• Obzirom na činjenicu da je Kolektivni ugovor između Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije u HNK-u istekao, a Kolektivni ugovor između Vlade i Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB-a Mostar ističe 29. novembra, Vlada je 27. oktobra, na 52. redovnoj sjednici, imenovala Pregovarački tim Vlade za pregovore sa oba reprezentativna sindikata za zaključenje novih kolektivnih ugovora. Usvojena je tada i Odluka o pokretanju procesa pregovaranja za zaključenje Kolektivnog ugovora sa doktorima medicine i stomatologije, te je Zaključkom zaduženo resorno ministarstvo da pokrene inicijativu za pregovore o novom kolektivnom ugovoru sa zdravstvenim radnicima. Inicijativa je reprezentativnom NSZ-u SKB-a Mostar uredno i dostavljena 4. novembra, a ta je sindikalna organizacija 7. novembra odgovorila dopisom u kojem je navedeno da se suštinski ne protive počinjanju pregovora i da će se Inicijativa dostaviti Skupštini NSZ-a SKB-a Mostar na razmatranje i imenovanje Pregovaračkog tima. Vlada, odnosno resorno ministarstvo otad nisu primili očitovanje Skupštine NSZ-a SKB-a Mostar, tako ni sastav Pregovaračkog tima Sindikata, a svjedoci smo ponovnog protestnog okupljanja ispred zgrade Vlade HNK-a. Čitavoj javnosti na znanje ponavljamo da je primarni cilj Vlade zaštita pacijenata, potpuno aktiviranje svih zdravstvenih usluga koje ljudima garantuju zakoni ove zemlje i postizanje konačnog dogovora sa reprezentativnim sindikatom zdravstvenih radnika. Zato ponovo, u duhu socijalnog dijaloga, ako je zaista stvarni cilj ovih događanja poboljšanje materijalnog statusa zdravstvenih radnika, pozivamo sindikate na neodgodivo premještanje komunikacije sa ulice za pregovarački stol.
  • Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete? - Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove. Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou. Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu. - Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

SASTANAK PREGOVARAČKIH TIMOVA ČLANOVA VLADE I SINDIKATA POLICIJE HNK

U sali zgrade Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je održan prvi radni sastanak članova pregovaračkih timova Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Sindikata policije HNK.

Pregovarački tim Vlade HNK čine: Slađan Bevanda i Adnan Faladžić, ministri u Vladi, te Marko Arapović, Mladen Ćorić i Dubravka Husić; članovi Pregovaračkog tima Sindikata policije HNK su: Nail Balić, Fadil Ćustović, Vido Marić, Osman Novalić i Miralem Isić.

Slađan Bevanda, ministar unutrašnjih poslova je, u ime Pregovaračkog tima Vlade HNK, rekao kako ova Vlada sindikate doživljava istinskim socijalnim partnerima, istaknuvši kako je uvjeren u to da će, kroz korektan dijalog sa sindikatima MUP-a, sva otvorena pitanja biti riješena na način koji će biti prihvatljiv za sve.

Članovi Sindikata policije HNK zahvalili su predstavnicima Vlade koji su iskazali spremnost da se kroz dijalog riješe sva otvorena pitanja, osobito ona koja se odnose na njihova potraživanja.

Tokom današnjeg, prvog radnog sastanka, istaknuti su zahtjevi Sindikata o kojima će pregovarački timovi razgovarati, a sve u cilju zaključivanja Kolektivnog ugovora Vlade i Sindikata policije HNK.

18-11-2020, 13:58

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI SREDNJE ŠKOLE U OPĆINI PROZOR-RAMA

Dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je, u izjavi za medije, predstavio aktivnosti Projekta „Energetska efikasnost“ u HNK i završetak radova na objektu Srednje škole u općini Prozor-Rama.

„Nastavljajući provođenje aktivnosti Projekta „Energetska efikasnost u BiH“ završeni su radovi na još jednom javnom objektu u Hercegovačko-neretvanskom kantonu – J.U. Srednja škola u općini Prozor-Rama.

