Službena stranica Vlade HNŽ/K
OBUKA O NAČINU SPAŠAVANJA KULTURNO-HISTORIJSKIH DOBARA U SLUČAJEVIMA KATASTROFE
Na ostrvu Korčuli održana je, na poziv šefice Službe civilne zaštite Dubrovnika Ane Miličić, dvodnevna internacionalna međuresorna radionica i terenska vježba na temu postupanja sa kulturnom baštinom u slučaju vanrednih događaja. Cilj je bio da se unaprijedi sposobnosti sistema civilne zaštite i vatrogastva za reagovanje u kriznim situacijama, požarima, poplavama i zemljotresima koji mogu da ugroze historijske spomenike i umjetnine, tako i one od neprocjenjive vrijednosti koje smo civilizacijski dužni da čuvamo i za buduće generacije.
Radionica je okupila gotovo četrdeset učesnika, pripadnika civilne zaštite, vatrogastva, HGSS-a i drugi srodnih organizacija i jedinica za hitna reagovanja. U radu su učestvovali i predstavnici Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanskog kantona, i to v.d. direktora Eugen Ćubela, šef Operativnog centra Marin Čović i šef Odsjeka za vatrogastvo Branimir Arapović.
Akcentovano je da je upravo ta saradnja kolega iz tih srodnih službi iz Hercegovine i Dalmacije posebno važna jer prirodne nesreće i katastrofe ne znaju administrativne granice a, iako je ustrojstvo samih službi u Hrvatskoj i BIH različit, cilj im je isti, a to je da se sačuvaju ljudski životi, priroda i imovina.
Nakon uvodnih predavanja i teorijskog dijela, praktični dio vježbe održan je u korčulanskoj katedrali sv. Marka i Opatskoj riznici, pod vodstvom konzervatorice Mare Korunić. Učesnici su na licu mjesta vidjeli koliko su kulturna dobra izložena različitim rizicima, te kakve posebne izazove donose vatrogascima i ostalim službama kada se nađu u situaciji nesreće.
- Cilj jeda se razumije njihova ranjivost, prepozna rizike i nauči kako da se u kriznim situacijama pravilno reaguje. Određivanje prioriteta spašavanja iznimno je važno, jednako kao i poznavanje postupaka za zaštitu umjetnina – akcentovala je Korunić, uz koju je o pravilnom rukovanju osjetljivim predmetima u slučaju požara ili zemljotresa govorila šefica Restauratorskog odsjeka Dubrovnik Nađa Lučić sa saradnicama Mateom Milat i Almom Julianom Dilberović.
Učesnicima radionice predstavljen je i praktični alat ''Točak prve pomoći kulturnoj baštini'', izrađen u okviru projekta ''CPforHeritage'' koji nudi stručna i jasna uputstva za prvih 48 sati nakon nesreće. Poseban akcenat stavljen je na važnost multisektorskog pristupa, koordinisanje vatrogasaca, konzervatora, restauratora, civilne zaštite i drugih nadležnih službi u prevenciji, spremnosti i reagovanju na vanredne situacije koje ugrožavaju kulturno-historijska i druga dobra.
- Sistem zaštite i spašavanja u HNK-u obuhvata načela i aktivnosti namijenjene prevenciji, spremnosti i odgovoru na prirodne i druge nesreće, od zemljotresa i požara do tehničko-tehnoloških incidenata. Organizovan kroz kantonalne i lokalne štabove civilne zaštite, profesionalne i dragovoljne vatrogasne jedinice, gorsku službu spašavanja, policiju i zdravstvene ustanove, sistem ima krucijalnu ulogu u koordinisanju preventivnih mjera, edukovanju stanovništva i operativnom radu u kriznim situacijama, u cilju očuvanja života i materijalnih dobara – pojasnio je Ćubela.
