na to da se ovaj projekat u HNK realizira drugu godinu zaredom, Ministarstvo i Vlada još jednom su iskazali podršku mladim naučnicima, našim asistentima na njihovom akademskom putu i realizaciji istraživačkih projekata i naučnih radova - naglasio je ministar Hadžović.
Javni poziv za pomoć mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK, kao i protekle godine obuhvatao je pet programa, a pravo na sufinansiranje troškova III. ciklusa obrazovanja (doktorskih studija) ostvarila su 54 doktoranta. Pravo na sufinansiranje naučno-istraživačkog/umjetničko-istraživačkog rada u okviru izrade doktorske disertacije ostvarilo je 5 doktoranata, pravo na sufinansiranje troškova odbrane doktorske disertacije 12 doktoranata, pravo na sufinansiranje objavljivanja naučno-istraživačkih/umjetničko-istraživačkih radova u međunarodnim časopisima i učestvovanja na međunarodnim konferencijama ostvarila su 33 doktoranta i podršku izdavanju novije naučne i stručne literature, te univerzitetskih udžbenika dobio je 21 doktorant.
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ovim je putem svim dobitnicima stipendija, subvencija i naučnicima zaželio mnogo uspjeha i sreće u njihovom daljem radu, studiranju i usavršavanju.
Ujedno se zahvalio ministru finansija u Vladi HNK Adnanu Faladžiću i svim članovima Vlade na čelu s premijerom Kantona Nevenkom Hercegom što su podržali ovakve aktivnosti.
Kako je ranije istaknuto iz Vlade HNK, odgoj i obrazovanje Vlada je postavila kao jedan od najvažnijih prioriteta u svom radu.
- Sve to na tragu je šireg plana demografske obnove i zadržavanja mladih na ovim prostorima, uz nezaobilazan rast i razvoj kroz osiguranje stalnog poboljšanja općeg standarda i života i obrazovanja i rada - naglasio je premijer Nevenko Herceg, povodom odluke o dodjeli stipendija i subvencija.
Posebno je izrazio zadovoljstvo odlukom Vlade kojom su povećane studentske stipendije, čime je obuhvaćeno više od 3.000 studenata s prostora HNK koji su unutar Vladina programa stipendiranja i subvencioniranja.
- Na to imamo pravo biti ponosni - konstatirao je Herceg, napominjući kako ova kriza ne zaobilazi ni studentsku populaciju te kako je već neko vrijeme poticao na donošenje ovakve odluke, koju su prihvatile i kolege poslanici i ministri, odnosno čelnici kantonalnih resora.
Podsjetio je da su prvi u Kantonu pokrenuli programe podrške mladim naučnicima, a da je već poznato kako na 'leđima' ovog kantona počivaju najveća novčana izdvajanja za niz centralnih nacionalnih, univerzitetskih, zdravstvenih, kulturnih, obrazovnih, medijskih, sportskih i drugih institucija.
Po njegovim riječima, samo lani za podršku mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK izdvojeno je pola miliona maraka.
- Pomogli smo i sufinansiranje troškova III. ciklusa obrazovanja (doktorskih studija), sufinansiranje naučno-istraživačkog rada u okviru izrade disertacije, sufinansiranje troškova odbrane disertacije, sufinansiranje objavljivanja naučno-istraživačkih radova u međunarodnim časopisima i učestvovanje na međunarodnim konferencijama, itd. - podsjetio je premijer Herceg.
Ocijenio je da Vlada HNK stalno potvrđuje maksimalnu socijalnu osjetljivost, podsjećajući na podrške školarcima, studentima, pripravnicima, pa na kraju i mladim naučnicima, članovima akademske zajednice.
Naime, ove školske godine osigurali su besplatne školske udžbenike za sve učenike u osnovnim školama u HNK, njih više od 16.800 u svih devet razreda osnovnoškolskog sistema.
Također kontinuirano provode programe primanja pripravnika, osiguravajući mladim ljudima prvo radno iskustvo i, po riječima premijera Hercega, dosad je za više od 1.000 osoba u kantonalnim organima HNK osigurana mogućnost sticanja jednogodišnjeg staža.