Iznimno me raduju ovakva dešavanja jer su nam ona prikaz ispravnosti puta kojim smo sami iscrtali putokaze, a sve u želji za poboljšanjem uslova života primjerenim današnjem vremenu u našem kantonu.

Za obnovu objekta Srednje škole u općini Prozor-Rama, Vlada je izdvojila iznos od oko 230.000,00 KM, a izvršeni su radovi termalne izolacije fasade i tavanice ispod kosoga krova, ugrađen je novi kotao na pelet i djelomično je zamijenjena rasvjeta.

Ponosan sam na to što je Vlada, na čijem sam čelu, prepoznala značaj ovoga projekta i njegovu višestruku korist. Složili smo se kako ćemo provođenjem aktivnosti ovoga projekta doći do bržeg i isplativijeg načina poboljšanja kvaliteta objekata javnih institucija u oblasti obrazovanja, učinivši ih funkcionalnim i udobnijim mjestom boravka i djelovanja. Takođe, aktivnostima ćemo osigurati ekonomske i energijske uštede, ali, i biti poticaj privredi-sektoru građevinarstva.

Najvažnije je to da provođenjem Projekta energetske efikasnosti ulažemo u budućnost naše mladeži i zaštitu okoliša jer prostor u kojem živimo moramo čuvati za buduće generacije.

Na kraju, sve ono što smo uočili kao rezultat aktivnosti ovoga projekta dodatno osnažuje našu namjeru da dođemo do konačnog cilja – obnove svih javnih objekata u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.“ - rekao je premijer Herceg.

13-11-2020, 8:20

VLADA HNK POMOGLA 81 % PRIJAVLJENIH SUBJEKATA I TIME DALA PODRŠKU OČUVANJU RADNIH MJESTA

Na  današnjoj, 130. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je Izvještaj o radu Komisije  Vlade HNK za upravljanje Stabilizacijskim fondom i utvrđivanje Prijedloga Programa utroška sredstava od subvencija iz Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom koronavirusa (COVID-19) i podršci ekonomiji na području Hercegovačko-neretvanskog kantona. Nakon kraće rasprave, istaknuto je kako je ukupan broj privrednih subjekata kojima je dodijeljena podrška 1877. Time je Vlada HNK, provodeći Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom koronavirusa (COVID-19) i podršci ekonomiji na području HNK, direktno pomogla 81 % subjekata koji su se prijavili na Javni poziv i time dala podršku očuvanju radnih mjesta u privredi i očuvanju krajnje potrošnje. Tim zakonom pružena je podrška i dijelu budžeta jedinica lokalne samouprave (dio poreza na dohodak) te vanbudžetskih fondova (opća vodna naknada i poseban porez). Istaknuto je i to kako su razlozi zbog kojih određeni broj poslovnih subjekata nije ispunio uslove po Javnom pozivu, u većini slučajeva, takvi da istima (u skladu sa naredbama Štaba civilne zaštite) nije bilo zabranjeno obavljanje osnovne djelatnosti ili da su otpuštali zaposlenike. U okviru ove tačke dnevnoga reda, Interresorna komisija Vlade HNK izvijestila je Vladu HNK o aktivnostima u vezi sa provođenjem procedure po Javnom pozivu za subvencionisanje kamata za kreditne plasmane koje odobri Razvojna banka F BiH na prostoru HNK u skladu sa tzv. Korona zakonom  HNK, pristiglim prijavama privrednih subjekata i preliminarnoj listi potencijalnih korisnika  kreditnih  sredstava, koja će  biti dostavljena Razvojnoj banci.

Takođe, Vlada HNK je usvojila Izvještaj o implementaciji Projekta energetske efikasnosti, kao i obnove, izgradnje i rekonstrukcije javnih objekata u Hercegovačko-neretvanskom kantonu za period 2015. - 2020. godina, koji će biti predstavljen skupštinskim poslanicima i javnosti putem posebne publikacije - brošure.

