Službena stranica Vlade HNŽ/K
U skladu sa predviđanjem Federalnog hidrometeorološkog zavoda, Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanskog kantona oglasila je narandžasto upozorenje za Hercegovinu zbog pojačanog vjetra. Obuhvaćeni period, sa predviđenom snagom vjetra od 40 do 80 km/h, je poslijepodnevno i večernje vrijeme četvrtka, 2. oktobra i petak, 3. oktobra.
Posebno je upozoreno na mogućnost strukturalnih oštećenja od snažnih udara vjetra, te na rizik od ozljeđivanja krhotinama nošenim vjetrom. Stanovnicima je preporučeno da se, u skladu sa standardnim preporukama i mjerama Svjetske meteorološke organizacije, poduzmu mjere opreza i prate prognoza i izvještaji. U slučaju bilo kakvih problema i ugrožavanja, službenici Operativnog centra Civilne zaštite HNK-a na raspolaganju su 24 sata na dan na broju 121.
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač danas je, u dvorani kina Mogorjelo, učestvovala u radu Svečane sjednice Gradskog vijeća Čapljine, održane povodom Dana grada. Akcentovala je da se iz gradonačelnicima izvještaja, kao i tokom prošlosedmične radne posjete Čapljini, uvjerila da gradska vlast kontinuirano radi i ulaže u infrastrukturu, poduzetništvo, poljoprivredu, mjere demografske revitalizacije, obnovu javnih objekata i projekte koji stvaraju nova radna mjesta i zadržavaju mlade ljude.
- Projekti su to koji pokazuju agilnost gradonačelnice i gradskih vlasti, a Čapljina to zaslužuje. Ovaj grad na četiri rijeke ima prirodne resurse, vrijedne ljude i strateški položaj. Kao Vlada, želeći osigurati ravnomjeran, uravnotežen i snažan rast svih naših gradova i općina, od Ivan Sedla i Makljena na sjeveru do Jadrana na jugu, strateški promišljajući kroz sve politike koje smo donijeli, a prepoznali smo i pružili podršku mnogima, prepoznali smo i taj potencijal Čapljine i napore gradskog rukovodstva i obezbijedili podršku mnogim ovdašnjim projektima – rekla je Buhač.
- Pomažemo modernizovanje cestovne infrastrukture, kao jedan od osnovnih preduslova privrednog razvoja, zatim razvoj poslovnih zona jer bez poduzetništva nema ni rasta. Pružamo podršku poljoprivrednicima, posebno imajući u vidu činjenicu da je Čapljina poljoprivredni centar HNK-a. Intenzivno radimo i na projektu skladištenja poljoprivrednih proizvoda koji će im obezbijediti siguran plasman i dobru cijenu. Tu je i ulaganje u obrazovanje jer bez obrazovanja nema ni ostanka ljudi – dodala je premijerka, izrazivši posebno zadovoljstvo što su te investicije rezultat dobre saradnje, snage zajedništva i konačnog cilja, a to je privredno jak, stabilan, bezbijedan i razvijen kanton.
- To nisu investiranja u objekte, to su investiranja u budućnost djece, porodica, ovog prostora. Ubijeđena sam da će rezultati da budu brzo vidljivi i da Čapljina nastavlja da napreduje, kao primjer lokalne zajednice u čitavoj regiji. Čapljina je geografski smještena na raskrsnici važnih putova na kojim se susreću različite tradicije, običaji i zajednice koji ovdje žive vijekovima. To je bogatstvo koje moramo da čuvamo, na kom moramo da gradimo budućnost, ali da se i snažno odupremo onima koji to žele da naruše – zaključila je Marija Buhač koja je okupljenima čestitala Dan grada, uputivši posebnu čestitku gradonačelnici Ivi Raguž i njenim saradnicima, kao i svima koji prepoznaju i pomažu njihovu viziju razvoja Čapljine.
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda susreo se jučer u Mostaru sa ministricom zdravstva Republike Hrvatske Irenom Hrstić. Razgovarali su o daljoj saradnji dva ministarstva, odnosno HNK-a i zdravstvenih institucija u Vladi RH.
