Službena stranica Vlade HNŽ/K
Prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruge gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako kontinuirana potpora ovakvim projektima za Vladu HNŽ-a nije samo obvezom, već iskrenom željom zajednički graditi zdravstveni sustav temeljen na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro desetljeća i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktualnoga županijskog ministra zdravstva, može me samo činiti dodatno ponosnom i zbog svojega kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost provesti ju u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz područja gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje liječnika, znanstvenika, istraživača i zdravstvenih djelatnika – kazala je Buhač, ocijenivši kako smo svjedocima brzih promjena koje današnje vrijeme sobom nosi, što uključuje i zdravstvene izazove, posebice kada govorimo o pružanju medicinske skrbi.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnoga značaja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je pomoći, razumjeti, liječiti i unaprijediti život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više poimam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekomu će tko vašu pomoć treba značiti itekako puno, možda i sve – dodala je predsjednica Vlade, naglasivši kako u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskoga odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je kako skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovoga znanstveno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stajališta o najnovijim spoznajama na polju upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cjelini. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktualne teme iz kliničke prakse i znanstvenih istraživanja, s naglaskom na suvremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam kako će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unaprjeđenju skrbi za pacijente i daljnjemu razvitku gastroenterologije ovoga našeg podneblja – kazao je Bevanda, dodavši kako su, uz liječnike, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje također nastoje pratiti najnovije spoznaje ove grane medicine.
Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjega lista BiH od 7. studenog, dotičući se više aspekata svojega ministarskog i liječničkog djelovanja i karijere u cjelini. Na službenoj mrežnoj stranici Vlade HNŽ-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenoga intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktualno stanje, kada mi iz medijskoga svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno kazati, suvremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentirate?
- Sustav funkcionira, ali stanje je daleko od dobroga zbog nagomilanih dugova. S druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših liječnika i njihovih timova. Postavlja se upit treba li, s obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, ući u fazu apatije i ne raditi ništa ili se snalaziti kako se snalazi naš ravnatelj (prof. dr. sc. Ante Kvesić, ravnatelj SKB-a Mostar, nap. a.) s ovim visokim dugovima, otežanim financiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo raditi iskorake, a u hodu rješavati nagomilane dugove.
Zdravstveni djelatnici u HNŽ-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, ne će pristati na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih djelatnika nisu na zavidnoj razini. Nastojimo premostiti te probleme. Zahtjevi naših sindikata enormno su visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Što je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različna kolektivna ugovora. Ugovor s liječnicima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNŽ-a, nego s Neovisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to s reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva utjecaja ni na zapošljavanje, ne može ni davati novac, tako da je to kriva adresa. Ali, s druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plaće ne može davati ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za osobne dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono što Vlada može i što čini jest boriti se za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjoj razini to je osam milijuna KM bolničkomu sustavu i četiri milijuna primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram kazati kako raspodjela nije odgovarajuća. Naša je zadaća to ispraviti. Izračuni su pokazali da naša HNŽ u bolničkomu sustavu glede pacijenata sudjeluje na razini od 64 posto, ZHŽ 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema točnoga postotka, sudjeluje onoliko koliko može na godišnjoj razini. Želim još nešto objasniti, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između liječnika i drugoga sindikata. Primjerice, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na razini od 159 KM. To je neodrživo i s te smo strane imali velike pritiske za odljev naših liječnika u druge zdravstvene sustave, u prvomu redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedostatno koliko je još u drugim županijama. Onda se pojavio ovaj Neovisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i ustrajava u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svake županije koju izaberu. Naravno, do toga nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plaće, kao i liječnici, i to smo htjeli pretvoriti u satnicu te onda razgovarati o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo povećati satnicu. Međutim, oni su uporni u tome da ne žele uopće razgovarati o takvom načinu izmjene Kolektivnoga ugovora. Za nas je u cijelosti neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio cjelokupni zdravstveni sustav i bila bi još jača reakcija liječnika. Smatram kako je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovno vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovno vidjeti naše financijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i kako je u međuvremenu došlo do promjena našega zdravstvenog sustava, mislim na doprinose, što je doneseno na razini FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. lipnja imamo redovito manje punjenje za nešto više od milijun maraka. Nama predstoji borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor s obama sindikatima. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskoga suda, onda će vjerojatno uslijediti žalba na Županijski sud. To može ići do beskraja, što nama ni u kojemu slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tomu kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne skrbi?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvitka sustava socijalne skrbi u HNŽ-u za razdoblje 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo ga provoditi. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj financijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovno od Federacije. Primjerice, zaposlene su trudnice u jednomu trenutku ostale bez potpore, bez plaće. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednoga ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se kako ćemo u budućnosti moći uvrstiti i obitelji s troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnoj i županijskoj razini.
