BEVANDA: NESRAZMJER IZMEĐU PLAĆA LIJEČNIKA I TEHNIČARA TREBALO JE ISPRAVITI

Federalna novinska agencija (FENA) objavila je razgovor s ministrom zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenkom Bevandom, pod naslovom ''Nesrazmjer između plaća liječnika i tehničara trebalo je ispraviti''. Tekst u cijelosti prenosimo na mrežnoj stranici Vlade:

Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Milenko Bevanda, koji je na čelo ovog ministarstva došao prije šesnaest mjeseci, suočio se s brojnim izazovima. Dugovi u zdravstvenim ustanovama, nedostatak kadra, problemi u organizaciji sustava i zastarjeli normativi samo su neki od problema koje je zatekao dolaskom na dužnost.

U razgovoru za Fenu o trenutnom stanju i planovima za budućnost, ministar je detaljno izložio što je do sada učinjeno i koji su sljedeći koraci.

Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi jedno je od najsloženijih, budući da se sastoji od tri velika sektora koji bi, kako kaže ministar, svaki za sebe mogao biti zasebno ministarstvo. Uz sve izazove, jedan od osnovnih problema jest i nedostatak zaposlenika.

- Broj zaposlenika u ministarstvu daleko je ispod potrebnog. Gotovo svaki zaposlenik radi na dva zaduženja, često i u dva različita resora. Vrlo je teško doći do popunjavanja kompletnog broja potrebnih ljudi - istaknuo je ministar Bevanda.

Jedan od prvih izazova s kojim se ministar suočio bio je štrajk zdravstvenih djelatnika, koji je u studenom 2023. godine trajao već duže vrijeme. Ministarstvo je odmah pristupilo rješavanju problema, te je u roku od tjedan dana postignut dogovor i potpisan kolektivni ugovor za zaposlenike u zdravstvu, s izuzetkom liječnika, koji su svoj ugovor potpisali godinu ranije.

Međutim, podjela na dva odvojena kolektivna ugovora za liječnike i ostale zdravstvene djelatnike stvorila je dodatne probleme.

- To nam je unijelo popriličnu pomutnju, pogotovo sada kada su u pitanju novi zahtjevi zaposlenika u zdravstvu - napominje ministar.

Kako je ministar pojasnio, kolektivni ugovor za zdravstvene djelatnike vrijedi do prosinca 2025. godine, no i dalje postoje dodatni zahtjevi i pregovori.  Za sutra su najavili i masovni prosvjed. Ministar je pojasnio kako je došlo do nesrazmjera u koeficijentima plaća između liječnika i medicinskih tehničara te sestara s fakultetskim obrazovanjem.

- Brojčano iskazano, naši doktori medicine došli su na razliku od 157 maraka u odnosu na tehničare i sestre koji su završili fakultet zdravstvenih studija, dok u drugim županijama ta razlika iznosi između 600 i 700 maraka. To je bilo nespojivo i izazvalo je revolt liječnika - objasnio je.

Ministarstvo je reagiralo dodatnim aneksom koji je poboljšao stanje, smanjivši razliku na 400-450 maraka, što je i dalje najmanja razlika u Federaciji BiH.

- Smatrali smo da ovu anomaliju moramo ispraviti, ne zato što sam liječnik, već zbog jasne razlike u obrazovanju i odgovornosti. Izuzetno cijenim naše medicinske sestre, s kojima nikada nisam imao nesuglasica, no smatram da postoji značajna razlika u opsegu studija i razini odgovornosti. Sva odgovornost zdravstvenog sustava je na liječnicima. To, naravno, ne umanjuje važnost ostalog medicinskog osoblja. Svjesno smo donijeli aneks kako bismo popravili postojeće stanje – pojasnio je ministar.

Međutim, sindikati zdravstvenih djelatnika iznijeli su nove financijske zahtjeve.

- Kada smo sabrali sve podatke, pokazalo se da zahtijevaju dodatnih 25,9 milijuna KM godišnje, što trenutno nije održivo - naglasio je ministar.

Tvrdi da bi udovoljavanje tim zahtjevima ugrozilo stabilnost sustava.

- Ako bi naš fond bankrotirao, svi bismo bili nezadovoljni. Moramo biti racionalni i razgovarati na realnim osnovama - poručio je.