Pored toga, Vlada je osigurala jednokratnu podršku nezaposlenima s evidencije Službe za zapošljavanje, kao i za 5.500 zaposlenih korisnika kantonalnog budžeta.
Na kraju, udvostručila je i novčanu podršku majkama-porodiljama, produživši je sa ranijih šest na punih dvanaest mjeseci.
https://fena.ba/article/1302956/program-stipendiranja-vlade-hnz-a-premasio-3-000-studenata-video
Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona danas raspravlja o Vladinim izmjenama i dopunama Budžeta za tekuću te o Nacrtu Budžeta HNK za 2023. godinu. Također, na dnevnom redu su Izmjene i dopune finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK, kao i Prijedlog odluke o kreditnom zaduženju Kantona za realizaciju projekta izgradnje, obnove i opremanja tri bolnice u HNK.
Tim povodom dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona za Fenu podsjetio je na činjenicu da njegova vlada uspijeva sve ove godine održati pozitivnu praksu usvajanja svih važnih finansijskih dokumenata za narednu godinu prije isteka tekuće, što omogućuje stabilno i sigurno finansijsko funkcionisanje cijelog društva već sa početkom kalendarske godine.
- Izgradili smo stabilan i siguran kanton. Riznica nije puna, ali nije ni prazna. Budžet i dalje skrbi za sve socijalne aspekte života, ali ima i snažnu razvojnu dimenziju, a kako o od skupštinskih poslanika očekujem podršku po svim današnjim tačkama, tako i saglasnost za zaduženje kod Razvojne banke od 15 miliona KM za dovršetak vitalnih projekata izgradnje i opremanja nove zgrade Klinike za dječje bolesti (Pedijatrije) SKB-a Mostar i niza odjela dvaju preostalih bolnica u HNK, u Mostaru i Konjicu, budžet za narednu godinu u konačnici će nadmašiti Budžet HNK za 2022. – komentirao je Herceg, istaknuvši kako su pred Skupštinom Izmjene i dopune Budžeta u iznosu od 325.500.000 KM.
- Tim je dokumentom Vlada potvrdila odgovornost u radu i racionalnost u upravljanju javnim finansijama. Njime pravimo još snažniji iskorak, dajemo punu podršku jedinicama lokalne samouprave za njihove ideje usmjerene razvojno-socijalnim i infrastrukturnim projektima, ali i na svim drugim poljima. Njime potičemo privredu, poljoprivredu, turizam, povećavamo primanja svih budžetskih korisnika. Na primjer, osim svih zakonom utvrđenih obaveza, predvidjeli smo i šest miliona KM na ime dodatne podrške budžetskim korisnicima, uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena. Potaknuti spomenutom krizom, predvidjeli smo i dodatnih tri miliona KM na ime podrške domovima zdravlja u Kantonu – ističe premijer HNK.
Pojasnio je kako je, rebalansom Finansijskog plana ZZO-a, predviđeno i dodatnih 13 miliona KM za zdravstvene ustanove, te je i ovom prilikom javno pozvao poslodavce i osnivače bolnica i domova zdravlja u HNK da ih tih sredstava, ukupno 16 miliona KM, omoguće isplatu podrške i zdravstvenim djelatnicima koji opravdano traže svoja prava, ali na pogrešnoj adresi.
- Ovo treba jasno iskomunicirati. Kanton nije osnivač tih ustanova, a kontinuirano iznalazi načine osiguranja dodatne finansijske podrške i bolnicama i domovima zdravlja. U ovih 16 miliona, koji su dodatni plus na sve što je za zdravstvo izdvojeno u 2022. godini, ima dovoljno prostora i za podršku zdravstvenim djelatnicima, gdje mislim na onaj iznos od 1.080 KM po korisniku, ali i za podmirenje niza drugih obaveza i tekućih troškova – precizirao je Herceg.
Premijer HNK podsjetio je kako su prošle sedmice izmirili gotovo tri miliona KM na ime nabavke udžbenika za sve osnovnoškolce, od čega su u potpunosti rasteretili sve općine i gradove. Nastavljaju i sa podrškom za naučnike, potom za projekte dva univerziteta, ustrajavaju u stipendiranju i subvencioniranju više od 2.500 studenata, a i ove će godine u kantonalne organe i ustanove primiti značajan broj pripravnika koji će tako steći svoja prva radna iskustva.
