Službena stranica Vlade HNŽ/K
KOMUNIKACIJU SA ULICE PREMJESTITI ZA PREGOVARAČKI STOL
Obzirom na činjenicu da je Kolektivni ugovor između Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije u HNK-u istekao, a Kolektivni ugovor između Vlade i Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB-a Mostar ističe 29. novembra, Vlada je 27. oktobra, na 52. redovnoj sjednici, imenovala Pregovarački tim Vlade za pregovore sa oba reprezentativna sindikata za zaključenje novih kolektivnih ugovora. Usvojena je tada i Odluka o pokretanju procesa pregovaranja za zaključenje Kolektivnog ugovora sa doktorima medicine i stomatologije, te je Zaključkom zaduženo resorno ministarstvo da pokrene inicijativu za pregovore o novom kolektivnom ugovoru sa zdravstvenim radnicima.
Inicijativa je reprezentativnom NSZ-u SKB-a Mostar uredno i dostavljena 4. novembra, a ta je sindikalna organizacija 7. novembra odgovorila dopisom u kojem je navedeno da se suštinski ne protive počinjanju pregovora i da će se Inicijativa dostaviti Skupštini NSZ-a SKB-a Mostar na razmatranje i imenovanje Pregovaračkog tima.
Vlada, odnosno resorno ministarstvo otad nisu primili očitovanje Skupštine NSZ-a SKB-a Mostar, tako ni sastav Pregovaračkog tima Sindikata, a svjedoci smo ponovnog protestnog okupljanja ispred zgrade Vlade HNK-a.
Čitavoj javnosti na znanje ponavljamo da je primarni cilj Vlade zaštita pacijenata, potpuno aktiviranje svih zdravstvenih usluga koje ljudima garantuju zakoni ove zemlje i postizanje konačnog dogovora sa reprezentativnim sindikatom zdravstvenih radnika. Zato ponovo, u duhu socijalnog dijaloga, ako je zaista stvarni cilj ovih događanja poboljšanje materijalnog statusa zdravstvenih radnika, pozivamo sindikate na neodgodivo premještanje komunikacije sa ulice za pregovarački stol.
MUP CRNE GORE U STUDIJSKOJ POSJETI MUP-U HNK-A
Ministar unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Marijo Marić i načelnik Odsjeka za informacijski sistem MUP-a HNK-a Vedran Buhovac primili su danas u studijsku posjetu delegaciju Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, u cilju prezentacije modernih digitalnih rješenja koje koristi Uprava policije MUP-a HNK-a.
Sa sastanka je poručeno da policijski poslovi i zadaci, bez obzira u kojoj se zemlji regije provode, imaju zajednički osnov i standarde, što ostavlja značajan prostor za primjenu pozitivnih praksi, posebno u smjeru digitalne transformacije, modernizacije i efikasnijeg rada policijskih agencija.
MUP HNK-a sa razlogom je izrazio veliko zadovoljstvo zbog činjenice da je MUP Crne Gore upravo u njima prepoznao sagovornika i partnera za teme iz oblasti bezbjednosti, što otvara vrata za dalju saradnju i razmjenu iskustava.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
ZZO HNK-A U PRVIH DEVET MJESECI OSTVARIO SAMO 75 % PLANIRANIH PRIHODA
Upravno vijeće Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a usvojilo je jučer, na 32. redovnoj sjednici, Izvještaj o izvršenju Finansijskog plana Zavoda za period od 1. januara do 30. septembra 2025. godine. Ukupni prihodi u navedenom periodu ostvareni su u iznosu od 75,34 % od iznosa planiranog Izmjenama i dopunama Finansijskog plana za 2025. godinu. Ukupni rashodi i kapitalni izdaci u istom su periodu ostvareni u iznosu od 70,10 % od sredstava planiranih Izmjenama i dopunama Finansijskog plana.
- Od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima FBiH kojim je utvrđeno smanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje, izvršenje prihoda od doprinosa koji su ključni prihodi Zavoda, niže je od plana u prosjeku 1.064.000 KM mjesečno i sada je već upitno hoće li Plan prihoda od doprinosa do kraja godine da bude ispunjen. Takođe, do kraja godine očekujemo povećanje potrošnje sredstava za ortopedska i druga pomagala zbog proširenja Liste ortopedskih i drugih pomagala, kao i povećanja učestvovanja Zavoda u finansiranju pomagala koja se od ranije nalaze na toj listi. Očekujemo i povećanje potrošnje i na drugim pozicijama Finansijskog plana jer se pojedine usluge plaćaju jednokratno u posljednjem kvartalu godine – rekao je direktor ZZO-a HNK-a Andrej Čović.