Vlada je usvojila Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o koncesijama HNK, kojega je, po hitnoj proceduri, uputila Skupštini na razmatranje i usvajanje. Razlozi donošenja Zakona o izmjenama Zakona o koncesijama HNK nalaze se u tome što predložene odredbe daju detaljniju definiciju postojeće odredbe na način da se uvode kombinirana solarna i vjetro postrojenja i otklanja se ograničenje maksimalne snage, a što je važno kada je riječ o kantonalnoj nadležnosti za dodjelu koncesije iz ove oblasti.

Vlada je, takođe, dala mišljenje i primjedbe na Nacrt Zakona o ugostiteljstvu Federacije Bosne i Hercegovine sa prijedlogom Zaključaka, te je istaknuto kako bi Federalno ministarstvo okoliša i turizma u dostavljenom Nacrtu Zakona trebalo propisati postupanje samo iz svoje nadležnosti, a kantoni da svojim propisima uređuju postupanje koje je u okviru njihove nadležnosti i nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Vrijeme je da se prestane sa oduzimanjem ustavne i zakonodavne nadležnosti od strane Federacije BiH, kod donošenja zakonskih i drugih propisa iz zajedničke ili kantonalne nadležnosti.

Vlada je raspravljala i o Dokumentu okvirnog budžeta (DOB) HNK-a za period 2021. - 2023. godinu. Nakon rasprave, zaključeno je da Ministarstvo finansija do neredne sjednice Vlade u spomenuti dokument ugradi dostavljene primjedbe svih ministarstava kako bi se Vlada mogla konačno izjasniti o ovom dokumentu.

Takođe, Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da hitno pristupi izradi Izmjena i dopuna Budžeta za 2020. godinu.

Nastavljajući aktivnosti na jačanju privrednog razvoja HNK-a, Vlada je donijela Odluku o davanju saglasnosti na prijedlog Ugovora o koncesiji za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za elektroenergetski objekt fotonaponska elektrana u općini Stolac.

Vlada je donijela Odluku o odobravanju utroška sredstava i načinu implementacije projekata za Ministarstvo saobraćaja i veza – Uprava za ceste u iznosu od 1.676.308,40 KM utvrđenih Planom i programom Uprave za ceste Ministarstva saobraćaja i veza HNK za 2020. godinu. Takođe je, na prijedlog Ministarstva saobraćaja i veza, donijela Odluku o produženju važenja godišnjih ugovora o izvođenju radova redovnog, zimskog i pojačanog održavanja regionalnih i priključnih cesta u HNK.

Vlada je razmotrila i usvojila Odluku o prihvaćanju Informacije Ministarstva za pitanja boraca i davanja saglasnosti na spisak kandidata po prijavi za sufinansiranje zapošljavanja. Ministarstvo za pitanja boraca i Ministarstvo finansija HNK realizuju Program u skladu sa programom „Projekat i mogućnost zapošljavanja djece poginulih boraca i djece RVI“ koji je implementiran u saradnji sa Službom za zapošljavanje HNK. Vrijednost Programa iznosi 200.000,00 KM - finansijska sredstva u iznosu od 100.000,00 KM osigurava Federalni zavod za zapošljavanje a ostali iznos od 100.000,00 KM  Vlada HNK. Programom su utvrđene ciljne grupe nezaposlenih osoba čije se zapošljavanje sufinansira i to na period od 12 mjeseci.

Vlada je donijela Odluku o odabiru projekata za raspodjelu sredstava utvrđenih Budžetom HNK za 2020. godinu za Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite sa pozicije „Finansiranje projekata socijalne politike“ i Odluku o odabiru zahtjeva i dodjeli dijela novčanih sredstava Udruženju, u okiru koje je organizovana javna kuhinja,  sa pozicije „Grant javnim kuhinjama“.

