Službena stranica Vlade HNŽ/K
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
ZZO HNK-A U PRVIH DEVET MJESECI OSTVARIO SAMO 75 % PLANIRANIH PRIHODA
Upravno vijeće Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a usvojilo je jučer, na 32. redovnoj sjednici, Izvještaj o izvršenju Finansijskog plana Zavoda za period od 1. januara do 30. septembra 2025. godine. Ukupni prihodi u navedenom periodu ostvareni su u iznosu od 75,34 % od iznosa planiranog Izmjenama i dopunama Finansijskog plana za 2025. godinu. Ukupni rashodi i kapitalni izdaci u istom su periodu ostvareni u iznosu od 70,10 % od sredstava planiranih Izmjenama i dopunama Finansijskog plana.
- Od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima FBiH kojim je utvrđeno smanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje, izvršenje prihoda od doprinosa koji su ključni prihodi Zavoda, niže je od plana u prosjeku 1.064.000 KM mjesečno i sada je već upitno hoće li Plan prihoda od doprinosa do kraja godine da bude ispunjen. Takođe, do kraja godine očekujemo povećanje potrošnje sredstava za ortopedska i druga pomagala zbog proširenja Liste ortopedskih i drugih pomagala, kao i povećanja učestvovanja Zavoda u finansiranju pomagala koja se od ranije nalaze na toj listi. Očekujemo i povećanje potrošnje i na drugim pozicijama Finansijskog plana jer se pojedine usluge plaćaju jednokratno u posljednjem kvartalu godine – rekao je direktor ZZO-a HNK-a Andrej Čović.
Uz niz usvojenih dokumenata, posebno je važno da istaknemo ishode analize podataka o liječenjima i dijagnostičkim pretragama provedenima van ugovornih zdravstvenih ustanova u HNK-u, u odnosu na isti period prošle godine. Oni ukazuju na povećanje ukupnih troškova liječenja za čak 30,5 % odnosno porast od 510.376,00 KM. Tumori su i dalje vodeća grupa bolesti zbog kojih osiguranici budu upućeni na liječenje i dijagnostičke pretrage van HNK-a.
CIJENA PREMIJE OSIGURANJA NEPROMIJENJENA, PROŠIREN OBIM ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJECU BEZ RODITELJSKOG STARANJA
Sukladno Odluci Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a, cijena premije osiguranja za 2026. godinu ostaje nepromijenjena, odnosno 20 KM po osiguranom licu.
Ovom prilikom je važno naglasiti i da je direktor ZZO-a HNK-a Andrej Čović jučer potpisao Sporazum o dopuni Međukantonalnog sporazuma o načinu i postupku korištenja zdravstvene zaštite van područja kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja kom osiguranik pripada. Tim je unaprijeđen pristup zdravstvenoj zaštiti djeci bez roditeljskog staranja, smještenoj u ustanove van mjesta prebivališta, kao i djeci koja borave u udomiteljskim i hraniteljskim porodicama u drugim kantonima FBiH. Dopune su potpisali ZZO FBiH i svi kantonalni zavodi, čime je postignut jedinstven pristup u primjeni Sporazuma na nivou FBiH.
MINISTAR BEVANDA DETALJNO O ŠTRAJKU I UOPĆE PROBLEMIMA U ZDRAVSTVU
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda gostovao je sinoć, kod urednice i voditeljice Julije Gubeljić, u emisiji Dnevnik PLUS Radiotelevizije Herceg-Bosne. Opsežno se osvrnuo na aktuelni štrajk zdravstvenih radnika, detaljno analiziravši i ukupnu problematiku opterećenog zdravstvenog sistema u Kantonu. Video ministrovog televizijskog nastupa dostupan je na priloženom linku:
OTVORENA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O IZGRADNJI ODRŽIVE BIH
U organizaciji Međunarodne akademije održivog razvoja, a u saradnji sa Vladom Hercegovačko-neretvanskog kantona, Fondom za zaštitu okoliša HNK-a, Ministarstvom trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK-a i Gradskom upravom Mostara danas je u hotelu Mostar otvorena 3. međunarodna konferencija ''Izgradimo održivu BiH''. Akcentovavši da su upravljanje i gospodarenje otpadom, prekogranična saradnja, politike održivog razvoja i upravljanja okolišem, zelena tranzicija, energetska efikasnost, kružna ekonomija, energenti i umjetna inteligencija krucijalne teme Konferencije, u pozdravnom govoru prisutnima premijerka HNK-a Marija Buhač poručila je da i ovo događanje svjedoči nastojanje da se uvijek bude ukorak sa vremenom.
- Želimo da otvorimo pitanja savremenih izazova koji su pred čitavim čovječanstvom, a o kojima moramo da promišljamo i za koje moramo da tražimo rješenja na svim nivoima, posebno unutar svoje lokalne zajednice otkud i trebaju da se pokrenu promjene, čak i potpuni zaokreti u pristupu nekim od ovih segmenata. Čini me ponosnom što je i ovog puta potvrđena odlična saradnja naših institucija, odnosno naše naučne, stručne i administrativne zajednice. Taj dijalog je krucijalan u izgradnji održivog društva kakvom svi težimo – rekla je premijerka, osvrnuvši se na okoliš kao iznimno kompliciran i osjetljiv sistem u kom je lako da se krene u krivom pravcu.