Uz niz usvojenih dokumenata, posebno je važno da istaknemo ishode analize podataka o liječenjima i dijagnostičkim pretragama provedenima van ugovornih zdravstvenih ustanova u HNK-u, u odnosu na isti period prošle godine. Oni ukazuju na povećanje ukupnih troškova liječenja za čak 30,5 % odnosno porast od 510.376,00 KM. Tumori su i dalje vodeća grupa bolesti zbog kojih osiguranici budu upućeni na liječenje i dijagnostičke pretrage van HNK-a.
DOGOVOR MOGUĆ ZA PREGOVARAČKIM STOLOM
Nakon što je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, 29. oktobra, imenovala svoj Pregovarački tim i 4. novembra reprezentativnom Nezavisnom sindikatu zaposlenika SKB-a Mostar uputila službenu Inicijativu za pokretanjem pregovora o novom kolektivnom ugovoru sa zdravstvenim radnicima, ta sindikalna organizacija do danas nije dostavila očitovanje niti imena osoba za započinjanje pregovaračkog postupka.
Dana 7. novembra odgovorili su da se suštinski ne protive započinjanju pregovora i da će Inicijativa da bude dostavljena Skupštini Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB-a Mostar na razmatranje i imenovanje Pregovaračkog tima. Međutim, svako dalje očitovanje, nužno za pokretanje toliko očekivanih pregovora, u potpunosti je izostalo.
U međuvremenu, iz izjava sindikalnih čelnika sa uličnih prosvjeda, iščitavamo prijetnje o blokadama saobraćajnica i postavljanju šatora, pa se pitamo šta se u pozadini krije kao istinski cilj njihovih postupaka. Vlada HNK-a je, svjesna potrebe poboljšanja materijalnog statusa zdravstvenih radnika, jasno rekla da je spremna na povećanje njihovih ličnih primanja, strogo vodeći računa o održivosti i ukupnoj stabilnosti javnih finansija, i da će o modusu rješenja tog pitanja raspravljati pregovarački timovi, onako kako to nalažu zakonski propisi.
Obraćamo se ovog puta, prije svega, direktno cjelokupnom članstvu zdravstvenih sindikalnih organizacija da preispitaju ponašanje i samovoljna postupanja sindikalnog rukovodstva jer, dok Vlada javno iskazuje spremnost za poboljšanjem materijalnog statusa zdravstvenih radnika, službeni predstavnici sindikata sabotiraju pregovarački postupak. To što u javnosti ističu da čekaju na Vladinu ponudu, podsjećamo da ona samo može biti iznesena za pregovaračkim stolom i ponavljamo više puta dosad upućeni poziv da se komunikacija sa ulice premjesti za taj stol.
Podsjećamo cjelokupno sindikalno članstvo da postojeći kolektivni ugovor ističe 29. novembra i da će, njegovim istekom, bez započinjanja pregovora, doći do krajnje ozbiljnih problema u smislu ostvarivanja prava koja je taj ugovor garantovao. Vladin cilj je, uz prioritetnu zaštitu pacijenata i potpuno aktiviranje svih zdravstvenih usluga koje nikom ne smiju biti uskraćivane, hitno rješavanje ovog problema i postizanje konačnog dogovora sa reprezentativnim sindikatom zdravstvenih radnika.
Sindikalnom rukovodstvu, u duhu socijalnog dijaloga, nedvosmisleno poručujemo da, ukoliko žele pred svojim članstvom i pred cjelokupnom javnošću koja trpi opstrukcije kroz osjetan manjak zdravstvenih usluga, opravdati tvrdnje da im je stvarni cilj poboljšanje statusa i prava njihovih kolega, neodgodivo izvrše svoje zakonske obaveze, očituju se o Inicijativi Vlade, imenuju Pregovarački tim i hitno sjednu za stol.
Vlada HNK-a nikad nije i neće da pristane na prijetnje i ucjene niti na komunikaciju kroz uličnu galamu i megafone! Dogovora nema bez sjedanja za pregovarački stol, a tu sindikate širom otvorenih vrata čekamo!
PREDSTAVLJENA VRIJEDNA MONOGRAFIJA POVODOM 70. ROĐENDANA SIMFONIJSKOG ORKESTRA MOSTAR
Povodom obilježavanja 70 godina postojanja i uspješnog umjetničkog djelovanja Simfonijskog orkestra Mostar, sinoć je u Galeriji kraljice Katarine, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, predstavljena vrijedna monografija imena "70 godina Simfonijskog orkestra Mostar", autora Antona Šarca i Josipa Marinovića. Događaj koji je okupio mnoštvo uglednika organizovao je Simfonijski orkestar Mostar čiji je direktor Damir Bunoza lično pozdravio prisutne, naglasivši da djelo koje predstavljaju donosi kroniku njihovog predanog umjetničkog djelovanja, muzičke strasti i kulturnog doprinosa i Mostaru i cijeloj BiH.
Prigodnim govorom se, na poziv uprave Orkestra, obratila i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, istaknuvši ponos zbog činjenice da se Mostar diči decenijama dugom kulturom i tradicijom kojom se ni neke veće sredine ne mogu pohvaliti.