Razmotren je i Zaključak Kriznog štaba Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK kojim je predloženo Vladi da za praćenje i nadzor provođenja Naredbe Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva angažuje nadležna ministarstva i jedinice lokalne samouprave koji će putem svojih inspekcija pojačati kontrolu provođenja Naredbe kao i da se angažuju svi raspoloživi kapaciteti u svrhu intervencije inspekcijskog nadzora u cilju sprječavanja daljeg širenja COVID-19.

Vlada je usvojila Zaključak kojim prihvaća preporuke Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine, koje su sadržane u Konačnom Izvještaju o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja Budžeta HNK za 2019. godinu, te će preduzeti sve mjere na prevladavanju nedostataka na koje je ukazano u Izvještaju. Ured za reviziju institucija u F BiH je, uvidom u preduzete aktivnosti, između ostalog, utvrdio kako je uspostavljena funkcija budžetskog nadzora, donesen Pravilnik o načinu vođenja registra ugovora o koncesijama, uspostavljene pomoćne evidencije ostvarenih prihoda i usaglašeni podaci pomoćnih evidencija o ostvarenim prihodima sa podacima Glavne knjige, da su obaveze po izvršenim sudskim rješenjima knjigovodstveno evidentirane u bilansnoj evidenciji, da je izmjenama i dopunama Budžeta za 2019. godinu planirano pokriće iskazanog deficita te kako je cestovna infrastruktura procijenjena i iskazana u Glavnoj knjizi.

Vlada je, takođe, donijela Odluku kojom dodjeljuje Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar iznos od 100.000,00 KM iz tekuće pričuve,  u svrhu nabavke brzih PCR testova za laboratorijsku izolaciju i identifikaciju uzročnika zarazne bolesti izazvane virusom SARS Co V-2.

Vlada je usvojila i niz Odluka o usvajanju Programa utroška novčanih sredstava utvrđenih Izmjenama i dopunama Budžeta HNK za 2020. godinu za: Srednju školu Stolac, J.U. Druga gimnazija Mostar te Srednju medicinsku školu Mostar u iznosu 17 500,00 KM za nabavku elektronske opreme.

Vlada je, takođe, usvojila Odluku o odobravanju jednokratnih novčanih pomoći za pokrivanje troškova liječenja i za stanje socijalne potrebe borava i članova njihovog porodičnog kućanstva.

Vlada je imenovala Radne grupe za provođenje „Mape puta za implementaciju preporuka zbog usklađivanja sistema procjene djece sa poteškoćama u razvoju sa Međunarodnom klasifikacijom zdravlja, invaliditeta i funkcioniranja (MKF)“ na području Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Vlada je, takođe, razmotrila Informaciju Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite o pregovorima sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika SKB-a Mostar,  te zadužila dr. sc. Gorana Opsenicu, ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite da za narednu sjednicu Vlade predloži članove pregovaračkog tima i datum početka pregovora sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika SKB-a Mostar.

12-11-2020, 14:20

PODRŠKE: DODJELA NOVČANE PODRŠKE ZA KAPITALNA/INVESTICIJSKA ULAGANJA U 2020. GODINI

Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK donio je Odluke o odobravanju isplate novčanih podrški klijentima koji su ispunili uslove za dodjelu novčane podrške – Kapitalna/Investicijska ulaganja u 2020. godini. U skladu sa Programom i Uputstvom za 2020. godinu, odobrena je podrška za Kapitalna/Investicijska ulaganja:  Subvencija nabavke traktora i priključaka za traktore, Subvencija nabavke novih motokultivatora i priključaka za motokultivator, Subvencija nabavke nove opreme za natapanje.

Više informacija možete vidjeti na linku:

https://mpsv-hnz-k.ba/donesene-odluke-o-odobravanju-isplate-zupanijskih-novcanih-potpora-klijentima-koji-su-ispunili-uvjete-za-dodjelu-novcane-potpore-kapitalna-investicijska-ulaganja-u-2020/

11-11-2020, 15:57

OBNOVLJENI DOMOVI ZDRAVLJA U ČAPLJINI I ČITLUKU

 „S ponosom mogu istaknuti kako smo, obnovom domova zdravlja u Čapljini i Čitluku, uspješno završili još jedan značajan dio Projekta energetske efikasnosti u našem kantonu“,  rekao je u izjavi za medije dr. sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dodavši i to kako je Vlada, nastavljajući aktivnosti u cilju poboljšanja uslova rada zdravstvenih djelatnika, putem Projekta energetske efikasnosti, izdvojila oko 600.000,00 KM za obnovu ova dva objekta.