Bilo je riječi i o zajedničkim aktivnostima kada je u pitanju prevencija kroničnih neinfektivnih bolesti i promocija zdravog načina života, uz korištenje iskustava i nacionalnih programa Republike Hrvatske. Razmijenili su mišljenja i o potrebi daljeg jačanja ljudskih resursa, posebno zadržavanja mladih ljekara i drugog medicinskog osoblja, te nastavku pružanja jake podrške razvoju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar kao regionalnog centra medicinske odličnosti.
Akcentovana je obostrana opredijeljenost da se zajedno radi na razvoju transplantacijske medicine, uključujući jačanje kapaciteta SKB-a Mostar i potrebne korake ka uključivanju BiH u Eurotransplant mrežu. Potvrđena je i odlučnost u nastavku saradnje na projektima koji se finansiraju iz EU fondova, sve u cilju daljeg modernizovanja sistema, obezbjeđenja bolje dostupnosti zdravstvenih usluga i zaštite starijih lica.
Posebna tema razgovora bila je problematika koja se tiče cijene koštanja liječenja pacijenata u Hrvatskoj koji imaju hrvatsko državljanstvo, ali nemaju prebivalište u RH. Iskazana je obostrana spremnost da se ulože dodatni napori u iznalaženje rješenja za to pitanje, kako bi se ti troškovi opravdano snizili pošto je riječ o pružanju zdravstvenih usluga hrvatskim državljanima, bez obzira na prijavljeno mjesto njihovog prebivališta.
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač uputila je čestitku pripadnicima jevrejske zajednice u HNK-u povodom obilježavanja Jom kipura.
- Povodom praznika Jom kipura, odnosno Dana pomirenja i duhovnog pročišćenja, svim pripadnicima jevrejske zajednice u HNK-u upućujem srdačne čestitke. Neka ovi posebni dani lične produhovljenosti donesu obilje mira, sreće i svakog dobra – stoji u čestitci.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, na današnjoj je, 51. redovnoj sjednici prihvatila kvartalne izvještaje Opće bolnice Konjic o implementaciji sredstava Razvojne banke FBiH za 1. i 2. kvartal tekuće godine, kao i izvještaj o implementaciji Programa finansijskog konsolidovanja Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića Mostar za 1. kvartal tekuće godine. Dana je i saglasnost na Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj Doma za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje lica sa invaliditetom i drugih lica Stolac, za period od 1. januara do 30. juna ove godine.
Prihvaćeno je Rješenje o konačnom imenovanju Upravnog odbora Zavoda za javno zdravstvo HNK-a, na period od četiri godine. Takođe, dana je saglasnost Upravnom odboru Odgojnog centra HNK-a za imenovanje Mirze Drežnjaka za direktora te ustanove na sljedeći četverogodišnji period. Ujedno je prihvaćeno i Rješenje o imenovanju privremenog Upravnog odbora Centra, na period od 3 mjeseca.
Na sjednici je prihvaćen Program razvoja male privrede HNK-a do 2028. godine, što je jedan od strateških razvojnih dokumenta kantonalne vlade. Njime su utvrđeni pravci razvoja male privrede Kantona, poticajne mjere, nositelji implementacije poticajnih mjera, aktivnosti implementacije, izvori sredstava, periodi implementacije mjera i metode praćenja njihove implementacije. Program je sastavljen u skladu sa odredbama Zakona o poticaju razvoja male privrede i zaštiti tradicionalnih djelatnosti (obrta), Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH i Uredbe o izradi strateških dokumenata u FBiH. Na osnovi tog programa, Ministarstvo privrede HNK-a donosi Godišnji plan kojim se utvrđuju i planiraju pojedine poticajne mjere i aktivnosti, prioritetne za tekuću fiskalnu godinu, kao i potrebna sredstva, izvori sredstava, kriteriji, uslovi i način korištenja sredstava.
Iz istog resora je prihvaćena i Informacija o stanju starih i tradicionalnih obrta na području HNK-a za prošlu godinu sa prijedlogom Zaključka. Akcentovano je da su na području HNK-a nedovoljno zastupljeni stari i tradicionalni obrti, te da je potrebno da se poduzmu odgovarajuće mjera u cilju obnove i unapređenja te oblasti. U pripadajućem obrazloženju stoji da bi se očuvanjem i razvojem starih zanata potaklo zapošljavanje i razvoj privrednog sektor, ali i očuvalo kulturno-povijesno naslijeđe. Vlada HNK-a i resorno ministarstvo te obrte smatraju važnim brendom Kantona koji doprinosi njegovoj prepoznatljivosti, te će svoje aktivnosti i dalje da usmjeravaju na njihovo očuvanje i zaštitu kroz pružanje finansijske podrške obrtnicima i projektima čiji je cilj poboljšanje statusa te djelatnosti i njihove ispravne i dosljedne prezentacije u zemlji i svijetu.