- Sam pojam simfonijskog orkestra nosi svoju težinu i traži poštovanje, podrazumijevajući godine i godine učenja, truda i ulaganja u sebe, podrazumijevajući izvrsnost u njegovanju kako klasičnog, tako i drugih muzičkih izraza. Simfonijski orkestar Mostar proslavlja zaista divljenja vrijedan jubilej, 70 godina neprekinutog trajanja. Takvo trajanje, osobito na ovom području, uz previše ne tako lijepih historijskih okolnosti koje su bile breme narodima ovih prostora, samo po sebi traži poštovanje. Zato mi je drago i zato taj osjećaj ličnog zadovoljstva jer sam dio ovog velikog trenutka i jer vas mogu pozdraviti i čestitati vam vaš mladi, a tako zreli 70. rođendan – poručila je Buhač, čestitavši direktoru na odluci da 70 godina dugo trajanje uokviri knjigom koja će postati pečat, spomenik onog što je prošlo, a ujedno i temeljni kamen onog što će doći.
- Ona je svjedočanstvo svih tih vremena, podsjetnik na vrhunske umjetnike sa kojima smo dijelili životni prostor i u čijim smo izvedbama uživali. Ona je putokaz za sve vas koji danas jeste Simfonijski orkestar Mostar i koji već sada stvarate nove uspomene, novu budućnost, ali i novu prošlost o kojoj će neko takođe da piše. Želim vam da svoju izvrsnost, svoju harmoniju, svoj muzički sklad, prelijete na cijelo društvo i da nastavite ovu zajednicu da činite sretnom i ponosnom, uzdižući nas u umjetničke visine. Na tom ćete putu u Vladi HNK-a i u meni lično i nadalje imati iskrenog prijatelja i partnera – zaključila je premijerka.
OTVORENA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O IZGRADNJI ODRŽIVE BIH
U organizaciji Međunarodne akademije održivog razvoja, a u saradnji sa Vladom Hercegovačko-neretvanskog kantona, Fondom za zaštitu okoliša HNK-a, Ministarstvom trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK-a i Gradskom upravom Mostara danas je u hotelu Mostar otvorena 3. međunarodna konferencija ''Izgradimo održivu BiH''. Akcentovavši da su upravljanje i gospodarenje otpadom, prekogranična saradnja, politike održivog razvoja i upravljanja okolišem, zelena tranzicija, energetska efikasnost, kružna ekonomija, energenti i umjetna inteligencija krucijalne teme Konferencije, u pozdravnom govoru prisutnima premijerka HNK-a Marija Buhač poručila je da i ovo događanje svjedoči nastojanje da se uvijek bude ukorak sa vremenom.
- Želimo da otvorimo pitanja savremenih izazova koji su pred čitavim čovječanstvom, a o kojima moramo da promišljamo i za koje moramo da tražimo rješenja na svim nivoima, posebno unutar svoje lokalne zajednice otkud i trebaju da se pokrenu promjene, čak i potpuni zaokreti u pristupu nekim od ovih segmenata. Čini me ponosnom što je i ovog puta potvrđena odlična saradnja naših institucija, odnosno naše naučne, stručne i administrativne zajednice. Taj dijalog je krucijalan u izgradnji održivog društva kakvom svi težimo – rekla je premijerka, osvrnuvši se na okoliš kao iznimno kompliciran i osjetljiv sistem u kom je lako da se krene u krivom pravcu.
- Naša je dužnost i obaveza da se pobrinemo da ono bogatstvo koje imamo, kad govorimo o prirodnim resursima, sačuvamo i za naše potomke. Vlada HNK-a u svojim strateškim dokumentima predvidjela je provođenje niza aktivnosti vezanih za održivi razvoj, energetsku efikasnost i upravljanje otpadom, imajući u vidu zadovoljenje potreba današnjice za napretkom, modernizacijom i ugodnim životom, ali bez ugrožavanja okoliša Predana toj misiji i tim ciljevima, Vlada je pokroviteljski stala iza ovog projekta, očekujući plodotvoran rad i konkretne zaključke koji će da budu od pomoći i stručnjacima za okolinu i ljudima u lancu odlučivanja, u smislu administrativno-zakonodavnih okvira, za svako bolje promišljanje naše budućnosti i svaki iskorak kom na tom putu težimo – zaključila je Buhač.
Konferenciju je otvorenom proglasio prvi zamjenik predsjedavajućega Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović. Akcentovano je da će, tokom tri dana rada, kroz osam tematskih sesija, više od četrdeset naučnika i stručnjaka iz BiH i okruženja da predstave aktuelna iskustva i primjere dobre prakse u provođenju ciljeva održivog razvoja. Posebna pažnja će, pak, biti posvećena prekograničnim izazovima za okoliš.