Ministar smatra da su koeficijenti sada dovedeni u realne okvire, u skladu s mogućnostima, te da više ne treba raspravljati o njima, već o satnici. Istaknuo je da kolektivni ugovor za doktore ističe u kolovozu, no zatraženo je njegovo prolongiranje do prosinca kako bi se tada, u suradnji sa sindikatom zdravstvenih radnika, fokus stavio na pitanje satnice. Naglasio je i da je satnica u HNŽ-u među najnižima u Federaciji.

Drugi veliki problem s kojim se ministarstvo suočilo bili su nagomilani dugovi u svim javnim zdravstvenim institucijama.

- Naš zadatak bio je najprije sanirati domove zdravlja, što smo i uspjeli kroz rebalanse proračuna. No, najveći problem ostaje bolnički sustav, gdje su dugovi godinama rasli i bit će potrebna šira politička i financijska suradnja kako bi se pronašlo rješenje – napomenuo je ministar Bevanda.

Problem je, kaže ministar, i u zastarjelim standardima i normativima koji datiraju još iz 1980-ih godina. Zdravstvo funkcionira po pravilima koja se nisu prilagođavala suvremenim uvjetima, a dodatno ga opterećuje tarifnik usluga.

- Specijalistički pregled u bolnicama ne može koštati 12 maraka. Paralelno s time razvija se i privatni sustav, a istovremeno smo pod velikim pritiskom različitih udruga koje traže uključivanje privatnog sektora u javni. S obzirom na trenutne okolnosti, to je zasad nemoguće. Dakle, prije svega moramo prilagoditi i promijeniti standardne normative kako bismo uopće mogli razgovarati o toj mogućnosti – rekao je on.

Rješenje vidi u hitnoj intervenciji federalnih vlasti koje bi morale donijeti nove standarde i normative te formirati povjerenstva koja će raditi na ovom problemu.

Osvrnuo se i na nedostatak regulacije privatnog zdravstvenog sektora. Posebno ga je, kako kaže ministar, šokiralo stanje s privatnim ordinacijama i poliklinikama.

- U ovom trenutku mi raspolažemo s podacima da preko 60 posto ordinacija i poliklinika uopće nije registrirano. Ja ne mogu da vjerujem da je to takvo stanje – rekao je ministar.

Kako navodi, situaciju dodatno otežava činjenica da inspekcije ne mogu djelovati jer mogu kontrolirati samo registrirane subjekte.

- Uložili smo velike napore u uređenje ljekarništva, a sada se okrećemo novom zadatku, sređivanju ambulanti, ordinacija i poliklinika. Cilj nam je uspostaviti barem okvirnu strukturu unutar zdravstvenog sustava, kako bi bilo jasno tko, što i na koji način radi. Ovo je ozbiljan problem koji moramo riješiti u što kraćem roku – istaknuo je.

Dalje je govorio i o problemu pravnog statusa Sveučilišne kliničke bolnice Mostar kao jednog od ključnih izazova u zdravstvenom sustavu. Iako ova bolnica ima pet osnivača, nitko od njih nije preuzeo konkretne obveze, što rezultira time da HNŽ financira gotovo 80 posto njezinih troškova.

- Mi moramo pod hitno napraviti povjerenstvo koje će riješiti to pitanje - istaknuo je ministar, dodavši da su u tijeku pregovori kojima se nastoji osigurati da i Federacija BiH te ostali osnivači preuzmu svoj dio odgovornosti, kako ne bi ostali samo „na papiru“.

Nedostatak pravne regulative dodatno otežava situaciju, ističe ministar Bevanda, no pomak je ostvaren usvajanjem plana i programa mjera zdravstvene zaštite, po prvi put u povijesti.

- Nije se znalo uopće tko što treba raditi. Mi smo to riješili, vjerujte da to nije bilo lako - naglasio je.

Još jedan veliki problem je, navodi ministar, nesrazmjer u zapošljavanju unutar zdravstvenog sustava. Postoje procjene da je u zdravstvu višak od 800 zaposlenika, no točan broj teško je utvrditi zbog neusklađenih standarda i normativa.

- Prema dostupnim podacima, u zdravstvenom sustavu imamo višak od 800 zaposlenih. Međutim, ako uzmemo u obzir ranije spomenutu neusklađenost standarda i normativa, taj broj možda nije potpuno točan. Budući da novi standardi i normativi još nisu definirani, a zdravstvene ustanove kontinuirano unapređuju svoje usluge te opravdavaju potrebu za dodatnim kadrom, nužno je precizno utvrditi stvarne potrebe sustava. Stoga ćemo izraditi realan program zdravstvene zaštite kako bismo utvrdili imamo li zaista višak zaposlenih ili je moguća i suprotna situacija - pojasnio je.

