Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Mario Jurica, ministar unutarnjih poslova HNŽ-a Marijo Marić i ministar prometa i veza HNŽ-a Ivo Bevanda boravili su danas u radnomu posjetu Čapljini, gdje ih je, u prostorijama Gradskoga poglavarstva, primila gradonačelnica Iva Raguž. Na sastanku je otvoren niz tema o dosad provedenim, tekućim i onim infrastrukturnim projektima koji su tek u planu, a čijom je zajedničkom svrhom unaprjeđenje ukupne kakvoće života žitelja toga hercegovačkog grada s iznimnim razvojnim potencijalom.

- Vidljivi gospodarski procvat i uređena životna sredina, niz poticajnih mjera koje je donijela gradska vlast, uz ovako povoljan zemljopisni položaj, klimu i činjenicu da Čapljina izrasta u jedno od ključnih prometnih čvorišta u BiH, od značaja i za jug Hrvatske, doprinijeli su tomu da ovo bude mjesto u koje se doseljava, poželjno za život i stvaranje obitelji. Čestitajući gradonačelnici na očitim iskoracima, i ovom prigodom ističem kako smo, kao Vlada, čvrsto opredijeljeni biti snažnim partnerom svim našim gradovima i općinama na njihovu putu napretka. Naravno da i Čapljina, kao i svaki drugi grad, ima svoje probleme, ali bitno je što su odgovorni ljudi pripravni suočiti se s izazovima i biti uporni u dosezanju postavljenih ciljeva. Mi ćemo i dalje biti vjetar u leđa u ostvarenju kapitalnih i inih projekata, kako iz komunalne i prometne infrastrukture, zdravstva i sigurnosti, tako i iz gospodarstva, turizma, poljoprivrede, prosvjete, kulture, športa i drugih sektora – poručila je Marija Buhač.

Kako se u Čapljini veliki dio pučanstva bavi poljoprivredom, bilo je riječi i o projektnom pristupu za mlade poljoprivrednike i žene u poljoprivredi koje razvija Ministarstvo poljoprivrede s ciljem poticanja obnove ruralnih područja i ostanka mladih u njima. Naglašeno je i kako će Čapljina biti jednim od pilot prostora skorašnje provedbe projekta pametnoga navodnjavanja poljoprivrednih površina. Iz istoga resora, lani je iz vodnih naknada ukupno ugovoreno 514.000,00 KM i ove godine planirano 455.000,00 KM za čapljinsko područje, a ta će sredstva biti utrošena za izmjenu vodovodnih cijevi i oborinske odvodnje te sanaciju kanalizacijskoga i vodoopskrbnog sustava u Ulici Ante Starčevića, potom za provedbu projekta vodovoda i  kanalizacije u Grabovini, provedbu treće etape izgradnje vodoopskrbnoga sustava na Dubravskoj visoravni te za čišćenje odvodnih kanala na desnoj strani rijeke Neretve.

Visoko izaslanstvo županijske izvršne vlasti i čapljinska gradonačelnica zajednički su obišli nekoliko lokacija na kojima su u tijeku projekti obnove, dogradnje, proširenja ili potpune izgradnje, a koje je Vlada HNŽ-a u proteklomu razdoblju financijski pomogla odnosno planira pomoći proračunskim sredstvima kroz 2025. godinu. U OŠ Vladimira Pavlovića dočekao ih je ravnatelj Mateo Jovanović s kojim su obišli prostorije u kojima su, upravo sredstvima koje je doznačila Vlada, zamijenjeni dotrajali podovi i rasvjetna tijela u skladu sa suvremenim standardima energetske učinkovitosti. Predsjednica Buhač danas je obećala i financijsku potporu Vlade za planirani projekt ugradnje dizala i prilagodbu prilaza školi za lakši pristup osobama s posebnima potrebama.

Predsjednica i ministri potom su se susreli s načelnikom Policijske uprave Čapljina Ivanom Miličevićem i obišli radove na dogradnji i nadgradnji zgrade PU Čapljina za koje je Vlada, kroz resor MUP-a, u više etapa, a zaključno s tekućom godinom, uložila 1.075.346,00 KM. Osim za aktualne radove, riječ je o izdvajanjima i za konstrukcijsko ojačavanje policijske zgrade, obnovu 1. kata te izgradnju suvremenih prostorija za izdavanje osobnih dokumenata.

Grad Čapljina u završnoj je etapi izradbe Regulacijskoga plana Gospodarske zone Tasovčići 1. Radi se o strateškomu razvojnom projektu, a tom prostorno-planskom dokumentacijom stvaraju preduvjete za daljnji gospodarski razvitak hercegovačkoga juga, izgradnju objekata i nova zapošljavanja. Početna procjena vrijednosti radova premašuje 2,5 milijuna KM, a Vlada HNŽ-a najavila je potporu realiziranju projekta.

- Zahvalni smo predsjednici Buhač i županijskim resornim ministrima što prepoznaju i redovito pomažu našu viziju napretka i budućnosti našega grada. Na nama je da, kao lokalna samouprava, damo svoj maksimum kako bismo svojim sugrađanima stvorili sve preduvjete za siguran, stabilan i ugodan život, za planiranje obitelji i odgajanje djece u mirnoj i zadovoljnoj sredini. Naravno da nam na putu provedbe naših strateških projekata treba snažna potpora viših razina vlasti, a Vlada HNŽ-a u kontinuitetu svjedoči kako je uistinu Vlada cijele Županije i kako ima razumijevanja i volje konkretno pomoći, što se u Čapljini jasno vidi u čitavomu nizu segmenata, od prometne infrastrukture, preko raznih poticaja i donacija, do ulaganja u školstvo, zdravstvo, sigurnost i ostale životno važne resore – kazala je gradonačelnica Raguž.