Radionica na Korčuli uspješno je pokazala koliko je važno da se povežu hitne službe, ali i edukuju njihovi pripadnici o specifičnostima kulturne baštine koja, u slučaju nesreće, traži posebno znanje i brigu. Napravljen je tako još jedan korak u izgradnji sigurnijeg okvira za očuvanje dragocjenog kulturno-historijskog naslijeđa našeg prostora.
OPĆINSKI SUD U MOSTARU ZABRANIO ŠTRAJK ZDRAVSTVENIH RADNIKA
Nakon što je Kantonalni sud u Mostaru ukinuo mjeru osiguranja i predmet vratio na ponovno postupanje, Općinski sud u Mostaru danas je donio Rješenje o određivanju mjere osiguranja kojom je Nezavisnom sindikatu zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, kao reprezentativnom sindikatu, zabranio štrajk i provođenje štrajka, te poduzimanje bilo kakvih daljih aktivnosti u vezi sa organizovanjem štrajka, do pravosnažnog završetka ovog procesa ili do druge sudske odluke u ovoj pravnoj stvari.
Sud je ovim rješenjem, u cilju obezbjeđenja nesmetanih i redovnih aktivnosti pružanja zdravstvenih usluga pacijentima, obavezao imenovani sindikat, kao reprezentativni, da omogući nesmetane i redovne aktivnosti pružanja potpunih i pravovremenih zdravstvenih usluga u svim zdravstvenim ustanovama na prostoru HNK-a.
RADNA POSJETA VISOKE DELEGACIJE VLADE HNK-A GRADU ČAPLJINI
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a Mario Jurica, ministar unutrašnjih poslova HNK-a Marijo Marić i ministar saobraćaja i veza HNK-a Ivo Bevanda boravili su danas u radnoj posjeti Čapljini, gdje ih je, u prostorijama Gradske uprave, primila gradonačelnica Iva Raguž. Na sastanku je otvoren niz tema o dosad provedenim, tekućim i onim infrastrukturnim projektima koji su tek u planu, a čija je zajednička svrha unapređenje ukupne kvalitete života stanovnika tog hercegovačkog grada sa velikim razvojnim potencijalom.
- Vidljiv privredni procvat i uređena životna sredina, niz poticajnih mjera koje je donijela gradska vlast, uz ovako povoljan geografski položaj, klimu i činjenicu da Čapljina izrasta u jedno od ključnih saobraćajnih čvorišta u BiH, od značaja i za jug Hrvatske, doprinijeli su tome da ovo bude mjesto u koje se doseljava, poželjno za život i stvaranje porodice. Čestitajući gradonačelnici na očitim iskoracima, i ovom prilikom ističem da smo, kao Vlada, čvrsto opredijeljeni biti snažan partner svim našim gradovima i općinama na njihovom putu napretka. Naravno da i Čapljina, kao i svaki drugi grad, ima svoje probleme, ali važno je da su odgovorni ljudi spremni da se suoče sa izazovima i da budu uporni u postizanju postavljenih ciljeva. Mi ćemo i dalje da budemo vjetar u leđa u ostvarenju kapitalnih i drugih projekata, kako iz komunalne i saobraćajne infrastrukture, zdravstva i sigurnosti, tako i iz privrede, turizma, poljoprivrede, obrazovanja, kulture, sporta i drugih sektora – poručila je Marija Buhač.
S obzirom na to da se u Čapljini veliki dio stanovništva bavi poljoprivredom, bilo je govora i o projektnom pristupu za mlade poljoprivrednike i žene u poljoprivredi koje razvija Ministarstvo poljoprivrede u cilju poticanja obnove ruralnih područja i ostanka mladih u njima. Naglašeno je i da će Čapljina da bude jedan od pilot prostora skorašnjeg provođenja projekta pametnog navodnjavanja poljoprivrednih površina. Iz istog resora, lani je iz vodnih naknada ukupno ugovoreno 514.000,00 KM i ove godine planirano 455.000,00 KM za čapljinsko područje, a ta će sredstva biti utrošena za izmjenu vodovodnih cijevi i oborinske odvodnje te saniranje kanalizacijskog i vodosnabdijevnog sistema u Ulici Ante Starčevića, zatim za provođenje projekta vodovoda i kanalizacije u Grabovini, provođenje treće faze izgradnje vodosnabdijevnog sistema na Dubravskoj visoravni te za čišćenje odvodnih kanala na desnoj strani rijeke Neretve.