Kako navodi, podaci pokazuju da županija ima 20 posto više zaposlenih u zdravstvu nego bilo koja druga županija u Federaciji BiH, što upućuje na moguću neracionalnu kadrovsku politiku.

- Evidentno je da na nekim kliničkim odjelima imamo više liječnika nego kreveta. To je nemoguće - upozorio je. S druge strane, primarna zdravstvena zaštita suočava se s manjkom liječnika jer mnogi prelaze na rad na sekundarnu i tercijarnu razinu. Stoga je ključno postići ravnotežu u sustavu i racionalizirati zapošljavanje kako bi zdravstvena zaštita bila učinkovitija - napominje ministar Bevanda.

Rekao je još da se zdravstveni sustav u županiji suočava s neravnomjernom raspodjelom posla među trima bolnicama. Sveučilišna klinička bolnica (SKB) Mostar obavlja čak 80 posto svih usluga, dok ostale dvije ustanove nisu ravnomjerno uključene u sustav.

- Ne možemo forsirati nerad. Novac mora ići onima koji rade – istaknuo je ministar, dodajući da je cilj postići pravedniju raspodjelu resursa i osigurati da zdravstveni sustav funkcionira na „zdravim nogama“.

Dodatni izazov predstavlja odluka iz 2021. godine kojom se favorizirala domaća proizvodnja lijekova. Iako je to tada smatrano dobrim rješenjem, pokazalo se da nije u skladu s međunarodnim standardima, osobito sada kada BiH pregovara o članstvu u EU.

- Na nas su počeli raznorazni pritisci iz Vijeća ministara, Ministarstva vanjske trgovine, pa i agencije. Onda su se javile određene kompanije koje su zakinute na taj način i imali smo nekoliko tužbi, u prvom redu od Plive, Unifarma, Krke koje su otvoreno potraživale izgubljenu dobit – pojasnio je ministar.

Kako bi se izbjegla financijska šteta za županiju, odlučeno je da se sustav vrati na prethodno stanje, uz postupno usklađivanje liste lijekova s federalnom listom. Kao rezultat toga, uvedene su 241 nove molekule, što je veliki iskorak u poboljšanju dostupnosti lijekova za pacijente.

Također su uvedene važne promjene u financiranju ortopedskih pomagala. Ranije su pacijenti s teškim dijagnozama, poput onih s malignim bolestima, sljepoćom ili gluhoćom, morali sami snositi 50 posto troškova za svoja pomagala.

Vladi je sada predloženo rješenje prema kojem bi troškovi pomagala za takve pacijente bili u potpunosti pokriveni, što se smatra jednim od ključnih pomaka u zdravstvenoj politici.

- U svakom smislu u kojem mi pričamo o zdravstvu, ipak je nama najvažniji pacijent. Ako je pacijent zadovoljan, onda zadovoljni smo i mi – istaknuo je.

Ministar Bevanda je komentirao i zdravstvene institucije u županiji koje se suočavaju s ozbiljnim problemima, ne samo financijskim, već i organizacijskim. Poseban izazov predstavlja Zavod za javno zdravstvo, koji trenutno „ne opravdava svoje postojanje“.

- Oni su u ovom trenutku svrha sami sebi. Sve su im moguće akreditacije istekle i oni ništa ne privređuju na tržištu – dodao je. Kako bi se to promijenilo, u proračunu su planirana dodatna sredstva za osposobljavanje laboratorija i obnovu akreditacija, čime bi zavod mogao ponovno preuzeti svoju primarnu funkciju.

Još jedan problem je organizacija Centra za ovisnosti, koji na razini grada pruža pomoć za 120 do 150 osoba. Iako se ova ustanova smatra neophodnom, trenutno nije moguće staviti je pod županijsku kontrolu jer bi to zahtijevalo registraciju zavoda, a za to nema dovoljno kompetentnog kadra ni financijskih sredstava.

- Ne možemo osigurati ni kadar ni financije za novu instituciju sa svim potrebnim resursima, opremom, prostorom, stručnim osobljem – pojasnio je.

Uz ove izazove, dodatne prepreke pojavljuju se i u pravnom okviru, što zahtijeva prilagodbe i kompromise.

Jedno od ključnih pitanja u zdravstvenom sustavu je zadovoljstvo pacijenata.

- Koliko su naši pacijenti zadovoljni? To je ono što si stalno postavljamo kao pitanje – rekao je ministar Bevanda, navodeći da glavni problemi uključuje liste čekanja i kvalitetu usluga.