Ministre, moraju li se mijenjati modaliteti financiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono što rade oni oko nas. Kako bi kazao ravnatelj SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svojega BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na razini godine u zdravstveni sustav ubaci milijardu eura. A uvijek, kada je riječ o financijskim dubiozama, postavlja se upit tko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sustav, nego neracionalna raspodjela financijskih sredstava jer u zdravstveni sustav ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno mijenjati modalitete financiranja u zdravstvu kako ne bi došlo do kolapsa sustava.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimist glede kreiranja i provedbe zakona životno važnih za žitelje ove županije? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu skrb.
- Nas su u Ministarstvu u posljednje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvomu redu nerazumijevanje sa zdravstvenim zaposlenicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo financijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti donijeti željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne skrbi. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo pustiti ih u optjecaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne prometnice R428, onu na samomu ulazu u općinsko središte, kako bi se osobno uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj etapi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 milijuna KM. Upravo je Ministarstvo prometa dalo izraditi projekt obnove dijela predmetne ceste, sve od njezina spoja s magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva etapa radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj etapi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil s asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkoga prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cijelosti završili ovaj projekt, ukupne duljine 3,3 km – komentirao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnoga do Zavale, u duljini od 5,5 km, te od Zavale do granice s RH, u duljini od 10 km.
Upravno vijeće Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a usvojilo je jučer, na 32. redovitoj sjednici, Izvješće o izvršenju Financijskoga plana Zavoda za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2025. godine. Ukupni prihodi u navedenom razdoblju ostvareni su u iznosu od 75,34 % od iznosa planiranog Izmjenama i dopunama Financijskoga plana za 2025. godinu. Ukupni rashodi i kapitalni izdaci u istom su razdoblju ostvareni u iznosu od 70,10 % od sredstava planiranih Izmjenama i dopunama Financijskoga plana.
- Od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima FBiH kojim je utvrđeno smanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje, izvršenje prihoda od doprinosa koji su ključni prihodi Zavoda, niže je od plana u prosjeku 1.064.000 KM mjesečno i sada je već upitno hoće li Plan prihoda od doprinosa do kraja godine biti ispunjen. Također, do kraja godine očekujemo povećanje potrošnje sredstava za ortopedska i druga pomagala zbog proširenja Liste ortopedskih i drugih pomagala, kao i povećanja sudjelovanja Zavoda u financiranju pomagala koja se od ranije nalaze na toj listi. Očekujemo i povećanje potrošnje i na drugim pozicijama Financijskoga plana jer se pojedine usluge plaćaju jednokratno u posljednjem tromjesečju godine – kazao je ravnatelj ZZO-a HNŽ-a Andrej Čović.
Uz niz usvojenih dokumenata, posebno je važno istaknuti ishode analize podataka o liječenjima i dijagnostičkim pretragama provedenima izvan ugovornih zdravstvenih ustanova u HNŽ-u, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Oni ukazuju na povećanje ukupnih troškova liječenja za čak 30,5 % odnosno porast od 510.376,00 KM. Tumori su i dalje vodeća skupina bolesti zbog kojih osiguranici budu upućeni na liječenje i dijagnostičke pretrage izvan HNŽ-a.
Sukladno Odluci Upravnoga vijeća Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a, cijena premije osiguranja za 2026. godinu ostaje nepromijenjenom odnosno 20 KM po osiguranoj osobi.
Ovom je prigodom bitno naglasiti i kako je ravnatelj ZZO-a HNŽ-a Andrej Čović, jučer potpisao Sporazum o dopuni Međužupanijskoga sporazuma o načinu i postupku korištenja zdravstvene zaštite izvan područja županijskoga zavoda zdravstvenog osiguranja kojemu osiguranik pripada. Time je unaprijeđen pristup zdravstvenoj zaštiti djeci bez roditeljske skrbi, smještenoj u ustanove izvan mjesta prebivanja, kao i djeci koja borave u udomiteljskim i hraniteljskim obiteljima u drugim županijama FBiH. Dopune su potpisali ZZO FBiH i svi županijski zavodi, čime je postignut jedinstven pristup u primjeni Sporazuma na razini FBiH.
