Službena stranica Vlade HNŽ/K

PRIHVAĆEN PROTOKOL O SARADNJI VLADE HNK I RAZVOJNE BANKE FBIH
Nakon uspješne ranije uspostavljene saradnje sa Razvojnom bankom FBiH koju su pozdravili domaći privrednici i koja je odigrala važnu ulogu u oporavku domaće privrede ugrožene COVID pandemijom, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona donijela je odluku o nastavku te saradnje. Naime, na današnjoj 175. sjednici, usvojena je Odluka o prihvaćanju Protokola o saradnji između Vlade HNK i Razvojne banke FBiH za subvencionisanje kamata kroz određene kreditne linije kojim bi se pružila podrška poslovnim subjektima sa područja Kantona.
U skladu sa tom odlukom, Vlada će subvencionisati iznos sredstava u visini kamate kao kod COVID kreditne linije, dok bi razliku plaćao korisnik sredstava. Odabrano je 14 kreditnih linija sa uslovima kreditiranja koji će koristiti privredi, a načinom osiguranja sredstava pružena je mogućnost većeg broja subvencija kamata po ponuđenim operativnim linijama i značajna podrška razvoju privrede.
Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK, usvojena je Odluka o privremenim rješenjima izdatim na osnovu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Odlukom je produžen ranije postavljeni rok odnosno zaključeno je da period isteka roka privremenih rješenja bude 30. juna 2023. godine.
Vlada je usvojila i Odluku o preraspodjeli i utrošku novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK za 2022. godinu Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK u iznosu od 75.000,00 KM za Ustanovu Edukacijsko-rehabilitacijski centar ''Sveti Josip Radnik'' u svrhu finansiranja rada stručnoga organa za procjenu, praćenje i upućivanje djece sa teškoćama u razvoju ili invaliditetom.
Nastavljajući aktivnosti na jačanju privrednog razvoja HNK, Vlada je usvojila Odluke o koncesiji za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za petnaest energetskih objekta fotonaponskih elektrana na prostoru Grada Mostara.
Vlada je usvojila Odluku o odobravanju jednokratnih novčanih pomoći utvrđenih Budžetom HNK za 2022. godinu sa pozicije Ministarstva za pitanja boraca za pokrivanje troškova liječenja u iznosu od 370.000,00 KM za 39 osoba koje imaju status razvojačenih boraca, ratnih vojnih invalida kao i članova porodica umrlih boraca.
Usvojena je i Odluka o odobravanju 55.000,00 KM namijenjenih za sufinansiranje aktivnosti Hrvatskoga narodnog kazališta Mostar i Narodnoga pozorišta Mostar. Također, usvojena je i Odluka o odobravanju novčanih sredstava predviđenih Budžetom HNK za 2022. godinu Sveučilištu u Mostaru i Univerzitetu ''Džemal Bijedić'' Mostar u ukupnom iznosu od 182.000,00 KM, namijenjenih za finansijsku podršku izdavaštvu odnosno jačanju kapaciteta za naučno-istraživačke radove koji će biti realizovani kroz izdavaštvo.
Vlada je danas usvojila više odluka, zaključaka i informacija.