Nastavljajući aktivnosti na jačanju privrednog razvoja HNK-a, Vlada je usvojila niz odluka o dodjeli koncesija i davanja saglasnosti na ugovore o prijenosu koncesije za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za elektroenergetske objekte i za elektroenergetske objekte fotonaponskih elektrana na području Mostara, Čapljine i Konjica.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, odnosno Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a pokrenulo je novi preventivni zdravstveni program, usmjeren na rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva. Riječ je o trećem takvom programu pod pokroviteljstvom kantonalne vlade, a obezbjeđuje besplatan, jednostavan i siguran kućni test koji je važan prvi korak u otkrivanju te maligne bolesti.
- Karcinom debelog crijeva jedan je od najčešćih oblika karcinoma, ali ako se otkrije na vrijeme, u više od 90 % slučajeva moguće ga je uspješno izliječiti – poručeno je na današnjoj konferenciji za novinare u zgradi Vlade HNK-a, sazvanoj u cilju predstavljanja Preventivnog programa ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva. Istaknuto je da je cilj povećanje svijesti, rane dijagnostike i smanjenja smrtnosti od te opasne bolesti.
- Program je podržala Vlada, nositelj implementacije je resorno ministarstvo, a učesnici su Zavod zdravstvenog osiguranja HNK-a, Zavod za javno zdravstvo HNK-a, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Kantonalna bolnica dr. Safeta Mujića i svi domovi zdravlja u Kantonu.
- Tumor debelog crijeva, prema globalnim statistikama, treći je najčešći maligni tumor, a sve češće pojavljuje se i na drugom mjestu. Po smrtnosti, pak, u svim statistikama, na drugom je mjestu. Od dva miliona oboljelih u svijetu 2020. godine, milion je izgubilo život. Preventivni pregledi usmjereni su na lica u dobi od 50 do 74 godine starosti, ali u program mogu da se uključe i mlađa lica sa rizičnim faktorima, poput porodične anamneze, prisutnosti krvi u stolici ili dijagnostikovanih upalnih bolesti crijeva – rekao je ovom prilikom ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a Milenko Bevanda, jasno poručivši da je prevencija izrazito važna jer karcinom debelog crijeva dugo ne pokazuje simptome i nerijetko se otkrije tek kada se proširi i u druge organe.
Ministar je ocijenio da će uspjeh programa uvelike da ovisi o odazivu građana, dok je direktor ZZO-a HNK-a Andrej Čović akcentovao da je cilj da se obezbijedi jednak pristup i dostupnost pregleda svim osiguranim licima koja ulaze u ciljanu grupu, bez obzira gdje žive.
- Briga o zdravlju nije samo pravo, već i obaveza i solidarnost. Ovi programi nisu samo investiranje u zdravlje, već i u održivost zdravstvenog sistema – izjavio je Čović, navodeći podatak Svjetske zdravstvene organizacije da screening u ranoj fazi vrijedi oko 250 USD, dok liječenje uznapredovalog karcinoma debelog crijeva može da dostigne i 150.000,00 USD po pacijentu.
Zavod za javno zdravstvo HNK-a godinama radi na promicanju važnosti preventivnih pregleda, ranog otkrivanja bolesti i edukovanja građana. Direktor Eniz Čolaković iznio je podatke za HNK, rekavši da je tokom prošle godine zabilježeno 620 novooboljelih od karcinoma, dok je u 2023. godini HNK imao 760 novooboljelih.
Zahvaljujući Vladi HNK-a, Zavod za javno zdravstvo obezbijedio je 15.000 besplatnih testova koji će već od sutra da budu dostupni u ambulantama porodične medicine. Besplatni su, neinvazivni, jednostavni za korištenje i efikasni, a moguće ih je uraditi i kući.