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- 6
- 7
- 8
- 9
- …
- sljedeća ›
- posljednja »
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije odnosno Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a pokrenulo je novi preventivni zdravstveni program, usmjeren na rano otkrivanje raka debeloga crijeva. Riječ je o trećemu takvom programu pod pokroviteljstvom županijske vlade, a osigurava besplatan, jednostavan i siguran kućni test koji je važnim prvim korakom u otkrivanju toga zloćudnog oboljenja.
- Rak debeloga crijeva jednim je od najčešćih oblika raka, ali ako se otkrije na vrijeme, u više od 90 % slučajeva moguće ga je uspješno izliječiti – poručeno je na današnjoj konferenciji za novinare u zgradi Vlade HNŽ-a, sazvanoj s ciljem predstavljanja Preventivnoga programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Istaknuto je kako je cilj povećanje svijesti, rane dijagnostike i smanjenja smrtnosti od te opasne bolesti.
- Program je podržala Vlada, nositeljem provedbe resorno je ministarstvo, a sudionicima su Zavod zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a, Zavod za javno zdravstvo HNŽ-a, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Kantonalna bolnica dr. Safeta Mujića i svi domovi zdravlja u Županiji.
- Tumor debeloga crijeva, prema globalnim statistikama, treći je najčešći zloćudni tumor, a sve češće pojavljuje se i na drugomu mjestu. Po smrtnosti, pak, u svim statistikama, na drugomu je mjestu. Od dva milijuna oboljelih u svijetu 2020. godine, milijun je izgubilo život. Preventivni su pregledi usmjereni na osobe u dobi od 50 do 74 godine starosti, ali u program se mogu uključiti i mlađe osobe s rizičnim čimbenicima, poput obiteljske povijesti bolesti, prisutnosti krvi u stolici ili dijagnosticiranih upalnih bolesti crijeva – kazao je ovom prigodom ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a Milenko Bevanda, jasno poručivši kako je prevencija izrazito bitna jer rak debeloga crijeva dugo ne pokazuje simptome i nerijetko bude otkriven tek kada se proširi i u druge organe.
Ministar je ocijenio kako će uspjeh programa uvelike ovisiti o odzivu pučanstva, dok je ravnatelj ZZO-a HNŽ-a Andrej Čović naglasio kako je cilj osigurati jednak pristup i dostupnost pregleda svim osiguranim osobama koje ulaze u ciljanu skupinu, bez obzira na to gdje žive.
- Briga o zdravlju nije samo pravo, već i obveza i solidarnost. Ovi programi nisu samo ulaganje u zdravlje, već i u održivost zdravstvenoga sustava – izjavio je Čović, navodeći podatak Svjetske zdravstvene organizacije kako screening u ranoj etapi vrijedi oko 250 USD, dok liječenje napredovaloga raka debeloga crijeva može dosegnuti i 150.000,00 USD po pacijentu.
Zavod za javno zdravstvo HNŽ-a godinama radi na promoviranju važnosti preventivnih pregleda, ranog otkrivanja bolesti i educiranja pučanstva. Ravnatelj Eniz Čolaković iznio je podatke za HNŽ, kazavši kako je tijekom prošle godine zabilježeno 620 novooboljelih od raka, dok je u 2023. godini HNŽ imala 760 novooboljelih.
Zahvaljujući Vladi HNŽ-a, Zavod za javno zdravstvo osigurao je 15.000 besplatnih testova koji će već od sutra biti dostupni u ambulantama obiteljske medicine. Besplatni su, neinvazivni, jednostavni za uporabu i učinkoviti, a moguće ih je uraditi i doma.
Savjetnica ministra zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a Danijela Petrović istaknula je kako će u provedbi sudjelovati 136 obiteljskih liječnika, devet gastroenterologa, 22 anesteziologa i šest patologa.
- Cijeli proces otpočinje i završava kod obiteljskoga liječnika, što je novina u odnosu na prethodne preventivne programe. Pacijent dobiva test koji obavlja doma. Pacijenti s pozitivnim nalazima bit će upućeni na daljnje pretrage kod gastroenterologa – pojasnila je Petrović, naglasivši kako se nada da će se programu odazvati barem 60 posto građana.