Visoka delegacija kantonalne izvršne vlasti i čapljinska gradonačelnica zajednički su obišli nekoliko lokacija na kojima su u toku projekti obnove, dogradnje, proširenja ili potpune izgradnje, a koje je Vlada HNK-a u proteklom periodu finansijski pomogla odnosno planira pomoći budžetskim sredstvima kroz 2025. godinu. U OŠ Vladimira Pavlovića dočekao ih je direktor Mateo Jovanović s kojim su obišli prostorije u kojima su, upravo sredstvima koje je doznačila Vlada, zamijenjeni dotrajali podovi i rasvjetna tijela u skladu sa savremenim standardima energetske efikasnosti. Premiejrka Buhač danas je obećala i finansijsku podršku Vlade za planirani projekt ugradnje lifta i prilagođavanja prilaza školi za lakši pristup licima sa posebnima potrebama.
Premijerka i ministri zatim su se susreli sa načelnikom Policijske uprave Čapljina Ivanom Miličevićem i obišli radove na dogradnji i nadgradnji zgrade PU Čapljina za koje je Vlada, kroz resor MUP-a, u više faza, a zaključno sa tekućom godinom, uložila 1.075.346,00 KM. Osim za aktuelne radove, riječ je o izdvajanjima i za konstrukcijsko ojačavanje policijske zgrade, obnovu 1. sprata te izgradnju savremenih prostorija za izdavanje ličnih dokumenata.
Grad Čapljina u završnoj je fazi izrade Regulacijskog plana Privredne zone Tasovčići 1. Radi se o strateškom razvojnom projektu, a tom prostorno-planskom dokumentacijom stvaraju preduslove za dalji privredni razvoj hercegovačkog juga, izgradnju objekata i nova zapošljavanja. Početna procjena vrijednosti radova premašuje 2,5 miliona KM, a Vlada HNK-a najavila je podršku realizovanju projekta.
- Zahvalni smo premijerki Buhač i kantonalnim resornim ministrima što prepoznaju i redovno pomažu našu viziju napretka i budućnosti našeg grada. Na nama je da, kao lokalna samouprava, damo svoj maksimum da bi svojim sugrađanima stvorili sve preduslove za siguran, stabilan i ugodan život, za planiranje porodice i odgajanje djece u mirnoj i zadovoljnoj sredini. Naravno da nam na putu provođenja naših strateških projekata treba čvrsta podrška viših nivoa vlasti, a Vlada HNK-a u kontinuitetu svjedoči da je zaista Vlada cijelog Kantona i da ima razumijevanja i volje da konkretno pomogne, što se u Čapljini jasno vidi u čitavom nizu segmenata, od saobraćajne infrastrukture, preko raznih poticaja i donacija, do ulaganja u školstvo, zdravstvo, sigurnost i ostale životno važne resore – rekla je gradonačelnica Raguž.
S obzirom na to da je Vlada HNK-a, putem Ministarstva saobraćaja, izdvojila oko 850.000,00 KM za izgradnju novog kružnog toka u Gabeli, a riječ je o savremenom rješavanju spoja lokalnih cesta i regionalne saobraćajnice R425, učesnici susreta obišli su i tamošnje radove. Osim saobraćajnog osavremenjivanja, skorašnje će dovršenje tog kružnog toka značajno da podigne nivo sigurnosti svih učesnika u saobraćaju. Inače, nedavno je za sanaciju priključnih cesta u Čapljini izdvojeno 100.000,00 KM, a putem Uprave za prognanike i izbjeglice HNK-a za tu je namjenu doznačeno i dodatnih 157.500,00 KM. Resorno ministarstvo u tekućoj godini planira i završne aktivnosti na izgradnji šetnice od Mogorjela do mosta u Strugama te završetak radova na križanju za autocestu u Zvirovićima, ukupne vrijednosti 350.000,00 KM.