Savjetnica ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a Danijela Petrović akcentovala je da će u implementaciji da učestvuje 136 porodičnih ljekara, devet gastroenterologa, 22 anesteziologa i šest patologa.
- Cijeli proces počinje i završava kod porodičnog ljekara, što je novost u odnosu na prethodne preventivne programe. Pacijent dobiva test koji obavlja kući. Pacijenti sa pozitivnim nalazima biće upućeni na dalje pretrage kod gastroenterologa – pojasnila je Petrović, akcentovavši da se nada da će se programu odazvati barem 60 posto građana.
Uskoro će se aktivirati i službene stranice programa na društvenim mrežama, a predviđena je i terenska podrška timova koji će da rješavaju eventualne tehničke probleme u domovima zdravlja. Učesnici su pozvali građane HNK-a iz ciljne grupe da posjete porodične ljekare kod kojih će da preuzmu testove i obave ovaj životno važan pregled.
Na dnevnom redu današnjeg zasjedanja Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona je i Odluka o usvajanju Strategije za mlade HNK za period od 2023. do 2028. godine, zajedno sa pripadajućim Akcionim planom. Premijer HNK, Nevenko Herceg za Fenu je izjavio kako je Vlada HNK, vođena idejom da mladi moraju imati svoj zagarantiran prostor u društvenim kretanjima i stvarnu mogućnost uticaja na procese, donijela Strategiju za mlade sa namjerom otvaranja prostora mladim ljudima za razvijanje kreativnosti i slijeđenja ambicija na putu razvoja lokalne zajednice.
-Na izradi Strategije radili su relevantni pojedinci, stručnjaci iz različitih oblasti djelovanja, a u radnoj su grupi bili i predstavnici mladih osoba koji su dali snažan doprinos provedbi istraživanja, analizi rezultata i stvaranju teksta Strategije. Taj dokument utvrđuje probleme i potrebe mladih, razvija strateške smjerove djelovanja i ciljeve kako bismo unaprijedili položaj mladih i zadovoljili njihove potrebe. Sve je bazirano na ishodima provedenih istraživanja, komentirao je Herceg.
Pojasnio je kako su u Strategiji razrađeni programi za oblasti obrazovanja, kulture, zapošljavanja, stambene politike, socijalne i zdravstvene politike, potom oblasti slobodnog vremena i mobilnosti, sigurnosti mladih i dr.
-Ova je Vlada višestruko posvjedočila svoju okrenutost pružanja podrške mladima u brojnim segmentima življenja, školovanja i rada. Ponosan sam na činjenicu da smo vlastitim sredstvima i, dijelom, u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje te Službom za zapošljavanje HNK, u našem mandatu osigurali prvo radno iskustvo za više od 1000 mladih ljudi u zvanjima za koja su se školovali, dok smo u Budžetu za 2023. za tu namjenu planirali dodatnih 5 miliona KM. Stipendiramo više od 3000 studenata, prvi smo pokrenuli programe podrške mladim naučnicima, obnavljamo i unapređujemo školske zgrade, školske sale, podsjetio je prvi čovjek kantonalne vlade.
Strategijom su utvrđena četiri strateška cilja. Prvi je promovisati i unaprijediti programe zapošljavanja mladih i usmjeriti stambene politike za mlade. Drugi je unaprijediti uslove za ostvarivanje prava mladih iz područja socijalne i zdravstvene zaštite. Treći je poboljšati aktivno i kreativno slobodno vrijeme i mobilnost mladih u sigurnom okruženju. Četvrti je promicati važnost odgojno-obrazovnoga sistema i kulturno-umjetničkog aktivizma.
-Kvaliteta Strategije ogleda se u njezinoj razradi. Tako su za svaki navedeni cilj utvrđene mjere i aktivnosti koje direktno utiču na rješavanje problema i zadovoljavanje potreba mladih. Radom na ispunjavanju utvrđenih ciljeva, bit će stvoreni uslovi za afirmisanje mladih, smanjen odlazak mladih iz zemlje, izgrađen konstruktivan i partnerski odnos sa organizacijama koje okupljaju mladež, sve u cilju postizanja višeg nivoa dobrobiti mladih ljudi u društvu. Sve to u konačnici će doprinijeti i privrednom, kao i društvenomu razvoju Kantona, poručio je Herceg.