„Na ovim objektima izvršeno je niz radova; postavljena je termoizolacija zidova, krova i fasade, zamijenjeni su vanjski i fasadni otvori, te su djelomično zamijenjena rasvjetna tijela energetski efikasnijim,  čime smo pacijentima, ali i medicinskom osoblju, poboljšali uslove liječenja i djelovanja“, rekao je premijer Herceg istaknuvši i to kako se Vlada HNK, od samoga imenovanja, uključila u Projekat energetske efikasnosti u Bosni i Hercegovini koji se finansira kreditnim sredstvima Svjetske banke po jako povoljnim uslovima.

„Vlada kreditnim, donatorskim i budžetskim sredstvima finansira i sufinansira energetsku obnovu značajnog broja objekata sa konačnim ciljem - obnova svih javnih zgrada u HNK kako u obrazovanju i zdravstvu, tako i u pravosuđu i unutrašnjim poslovima. Uvjeren sam u to kako ćemo taj cilj ostvariti zbog svih nas i naraštaja koji dolaze.“ zaključio je premijer Herceg.

11-11-2020, 13:43

POLICAJCI MUP-A HNK-A PROŠLI OBUKU O BORBI PROTIV CYBER KRIMINALITETA

Policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona uspješno su završili petodnevnu obuku o cyber kriminalitetu, održanu na Policijskoj akademiji Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, uz podršku Agencije Evropske unije za obuku u provođenju zakona.

Obuku su pohađali policijski službenici iz sedam kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova, a polaznici su upoznati sa okvirima koji se odnose na suzbijanje cyber kriminaliteta, te su obradili širok spektar tema, poput kompjuterski omogućenog krivičnog djela prijevare, iznude, zloupotrebe digitalnih sadržaja, izazivanja nacionale i vjerske mržnje, uhođenja, ucjene, seksualnog uznemiravanja i zloupotrebe seksualno eksplicitnog sadržaja, kompromitovanja e-maila, CEO prijevara, ransomware i DDoS napada, zloupotrebe kriptovaluta i aktivnosti na tzv. dark webu.

Predavači su bili predstavnici FUP-a, a polaznici su, kroz praktične vježbe, usvojili i napredne metode primanja prijava, prikupljanja i analize digitalnih dokaza, kao i postupke međunarodne i međuagencijske policijske saradnje u oblasti cyber kriminaliteta. Iz MUP-a HNK-a je akcentovano da će se nastaviti sa podržavanjem sličnih obuka u cilju jačanja profesionalnih kompetencija policijskih službenika, te unapređenja efikasnosti u borbi protiv savremenih oblika kriminaliteta, posebno onih koji se odvijaju u digitalnom prostoru.

11-11-2025 14:00

MINISTAR BALAVAC U STUDIJSKOM POSJETU ČEŠKOJ U OKVIRU PROJEKTA F.I.R.E.S.

Ministar trgovine, turizma i zaštite okoline Hercegovačko-neretvanskog kantona Emil Balavac boravio je u studijskom posjetu Republici Češkoj, u okviru projekta F.I.R.E.S. koji se bavi prevencijom i gašenjem požara, sa posebnim akcentom na šumske požare koji predstavljaju rastući izazov za BiH. Tokom susreta sa direktorom Odsjeka za južnu i jugoistočnu Evropu pri češkom Ministarstvu vanjskih poslova Tomašem Szunyogom, Balavac je istaknuo važnost saradnje sa partnerskim državama koja doprinosi jačanju kapaciteta i učinkovitosti sistema zaštite od požara.