Organizirana je i posjeta Stadionu NK GOŠK Gabela, gdje je za zahvate na natkrivanju tribina Vlada HNK-a lani uplatila 300.000,00 KM, najavivši dodatnu podršku Klubu i u tekućoj godini. Predsjednik GOŠK-a Lujo Ilić i predsjednik Uprave Kluba Donko Jović, sa saradnicima, pozdravili su zajedničku delegaciju kantonalne Vlade i Grada Čapljine, predočivši im rezultate utroška doznačenih sredstava koja su usmjerena u nabavku i montažu čelične konstrukcije stadionske nadstrešnice. Vrijedi podsjetiti da se stadion priprema da zadovolji sve uslove UEFA-e da bi dogodine mogli da budu domaćini takmičenja ženske fudbalske reprezentacije BiH.
CIVILNA ZAŠTITA HNK-A OGLASILA NARANDŽASTO UPOZORENJE ZA HERCEGOVINU
U skladu sa predviđanjem Federalnog hidrometeorološkog zavoda, Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanskog kantona oglasila je narandžasto upozorenje zbog mogućih obilnijih padavina u Hercegovini. Obuhvaćeni period očekivanih oborina, sa predviđenom količinom padavina između 30 i 70 mm odnosno lokalno do 90 mm unutar 24 sata, jest srijeda, 24. septembra.
Posebno je upozoreno na mogućnost pojave urbanih i bujičnih poplava, a stanovnicima je preporučeno da se, u skladu sa standardnim preporukama i mjerama Svjetske meteorološke organizacije, poduzmu mjere opreza i prate prognoza i izvještaji. U slučaju bilo kakvih problema i ugrožavanja, službenici Operativnog centra Civilne zaštite HNK-a na raspolaganju su 24 sata na dan na broju 121.
VLADA HNK-A U GREEN LUPO – GREENING LAND-USE POLICIES
Kabinet premijerke Hercegovačko-neretvanskog kantona uputio je, početkom 2024. godine, Pismo namjere za učestvovanje u projektu ''Greening land-use policies by developing land management to protect, restore and conserve nature and biodiversity'' koji se implementira u okviru Programa INTERREG EUROPE 2021-2027, gdje je predstavljen kapacitet Ministarstva građenja i prostornog uređenja HNK-a kao potencijalnog partnera u pripremi i implementaciji tog projekta.
Cilj projekta je prilagoditi regionalne i nacionalne instrumente prostornog planiranja da bi se bolje upravljalo zemljištem. To uključuje smanjenje konkurencije između privrednog korištenja zemljišta i ekosustavnih usluga u razvijenim regijama, te obnovu zagađenih područja u regijama u razvoju. Projekat predstavlja prvi zajednički pokušaj implementacije krucijalnih koraka za postizanje cilja Evropske unije o nultom neto oduzimanju zemljišta kroz regionalne prostorne planove. Težište mu je na povezivanju zaštite biološke raznolikosti u holistički pristup prostornom planiranju, smanjujući korištenje zemljišta za naseljavanje i štiteći prirodnu okolinu. Kroz upravljanje ciklusom korištenja zemljišta, izgrađena područja će se dugoročno obnavljati u zelene površine, a konkretna primjena u deset evropskih regija donijeće praktične rezultate.
Ministarstvo građenja i prostornog uređenja HNK-a prihvaćeno je kao partner u timu koji čine učesnici iz Njemačke, Latvije, Poljske, Italije, Grčke, Rumunije, Belgije, Albanije i Francuske, zastupljeni u rangu regionalnih resornih ministarstava, odnosno nadležnih organa državne uprave. Rok za razvijanje projekta je od 1. maja 2025. do 30. aprila 2028., a voditelj je, u ime resornog ministarstva, direktor Zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoline Jaroslav Vego.
