S razlogom je danas veliku pozornost izazvalo otvaranje 10 km duge suvremene dionice regionalne ceste koja spaja općinu Ravno, točnije prostor Zavale, s graničnim prijelazom Lozica / Slano. Riječ je o polovici regionalne prometnice R428 koja se, u cijeloj duljini od 19 km, proteže od spoja s magistralom Ljubinje – Trebinje do spomenutoga međudržavnog graničnog prijelaza s Hrvatskom. Svečano otvorenu, novoizgrađenu dionicu, u cijelosti je, u iznosu od 7.299.754,00 eura, financirala Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH koje je s Općinskim poglavarstvom Ravnoga sklopilo Ugovor o dodjeli financijske pomoći BiH u prometnoj povezanosti i integraciji.

Uz brojne visoke uzvanike iz BiH, među kojima su bili i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović, zastupnica u Zastupničkomu domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović i ministrica prometa i komunikacija FBiH Andrijana Katić, zbivanju u Zavali nazočili su i potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine RH Branko Bačić, ministar mora, prometa i infrastrukture RH Oleg Butković, zastupnica u Europskomu parlamentu Željana Zovko te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas. Vrpcu su, u znak puštanja u promet nove ceste, zajednički presjekli ministrica Katić i ministar Butković.

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač u prigodnomu je obraćanju istaknula ponos zbog činjenice da je otvorena suvremena prometnica koja Ravno još snažnije izvlači iz izolacije u koju je bilo gurnuto desetljećima.

- Trebalo bi mi previše vremena za ispričati priču o bogatoj povijesti ovoga podneblja. Zato ću ju danas svesti tek na podsjećanje na činjenicu da je ovim krajem nekada prolazila uskotračna pruga i da su žitelji Ravnoga mogli iz svojega mjesta stići izravno u Beč. Pruga je ukinuta, a Ravno gurnuto u odsječenost iz koje su ljudi odlazili, ne razmišljajući o povratku. Preživjevši i to teško vrijeme i početak strašne ratne agresije, danas je Ravno jedna od naših perspektivnijih općina. Podigavši se iz pepela, naporima čelnih ljudi Općine, a uz potporu i nas s viših razina vlasti, danas je ovo prometno povezan, obnovljen, suvremen, turistički razvijen i, posljedično, za život itekako privlačan prostor – poručila je Buhač, dodavši kako je ovo zbivanje zapravo razvojna revolucija.

- Ovo je  iskorak koji ćemo zaokružiti skorašnjom izgradnjom još jedne važne, rekla bih strateške ceste, one od Ravnoga prema Hutovu i dalje prema Dračevu, koju također financira hrvatska Vlada. Zato javno zahvaljujem Vladi RH na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem, jer prepoznaju potrebe ovih krajeva i, izravnim intervencijama, snažno utječu na održivi razvitak, gospodarski zamah, opći napredak i zadržavanje naše mladosti na zemlji njihovih pradjedova. Hvala im na ovomu i na svim projektima kojima su kroz snažnu potporu Hrvatima u BiH, nemjerljivo unaprijedili prometnu, zdravstvenu, obrazovnu, kulturnu, športsku i inu infrastrukturu, time i ukupnu kakvoću življenja na ovim prostorima, doprinoseći tako ukupnomu razvitku Hercegovine i, zapravo, cjelokupne BiH – kazala je predsjednica Vlade HNŽ-a, naglasivši kako je, zajedničkim naporima, postignuto da Ravno, od mjesta iz kojega se odlazilo, izraste u mjesto koje okuplja i koje izgrađuje svoju viziju budućnosti kako ju vide načelnik Andrija Šimunović i njegov tim, a iza koje će i Vlada HNŽ-a i nadalje stajati.

- Svaka cesta, svaki most, znakom su napretka, povjerenja i politike zrelosti. Neka, stoga, i ova prometnica bude znamenom upravo toga, naše povezanosti, suradnje i zajedničke europske budućnosti – završna je poruka Marije Buhač.

Inače, upravo je uz suglasnost županijske Vlade, 2022. potpisan Sporazum između Ministarstva prometa i veza HNŽ-a i Općinskoga poglavarstva Ravnoga o utvrđivanju zajedničkoga interesa za izgradnju nove trase dionice ceste Zavala – Orahov Do – granica s RH. Ministarstvo je, kao budući vlasnik nove ceste koji će biti mjerodavan za njezino održavanje, obavilo sve pripremne radnje, uključujući izradbu glavnoga projekta, reviziju projektne dokumentacije i potpuno izvlaštenje zemljišta, dok je Općina osigurala financijska sredstava kroz donaciju Vlade RH.

Arhiv Hercegovačko-neretvanske županije postavio je u Bošnjačkomu institutu – Fondacija Adila Zulfikarpašića u Sarajevu, u sklopu promidžbe kulturno-prosvjetnoga djelovanja i predstavljanja arhivske djelatnosti, izložbu plakata pod nazivom ''Kulturna baština institucija Hercegovine u dokumentima Arhiva HNŽ-a (1955. – 1965.)''. Ravnatelj Arhiva Amir Kadribegović na otvaranju je naglasio kako je riječ o predstavljanju dijela posebnoga blaga koje je pohranjeno u njihovim fondovima i zbirkama.

- Ovo nije samo izložba dokumenata, plakata i druge arhivske građe, ovo je svojevrsni kulturni most između prošlih vremena i današnjega trenutka, most između gradova, institucija i ljudi koji su oblikovali našu zajedničku povijest. Ova je izložba i podsjetnikom kako arhivi nisu tek čuvari papira i dokumenata, već i duha institucija koje su oblikovale našu prošlost i koje nas uče vrijednostima znanja, dijaloga i zajedničkoga života. Upravo zbog toga nas kultura pamćenja čini odgovornima pred naraštajima koji dolaze – kazao je Kadribegović, dodavši da je ovaj postav prethodno bio izložen i u Mostaru, Konjicu, Trebinju i Jablanici.

Federalna ministrica prosvjete i znanosti Jasna Duraković ovom je prigodom istaknula važnost očuvanja kulturne i povijesne građe kao dijela zajedničkoga identiteta, zahvalivši organizatorima na doprinosu u predstavljanju kulturne baštine Hercegovine i širega prostora.