Uskoro će bit aktivirane i službene stranice programa na društvenim mrežama, a predviđena je i terenska potpora timova koji će rješavati eventualne tehničke poteškoće u domovima zdravlja. Sudionici su pozvali žitelje HNŽ-a iz ciljne skupine na posjet obiteljskim liječnicima kod kojih će preuzeti testove i obaviti ovaj životno važan pregled.
Na dnevnom redu današnjega zasjedanja Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije je i Odluka o usvajanju Strategije za mlade HNŽ-a za razdoblje od 2023. do 2028. godine, zajedno s pripadajućim Akcijskim planom. Predsjednik Vlade HNŽ-a, Nevenko Herceg za Fenu je izjavio kako je Vlada HNŽ-a, vođena idejom da mladi moraju imati svoj zajamčen prostor u društvenim gibanjima i stvarnu mogućnost utjecaja na procese, donijela Strategiju za mlade s nakanom otvaranja prostora mladim ljudima za razvijanje kreativnosti i slijeđenja ambicija na putu razvitka lokalne zajednice.
-Na izradi Strategije radili su relevantni pojedinci, stručnjaci iz različnih polja djelovanja, a u radnoj su skupini bili i predstavnici mladih osoba koji su dali snažan doprinos provedbi istraživanja, analizi rezultata i stvaranju teksta Strategije. Taj dokument utvrđuje probleme i potrebe mladih, razvija strateške smjerove djelovanja i ciljeve kako bismo unaprijedili položaj mladih i zadovoljili njihove potrebe. Sve je bazirano na ishodima provedenih istraživanja, komentirao je Herceg.
Pojasnio je kako su u Strategiji razrađeni programi za područja obrazovanja, kulture, zapošljavanja, stambene politike, socijalne i zdravstvene politike, potom područja slobodnoga vremena i mobilnosti, sigurnosti mladih i dr.
-Ova je Vlada višestruko posvjedočila svoju okrenutost pružanja potpore mladima u brojnim segmentima življenja, školovanja i rada. Ponosan sam na činjenicu da smo vlastitim sredstvima i, dijelom, u suradnji s Federalnim zavodom za zapošljavanje te Službom za zapošljavanje HNŽ-a, u našem mandatu osigurali prvo radno iskustvo za više od 1000 mladih ljudi u zvanjima za koja su se školovali, dok smo u Proračunu za 2023. za tu namjenu planirali dodatnih 5 milijuna KM. Stipendiramo više od 3000 studenata, prvi smo pokrenuli programe potpore mladim znanstvenicima, obnavljamo i unaprjeđujemo školske zgrade, školske dvorane, podsjetio je prvi čovjek županijske vlade.
Strategijom su utvrđena četiri strateška cilja. Prvi je promovirati i unaprijediti programe zapošljavanja mladih i usmjeriti stambene politike za mlade. Drugi je unaprijediti uvjete za ostvarivanje prava mladih iz područja socijalne i zdravstvene skrbi. Treći je poboljšati aktivno i kreativno slobodno vrijeme i mobilnost mladih u sigurnomu okružju. Četvrti je promicati važnost odgojno-obrazovnoga sustava i kulturno-umjetničkoga aktivizma.
-Kakvoća Strategije ogleda se u njezinoj razradbi. Tako su za svaki navedeni cilj utvrđene mjere i aktivnosti koje izravno utječu na rješavanje problema i zadovoljavanje potreba mladih. Radom na ispunjavanju utvrđenih ciljeva, bit će stvoreni uvjeti za afirmiranje mladih, smanjen odlazak mladih iz zemlje, izgrađen konstruktivan i partnerski odnos s organizacijama koje okupljaju mladež, sve s ciljem postizanja više razine dobrobiti mladih ljudi u društvu. Sve to u konačnici će doprinijeti i gospodarskomu, kao i društvenomu razvitku Županije, poručio je Herceg.
Potaknut istupom mostarskih gimnazijalaca, učenika Gimnazije fra Grge Martića, koji su, u sklopu Projekta Civitas, pozvali na zakonsko rješenje pitanja uvođenja psihologa u srednje škole na prostoru Hercegovačko-neretvanske županije, predsjednik županijske vlade Nevenko Herceg iskazuje javnu potporu tomu poticaju, pozdravljajući aktivno uključivanje mladih u sve društvene tijekove u zajednici.