U prvoj fazi razvoja projekta partneri će da dijele svoja iskustva, strategije i najbolje prakse u vezi sa upravljanjem zemljištem i prostornim planiranjem. Cilj je da se razmijeni znanje među različitim regijama i uči iz konkretnog iskustva drugih. Fokus je na identifikovanju efektivnih metoda za smanjenje oduzimanja zemljišta i implementaciji kružnih ekonomskih modela. Kroz različite radionice, studijske posjete i međuregionalne rasprave, partneri će da razvijaju konkretne upute za poboljšanje svojih politika i strategija u vezi sa korištenjem zemljišta.
Cilj je da se razviju jasni kriteriji i metode za praćenje i procjenu korištenja zemljišta, uzimajući u obzir njegovu ekološku vrijednost i ulogu u očuvanju biološke raznolikosti, što uključuje izradu standardiziranih metoda za bilježenje i klasifikaciju zemljišta prema različitim vrstama upotrebe i njegovoj prirodnoj vrijednosti, da bi se osigurala održiva i odgovorna upotreba zemljišnih resursa. U narednom koraku, težište rada biće na pronalaženju konkretnih načina izbjegavanja ili nadoknađivanja gubitka zemljišta kroz kružnu ekonomiju, dok je jedna od tema projekta posvećena političkom i zakonodavnom provođenju, te analiziranju modaliteta kako povezati građevinske dozvole sa obavezama zaštite okoliša i kružnog korištenja zemljišta. Biće održane i radionice o fiskalnim politikama i stvaranju sistema koji smanjuje potrošnju zemljišta.
U drugom dijelu razvoja projekta, partneri će da analiziraju efekte već implementiranih politika i strategija, te da prate njihov dugoročni efekt, gdje će se razmisliti o potrebnim prilagođavanjima na osnovu stečenih iskustava, a postignuća će se javno objaviti da bi se osigurao širi uticaj na politiku upravljanja zemljištem.
Na linku je dostupan promotivni video projekta:
MARIJA BUHAČ U BRISELU: EVROPSKI PUT BIH NEMA ALTERNATIVE
Na poziv predsjedavajućeg novoosnovane Radne grupe Evropskog odbora regija za Bosnu i Hercegovinu Csabae Borbolyja, premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač danas je učestvovala u Briselu u radu prvog, inauguracijskog sastanka Grupe. Buhač je, u uvodnom izlaganju na panelu naziva ''Nastavak reformskih procesa: Uloga lokalnih vlasti i jačanje kapaciteta", izrazila zadovoljstvo formiranjem Radne grupe za BiH koja će da znači kontinuitet, odnosno nastavak rada ranije Radne grupe za prostor zapadnog Balkana.
- Ovo tijelo sad preuzima jako važnu ulogu jer će da radi isključivo posvećeno Bosni i Hercegovini, što je posebno važno u svjetlu otvaranja pristupnih pregovora iz marta prošle godine. Svjesna važnosti tih procesa i činjenice da ovdje govorim ispred Vlade HNK-a, i ovom prilikom podsjećam da smo u više navrata potvrdili svoju punu opredijeljenosti pružanju podrške i, u okviru naših nadležnosti, učestvovanju u evropskomu putu naše zemlje, što je pravac koji nema alternative – jasna je poruka premijerke HNK-a koja je dodala da kanton kojem je na čelu aktivno učestvuje u svim procesima u okviru mehanizma koordinacije koji je u BiH uspostavljen u cilju osiguranja i iznošenja usuglašenog stava u komunikaciji sa institucijama Evropske unije.