PREMIJER HERCEG NA OTVORENJU ČAPLJINSKE ''LASTE''
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg učestvovao je na današnjoj svečanosti otvorenja tvornice keksa i vafla "Lasta" Čapljina.
„Zadovoljstvo mi je biti ovdje i svjedočiti ovom važnom trenutku, kao prvi čovjek Vlade HNK koja je snažno opredijeljena jačanju privrednog rasta kroz privlačenje investicija, jačanje konkurentnosti domaće privrede i otvaranje radnih mjesta koja garantiraju ostanak naših mladih“, rekao je premijer Herceg prilikom otvorenja tvornice te dodao da je otvaranje čapljinske ''Laste'', nekadašnjeg privrednog diva, osim novog ruha, novoga zamaha i novih radnih mjesta vitalan iskorak u jačanju privrede cijelog našeg kantona, ali i cijele regije.
Premijer Herceg čestitao je i zahvalio gosp. Petru Ćorluki, vlasniku tvornice, njegovim saradnicima, ali i gradonačelniku Grada Čapljine dr. Smiljanu Vidiću jer su ogromnim trudom i nesebičnim zalaganjem podigli ''Lastu'' iz pepela i danas stvorili nove vrijednosti, pomogli dati novi zamah kotaču napretka, te dali doprinos i nastojanjima kantonalne vlade da zadrži mlade porodice na ovim prostorima.
„Vlada HNK svjesna je izazova i poteškoća sa kojima se naši privrednici suočavaju i nose te kontinuirano preduzima mjere kako bi unaprijedila naše poslovno okruženje i omogućila lakše investiranje bez kojeg nema boljitka niti sigurne sutrašnjice. Zato će ljudi poput gospode Ćorluke i Vidića, ali i projekti poput ''Laste'', u meni lično i u Vladi HNK uvijek imati partnera i prijatelja, spremnog učiniti maksimum za dobrobit svih građana našeg kantona.“, zaključio je premijer Herceg.
Gospodin Petar Ćorluka, vlasnik Violete i tvornice keksa i vafla ''Lasta'' Čapljina istaknuo je da je završen proces preuzimanja ''Laste'' te kako je za obnovu i osposobljavanje proizvodnje po standardima koje zahtjeva Evropska unija planirano u tvornicu uložiti 20.000.000,00 KM.
„Najvažnije je da Lasta povrati onaj brend koji je imala. U proizvodnju će se uložiti maksimalan trud i sredstva da dobijemo vrhunske proizvode. Uposlit ćemo znatan broj osoba i svakako nam je u cilju angažovati lokalno stanovništvo koje zna i želi raditi“, rekao je Čorluka dodavši i to da je uspostavljena saradnja partnerskih firmi, Ferero Roche, Barilla koje će nam svakako pomoći sa svojim znanjem i iskustvom.
„Siguran sam u to da će Čapljina uskoro mirisati po mirisu najboljeg keksa poznatog u široj regiji“, zaključio je Ćorluka.
Dr. Smiljan Vidić, gradonačelnik Grada Čapljine rekao je kako smo prije par godina svjedočili gašenju Laste i kako je lokalna vlast puno toga napravila da se ti ljudi zbrinu.
„Kao Čapljinac i kao gradonačelnik veselim se će što priča s ''Lastom'' pozitivno završiti. Danas imamo priliku prisustvovati otvorenim vratima obnovljenog i modernizovanog giganta privrede naše regije. Ne samo što će ovaj projekat znatno poboljšati našu privredu nego će i ljude zaustaviti od odlaska iz naše zemlje. Otvaranjem ''Laste'' nije otvorena samo tvornica vafla i keksa nego puno više od toga“ zaključio je gradonačelnik Vidić.

JAVNI POZIV RASELJENIM OSOBAMA I POVRATNICIMA ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA DODJELU DONACIJA U GRAĐEVINSKOM MATERIJALU
Uprava za prognanike i izbjeglice Hercegovačko – neretvanskog kantona objavila je Javni poziv raseljenim osobama i povratnicima za podnošenje zahtjeva za dodjelu donacija u građevinskom materijalu (''male donacije'').
Javni poziv i prijavni obrazac možete preuzeti u privitku.

BRČKO DISTRIKT IZDVAJA 100.000,00 KM ZA SANACIJU POSLJEDICA POTRESA U HNK
Vlada Brčko distrikta BiH obavijestila je Vladu Hercegovačko-neretvanskog kantona o tome kako je, dana 27. aprila 2022. godine, donijela Odluku o izdvajanju 100.000,00 KM novčanih sredstava u svrhu pomoći HNK zbog nastalih šteta prouzročenih potresom. Vlada HNK, koja je i sama uvijek nastojala pomoći prijateljskim prostorima koji nastradaju uslijed prirodnih ili drugih nepogoda, iskazuje javnu zahvalnost Vladi Brčko distrikta BiH zbog ove humane geste.
Podsjećamo, nakon što su stečeni svi zakonski preduslovi, odnosno nakon što su dvije jedinice lokalne samouprave, Grad Stolac i Grad Čapljina, proglasile stanje prirodne nepogode, dana 11. maja isto je, na prijedlog Kantonalnog štaba civilne zaštite, službenom odlukom učinila i Vlada HNK, proglasivši tako stanje prirodne nepogode na području cijelog Kantona, uslijed djelovanja potresa. Ujedno, zadužena je Komisija za procjenu šteta koje nastanu na materijalnim i drugim dobrima izazvanim djelovanjem prirodnih i drugih nepogoda da, u saradnji sa nadležnim komisijama za procjenu šteta jedinica lokalne samouprave, izvrši procjenu s ciljem predlaganja pružanja pomoći za sanaciju nastalih šteta. Vlada je zadužila Upravu za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK da kontinuirano prati stanje na terenu s ciljem ispunjavanja propisanih uslova za dodjelu pomoći u sanaciji šteta.
Predstavnici nekoliko resornih ministarstava, na čelu s premijerom dr. sc. Nevenkom Hercegom, ranije su i obišli potresom pogođena područja.