- Projekt F.I.R.E.S. najbolji je primjer kako inovacije i međunarodna partnerstva mogu da unaprijede bezbjednost ljudi i očuvanje okoline – izjavio je, najavivši dalje učestvovanje Ministarstva u sličnim projektima.

Studijski je posjet nastavljena sastancima sa krucijalnim implementatorima projekta F.I.R.E.S. iz češke nevladine organizacije ''People in Need'' koji su potvrdili nastavak snažne podrške BiH u borbi protiv šumskih požara. Centralni dio posjeta činila je specijalizovana obuka i razmjena iskustava za sedamnaest vatrogasaca, članova civilne zaštite i gorske službe spašavanja iz sedam jedinica lokalne samouprave BiH (Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Mostar, Neum i Trebinje) koji su, sa češkim kolegama, učestvovali u praktičnim vježbama gašenja požara u stambenim zgradama i spašavanju ugroženih lica, uz poseban fokus na šumske požare, upotrebu napredne opreme i bezbjednost timova. Akcenat je stavljen je na razmjenu iskustava u gašenju šumskih požara, unapređenje znanja i prakse, bezbjednost, organizaciju i odgovornosti timova.

- To je od velike važnosti za otpornost i spremnost zajednica u regiji. Projekt F.I.R.E.S. predstavlja jedinstven sistem ranog upozoravanja na šumske požare, zasnovan na mreži visokotehnoloških senzora koji otkrivaju potencijalne izvore požara u ranoj fazi, unutar svega nekoliko minuta. Provodi ga organizacija ''People in Need'', uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Republike Češke, u partnerstvu sa Ministarstvom trgovine, turizma i zaštite okoline HNK-a, te općinskim, odnosno gradskim vlastima Čitluka, Jablanice, Konjica i Trebinja.

11-11-2025 13:33

KOMUNIKACIJU SA ULICE PREMJESTITI ZA PREGOVARAČKI STOL

Obzirom na činjenicu da je Kolektivni ugovor između Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije u HNK-u istekao, a Kolektivni ugovor između Vlade i Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB-a Mostar ističe 29. novembra, Vlada je 27. oktobra, na 52. redovnoj sjednici, imenovala Pregovarački tim Vlade za pregovore sa oba reprezentativna sindikata za zaključenje novih kolektivnih ugovora. Usvojena je tada i Odluka o pokretanju procesa pregovaranja za zaključenje Kolektivnog ugovora sa doktorima medicine i stomatologije, te je Zaključkom zaduženo resorno ministarstvo da pokrene inicijativu za pregovore o novom kolektivnom ugovoru sa zdravstvenim radnicima.

Inicijativa je reprezentativnom NSZ-u SKB-a Mostar uredno i dostavljena 4. novembra, a ta je sindikalna organizacija 7. novembra odgovorila dopisom u kojem je navedeno da se suštinski ne protive počinjanju pregovora i da će se Inicijativa dostaviti Skupštini NSZ-a SKB-a Mostar na razmatranje i imenovanje Pregovaračkog tima.

Vlada, odnosno resorno ministarstvo otad nisu primili očitovanje Skupštine NSZ-a SKB-a Mostar, tako ni sastav Pregovaračkog tima Sindikata, a svjedoci smo ponovnog protestnog okupljanja ispred zgrade Vlade HNK-a.

Čitavoj javnosti na znanje ponavljamo da je primarni cilj Vlade zaštita pacijenata, potpuno aktiviranje svih zdravstvenih usluga koje ljudima garantuju zakoni ove zemlje i postizanje konačnog dogovora sa reprezentativnim sindikatom zdravstvenih radnika. Zato ponovo, u duhu socijalnog dijaloga, ako je zaista stvarni cilj ovih događanja poboljšanje materijalnog statusa zdravstvenih radnika, pozivamo sindikate na neodgodivo premještanje komunikacije sa ulice za pregovarački stol.

11-11-2025 12:28
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00