- Taj proces se zasniva na principima poštivanja postojeće unutrašnje pravne i političke strukture u BiH i zaštite ustavima utvrđenih nadležnosti svih nivoa vlasti. Nakon donošenja historijske odluke o otvaranju pregovora, potrebno je da se ulože maksimalni napori da bi, kroz dijalog i konsenzus, poštivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda, ustavnih ovlaštenja i nadležnosti svih nivoa vlasti, ostvarili nove korake na našem evropskom putu. Smatram značajnim da spomenem i aktivno učestvovanje i doprinos Vlade HNK-a u procesu donošenja reformske agende vezane za novi Plan rasta za prostor zapadnog Balkana koji mora da prođe Vijeće ministara da bi se stvorili osnovni preduslovi za provođenje prijeko potrebnih reformi. Jasno je koliki bi transformacijski efekt Plan rasta imao na privredu BiH, osiguravajući nam brojne pogodnosti članstva u EU i prije formalnog pristupanja, a istovremeno i jače povezivanje sa jedinstvenim tržištem EU-a. Kao kantonalna vlada, nastavićemo pružati jaku podršku predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto u njenim naporima za usvajanje Plana rasta na nivou najvišeg organa izvršne vlasti u državi – poručila je Marija Buhač, obećavši da će HNK nastaviti da pruža punu podršku svim aktivnostima fokusiranim na ostvarivanje trajne stabilnosti, privrednog napretka i rasta, provođenje reformi i konačno integrisanje BiH u veliku evropsku porodicu.
Inače, svrha Radne grupe Evropskog odbora regija za BiH je poticanje saradnje i razmjene najboljih praksi između EU-a i svih nivoa vlasti u BiH, u cilju pružanja podrške što bržem pristupanju BiH Evropskoj uniji. Buhač je, kao jedna od sedam panelista na temu nastavka reformskih procesa, jasno iskazala spremnost za punu saradnju sa Radnom grupom, ujedno zahvalivši državama članicama EU-a na dosadašnjoj ukupnoj podršci BiH i njenim nižim administrativnim jedinicama.
OGLAŠENO NARANDŽASTO UPOZORENJE ZA HERCEGOVINU ZBOG POJAČANOG VJETRA
U skladu sa predviđanjem Federalnog hidrometeorološkog zavoda, Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanskog kantona oglasila je narandžasto upozorenje za Hercegovinu zbog pojačanog vjetra. Obuhvaćeni period, sa predviđenom snagom vjetra od 40 do 80 km/h, je poslijepodnevno i večernje vrijeme četvrtka, 2. oktobra i petak, 3. oktobra.
Posebno je upozoreno na mogućnost strukturalnih oštećenja od snažnih udara vjetra, te na rizik od ozljeđivanja krhotinama nošenim vjetrom. Stanovnicima je preporučeno da se, u skladu sa standardnim preporukama i mjerama Svjetske meteorološke organizacije, poduzmu mjere opreza i prate prognoza i izvještaji. U slučaju bilo kakvih problema i ugrožavanja, službenici Operativnog centra Civilne zaštite HNK-a na raspolaganju su 24 sata na dan na broju 121.
PREMIJERKA BUHAČ NA DANU GRADA ČAPLJINE: INVESTICIJE SU REZULTAT DOBRE SARADNJE I SNAGE ZAJEDNIŠTVA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač danas je, u dvorani kina Mogorjelo, učestvovala u radu Svečane sjednice Gradskog vijeća Čapljine, održane povodom Dana grada. Akcentovala je da se iz gradonačelnicima izvještaja, kao i tokom prošlosedmične radne posjete Čapljini, uvjerila da gradska vlast kontinuirano radi i ulaže u infrastrukturu, poduzetništvo, poljoprivredu, mjere demografske revitalizacije, obnovu javnih objekata i projekte koji stvaraju nova radna mjesta i zadržavaju mlade ljude.