Potaknut istupom mostarskih gimnazijalaca, učenika Gimnazije fra Grge Martića, koji su, u okviru Projekta Civitas, pozvali na zakonsko rješenje pitanja uvođenja psihologa u srednje škole na prostoru Hercegovačko-neretvanskog kantona, premijer HNK Nevenko Herceg iskazuje javnu podršku tom poticaju, pozdravljajući aktivno uključivanje mladih u sve društvene tokove u zajednici.
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko – neretvanskog kantona je u izjavi za Fenu podsjetio na činjenicu da je Vlada HNK, na samom izmaku prošle godine, na svojoj 193. sjednici, usvojila Zaključak kojim je resorno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta zaduženo pokrenuti aktivnosti na angažovanju psihologa u školama.
''U stalnoj sam komunikaciji sa resornim ministrom i ova je tema blizu provedbe odnosno očekujem skorašnje rješenje svih nužnih pretpostavki za raspisivanje javnih konkursa za zapošljavanje psihologa u osnovnim i srednjim školama na prostoru svih gradova i općina HNK. Potrebna sredstva za finansiranje troškova bruto plata i naknada osigurali smo u Budžetu za tekuću godinu, rekao je Herceg, čvrsto se zauzimajući za realizaciju ovog projekta, svjestan, kako ističe, stvarne potrebe uključivanja ove struke u rad naših škola.
Sagledavajući, kaže, užurbani ritam i sve izazove savremenog doba kojima smo izloženi, a koje na poseban način pogađaju i opterećuju mlade ljude, briga za očuvanje mentalnog zdravlja nije opcija nego nužnost i odgovornost za osiguranje stručne i odgovarajuće pomoći našoj djeci po ovom pitanju leži na svima nama.
-Duboko svjesni toga, a želeći ići ukorak sa standardima visoko razvijenih evropskih zemalja, mi u Vladi HNK prepoznali smo važnost ove teme i, evo, već nekoliko mjeseci radimo na njezinoj realizaciji, dodao je Herceg.
Poručujući kako se cijelo društvo mora uključiti u svojevrsno sazrijevanje i destigmatiziranje osoba koji su u potrebi za stručnom pomoći od strane psihologa, dodao je kako su pojave društvenih osuda nažalost još uvijek jako prisutne.
-Zbog toga i jest važno djeci i mladima omogućiti susret i razgovor sa stručnjakom u sredini koju poznaju i u kojoj se osjećaju sigurno, a škola svakako treba biti takvo mjesto, zaključuje čelni čovjek Vlade HNK.
Inače, Vlada HNK nastavlja sva pitanja iz oblasti obrazovanja stavljati u sami vrh svojih prioriteta, uporno podižući i radni i životni standard prosvjetnih radnika na cjelokupnom prostoru HNK. Tako su, kazuje nam Herceg, u pripremi i novi kolektivni ugovori koji će našim prosvjetarima osigurati neke dodatne pogodnosti i još bolje radne uslove, ali i zaslužene finansijske naknade za njihov rad.'', izjavio je premijer Herceg.
Pravo na prvu stipendiju i subvenciju iz ovogodišnjeg konkursa za dodjelu stipendija i subvencija smještaja u studentske domove redovnim studentima s područja Hercegovačko-neretvanskog kantona u akademskoj 2022./2023. ostvario je 1.151 student, od prijavljenih njih 1.179, čime je broj stipendista premašio 3.000.
Od 1.150 studenata, njih 1.120 će koristiti pravo na stipendiju, dok je 31 student ispunio uslove za subvenciju smještaja u studentskim domovima.
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi HNK Rašid Hadžović ističe kako će stipendije od ove godine, umjesto dosadašnjih 120 iznositi 150 maraka, a subvencije smještaja umjesto 189 iznosit će 230 maraka.
- Time su Ministarstvo i Vlada HNK nastavili proaktivnu politiku usmjerenu na poboljšanje studentskog standarda, u okviru koje smo, kao i prošle godine, svim studentima omogućili dobivanje stipendije ili subvencije smještaja - podvukao je ministar Hadžović.
Kada je riječ o Javnom pozivu za pomoć mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK, Ministarstvo je uz saglasnost kantonalne vlade donijelo Odluku o odabiru korisnika kojom su svi kandidati koji su ispunili formalno-pravne uslove dobili sredstva po ovom javnom pozivu.