Dr. sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko – neretvanske županije je u izjavi za Fenu podsjetio na činjenicu da je Vlada HNŽ-a, na samomu izmaku prošle godine, na svojoj 193. sjednici, usvojila Zaključak kojim je resorno Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa zaduženo pokrenuti aktivnosti na angažiranju psihologa u školama.
''U stalnoj sam komunikaciji s resornim ministrom i ova je tema blizu provedbe odnosno očekujem skorašnje rješenje svih nužnih pretpostavki za raspisivanje javnih natječaja za zapošljavanje psihologa u osnovnim i srednjim školama na prostoru svih gradova i općina HNŽ-a. Potrebna sredstva za financiranje troškova bruto plaća i naknada osigurali smo u Proračunu za tekuću godinu, kazao je Herceg, čvrsto se zauzimajući za realizaciju ovoga projekta, svjestan, kako ističe, stvarne potrebe uključivanja ove struke u rad naših škola.
Sagledavajući, kaže, užurbani ritam i sve izazove suvremenoga doba kojima smo izloženi, a koje na poseban način pogađaju i opterećuju mlade ljude, skrb za očuvanje mentalnoga zdravlja nije opcija nego nužnost i odgovornost za osiguranje stručne i odgovarajuće pomoći našoj djeci po ovomu pitanju leži na svima nama.
-Duboko svjesni toga, a želeći ići ukorak sa standardima visoko razvijenih europskih zemalja, mi u Vladi HNŽ-a prepoznali smo važnost ove teme i, evo, već nekoliko mjeseci radimo na njezinoj realizaciji, dodao je Herceg.
Poručujući kako se cijelo društvo mora uključiti u svojevrsno sazrijevanje i destigmatiziranje osoba koji su u potrebi za stručnom pomoći od strane psihologa, dodao je kako su pojave društvenih osuda nažalost još uvijek jako prisutne.
-Zbog toga i jest važno djeci i mladima omogućiti susret i razgovor sa stručnjakom u sredini koju poznaju i u kojoj se osjećaju sigurno, a škola svakako treba biti takvo mjesto, zaključuje čelni čovjek Vlade HNŽ-a.
Inače, Vlada HNŽ-a nastavlja sva pitanja s područja prosvjete stavljati u sami vrh svojih prioriteta, uporno podižući i radni i životni standard prosvjetnih djelatnika na cjelokupnomu prostoru HNŽ-a. Tako su, kazuje nam Herceg, u pripremi i novi kolektivni ugovori koji će našim prosvjetarima osigurati neke dodatne pogodnosti i još bolje radne uvjete, ali i zaslužene financijske naknade za njihov rad.'', izjavio je predsjednik Herceg.
Pravo na prvu stipendiju i subvenciju iz ovogodišnjeg natječaja za dodjelu stipendija i subvencija smještaja u studentske domove redovnim studentima s područja Hercegovačko-neretvanske županije u akademskoj 2022./2023. ostvario je 1.151 student, od prijavljenih njih 1.179, čime je broj stipendista premašio 3.000.
Od 1.150 studenata, njih 1.120 će koristiti pravo na stipendiju, dok je 31 student ispunio uvjete za subvenciju smještaja u studentskim domovima.
Ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa u Vladi HNŽ-a Rašid Hadžović ističe kako će stipendije od ove godine, umjesto dosadašnjih 120 iznositi 150 maraka, a subvencije smještaja umjesto 189 iznosit će 230 maraka.
- Time su Ministarstvo i Vlada HNŽ-a nastavili proaktivnu politiku usmjerenu na poboljšanje studentskog standarda, u okviru koje smo, kao i prošle godine, svim studentima omogućili dobivanje stipendije ili subvencije smještaja - podvukao je ministar Hadžović.
Kada je riječ o Javnom pozivu za pomoć mladim znanstvenicima-istraživačima s područja HNŽ-a, Ministarstvo je uz suglasnost županijske vlade donijelo Odluku o odabiru korisnika kojom su svi kandidati koji su ispunili formalno-pravne uvjete dobili sredstva po ovom javnom pozivu.
