Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi dr. sc. Goran Opsenica i ministar financija Adnan Faladžić održali su danas u zgradi Vlade HNŽ-a sastanak s ravnateljima triju bolničkih ustanova iz HNŽ-a: ravnateljem Sveučilišne kliničke bolnice Mostar dr. Antom Kvesićem, ravnateljem Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića dr. Zlatkom Guzinom i ravnateljem Opće bolnice Konjic dr. Dženanom Leparom.

Ravnatelji zdravstvenih ustanova informirali su članove Vlade o tijeku realiziranja projekata koji se financiraju kreditom Saudijskoga fonda za razvitak, ali i o  poteškoćama s kojima se susreću zbog snažnih poremećaja na tržištu i drastičnoga porasta cijena.

Predsjednik Herceg i ministri Opsenica i Faladžić i u ovoj su prigodi potvrdili kako su izgradnja i opremanje Klinike za dječje bolesti – Pedijatrije SKB-a Mostar, potom izgradnja, obnova i opremanje više odjela u Kantonalnoj bolnici dr. Safeta Mujića te dogradnja i opremanje novih odjela u Općoj bolnici Konjic projekti od iznimnoga značaja za sve građane županije te iskazali neupitnu potporu i spremnost da se zajedničkim naporima premoste sve poteškoće kako bi svi uspješno bili dovedeni do kraja.

''Poznato je kako je Vlada HNŽ-a u cijelosti na sebe preuzela kredit Saudijskoga fonda za razvitak u iznosu od 32 milijuna KM za izgradnju i obnovu svih triju bolnica u našoj županiji. Također, u lipnju smo javno iskazali spremnost za preuzimanje obveza oko dodatnoga kreditnog zaduženja u iznosu od 12 milijuna KM kako ne bih došlo do zastoja u izgradnji novih i opremanju postojećih kapaciteta u ove tri zdravstvene ustanove. Budući da su ključne procedure za realiziranje ovoga kredita u mjerodavnosti viših razina vlasti, zaključili smo kako je potrebno učiniti dodatni napor i zatražiti  povratnu informaciju hoćemo li te kada i u kojemu roku dobiti ova sredstva ili ćemo za završetak započetih objekata biti primorani iznalaziti alternativna rješenja'', istaknuo je nakon sastanka predsjednik Herceg.

Ravnatelji Kvesić, Guzin i Lepara zahvalili su predstavnicima Vlade na razumijevanju i snažnoj potpori koju pružaju kako ovim konkretnim vitalnim projektima tako i unaprjeđenju i razvitku zdravstva u HNŽ-u uopće, istaknuvši da vjeruju kako će, unatoč svim poteškoćama i poremećajima na tržištu, uspješno završiti sve što je planirano, a od životne je važnosti za cjelokupno pučanstvo ne samo HNŽ-a nego svih prostora koji gravitiraju ovim zdravstvenim ustanovama.

Potpisom na Sporazum između Ministarstva sigurnosti BiH i povjerenika Europske unije za upravljanje krizama, Bosna i Hercegovina postala je punopravnom članicom Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, čime civilna zaštita u zemlji postaje još jednim segmentom državnoga sigurnosnog sustava koji ulazi u europske saveze.

Cilj Mehanizma jest unaprjeđenje suradnje članica EU-a i država koje sudjeluju u tomu procesu na planu sprječavanja odnosno preventivnoga djelovanja i jačanja pripravnosti u odgovoru na katastrofe. Osim država članica EU-a, u Mehanizam su, uz BiH, uključeni i Crna Gora, Island, Norveška, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska.

Potpisivanje predmetnoga sporazuma ishod je dugogodišnjeg niza aktivnosti i održanih sastanaka s mjerodavnim kontrolno-inspekcijskim tijelima u kojima je i Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ-a aktivno sudjelovala i  ispunila sve svoje pristupne obveze. Naime, još 2018. u prostorijama Uprave održan je sastanak sa stručnjacima Europske unije za civilnu zaštitu koji su tom prigodom upoznati sa stanjem i aktivnostima Uprave  po pitanju organizacije i  opremljenosti  sustava Civilne zaštite u HNŽ-u. Bitan događaj u nizu priprema pristupanja BiH Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (UCPM) bila je i splitska Konferencija o temi ''Mehanizam Unije za civilnu zaštitu'' iz iste godine, održana u organizaciji eurozastupnice Željane Zovko, a u čijemu su radu sudjelovali i predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg i v.d. ravnatelja Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ-a Eugen Ćubela.

Mehanizam europske civilne zaštite simbol je solidarnosti i uzajamne pomoći između država sudionica. Njime se, na razini EU-a, koordinira odgovor na prirodne katastrofe i one prouzročene ljudskim djelovanjem. Cilj Mehanizma jest poticati suradnju među nacionalnim tijelima civilne zaštite, povećati razinu javne svijesti o katastrofama i pripravnost na njih te omogućiti brzu, djelotvornu i koordiniranu pomoć pogođenom pučanstvu.

Koordinacijsko središte za odgovor na žurne situacije (ERCC) operativno je središte Mehanizma za civilnu zaštitu gdje se neprekidno prati događaje u svijetu i koordinira napore EU-a u pogledu odgovora na katastrofe. Operacije civilne zaštite podupire se i satelitskim kartama koje se izrađuju u sklopu usluga upravljanja kriznim situacijama programa ''Copernicus''. Pravodobne i precizne geoprostorne informacije iz toga programa korisne su za utvrđivanje pogođenih područja i planiranje operacija pružanja pomoći u slučaju katastrofe.

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu uključuje europska udružena sredstva za civilnu zaštitu, a riječ je o prethodno namijenjenim dobrovoljno udruženim sredstvima država članica za žurno razmještanje u EU ili izvan nje. Godine 2019. uspostavljena je pričuva sustava ''rescEU'' koja obuhvaća: flotu zrakoplova i helikoptera za gašenje požara, zrakoplove za medicinsku evakuaciju, zdravstvene timove za žurne slučajeve i poljske bolnice, zalihe medicinske opreme i mobilne laboratorijske kapacitete, kapacitete za otkrivanje, dekontaminaciju i stvaranje zaliha za odgovor na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne nesreće, privremena skloništa, prijevoz i logistiku. Kako bi se osigurao bolji odgovor na buduće izazove, u svibnju 2021. donesena je Uredba o jačanju Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu kojom su osigurani dodatni kapaciteti u sustavu ''rescEU''.

Stjecanjem statusa punopravne članice Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, BiH su dostupni svi benefiti članica EU, između ostalih i da prima potporu i pomoć u smislu edukacije, opremanja i školovanja, ali i otklanjanja posljedica elementarnih i drugih nepogoda i katastrofa, uključujući i obvezu da pomaže drugima u potrebi.