Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, na današnjoj je, 51. redovitoj sjednici prihvatila tromjesečna izvješća Opće bolnice Konjic o provedbi sredstava Razvojne banke FBiH za 1. i 2. tromjesečje tekuće godine, kao i izvješće o provedbi Programa financijskoga konsolidiranja Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića Mostar za 1. tromjesečje tekuće godine. Dana je i suglasnost na Izvješće o radu i Financijsko izvješće Doma za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba Stolac, za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine.

Prihvaćeno je Rješenje o konačnomu imenovanju Upravnoga vijeća Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a, na razdoblje od četiri godine. Također, dana je suglasnost Upravnomu vijeću Odgojnoga centra HNŽ-a za imenovanjem Mirze Drežnjaka ravnateljem te ustanove na sljedeće četverogodišnje razdoblje. Ujedno je prihvaćeno i Rješenje o imenovanju privremenoga Upravnoga vijeća Centra, na razdoblje od 3 mjeseca.

Na sjednici je prihvaćen Program razvitka maloga gospodarstva HNŽ-a do 2028. godine, što je jednim od strateških razvojnih dokumenta županijske vlade. Njime su utvrđene smjernice razvitka maloga gospodarstva Županije, poticajne mjere, nositelji provedbe poticajnih mjera, aktivnosti provedbe, izvori sredstava, razdoblja provedbe mjera i metode praćenja njihove provedbe. Program je sastavljen sukladno odredbama Zakona o poticaju razvitka maloga gospodarstva i zaštiti tradicionalnih djelatnosti (obrta), Zakona o razvojnomu planiranju i upravljanju razvojem u FBiH i Uredbe o izradbi strateških dokumenata u FBiH. Na osnovu toga programa, Ministarstvo gospodarstva HNŽ-a donosi Godišnji plan kojim se utvrđuje i planira pojedine poticajne mjere i aktivnosti, prioritetne za tekuću fiskalnu godinu, kao i potrebna sredstva, izvori sredstava, mjerila, uvjeti i način korištenja sredstava.

Iz istoga je resora prihvaćena i Informacija o stanju starih i tradicionalnih obrta na području HNŽ-a za prošlu godinu s prijedlogom Zaključka. Istaknuto je kako su na području HNŽ-a nedostatno zastupljeni stari i tradicionalni obrti te kako je potrebno poduzeti odgovarajuće mjera s ciljem obnove i unaprjeđenja toga polja. U pripadajućemu obrazloženju stoji kako bi se očuvanjem i razvojem starih zanata potaklo zapošljavanje i razvitak gospodarskoga sektora, ali i očuvalo kulturno-povijesno naslijeđe. Vlada HNŽ-a i resorno ministarstvo te obrte smatraju važnim znamenom Županije koji doprinosi njezinoj prepoznatljivosti te će svoje aktivnosti i nadalje usmjeravati na njihovo očuvanje i zaštitu kroz pružanje financijske potpore obrtnicima i projektima čiji je cilj poboljšanje statusa te djelatnosti i njihove valjane i dosljedne promidžbe u zemlji i svijetu.

Nastavljajući aktivnosti na jačanju gospodarskoga razvitka HNŽ-a, Vlada je usvojila niz odluka o dodjeli koncesija i davanja suglasnosti na ugovore o prijenosu koncesije za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za elektroenergetske objekte  i za elektroenergetske objekte fotonaponskih elektrana na području Mostara, Čapljine i Konjica.

Na otoku Korčuli održana je, na poziv voditeljice Službe civilne zaštite Dubrovnika Ane Miličić, dvodnevna međunarodna međuresorna radionica i terenska vježba na temu postupanja s kulturnom baštinom u slučaju izvanrednih zbivanja. Cilj je bio unaprijediti sposobnosti sustava civilne zaštite i vatrogastva za reagiranje u kriznim stanjima, požarima, poplavama i potresima koji mogu ugroziti povijesne spomenike i umjetnine, tako i one od neprocjenjive vrijednosti koje smo civilizacijski dužni čuvati i za buduće naraštaje.

Radionica je okupila gotovo četrdeset sudionika, pripadnika civilne zaštite, vatrogastva, HGSS-a i drugi srodnih organizacija i postrojbi za žurna reagiranja. U radu su sudjelovali i predstavnici Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanske županije, i to v.d. ravnatelja Eugen Ćubela, voditelj Operativnoga centra Marin Čović i voditelj Odjela za vatrogastvo Branimir Arapović.

Naglašeno je kako je upravo ta suradnja kolega iz ovih srodnih službi iz Hercegovine i Dalmacije osobito bitna jer prirodne nepogode i katastrofe ne poznaju administrativne granice a, premda je ustroj samih službi u Hrvatskoj i BIH različan, cilj im je jednak, a to je sačuvati ljudske živote, prirodu i imovinu.

Nakon uvodnih predavanja i teorijskoga dijela, praktični dio vježbe održan je u korčulanskoj katedrali sv. Marka i Opatskoj riznici, pod vodstvom konzervatorice Mare Korunić. Sudionici su na licu mjesta vidjeli koliko su kulturna dobra izložena različnim rizicima te kakove posebne izazove donose vatrogascima i ostalim službama kada se nađu u stanju nesreće.

- Cilj je razumjeti njihovu ranjivost, prepoznati rizike i naučiti kako u kriznim stanjima ispravno reagirati. Određivanje prioriteta spašavanja iznimno je bitno, jednako kao i poznavanje postupaka za zaštitu umjetnina – istaknula je Korunić, uz koju je o ispravnomu rukovanju osjetljivim predmetima u slučaju požara ili potresa govorila voditeljica Restauratorskoga odjela Dubrovnik Nađa Lučić sa suradnicama Mateom Milat i Almom Julianom Dilberović.

Sudionicima radionice predstavljen je i praktični alat ''Kotač prve pomoći kulturnoj baštini'', izrađen u sklopu projekta ''CPforHeritage'' koji nudi stručne i jasne smjernice za prvih 48 sati nakon nesreće. Poseban je naglasak stavljen na bitnost multisektorskoga pristupa, koordiniranje vatrogasaca, konzervatora, restauratora, civilne zaštite i drugih mjerodavnih službi u sprječavanju, pripravnosti i reagiranju na izvanredna stanja koja ugrožavaju kulturno-povijesna i druga dobra.

- Sustav zaštite i spašavanja u HNŽ-u obuhvaća mjere i aktivnosti namijenjene sprječavanju, pripravnosti i odgovoru na prirodne i druge nepogode, od potresa i požara do tehničko-tehnoloških izgreda. Organiziran kroz županijske i mjesne stožere civilne zaštite, profesionalne i dobrovoljne vatrogasne postrojbe, gorsku službu spašavanja, policiju i zdravstvene ustanove, sustav ima ključnu ulogu u koordiniranju preventivnih mjera, educiranju pučanstva i operativnomu djelovanju u kriznim stanjima, s ciljem očuvanja života i materijalnih dobara – pojasnio je Ćubela.

Radionica na Korčuli uspješno je pokazala koliko je bitno povezati žurne službe, ali i educirati njihove pripadnike o posebnostima kulturne baštine koja, u slučaju nepogode, traži posebno znanje i skrb. Učinjen je tako još jedan korak u izgradnji sigurnijega okvira za očuvanje dragocjenoga kulturno-povijesnog naslijeđa našega podneblja.