Službena stranica Vlade HNŽ/K
Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona Emil Balavac boravio je u studijskoj posjeti Republici Češkoj, u okviru projekta F.I.R.E.S. koji se bavi prevencijom i gašenjem požara, sa posebnim akcentom na šumske požare koji predstavljaju rastući izazov za BiH. Tokom susreta sa direktorom Odsjeka za južnu i jugoistočnu Evropu pri češkom Ministarstvu vanjskih poslova Tomašem Szunyogom, Balavac je istaknuo važnost saradnje sa partnerskim državama koja doprinosi jačanju kapaciteta i učinkovitosti sistema zaštite od požara.
- Projekt F.I.R.E.S. najbolji je primjer kako inovacije i međunarodna partnerstva mogu da unaprijede bezbjednost ljudi i očuvanje okoline – izjavio je, najavivši dalje učestvovanje Ministarstva u sličnim projektima.
Studijska je posjeta nastavljena sastancima sa krucijalnim implementatorima projekta F.I.R.E.S. iz češke nevladine organizacije ''People in Need'' koji su potvrdili nastavak snažne podrške BiH u borbi protiv šumskih požara. Centralni dio posjeta činila je specijalizovana obuka i razmjena iskustava za sedamnaest vatrogasaca, članova civilne zaštite i gorske službe spašavanja iz sedam jedinica lokalne samouprave BiH (Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Mostar, Neum i Trebinje) koji su, sa češkim kolegama, učestvovali u praktičnim vježbama gašenja požara u stambenim zgradama i spašavanju ugroženih lica, uz poseban fokus na šumske požare, upotrebu napredne opreme i bezbjednost timova. Akcenat je stavljen je na razmjenu iskustava u gašenju šumskih požara, unapređenje znanja i prakse, bezbjednost, organizaciju i odgovornosti timova.
- To je od velike važnosti za otpornost i spremnost zajednica u regiji. Projekt F.I.R.E.S. predstavlja jedinstven sistem ranog upozoravanja na šumske požare, zasnovan na mreži visokotehnoloških senzora koji otkrivaju potencijalne izvore požara u ranoj fazi, unutar svega nekoliko minuta. Provodi ga organizacija ''People in Need'', uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Republike Češke, u partnerstvu sa Ministarstvom trgovine, turizma i zaštite okoline HNK-a, te općinskim, odnosno gradskim vlastima Čitluka, Jablanice, Konjica i Trebinja.
Obzirom na činjenicu da je Kolektivni ugovor između Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije u HNK-u istekao, a Kolektivni ugovor između Vlade i Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB-a Mostar ističe 29. novembra, Vlada je 27. oktobra, na 52. redovnoj sjednici, imenovala Pregovarački tim Vlade za pregovore sa oba reprezentativna sindikata za zaključenje novih kolektivnih ugovora. Usvojena je tada i Odluka o pokretanju procesa pregovaranja za zaključenje Kolektivnog ugovora sa doktorima medicine i stomatologije, te je Zaključkom zaduženo resorno ministarstvo da pokrene inicijativu za pregovore o novom kolektivnom ugovoru sa zdravstvenim radnicima.
Inicijativa je reprezentativnom NSZ-u SKB-a Mostar uredno i dostavljena 4. novembra, a ta je sindikalna organizacija 7. novembra odgovorila dopisom u kojem je navedeno da se suštinski ne protive počinjanju pregovora i da će se Inicijativa dostaviti Skupštini NSZ-a SKB-a Mostar na razmatranje i imenovanje Pregovaračkog tima.
Vlada, odnosno resorno ministarstvo otad nisu primili očitovanje Skupštine NSZ-a SKB-a Mostar, tako ni sastav Pregovaračkog tima Sindikata, a svjedoci smo ponovnog protestnog okupljanja ispred zgrade Vlade HNK-a.
Čitavoj javnosti na znanje ponavljamo da je primarni cilj Vlade zaštita pacijenata, potpuno aktiviranje svih zdravstvenih usluga koje ljudima garantuju zakoni ove zemlje i postizanje konačnog dogovora sa reprezentativnim sindikatom zdravstvenih radnika. Zato ponovo, u duhu socijalnog dijaloga, ako je zaista stvarni cilj ovih događanja poboljšanje materijalnog statusa zdravstvenih radnika, pozivamo sindikate na neodgodivo premještanje komunikacije sa ulice za pregovarački stol.