Iako podaci kojima ministarstvo raspolaže ne pokazuju alarmantno stanje, udruge pacijenata izražavaju nezadovoljstvo.

- Imamo samo u nekoliko segmenata gdje liste čekanja prelaze dogovorene okvire, prvenstveno na sofisticiranim pretragama poput magnetske rezonance i CT-a te na ortopediji, gdje su zaostaci posljedica pandemije koronavirusa – objasnio je.

Unatoč tome, kako je ministar rekao, zahtjevi da liste čekanja potpuno nestanu nisu realni.

- I mi bismo voljeli da liste čekanja ne postoje, ali to je nemoguće čak i u financijski mnogo jačim državama. Primjerice, u Hrvatskoj su čekanja dvostruko duža nego kod nas, a pritom treba uzeti u obzir i razliku u financijskoj situaciji između naših sustava – pojasnio je.

Dodatni izazov su kvarovi medicinskih uređaja, koji mogu dodatno produžiti čekanja. Stoga se razmatra uvođenje povjerenstava unutar ustanova koja bi određivala hitnost pretraga. Problem dodatno usložnjava privatni sektor, gdje registrirane i neregistrirane ordinacije upućuju pacijente na pretrage u javnim ustanovama, povećavajući pritisak na sustav.

Što se tiče konkretnih rješenja, istaknuo je da su onkološki pacijenti uvijek prioritet.

Ministar Bevanda je istaknuo nekoliko ključnih postignuća i izazova u zdravstvenom sustavu te socijalnoj zaštiti. Rekao je da financiranje plaća zaposlenika ostaje izazov jer, kako je naglasio "Vlada ne može sudjelovati u financijskom rješavanju plaća zaposlenika. Ono što mi dajemo su grant programi i projekti za materijalno-tehnička sredstva potrebna za normalno funkcioniranje".

Ministarstvo je završilo s uspostavom mreže ljekarni i sada se okreće rješavanju pitanja privatnih praksi. Usvojen je plan i program mjera u zdravstvu, a strategija zdravstva i socijalne politike bit će objavljena u roku od desetak dana. Također, upućena je inicijativa federalnom ministru zdravstva kako bi se promijenili standardi, normativi i tarifnici, što bi omogućilo bolje funkcioniranje zdravstvenog sustava.

Poseban naglasak stavio je na liste lijekova. Prema procjenama, ove godine će se izdvojiti između 20 i 21 milijun KM za lijekove, što je značajno poboljšalo dostupnost pacijentima.

- Ako ništa, nećemo imati više primjedbi da se naši pacijenti moraju prijavljivati u druge županije, jer je sada naša lista puno bolja nego, recimo, u Županiji Zapadnohercegovačkoj – naglasio je.

Kad je riječ o preventivnoj medicini, trenutni programi obuhvaćaju prevenciju tumora dojke i pluća, s time da se program za tumore pluća trenutno revidira.

- Naš cilj je proširiti preventivne programe i uključiti veći broj ustanova kako bi oni bili dostupniji većem broju pacijenata – naveo je ministar, nadodavši da je odaziv na preventivne preglede zabrinjavajuće nizak, što ukazuje na potrebu za boljom promocijom.

Osim toga, u pripremi je novi preventivni program za rano otkrivanje tumora debelog crijeva putem testova stolice na okultno krvarenje, čime bi županija postala vodeća u Federaciji u preventivnoj medicini.

- Najvažnije nam je da obiteljski liječnik bude polazna i završna instanca u preventivnim programima, jer bez toga gubimo krajnje rezultate – poručio je.

Ministarstvo također nastoji održati Centar za ovisnosti, smatrajući ga nužnim za sustav. Kako je ministar Bevanda rekao, najgore što bi se moglo dogoditi jest da ti pacijenti budu prepušteni sami sebi i ostavljeni na ulicama.

Što se tiče socijalne zaštite, donesena su dva nova zakona – Zakon o socijalnoj skrbi i dopuna Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom, s posebnim naglaskom na pomoć djeci s malignim bolestima te onima bez jednog ili oba roditelja.

Govoreći o budućnosti, ministar je naglasio da je ključ u dobrim analizama i promišljenoj realizaciji. U kontekstu demografskih mjera, ministarstvo planira dodatne socijalne i zdravstvene programe kako bi se poboljšali demografski pokazatelji.

Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a Milenko Bevanda zaključio je da sve ovisi o financijskoj situaciji, koja diktira brzinu i opseg realizacije planiranih mjera.