- Ove godine na javni poziv prijavila su se 132 doktoranta, a pravo na sufinansiranje po jednom od 5 programa ostvarilo je 125 doktoranata. S obzirom na to da se ovaj projekat u HNK realizira drugu godinu zaredom, Ministarstvo i Vlada još jednom su iskazali podršku mladim naučnicima, našim asistentima na njihovom akademskom putu i realizaciji istraživačkih projekata i naučnih radova - naglasio je ministar Hadžović.
Javni poziv za pomoć mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK, kao i protekle godine obuhvatao je pet programa, a pravo na sufinansiranje troškova III. ciklusa obrazovanja (doktorskih studija) ostvarila su 54 doktoranta. Pravo na sufinansiranje naučno-istraživačkog/umjetničko-istraživačkog rada u okviru izrade doktorske disertacije ostvarilo je 5 doktoranata, pravo na sufinansiranje troškova odbrane doktorske disertacije 12 doktoranata, pravo na sufinansiranje objavljivanja naučno-istraživačkih/umjetničko-istraživačkih radova u međunarodnim časopisima i učestvovanja na međunarodnim konferencijama ostvarila su 33 doktoranta i podršku izdavanju novije naučne i stručne literature, te univerzitetskih udžbenika dobio je 21 doktorant.
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ovim je putem svim dobitnicima stipendija, subvencija i naučnicima zaželio mnogo uspjeha i sreće u njihovom daljem radu, studiranju i usavršavanju.
Ujedno se zahvalio ministru finansija u Vladi HNK Adnanu Faladžiću i svim članovima Vlade na čelu s premijerom Kantona Nevenkom Hercegom što su podržali ovakve aktivnosti.
Kako je ranije istaknuto iz Vlade HNK, odgoj i obrazovanje Vlada je postavila kao jedan od najvažnijih prioriteta u svom radu.
- Sve to na tragu je šireg plana demografske obnove i zadržavanja mladih na ovim prostorima, uz nezaobilazan rast i razvoj kroz osiguranje stalnog poboljšanja općeg standarda i života i obrazovanja i rada - naglasio je premijer Nevenko Herceg, povodom odluke o dodjeli stipendija i subvencija.
Posebno je izrazio zadovoljstvo odlukom Vlade kojom su povećane studentske stipendije, čime je obuhvaćeno više od 3.000 studenata s prostora HNK koji su unutar Vladina programa stipendiranja i subvencioniranja.
- Na to imamo pravo biti ponosni - konstatirao je Herceg, napominjući kako ova kriza ne zaobilazi ni studentsku populaciju te kako je već neko vrijeme poticao na donošenje ovakve odluke, koju su prihvatile i kolege poslanici i ministri, odnosno čelnici kantonalnih resora.
Podsjetio je da su prvi u Kantonu pokrenuli programe podrške mladim naučnicima, a da je već poznato kako na 'leđima' ovog kantona počivaju najveća novčana izdvajanja za niz centralnih nacionalnih, univerzitetskih, zdravstvenih, kulturnih, obrazovnih, medijskih, sportskih i drugih institucija.
Po njegovim riječima, samo lani za podršku mladim naučnicima-istraživačima s područja HNK izdvojeno je pola miliona maraka.
- Pomogli smo i sufinansiranje troškova III. ciklusa obrazovanja (doktorskih studija), sufinansiranje naučno-istraživačkog rada u okviru izrade disertacije, sufinansiranje troškova odbrane disertacije, sufinansiranje objavljivanja naučno-istraživačkih radova u međunarodnim časopisima i učestvovanje na međunarodnim konferencijama, itd. - podsjetio je premijer Herceg.
Ocijenio je da Vlada HNK stalno potvrđuje maksimalnu socijalnu osjetljivost, podsjećajući na podrške školarcima, studentima, pripravnicima, pa na kraju i mladim naučnicima, članovima akademske zajednice.
Naime, ove školske godine osigurali su besplatne školske udžbenike za sve učenike u osnovnim školama u HNK, njih više od 16.800 u svih devet razreda osnovnoškolskog sistema.