Ministar unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Marijo Marić i načelnik Odsjeka za informacijski sistem MUP-a HNK-a Vedran Buhovac primili su danas u studijsku posjetu delegaciju Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, u cilju prezentacije modernih digitalnih rješenja koje koristi Uprava policije MUP-a HNK-a.
Sa sastanka je poručeno da policijski poslovi i zadaci, bez obzira u kojoj se zemlji regije provode, imaju zajednički osnov i standarde, što ostavlja značajan prostor za primjenu pozitivnih praksi, posebno u smjeru digitalne transformacije, modernizacije i efikasnijeg rada policijskih agencija.
MUP HNK-a sa razlogom je izrazio veliko zadovoljstvo zbog činjenice da je MUP Crne Gore upravo u njima prepoznao sagovornika i partnera za teme iz oblasti bezbjednosti, što otvara vrata za dalju saradnju i razmjenu iskustava.
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je presudu kojom je utvrđeno da promjenom pondera Kantonu Sarajevu nije povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu općina Centar Sarajevo, Novo Sarajevo i Ilidža koje su tražile zaštitu prava na lokalnu samoupravu.
Komentirajući ovu presudu koja se odnosi na primjenu Zakona o izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH čije su izmjene godinama tražili svi ostali kantoni u FBiH, dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona izjavio je za Fenu kako je Sarajevo neopravdano bilo u povoljnijem položaju u odnosu na sve druge prostore u Federaciji te da je sada njegovo argumentirano nastojanje konačno i sudski potvrđeno što će, ocijenio je, donijeti boljitak cjelokupnoj Federaciji.
- Činilo mi se ponekad kako sam bio poprilično usamljen u javnomu prostoru kada govorimo o ovoj problematici. Da budem do kraja izravan, raduje me što su i kolege iz drugih kantona konačno otvorili oči i u ključnomu trenutku javno progovorili. Pokazali smo zajednički kako više nijedan kanton, osim onoga privilegiranog, ne pristaje na ovako diskriminirajuće zakonske odrednice - poručio je predsjednik Herceg.
Dodao je kako je zbog primjene ranije verzije Zakona o pripadnosti javnih prihoda HNK izgubio gotovo jedan i pol godišnji budžet.
- To je novac kojim smo, kroz proteklih petnaest-šesnaest godina, mogli pokrenuti čitav niz dodatnih razvojnih projekata, još i snažnije poboljšati materijalne statuse naših budžetskih korisnika, dodatno uložiti u javnu infrastrukturu, gospodarske zone, prometno povezivanje, potom u prosvjetu, znanost, kulturu i sport… Raduje me ova vijest o presudi Ustavnoga suda FBiH i očekujem hitnu primjenu usvojenih i, evo, sudski potvrđenih izmjena predmetnoga zakona jer raspodjela javnoga novca ne smije više biti diskriminatorna i u korist samo jednog administrativnog prostora u FBiH, što je bila odlika i bivšeg sistema odnosno bivše države - zaključio je predsjednik Herceg.
Smatram kako je ovo što se jučer na Skupštini HNK dogodilo neočekivano, ali iznad svega neodgovorno, s obzirom na ukupno stanje u kojem se nalazimo! Naime, u trenutku kada je privreda na koljenima i kada se od nas očekuje da konkretnim mjerama pomognemo spasiti radna mjesta, pozivati se na vitalni nacionalni interes oko Zakona koji je isključivo tehničke naravi očigledno ima neku drugu dimenziju.
Žalosti činjenica da se na ovaj način, bez ikakvog valjanog razloga, dovodi u pitanje ogroman napor uložen u izradu ''korona zakona'' i u Izmjene i dopune Budžeta za 2020. godinu. Podsjetit ću na to kako je, zbog svih specifičnosti ovoga kantona, trebalo nešto više vremena da konačno dobijemo ''korona zakon'' i sada kada se čeka na njegovu primjenu – što je od istinske vitalne važnosti za našu privredu – Klub bošnjačkih poslanika, pozivanjem na vitalni nacionalni interes, zapravo produžuje agoniju naših preduzetnika i njihovih zaposlenika.