- Ove godine na javni poziv prijavila su se 132 doktoranta, a pravo na sufinanciranje po jednom od 5 programa ostvarilo je 125 doktoranata. S obzirom na to da se ovaj projekt u HNŽ-u realizira drugu godinu zaredom, Ministarstvo i Vlada još jednom su iskazali potporu mladim znanstvenicima, našim asistentima na njihovom akademskom putu i realizaciji istraživačkih projekata i znanstvenih radova - naglasio je ministar Hadžović.
Javni poziv za pomoć mladim znanstvenicima-istraživačima s područja HNŽ-a, kao i protekle godine obuhvaćao je pet programa, a pravo na sufinanciranje troškova III. ciklusa obrazovanja (doktorskih studija) ostvarila su 54 doktoranta. Pravo na sufinanciranje znanstveno-istraživačkog/umjetničko-istraživačkog rada u sklopu izrade doktorske disertacije ostvarilo je 5 doktoranata, pravo na sufinanciranje troškova odbrane doktorske disertacije 12 doktoranata, pravo na sufinanciranje objavljivanja znanstveno-istraživačkih/umjetničko-istraživačkih radova u međunarodnim časopisima i sudjelovanja na međunarodnim konferencijama ostvarila su 33 doktoranta i potporu izdavanju novije znanstvene i stručne literature, te sveučilišnih udžbenika dobio je 21 doktorant.
Ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa ovim je putem svim dobitnicima stipendija, subvencija i znanstvenicima zaželio mnogo uspjeha i sreće u njihovom daljnjem radu, studiranju i usavršavanju.
Ujedno se zahvalio ministru financija u Vladi HNŽ-a Adnanu Faladžiću i svim članovima Vlade na čelu s predsjednikom Vlade Nevenkom Hercegom što su podržali ovakve aktivnosti.
Kako je ranije istaknuto iz Vlade HNŽ-a, odgoj i obrazovanje Vlada je postavila kao jedan od najbitnijih prioriteta u svomu radu.
- Sve to na tragu je širega plana demografske obnove i zadržavanja mladih na ovim prostorima, uz nezaobilazan rast i razvitak kroz osiguranje stalnoga poboljšanja općega standarda i života i obrazovanja i rada - naglasio je predsjednik Vlade HNŽ-a Nevenko Herceg, povodom odluke o dodjeli stipendija i subvencija.
Posebno je izrazio zadovoljstvo odlukom Vlade kojom su povećane studentske stipendije, čime je obuhvaćeno više od 3.000 studenata s prostora HNŽ-a koji su unutar Vladina programa stipendiranja i subvencioniranja.
- Na to imamo pravo biti ponosni - konstatirao je Herceg, napominjući kako ova kriza ne zaobilazi ni studentsku populaciju te kako je već neko vrijeme poticao na donošenje ovakve odluke, koju su prihvatile i kolege zastupnici i ministri, odnosno čelnici županijskih resora.
Podsjetio je da su prvi u Županiji pokrenuli programe potpore mladim znanstvenicima, a da je već poznato kako na 'leđima' ove županije počivaju najveća novčana izdvajanja za niz središnjih nacionalnih, sveučilišnih, zdravstvenih, kulturnih, prosvjetnih, medijskih, sportskih i drugih institucija.
Po njegovim riječima, samo lani za potporu mladim znanstvenicima-istraživačima s područja HNŽ-a izdvojeno je pola milijuna maraka.
- Pomogli smo i sufinanciranje troškova III. ciklusa obrazovanja (doktorskih studija), sufinanciranje znanstveno-istraživačkoga rada u sklopu izradbe disertacije, sufinanciranje troškova obrane disertacije, sufinanciranje objavljivanja znanstveno-istraživačkih radova u međunarodnim časopisima i sudjelovanja na međunarodnim konferencijama, itd. - podsjetio je predsjednik Herceg.
Ocijenio je da Vlada HNŽ-a stalno potvrđuje maksimalnu socijalnu osjetljivost, podsjećajući na potpore školarcima, studentima, vježbenicima, pa na koncu i mladim znanstvenicima, članovima akademske zajednice.
Naime, ove školske godine osigurali su besplatne školske udžbenike za sve učenike u osnovnim školama u HNŽ-u, njih više od 16.800 u svih devet razreda osnovnoškolskoga sustava.