Također kontinuirano provode programe primanja pripravnika, osiguravajući mladim ljudima prvo radno iskustvo i, po riječima premijera Hercega, dosad je za više od 1.000 osoba u kantonalnim organima HNK osigurana mogućnost sticanja jednogodišnjeg staža.
Pored toga, Vlada je osigurala jednokratnu podršku nezaposlenima s evidencije Službe za zapošljavanje, kao i za 5.500 zaposlenih korisnika kantonalnog budžeta.
Na kraju, udvostručila je i novčanu podršku majkama-porodiljama, produživši je sa ranijih šest na punih dvanaest mjeseci.
https://fena.ba/article/1302956/program-stipendiranja-vlade-hnz-a-premasio-3-000-studenata-video
Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona danas raspravlja o Vladinim izmjenama i dopunama Budžeta za tekuću te o Nacrtu Budžeta HNK za 2023. godinu. Također, na dnevnom redu su Izmjene i dopune finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK, kao i Prijedlog odluke o kreditnom zaduženju Kantona za realizaciju projekta izgradnje, obnove i opremanja tri bolnice u HNK.
Tim povodom dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona za Fenu podsjetio je na činjenicu da njegova vlada uspijeva sve ove godine održati pozitivnu praksu usvajanja svih važnih finansijskih dokumenata za narednu godinu prije isteka tekuće, što omogućuje stabilno i sigurno finansijsko funkcionisanje cijelog društva već sa početkom kalendarske godine.
- Izgradili smo stabilan i siguran kanton. Riznica nije puna, ali nije ni prazna. Budžet i dalje skrbi za sve socijalne aspekte života, ali ima i snažnu razvojnu dimenziju, a kako o od skupštinskih poslanika očekujem podršku po svim današnjim tačkama, tako i saglasnost za zaduženje kod Razvojne banke od 15 miliona KM za dovršetak vitalnih projekata izgradnje i opremanja nove zgrade Klinike za dječje bolesti (Pedijatrije) SKB-a Mostar i niza odjela dvaju preostalih bolnica u HNK, u Mostaru i Konjicu, budžet za narednu godinu u konačnici će nadmašiti Budžet HNK za 2022. – komentirao je Herceg, istaknuvši kako su pred Skupštinom Izmjene i dopune Budžeta u iznosu od 325.500.000 KM.
- Tim je dokumentom Vlada potvrdila odgovornost u radu i racionalnost u upravljanju javnim finansijama. Njime pravimo još snažniji iskorak, dajemo punu podršku jedinicama lokalne samouprave za njihove ideje usmjerene razvojno-socijalnim i infrastrukturnim projektima, ali i na svim drugim poljima. Njime potičemo privredu, poljoprivredu, turizam, povećavamo primanja svih budžetskih korisnika. Na primjer, osim svih zakonom utvrđenih obaveza, predvidjeli smo i šest miliona KM na ime dodatne podrške budžetskim korisnicima, uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena. Potaknuti spomenutom krizom, predvidjeli smo i dodatnih tri miliona KM na ime podrške domovima zdravlja u Kantonu – ističe premijer HNK.
Pojasnio je kako je, rebalansom Finansijskog plana ZZO-a, predviđeno i dodatnih 13 miliona KM za zdravstvene ustanove, te je i ovom prilikom javno pozvao poslodavce i osnivače bolnica i domova zdravlja u HNK da ih tih sredstava, ukupno 16 miliona KM, omoguće isplatu podrške i zdravstvenim djelatnicima koji opravdano traže svoja prava, ali na pogrešnoj adresi.
- Ovo treba jasno iskomunicirati. Kanton nije osnivač tih ustanova, a kontinuirano iznalazi načine osiguranja dodatne finansijske podrške i bolnicama i domovima zdravlja. U ovih 16 miliona, koji su dodatni plus na sve što je za zdravstvo izdvojeno u 2022. godini, ima dovoljno prostora i za podršku zdravstvenim djelatnicima, gdje mislim na onaj iznos od 1.080 KM po korisniku, ali i za podmirenje niza drugih obaveza i tekućih troškova – precizirao je Herceg.