S obzirom na to da je Vlada HNŽ-a, putem Ministarstva prometa, izdvojila oko 850.000,00 KM za izgradnju novoga raskružja u Gabeli, a riječ je o suvremenom rješavanju spoja lokalnih cesta i regionalne prometnice R425, sudionici susreta obišli su i tamošnje radove. Osim prometnoga osuvremenjenja, skorašnje će dovršenje tog raskružja značajno podići razinu sigurnosti svih sudionika u prometu. Inače, nedavno je za sanaciju priključnih cesta u Čapljini izdvojeno 100.000,00 KM, a putem Uprave za prognanike i izbjeglice HNŽ-a za tu je namjenu doznačeno i dodatnih 157.500,00 KM. Resorno ministarstvo u tekućoj godini planira i završne aktivnosti na izgradnji šetnice od Mogorjela do mosta u Strugama te završetak radova na križanju za autocestu u Zvirovićima, ukupne vrijednosti 350.000,00 KM.

Upriličen je i posjet Stadionu NK GOŠK Gabela, gdje je za zahvate na natkrivanju tribina Vlada HNŽ-a lani uplatila 300.000,00 KM, najavivši dodatnu potporu Klubu i u tekućoj godini. Predsjednik GOŠK-a Lujo Ilić i predsjednik Uprave Kluba Donko Jović, sa suradnicima, pozdravili su zajedničko izaslanstvo županijske Vlade i Grada Čapljine, predočivši im rezultate utroška doznačenih sredstava koja su usmjerena u nabavu i montažu čelične konstrukcije stadionske nadstrešnice. Vrijedi podsjetiti kako se stadion priprema da zadovolji sve uvjete UEFA-e kako bi dogodine mogli biti domaćinom natjecanja ženske nogometne reprezentacije BiH.

Ured predsjednice Vlade Hercegovačko-neretvanske županije uputio je, početkom 2024. godine, Pismo namjere za sudjelovanjem u projektu ''Greening land-use policies by developing land management to protect, restore and conserve nature and biodiversity'' koji se provodi u sklopu Programa INTERREG EUROPE 2021-2027, gdje je predstavljen kapacitet Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja HNŽ-a kao potencijalnog partnera u pripremi i provedbi toga projekta.

Cilj projekta jest prilagoditi regionalne i nacionalne instrumente prostornoga planiranja kako bi se bolje upravljalo zemljištem. To uključuje smanjenje konkurencije između gospodarskoga korištenja zemljišta i ekosustavnih usluga u razvijenim regijama te obnovu zagađenih područja u regijama u razvoju. Projekt predstavlja prvi zajednički pokušaj provedbe ključnih koraka za postizanje cilja Europske unije o nultomu neto oduzimanju zemljišta kroz regionalne prostorne planove. Težište mu je na povezivanju zaštite biološke raznolikosti u holistički pristup prostornomu planiranju, smanjujući korištenje zemljišta za naseljavanje i štiteći prirodni okoliš. Kroz upravljanje ciklusom korištenja zemljišta, izgrađena područja će biti dugoročno obnavljana u zelene površine, a konkretna primjena u deset europskih regija donijet će praktične rezultate.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja HNŽ-a prihvaćeno je kao partner u timu koji čine sudionici iz Njemačke, Latvije, Poljske, Italije, Grčke, Rumunjske, Belgije, Albanije i Francuske, zastupljeni u rangu regionalnih resornih ministarstava odnosno mjerodavnih tijela državne uprave. Rok za razvijanje projekta je od 1. svibnja 2025. do 30. travnja 2028., a voditeljem je, u ime resornoga ministarstva, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Jaroslav Vego.

U prvoj etapi razvoja projekta partneri će dijeliti svoja iskustva, strategije i najbolje prakse u svezi s upravljanjem zemljištem i prostornim planiranjem. Cilj je razmijeniti znanje među različnim regijama i učiti iz konkretnoga iskustva drugih. Fokus je na identificiranju učinkovitih metoda za smanjenje oduzimanja zemljišta i implementaciji kružnih ekonomskih modela. Kroz različne radionice, studijske posjete i međuregionalne rasprave, partneri će razvijati konkretne smjernice za poboljšanje svojih politika i strategija u svezi s korištenjem zemljišta.

Cilj je razviti jasna mjerila i metode za praćenje i procjenu korištenja zemljišta, uzimajući u obzir njegovu ekološku vrijednost i ulogu u očuvanju biološke raznolikosti, što uključuje izradbu standardiziranih metoda za bilježenje i klasificiranje zemljišta prema različnim vrstama uporabe i njegovoj prirodnoj vrijednosti, kako bi bila osigurana održiva i odgovorna uporaba zemljišnih resursa. U sljedećemu koraku, težište rada bit će na iznalaženju konkretnih načina izbjegavanja ili nadoknađivanja gubitka zemljišta kroz kružnu ekonomiju, dok je jedna od tema projekta posvećena političkoj i zakonodavnoj provedbi te analiziranju modaliteta povezivanja građevnih odobrenja s obvezama zaštite okoliša i kružnoga korištenja zemljišta. Bit će održane i radionice o fiskalnim politikama i stvaranju sustava koji smanjuje potrošnju zemljišta.

U drugomu dijelu razvoja projekta, partneri će analizirati učinke već implementiranih politika i strategija te pratiti njihov dugoročni učinak, gdje će se razmisliti o potrebnim prilagodbama na osnovu stečenih iskustava, a postignuća će biti javno objavljena kako bi se osigurao širi utjecaj na politiku upravljanja zemljištem.

Na poveznici je dostupan promotivni video projekta: