U povodu globalnog obilježavanja sredine Međunarodnoga desetljeća djelovanja ''Voda za održivi razvoj'', danas je u Neumu otvorena jednodnevna Međunarodna znanstveno-stručna konferencija naziva ''Voda i održivi razvoj – Izazovi i mogućnosti u vodoopskrbi i odvodnji'', s ciljem poticanja održivoga razvitka i integriranoga upravljanja vodama.

Zajednički su ju organizirali Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a, Centar za ekologiju, okoliš i turizam, Općinsko poglavarstvo Neuma, Cleantech HUB znanja Sveučilišta u Mostaru, Centar za održivi i uključivi razvoj te Međunarodna udruga znanstvenika i stručnjaka za zaštitu okoliša.

Otvarajući Konferenciju, predsjednik Vlade HNŽ-a dr. sc. Nevenko Herceg u pozdravnom je govoru poručio kako će Konferencija ponuditi odgovore na čitav niz pitanja i poteškoća kada su u pitanju vode kao resurs o kojemu ovise dostupnost hrane i energetska stabilnost, zdravlje ljudi i okoliša.

''Značaj vode, kao životno važnoga resursa, osobito je izražen posljednjih desetljeća. Voda je resurs o kojemu ovise dostupnost hrane i energetska stabilnost, zdravlje ljudi i okoliša, čime pridonosi općemu društvenom blagostanju i gospodarskomu rastu. Istodobno je, nažalost, količinski ograničena, prostorno i vremenski neravnomjerno raspoređena. Premda smo duboko u 21. stoljeću, čak je 40 posto ljudi diljem svijeta danas pogođeno nedostatkom vode. Europska agencija za okoliš procjenjuje kako će, do 2050. godine, ta brojka porasti na 55 posto. Stoga su vodni resursi, uz energiju i sigurnost hrane, u središtu međunarodnih i europskih politika održivoga razvitka, obuhvaćeni Agendom 2030 odnosno Globalnim ciljevima održivoga razvoja. Voda je, konkretno, obuhvaćena ciljem br. 6: Čista voda i sanitarni uvjeti te istaknuta kao ključni čimbenik za održivi razvoj odnosno za postizanje ostalih ciljeva Agende.

Podsjećam kako je Opća skupština UN-a, Rezolucijom 71/222, razdoblje od 2018. do 2028. proglasila Međunarodnim desetljećem djelovanja Voda za održivi razvoj. Obilježavajući polovicu toga razdoblja, diljem svijeta se organiziraju različiti događaji s ciljem poticanja održivoga razvoja i integriranoga upravljanja vodama. Potičući navedene aktivnosti i u HNŽ-u, okupljeni smo danas na ovoj konferenciji, s ciljem širenja znanja i razmjene iskustava, umrežavanja i poticanja suradnje za učinkovitiju provedbu ciljeva održivoga razvoja i integriranoga upravljanja vodnim resursima na ovim našim prostorima.

Žalosti me što često imam dojam kako nismo svjesni činjenice da živimo na području koje obiluje vodnim resursima. HNŽ raspolaže s čak 21,4 posto ukupne raspoložive pitke vode u FBiH, što znači da svaki žitelj naše županije dnevno na raspolaganju ima oko 2550 l vode, što je oko 8,5 puta više u odnosu na minimalno potrebnu količinu. S druge strane, suočavamo se sa značajnim gubicima u vodoopskrbnim sustavima koji dosežu i 70 posto. Osim toga, ne smijemo gubiti iz vida ni činjenicu da živimo na vrlo osjetljivomu krškom području, uslijed čega su naše vode iznimno osjetljive na negativne vanjske utjecaje. Precizno rečeno, svako površinsko onečišćenje vrlo se brzo širi i dospijeva u podzemlje, gdje može onečistiti izvore pitke vode. Zato je zaštita voda u kršu višestruko složenija u odnosu na područja drukčijih litoloških i hidrogeoloških obilježja.

Jasno je, iz ovoga, kako je nužno provoditi mjere koje se odnose na povećanje stupnja obuhvaćenosti sustavima za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, osobito ukoliko se ima u vidu globalno izražene trendove izrazito uznapredovanih procesa eutrofikacije koji neće zaobići ni nas. Svjesni tih negativnih trendova, u svim smo našim strateškim dokumentima, osobito onim novijeg nadnevka, predvidjeli konkretne aktivnosti koje se odnose na integrirano upravljanje vodama, posebno obuhvaćajući očuvanje i zaštitu toga prirodnog bogatstva. Smatram bitnim istaknuti kako zaštita voda ne podrazumijeva konzerviranje i zabranu uporabe, nego učinkovitije korištenje, i to na održiv način, uz jednako uvažavanje sve tri dimenzije održivosti: gospodarske, društvene i okolišne, vodeći računa o našim potrebama, ali i potrebama same vode kao životno važnoga resursa, napose za naraštaje koji dolaze'', zaključio je predsjednik Herceg.

Na prijedlog Ministarstva za pitanja branitelja, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije prihvatila je, na nastavku 195. redovite sjednice, Program utroška sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2023. godinu za Ministarstvo za pitanja branitelja, u iznosu od 4.830.000,00 KM. Sredstva će biti utrošena u skladu sa Zakonom o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih obitelji u HNŽ-u, važećim podzakonskim aktima i programima koje će provoditi resorno ministarstvo.

Program utvrđuje način utroška sredstava sa sljedećih pozicija: Grantovi udrugama; Transfer zakladi za stambeno zbrinjavanje ratnih vojnih invalida i braniteljske populacije; Izdaci na temelju Zakona o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih obitelji; Zdravstveno osiguranje; Medicinska prevencija i rehabilitacija; Ortopedska i druga pomagala; Pomoć programima zapošljavanja i samozapošljavanja; Subvencioniranje obveze plaćanja naknade za građevinsko zemljište; Stambeno zbrinjavanje; Jednokratne novčane pomoći; Naknade za podizanje i održavanje nadgrobnih spomenika; Naknade troškova pokopa; Pomoć na temelju ratnoga priznanja ili odličja; Obilježavanje značajnih nadnevaka; Subvencioniranje zapošljavanja djece poginulih branitelja i ratnih vojnih invalida; Sufinanciranje plaćanja naknade upisa u obrazovne ustanove; Subvencioniranje doškolovanja, stručno osposobljavanje i prekvalifikacija; Novčana egzistencijalna naknada razvojačenim braniteljima te Sufinanciranje smještaja u staračke centre.

Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a, na sjednici je usvojeno Izvješće o realiziranju županijskih novčanih potpora za 2022. godinu. Izvješće je obuhvatilo provedene aktivnosti donošenja provedbenih propisa, programa i naputaka, tijek zaprimanja i obrade zahtjeva, odobrene zahtjeve po vrstama potpora, broju klijenata i odobrenim sredstvima. Sredstva za realiziranje županijskih novčanih potpora osigurana su Proračunom HNŽ-a za 2022. godinu u iznosu od 2.500.000,00 KM, dok su Izmjenama i dopunama Proračuna za prošlu godinu utvrđena u ukupnomu iznosu od 3.475.000,00 KM. Na sjednici je iznesen podatak kako je, kao ishod županijskih poticaja kroz proteklih pet godina, HNŽ bogatija za čak 400 hektara novih nasadnih površina.

Vezano za resor zdravstva, Vlada je, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, usvojila Odluku o obujmu prava na korištenje ortopedskih i drugih pomagala koja se može propisivati u sklopu obveznoga osiguranja. Ključna izmjena u odnosu na prethodno stanje jest da je odsad svakomu liječniku specijalisti/subspecijalisti odnosno specijalisti ortodontu /  protetičaru ili stručnomu konziliju bolničkih zdravstvenih ustanova u HNŽ-u omogućeno, na temelju medicinskih indikacija, pacijentima preporučivati ortopedska i druga pomagala, što je ranije mogao činiti samo ovlašteni liječnik. Predmetna odluka značajno unaprjeđuje procedure i skraćuje put ovoj kategoriji pacijenata do nužnih ortopedskih i drugih pomagala.

Na sjednici je usvojena i Odluka o odobravanju i utrošku novčanih sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2023. godinu Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne skrbi za provedbu Županijskoga programa ranoga otkrivanja raka dojke za razdoblje 2023. – 2026.,  u iznosu od 200.000,00 KM. Istaknuto je kako se nastavkom provedbe toga programa značajno utječe na pozitivan ishod liječenja, smanjuje smrtnost te značajno utječe na kakvoću života oboljelih od ove zloćudne bolesti.

Između ostaloga, Vlada je financijski podržala i ovogodišnje nastupe Turističkoga klastera Hercegovina na značajnim međunarodnim turističkim sajmovima koji će biti održani u Njemačkoj, Poljskoj, Hrvatskoj, Srbiji i drugim zemljama. Usvojeno je i niz drugih odluka, rješenja i zaključaka.