- Naša je dužnost i obaveza da se pobrinemo da ono bogatstvo koje imamo, kad govorimo o prirodnim resursima, sačuvamo i za naše potomke. Vlada HNK-a u svojim strateškim dokumentima predvidjela je provođenje niza aktivnosti vezanih za održivi razvoj, energetsku efikasnost i upravljanje otpadom, imajući u vidu zadovoljenje potreba današnjice za napretkom, modernizacijom i ugodnim životom, ali bez ugrožavanja okoliša Predana toj misiji i tim ciljevima, Vlada je pokroviteljski stala iza ovog projekta, očekujući plodotvoran rad i konkretne zaključke koji će da budu od pomoći i stručnjacima za okolinu i ljudima u lancu odlučivanja, u smislu administrativno-zakonodavnih okvira, za svako bolje promišljanje naše budućnosti i svaki iskorak kom na tom putu težimo – zaključila je Buhač.
Konferenciju je otvorenom proglasio prvi zamjenik predsjedavajućega Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović. Akcentovano je da će, tokom tri dana rada, kroz osam tematskih sesija, više od četrdeset naučnika i stručnjaka iz BiH i okruženja da predstave aktuelna iskustva i primjere dobre prakse u provođenju ciljeva održivog razvoja. Posebna pažnja će, pak, biti posvećena prekograničnim izazovima za okoliš.
VLADA HNK-A PODRŽALA SAJAM SA VELIKIM TURISTIČKIM POTENCIJALOM
U organizaciji Društva Ante, u Tepčićima, općina Čitluk, otvoreno je 7. izdanje Sajma ćuptera, sa nešto više od 20 izlagača i iznimno bogatom ponudom autohtonih hercegovačkih proizvoda. Pozdravim govorim okupljenim posjetiocima se obratila premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, akcentovavši da sajam nije samo prilika za prezentovanje autohtonih domaćih proizvoda, nego je i put povezivanja, razmjene iskustava, ujedno i snažnog rada na zaštiti, promociji i uopće očuvanju naše bogate tradicijske baštine.
- Sajam ćuptera, kao jedinstven događaj, ima potencijal da bude turistički pokretač, jedna od prepoznatljivih ponuda sa broćanskog prostora. Vlada HNK-a turizam je prepoznala i pozicionisala kao stratešku privrednu granu našeg kantona i zato nije oklijevala da se odazove pozivu i da podrži ovaj sajam koji se već sedam godina razvija u respektabilni godišnji događaj, izgrađujući svoju tradiciju – rekla je Buhač, posebno čestitavši organizatorima jer su uspjeli kod Agencije za sigurnost hrane BiH lani da registruju Hercegovački ćupter koji je time dobio zaštićenu oznaku geografskog porijekla i pripadajući certifikat.
- Veliko je to i važno priznanje za ovu tradicionalnu hercegovačku poslasticu koja je izrasla u brend naših predaka – zaključila je premijerka Buhač kojoj je predsjednik Društva Marijo Doko, u okviru svečanosti, uručio Zahvalnicu za kontinuiranu podršku njihovom radu i nastojanjima.
POLICAJCI MUP-A HNK-A PROŠLI OBUKU O BORBI PROTIV CYBER KRIMINALITETA
Policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona uspješno su završili petodnevnu obuku o cyber kriminalitetu, održanu na Policijskoj akademiji Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, uz podršku Agencije Evropske unije za obuku u provođenju zakona.
Obuku su pohađali policijski službenici iz sedam kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova, a polaznici su upoznati sa okvirima koji se odnose na suzbijanje cyber kriminaliteta, te su obradili širok spektar tema, poput kompjuterski omogućenog krivičnog djela prijevare, iznude, zloupotrebe digitalnih sadržaja, izazivanja nacionale i vjerske mržnje, uhođenja, ucjene, seksualnog uznemiravanja i zloupotrebe seksualno eksplicitnog sadržaja, kompromitovanja e-maila, CEO prijevara, ransomware i DDoS napada, zloupotrebe kriptovaluta i aktivnosti na tzv. dark webu.
Predavači su bili predstavnici FUP-a, a polaznici su, kroz praktične vježbe, usvojili i napredne metode primanja prijava, prikupljanja i analize digitalnih dokaza, kao i postupke međunarodne i međuagencijske policijske saradnje u oblasti cyber kriminaliteta. Iz MUP-a HNK-a je akcentovano da će se nastaviti sa podržavanjem sličnih obuka u cilju jačanja profesionalnih kompetencija policijskih službenika, te unapređenja efikasnosti u borbi protiv savremenih oblika kriminaliteta, posebno onih koji se odvijaju u digitalnom prostoru.