Također kontinuirano provode programe primanja vježbenika, osiguravajući mladim ljudima prvo radno iskustvo i, po riječima predsjednika Hercega, dosad je za više od 1.000 osoba u županijskim tijelima HNŽ-a osigurana mogućnost stjecanja jednogodišnjeg staža.
Pored toga, Vlada je osigurala jednokratnu potporu nezaposlenima s evidencije Službe za zapošljavanje, kao i za 5.500 zaposlenih korisnika županijskoga proračuna.
Na koncu, udvostručila je i novčanu potporu majkama-rodiljama, produljivši je s ranijih šest na punih dvanaest mjeseci.
https://fena.ba/article/1302956/program-stipendiranja-vlade-hnz-a-premasio-3-000-studenata-video
Skupština Hercegovačko-neretvanske županije danas raspravlja o Vladinim izmjenama i dopunama Proračuna za tekuću te o Nacrtu Proračuna HNŽ-a za 2023. godinu. Također, na dnevnom redu su Izmjene i dopune financijskoga plana Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a, kao i Prijedlog odluke o kreditnomu zaduženju Županije za realizaciju projekta izgradnje, obnove i opremanja triju bolnica u HNŽ-u.
Tim povodom dr.sc. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije za Fenu podsjetio je na činjenicu da njegova vlada uspijeva sve ove godine održati pozitivnu praksu usvajanja svih važnih financijskih dokumenata za sljedeću godinu prije isteka tekuće, što omogućuje stabilno i sigurno financijsko funkcioniranje cijeloga društva već s početkom kalendarske godine.
- Izgradili smo stabilnu i sigurnu županiju. Riznica nije puna, ali nije ni prazna. Proračun i dalje skrbi za sve socijalne aspekte života, ali ima i snažnu razvojnu dimenziju, a kako o od skupštinskih zastupnika očekujem potporu po svim današnjim točkama, tako i suglasnost za zaduženje kod Razvojne banke od 15 milijuna KM za dovršetak vitalnih projekata izgradnje i opremanja nove zgrade Klinike za dječje bolesti (Pedijatrije) SKB-a Mostar i niza odjela dvaju preostalih bolnica u HNŽ-u, u Mostaru i Konjicu, proračun za sljedeću godinu u konačnici će nadmašiti Proračun HNŽ-a za 2022. – komentirao je Herceg, istaknuvši kako su pred Skupštinom Izmjene i dopune Proračuna u iznosu od 325.500.000 KM.
- Tim je dokumentom Vlada potvrdila odgovornost u radu i racionalnost u upravljanju javnim financijama. Njime pravimo još snažniji iskorak, dajemo punu potporu jedinicama lokalne samouprave za njihove ideje usmjerene razvojno-socijalnim i infrastrukturnim projektima, ali i na svim drugim poljima. Njime potičemo gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, povećavamo primanja svih proračunskih korisnika. Primjerice, osim svih zakonom utvrđenih obveza, predvidjeli smo i šest milijuna KM na ime dodatne potpore proračunskim korisnicima, uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena. Potaknuti spomenutom krizom, predvidjeli smo i dodatnih tri milijuna KM na ime potpore domovima zdravlja u Županiji – ističe premijer HNŽ-a.
Pojasnio je kako je, rebalansom Financijskoga plana ZZO-a, predviđeno i dodatnih 13 milijuna KM za zdravstvene ustanove, te je i ovom prigodom javno pozvao poslodavce i osnivače bolnica i domova zdravlja u HNŽ-u da ih tih sredstava, ukupno 16 milijuna KM, omoguće isplatu potpore i zdravstvenim djelatnicima koji opravdano traže svoja prava, ali na pogrešnoj adresi.
- Ovo treba jasno iskomunicirati. Županija nije osnivač tih ustanova, a kontinuirano iznalazi načine osiguranja dodatne financijske potpore i bolnicama i domovima zdravlja. U ovih 16 milijuna, koji su dodatni plus na sve što je za zdravstvo izdvojeno u 2022. godini, ima dostatno prostora i za potporu zdravstvenim djelatnicima, gdje mislim na onaj iznos od 1.080 KM po korisniku, ali i za podmirenje niza drugih obveza i tekućih troškova – precizirao je Herceg.
