Nakon što je ishodila građevna i sva druga zakonska odobrenja od strane Gradskoga poglavarstva Grada Mostara, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije osigurala je sve administrativne pretpostavke za pokretanje etapnih aktivnosti na prenamjeni, potpunoj rekonstrukciji, obnovi i uređenju negdanjega Hotela Ero, smještenog na križanju Ulice kardinala Stepinca i Dr. Ante Starčevića.

Ta derutna hotelska zgrada, nakon opsežne obnove i uređenja, postat će reprezentativna zgrada Vlade HNŽ-a koja će objediniti sva županijska ministarstva i druga tijela županijske javne uprave pod jednim krovom.

Podsjećamo, od Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje FBiH, a nakon zakonom propisanoga postupka, Vlada HNŽ-a kupila je zgradu Hotela Ero. Nakon provedene javne nabave, urađen je projektni zadatak te proveden javni natječaj za izbor projektanta koji je uradio glavni projekt prilagodbe koji je Vlada usvojila. U međuvremenu je izvršena i revizija glavnoga projekta, a nakon završetka svih radnji i uknjižbe prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, dobivene su i urbanistička suglasnost i građevno odobrenje te izvršeno plaćanje pripadajuće rente. Time su stečeni svi preduvjeti za početak realiziranja projekta te se uskoro očekuje raspisivanje javnoga natječaja za izbor izvođača radova.

- U Proračunu su predviđene sve potrebne stavke, a sada kada smo dobili i svu potrebnu dokumentaciju, suglasnosti i odobrenja, očekujem i skori početak radova. Jasno, postoji zakonom predviđeni postupak odabira izvođača radova, ali od naših mjerodavnih službi očekujem i tražim ekspeditivnost kako ne bismo imali više nepotrebnih odgoda. Ova zgrada bitna je i za Mostar kao naše administrativno središte, za našu županiju i za sve naše građane. Imat će svoju funkcionalnu ''težinu'', ubrzat će administrativne procese, unaprijediti i osuvremeniti rad Vlade, stvoriti visoke uštede poglavito jer više nećemo plaćati brojne mjesečne najamnine, a i estetski će značajno ''podići'' sliku ovoga dijela grada – komentirao je predsjednik Vlade dr. sc. Nevenko Herceg, dodavši kako će Vlada, nakon više desetaka uloženih milijuna KM u izgradnju, dogradnju, obnovu i uređenje čitavoga niza javnih objekata, svojom novom zgradom udariti svojevrsni pečat na te projekte.

- Od 2015. do danas, u sklopu Projekta energetske učinkovitosti, ulažući iznimno velika proračunska, donatorska i kreditna sredstva, obnovili smo i energetski unaprijedili otprilike 60 osnovnih i srednjih škola, domova zdravlja, policijskih, sudskih i drugih administrativnih zgrada na prostoru svih naših gradova i općina, od Prozor-Rame i Konjica do Neuma i Ravnoga. Treba naglasiti kako to nije bilo našom obvezom, jer su vlasnici tih objekata uglavnom jedinice lokalne samouprave. Sada, nakon dogradnje i obnove zgrade Skupštine HNŽ-a i nakon nedavnoga završetka složenih obnoviteljskih zahvata na zgradi Županijskoga suda u Mostaru, došlo je vrijeme poentirati s novom zgradom Vlade koja će biti suvremena, funkcionalna i moći odgovoriti stvarnim potrebama i njezinih djelatnika i naših sugrađana – poručio je Herceg.

Inače, predmetna zgrada, površine 9565 četvornih metara, izgrađena je 1988. godine i njezina potpuna prenamjena, obnova i uređenje podrazumijeva opsežne radove koji će teći u nekoliko etapa. Projektom je predviđeno suvremeno zdanje, dostojno središta županijskih institucija, koje će se vizualno uklopiti u suvremenu arhitekturu grada, a korisnicima omogućiti vrhunske uvjete za rad, uz napredno opremljene uredske prostorije, dvorane za sastanke, prostore za pismohranu, prateća parkirališta, uređeni zeleni pojas, otvoreni pristup zgradi, itd.

U sklopu studijskoga putovanja, unutar kojega su obišli Mostar, Sarajevo i Dubrovnik, arhivisti iz Srbije posjetili su i Arhiv Hercegovačko-neretvanske županije. Upoznavši goste s aktualnostima u radu županijskoga Arhiva, ravnatelj Amir Kadribegović naglasio je kako je Arhiv, koji dogodine slavi sedamdesetu obljetnicu djelovanja, suočen s brojnim izazovima kako u infrastrukturnomu, tako i u stručnomu smislu.

- Zgrada u kojoj smo smješteni zahtijeva što skorije rekonstruiranje i obnovu kako bismo zaštitili vrijednu arhivsku građu koju ovdje čuvamo. Osim toga, s obzirom na činjenicu da Arhiv posjeduje i značajan knjižnični fond, želja nam je urediti čitaonicu kako bismo vrijedna pisana djela približili našim sugrađanima, znanstvenicima i istraživačima. Pred nama su i suvremeni arhivistički stručni izazovi, poput digitaliziranja arhivske građe, zbog čega nam je razmjena znanja i iskustava s arhivima iz okruženja od iznimnoga značaja – kazao je ovom prigodom Kadribegović, izrazivši nadu u to kako će se dostignuta razina suradnje još više unaprijediti kroz projekte od zajedničkoga interesa.

Arhivisti iz Kruševca, Prokuplja, Pančeva, Kraljeva, Leskovca, Niša i Arhiva Vojvodine obišli su arhivski depo HNŽ-a, gdje im je predstavljena najznačajnija pohranjena arhivska građa.