Premijer HNK podsjetio je kako su prošle sedmice izmirili gotovo tri miliona KM na ime nabavke udžbenika za sve osnovnoškolce, od čega su u potpunosti rasteretili sve općine i gradove. Nastavljaju i sa podrškom za naučnike, potom za projekte dva univerziteta, ustrajavaju u stipendiranju i subvencioniranju više od 2.500 studenata, a i ove će godine u kantonalne organe i ustanove primiti značajan broj pripravnika koji će tako steći svoja prva radna iskustva.
- U ovim izmjenama i dopunama planirali smo sredstva kojima kontinuirano poboljšavamo materijalni status korisnika koji svoja prava ostvaruju na osnovu Zakona o zaštiti porodice sa djecom. Nastavljamo brinuti za borce i potvrđujemo spremnost da svima njima, osobito preduzetnicima iz te populacije, osiguramo podršku za njihove razvojno-poduzetničke projekte. Uspjeli smo riješiti pitanje osiguranja naših vjerskih službenika, pomažemo obnovu i rekonstrukciju vjerskih objekata. Značajna sredstva planiramo za rekonstrukciju i investicijsko održavanje pravosudnih, policijskih i zdravstvenih te školskih i sportskih objekata i infrastrukture. Kroz projekat energetske efikasnosti, obnovili smo na desetine objekata i sve smo bliže cilju, a to je obnova svih javnih objekata u HNK – dodao je premijer, dotaknuvši se i nasljeđenih obaveza po pravomoćnim sudskim rješenjima i vansudskim nagodbama.
- Te obaveze sustavno izmirujemo po dinamici koja je dogovorena sa našim socijalnim partnerima, a ova vlada nije generirala stvaranje niti jedne nove presude po osnovama bilo koje povrede radničkih prava. Ponosan sam na izvrsne odnose sa sindikalnim organizacijama korisnika kantonalnog budžeta. Sa svima imamo sklopljene nove kolektivne ugovore, s nizom novih i značajno unaprjeđenih radničkih prava – komentirao je Herceg poručivši kako Vlada u potpunosti ispunjava sve obaveze preuzete tim kolektivnim ugovorima, potpuno opredijeljena uspješno odgovoriti krizama i, povrh svega, zaustaviti odljev mladih i visokoobrazovanih osoba.
- Na kraju, vezano za Nacrt Budžeta za 2023., po svojem ukupnom iznosu i strukturi, na tragu je Vladina obećanja s početka mandata. Mi vodimo odgovornu politiku i poduzimamo mjere koje funkcioniranje Kantona usklađuju sa realnim mogućnostima i potrebama, odnosno koje su zaustavile raniju praksu budžetskog deficita te doprinjele konsolidiranju stanja na polju kantonalnih javnih finansija. K tome, budžet su učinile razvojnim, sačuvavši i unaprijedivši i njegovu socijalnu dimenziju. Pred poslanicima je danas uravnotežen budžet koji se zasniva na realnoj projekciji prihoda i sa njima uravnoteženim rashodima. Projicirani rashodi s jedne strane rezultat su uvažavanja realnih zahtjeva budžetskih korisnika, a sa druge rezultat ostvarenja Budžeta u 2022. godini – dodaje Herceg, uz napomenu kako Nacrt donose u vrijeme kada smo suočeni s vrlo ozbiljnom privrednom krizom koja se ogleda u evidentnim poskupljenjima životnih namirnica i drugih proizvoda.
- No, unatoč tome, uvjeren sam kako je planiran realno i kako ćemo zadržati stabilnost javnih finansija i u godini koja je pred nama. Uz to, u ovom smo dokumentu zadržali postojeći nivo prava, a u skladu sa projekcijom rasta prihoda ojačali smo razvojnu dimenziju kroz planiranje sredstava za poticaje i podrške. Uvjeren sam kako će poslanici danas konstruktivno raspravljati o predloženim dokumentima, kako ćemo ih zajednički unaprjediti i osigurati njihova usvajanja do kraja godine čime ćemo osigurati i realizaciju obaveza koje su vezane za usvajanje, prije svega, Rebalansa budžeta za 2022. – zaključio je Herceg, poručivši kako od poslanika očekuje prepoznavanje važnosti ovako utvrđenoga Prijedloga Izmjena i dopuna Budžeta za 2022. i Nacrta budžeta za 2023. i kako će oba dokumenta dobiti punu podršku kako bi Vlada uspjela odgovoriti izazovima i zadaćama koje su pred njom i svima nama.