- U ovim izmjenama i dopunama planirali smo sredstva kojima kontinuirano poboljšavamo materijalni status korisnika koji svoja prava ostvaruju na osnovu Zakona o zaštiti porodice sa djecom. Nastavljamo brinuti za borce i potvrđujemo spremnost da svima njima, osobito preduzetnicima iz te populacije, osiguramo podršku za njihove razvojno-poduzetničke projekte. Uspjeli smo riješiti pitanje osiguranja naših vjerskih službenika, pomažemo obnovu i rekonstrukciju vjerskih objekata. Značajna sredstva planiramo za rekonstrukciju i investicijsko održavanje pravosudnih, policijskih i zdravstvenih te školskih i sportskih objekata i infrastrukture. Kroz projekat energetske efikasnosti, obnovili smo na desetine objekata i sve smo bliže cilju, a to je obnova svih javnih objekata u HNK – dodao je premijer, dotaknuvši se i nasljeđenih obaveza po pravomoćnim sudskim rješenjima i vansudskim nagodbama.
- Te obaveze sustavno izmirujemo po dinamici koja je dogovorena sa našim socijalnim partnerima, a ova vlada nije generirala stvaranje niti jedne nove presude po osnovama bilo koje povrede radničkih prava. Ponosan sam na izvrsne odnose sa sindikalnim organizacijama korisnika kantonalnog budžeta. Sa svima imamo sklopljene nove kolektivne ugovore, s nizom novih i značajno unaprjeđenih radničkih prava – komentirao je Herceg poručivši kako Vlada u potpunosti ispunjava sve obaveze preuzete tim kolektivnim ugovorima, potpuno opredijeljena uspješno odgovoriti krizama i, povrh svega, zaustaviti odljev mladih i visokoobrazovanih osoba.
- Na kraju, vezano za Nacrt Budžeta za 2023., po svojem ukupnom iznosu i strukturi, na tragu je Vladina obećanja s početka mandata. Mi vodimo odgovornu politiku i poduzimamo mjere koje funkcioniranje Kantona usklađuju sa realnim mogućnostima i potrebama, odnosno koje su zaustavile raniju praksu budžetskog deficita te doprinjele konsolidiranju stanja na polju kantonalnih javnih finansija. K tome, budžet su učinile razvojnim, sačuvavši i unaprijedivši i njegovu socijalnu dimenziju. Pred poslanicima je danas uravnotežen budžet koji se zasniva na realnoj projekciji prihoda i sa njima uravnoteženim rashodima. Projicirani rashodi s jedne strane rezultat su uvažavanja realnih zahtjeva budžetskih korisnika, a sa druge rezultat ostvarenja Budžeta u 2022. godini – dodaje Herceg, uz napomenu kako Nacrt donose u vrijeme kada smo suočeni s vrlo ozbiljnom privrednom krizom koja se ogleda u evidentnim poskupljenjima životnih namirnica i drugih proizvoda.
- No, unatoč tome, uvjeren sam kako je planiran realno i kako ćemo zadržati stabilnost javnih finansija i u godini koja je pred nama. Uz to, u ovom smo dokumentu zadržali postojeći nivo prava, a u skladu sa projekcijom rasta prihoda ojačali smo razvojnu dimenziju kroz planiranje sredstava za poticaje i podrške. Uvjeren sam kako će poslanici danas konstruktivno raspravljati o predloženim dokumentima, kako ćemo ih zajednički unaprjediti i osigurati njihova usvajanja do kraja godine čime ćemo osigurati i realizaciju obaveza koje su vezane za usvajanje, prije svega, Rebalansa budžeta za 2022. – zaključio je Herceg, poručivši kako od poslanika očekuje prepoznavanje važnosti ovako utvrđenoga Prijedloga Izmjena i dopuna Budžeta za 2022. i Nacrta budžeta za 2023. i kako će oba dokumenta dobiti punu podršku kako bi Vlada uspjela odgovoriti izazovima i zadaćama koje su pred njom i svima nama.