- Projekti su to koji pokazuju agilnost gradonačelnice i gradskih vlasti, a Čapljina to zaslužuje. Ovaj grad na četiri rijeke ima prirodne resurse, vrijedne ljude i strateški položaj. Kao Vlada, želeći osigurati ravnomjeran, uravnotežen i snažan rast svih naših gradova i općina, od Ivan Sedla i Makljena na sjeveru do Jadrana na jugu, strateški promišljajući kroz sve politike koje smo donijeli, a prepoznali smo i pružili podršku mnogima, prepoznali smo i taj potencijal Čapljine i napore gradskog rukovodstva i obezbijedili podršku mnogim ovdašnjim projektima – rekla je Buhač.
- Pomažemo modernizovanje cestovne infrastrukture, kao jedan od osnovnih preduslova privrednog razvoja, zatim razvoj poslovnih zona jer bez poduzetništva nema ni rasta. Pružamo podršku poljoprivrednicima, posebno imajući u vidu činjenicu da je Čapljina poljoprivredni centar HNK-a. Intenzivno radimo i na projektu skladištenja poljoprivrednih proizvoda koji će im obezbijediti siguran plasman i dobru cijenu. Tu je i ulaganje u obrazovanje jer bez obrazovanja nema ni ostanka ljudi – dodala je premijerka, izrazivši posebno zadovoljstvo što su te investicije rezultat dobre saradnje, snage zajedništva i konačnog cilja, a to je privredno jak, stabilan, bezbijedan i razvijen kanton.
- To nisu investiranja u objekte, to su investiranja u budućnost djece, porodica, ovog prostora. Ubijeđena sam da će rezultati da budu brzo vidljivi i da Čapljina nastavlja da napreduje, kao primjer lokalne zajednice u čitavoj regiji. Čapljina je geografski smještena na raskrsnici važnih putova na kojim se susreću različite tradicije, običaji i zajednice koji ovdje žive vijekovima. To je bogatstvo koje moramo da čuvamo, na kom moramo da gradimo budućnost, ali da se i snažno odupremo onima koji to žele da naruše – zaključila je Marija Buhač koja je okupljenima čestitala Dan grada, uputivši posebnu čestitku gradonačelnici Ivi Raguž i njenim saradnicima, kao i svima koji prepoznaju i pomažu njihovu viziju razvoja Čapljine.
SUSRET MINISTRA BEVANDE SA MINISTRICOM ZDRAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda susreo se jučer u Mostaru sa ministricom zdravstva Republike Hrvatske Irenom Hrstić. Razgovarali su o daljoj saradnji dva ministarstva, odnosno HNK-a i zdravstvenih institucija u Vladi RH.
Bilo je riječi i o zajedničkim aktivnostima kada je u pitanju prevencija kroničnih neinfektivnih bolesti i promocija zdravog načina života, uz korištenje iskustava i nacionalnih programa Republike Hrvatske. Razmijenili su mišljenja i o potrebi daljeg jačanja ljudskih resursa, posebno zadržavanja mladih ljekara i drugog medicinskog osoblja, te nastavku pružanja jake podrške razvoju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar kao regionalnog centra medicinske odličnosti.
Akcentovana je obostrana opredijeljenost da se zajedno radi na razvoju transplantacijske medicine, uključujući jačanje kapaciteta SKB-a Mostar i potrebne korake ka uključivanju BiH u Eurotransplant mrežu. Potvrđena je i odlučnost u nastavku saradnje na projektima koji se finansiraju iz EU fondova, sve u cilju daljeg modernizovanja sistema, obezbjeđenja bolje dostupnosti zdravstvenih usluga i zaštite starijih lica.
Posebna tema razgovora bila je problematika koja se tiče cijene koštanja liječenja pacijenata u Hrvatskoj koji imaju hrvatsko državljanstvo, ali nemaju prebivalište u RH. Iskazana je obostrana spremnost da se ulože dodatni napori u iznalaženje rješenja za to pitanje, kako bi se ti troškovi opravdano snizili pošto je riječ o pružanju zdravstvenih usluga hrvatskim državljanima, bez obzira na prijavljeno mjesto njihovog prebivališta.