Kao premijer Vlade, očekujem da prevlada razum i da se lične sujete ostave po strani jer imamo odgovornost i obavezu pred našim građanima i moramo pronaći rješenje i nastaviti započete procese! Alternative nema!
http://www.fena.ba/article/1157365/herceg-zbog-tehnikalija-produljuje-se-agonija-nasih-poduzetnika
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, u razgovoru za radio Mostarska panorama govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Budžeta HNK.
U privitku je kompletan intervju:
Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona, u razgovoru za Radio FBiH govorio je o ''korona zakonu'' i Rebalansu Budžeta HNK.
U privitku je kompletan intervju:
Smatram kako ugostiteljstvo, kao jednu od grana naše privrede koja okuplja izniman broj zaposlenih i koja je pretrpjela značajne štete zbog protuepidemijskih mjera koje su morale biti na snazi, više ne smijemo izlagati drastičnoj represiji, odnosno kako je vrijeme za prve korake u smjeru relaksacije mjera. Ne vidim valjan razlog da oni ugostiteljski objekti koji imaju vanjske prostore, tzv. bašte, ne mogu odmah započeti s radom i vjerujem kako će takva odluka u HNK-u biti usvojena u narednih par dana, izjavio je premijer Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona Nevenko Herceg.
Kako kaže, o tome se intenzivno razgovara na redovnim koordinacijama i struka nema posebnih protivljenja, osobito jer su epidemijski pokazatelji već nekoliko dana jako povoljni.
-Naravno, podrazumijeva se poštivanje epidemioloških uputa i mjera koje su na snazi – izjavio je Herceg, dodavši kako ne očekuje da Kantonalni štab slijepo slijedi sva promišljanja s federalnog nivoa koja su, procijenio je, prečesto bila neprovediva u praksi i u neusaglašena sa stvarnim životnim potrebama građana.
U HNK-u su turizam i ugostiteljstvo posebno vitalni privredni sektori i kako navodi Herceg, nema smisla ući u treći mjesec s ovim restrikcijama, kada se opća epidemiološka situacija stabilizirala.
-Ne držim realnim čekati kraj maja za otvaranje kafića i restorana. Da HNK nije prva reagirala, čini mi se kako Federalni štab još uvijek ne bi dopustio rad malim obrtnicima i zanatlijama, a već su sada podaci o štetnim posljedicama restrikcija krajnje uznemirujući. Naravno, dok je prijetnja bila takva da se drukčije nije moglo nismo imali izbora, ali sada treba sagledati širu sliku i, kao i onda, opet povući ispravne i hrabre poteze, u skladu sa odgovornosti koju vlast mora nositi – ističe prvi čovjek izvršne vlasti HNK-a.
Mišljenja je kako, u skladu sa kretanjima na terenu, struka treba dati jasne smjernice i za otvaranje autoškola, tržnih centara i drugih ugostiteljsko-uslužnih i trgovačkih djelatnosti koje su još uvijek pod mjerama potpune zabrane rada. Herceg očekuje i skorašnju odluku o otvaranju vrtića i drugih ustanova za predškolski uzrast, uz precizne preporuke i smjernice epidemiologa, ali ipak ističe kako bi bilo pametnije školsku i akademsku godinu privesti kraju sistemom online nastave, a u međuvremenu se detaljno pripremiti za kvalitetan početak naredne školske i akademske godine. U tom očekuje potpuni suport resornog ministarstva, kantonalnih zavoda za školstvo, školskih i sveučilišnih administracija, sindikalnih organizacija u obrazovanju…
- Podnijeli smo prvi udar i stekli važna iskustva, a sada se moramo naučiti suživotu s koronom odnosno svemu onom što ćemo morati prisvojiti kao ''normalno'' dok naučnici ne pronađu lijek ili vakcinu. Mislim, naravno, na socijalnu distancu i upotrebu zaštitne opreme. Život moramo polako vraćati u normalne tokove. U slučaju mogućeg pogoršanja ili drugoga vala pandemije, ne očekujem više mjere potpune blokade života na nivou cijele države, nego primjenu ovih stečenih iskustava za odgovarajuće poteze na prostorima na kojima se problem pojavi. Dakle, govorim o fokusiranju na lokalna žarišta, ako bi do njih došlo. Za sve ovo treba razraditi jasne državne strategije i opremiti se svime onim što nam sutra može sačuvati zdravlje i živote, uz preporuke naših naučnika, epidemiologa, infektologa i drugoga stručnog kadra – poručio je Herceg.