Predsjednik Vlade HNŽ-a podsjetio je kako su prošloga tjedna izmirili gotovo tri milijuna KM na ime nabave udžbenika za sve osnovnoškolce, od čega su u potpunosti rasteretili sve općine i gradove. Nastavljaju i s potporom za znanstvenike, potom za projekte dvaju sveučilišta, ustrajavaju u stipendiranju i subvencioniranju više od 2.500 studenata, a i ove će godine u županijska tijela i ustanove primiti značajan broj vježbenika koji će tako steći svoja prva radna iskustva.
- U ovim izmjenama i dopunama planirali smo sredstva kojima kontinuirano poboljšavamo materijalni status korisnika koji svoja prava ostvaruju temeljem Zakona o zaštiti obitelji s djecom. Nastavljamo skrbiti za branitelje i potvrđujemo spremnost da svima njima, poglavito poduzetnicima iz te populacije, osiguramo potporu za njihove razvojno-poduzetničke projekte. Uspjeli smo riješiti pitanje osiguranja naših vjerskih službenika, pomažemo obnovu i rekonstrukciju vjerskih objekata. Značajna sredstva planiramo za rekonstrukciju i investicijsko održavanje pravosudnih, policijskih i zdravstvenih te školskih i športskih objekata i infrastrukture. Kroz projekt energetske učinkovitosti, obnovili smo na desetine objekata i sve smo bliže cilju, a to je obnova svih javnih objekata u HNŽ-u – dodao je predsjednik Vlade, dotaknuvši se i naslijeđenih obveza po pravomoćnim sudskim rješenjima i izvansudskim nagodbama.
- Te obveze sustavno izmirujemo po dinamici koja je dogovorena s našim socijalnim partnerima, a ova vlada nije generirala stvaranje niti jedne nove presude po osnovama bilo koje povrjede radničkih prava. Ponosan sam na izvrsne odnose sa sindikalnim organizacijama korisnika županijskoga proračuna. Sa svima imamo sklopljene nove kolektivne ugovore, s nizom novih i značajno unaprijeđenih radničkih prava – komentirao je Herceg poručivši kako Vlada u cijelosti ispunjava sve obveze preuzete tim kolektivnim ugovorima, potpuno opredijeljena uspješno odgovoriti krizama i, povrh svega, zaustaviti odljev mladih i visokoobrazovanih osoba.
- Na koncu, vezano za Nacrt Proračuna za 2023., po svojemu ukupnom iznosu i strukturi, na tragu je Vladina obećanja s početka mandata. Mi vodimo odgovornu politiku i poduzimamo mjere koje funkcioniranje Županije usklađuju s realnim mogućnostima i potrebama, odnosno koje su zaustavile raniju praksu proračunskoga deficita te doprinijele konsolidiranju stanja na polju županijskih javnih financija. K tomu, proračun su učinile razvojnim, sačuvavši i unaprijedivši i njegovu socijalnu dimenziju. Pred zastupnicima je danas uravnotežen proračun koji se temelji na realnoj projekciji prihoda i s njima uravnoteženim rashodima. Projicirani rashodi s jedne strane rezultat su uvažavanja realnih zahtjeva proračunskih korisnika, a s druge rezultat ostvarenja Proračuna u 2022. godini – dodaje Herceg, uz napomenu kako Nacrt donose u vrijeme kada smo suočeni s vrlo ozbiljnom gospodarskom krizom koja se ogleda u evidentnim poskupljenjima životnih namirnica i drugih proizvoda.
- No, unatoč tomu, uvjeren sam kako je planiran realno i kako ćemo zadržati stabilnost javnih financija i u godini koja je pred nama. Uz to, u ovomu smo dokumentu zadržali postojeću razinu prava, a u skladu s projekcijom rasta prihoda osnažili smo razvojnu dimenziju kroz planiranje sredstava za poticaje i potpore. Uvjeren sam kako će zastupnici danas konstruktivno raspravljati o predloženim dokumentima, kako ćemo ih zajednički unaprijediti i osigurati njihova usvajanja do kraja godine čime ćemo osigurati i realizaciju obveza koje su vezane za usvajanje, prije svega, Rebalansa proračuna za 2022. – zaključio je Herceg, poručivši kako od zastupnika očekuje prepoznavanje važnosti ovako utvrđenoga Prijedloga Izmjena i dopuna Proračuna za 2022. i Nacrta proračuna za 2023. i kako će oba dokumenta dobiti punu potporu kako bi Vlada uspjela odgovoriti izazovima i zadaćama koje su pred njom i svima nama.