POTPISANI MEMORANDUM I SPORAZUM U OKVIRU PROJEKTA COASTING PLUS
Na lokalnoj završnoj konferenciji MED projekta Prijenos integralnoga upravljanja obalnim područjem za održivi turizam - COASTING PLUS danas su u Neumu dr.sc. Nevenko Herceg, premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona i Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije potpisali Memorandum o razumijevanju „Obalno integrirano upravljanje za održivi turizam“.
Također, premijer Herceg potpisao je Sporazum o saradnji sa dionicima koji su učestvovali u realizaciji projekta: Donkom Jovićem, ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK, Nikolom Zovkom, direktorom Parka prirode Hutovo blato, Damirom Mrđenom, direktorom Agencije za vodno područje Jadranskoga mora, prof. dr. Marinom Ćorlukom, dekanom Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, Draganom Jurkovićem, načelnikom Neuma i dr. Smiljanom Vidićem, gradonačelnikom Čapljine.
U pozdravnom govoru prisutnima, premijer Herceg istaknuo je zadovoljstvo zbog uspješne realizacije projekta COASTING PLUS, te zahvalio svima koji su pridonijeli provođenju zacrtanih aktivnosti, osobito predstavnicima Dubrovačko-neretvanske županije i razvojne agencije DUNEA.
„Mogao bih dugo govoriti o svim onim projektima na kojima je osvjedočena uspješna, istinski živa, prijateljska i profesionalna saradnja naše dvije županije koja nadilazi i naše administrativne granice. Uzet ću sebi za pravo reći kako je puno lakše biti produktivan i efikasan kada sarađuješ sa prijateljima, sa dobronamjernim ljudima. Kao kolega, i ovom ću prilikom pozdraviti istaknuto liderstvo župana Nikole, kako u uspješnomu razvojnom putu Dubrovačko-neretvanske županije, tako i njegovih iskoraka kada je riječ o prekograničnoj saradnji, osobito u djelovanju Jadransko-jonske euroregije kojoj zajednički pripadamo“, rekao je premijer Herceg dodavši i to kako je prijateljstvo i saradnja dviju županija potvrđeno današnjim potpisivanjem Memoranduma.
Istaknuo je da je uloga COASTING PLUS-a značajna kako u razvoju saradnje sa projektnim partnerima iz zemalja Evropske unije, tako i u učvršćivanju interne saradnje unutar kantona između parkova prirode, naučne zajednice, lokalne i kantonalne vlasti te institucija na drugim nivoima. U tom kontekstu, zahvalio je dionicima iz HNK koji su dali značajan doprinos uspješnom provođenju projekta.
„Za Vladu HNK, pozitivni efekti uključenosti u projekat COASTING PLUS daleko su veći od onih formalno sadržanih u samom projektu. Naime, održivi razvoj turizma, uz zaštitu okoliša, jedan je od najvažnijih ciljeva sadržanih u multisektorskoj integrisanoj Strategiji razvoja HNK za period 2021. – 2027. godine, kao i nedavno usvojenoj Strategiji ruralnog razvoja za isti period, koje su, uz ostale strateške dokumente koje imamo, dobra podloga za snažnije učestvovanje u programima i projektima EU-a. Ne želimo stati na tome, odnosno cilj nam je još snažnije poticati sve organe kantonalne uprave da se još intenzivnije uključuju u evropske projekte, promovišući ujedno naše privredne, kulturne, prirodne i druge resurse“ zaključio je premijer Herceg.
Učesnicima konferencije obratili su se, također, župan Dobroslavić, načelnik Jurković i Melanija Milić, direktorica Razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije (DUNEA), a o projektnim aktivnostima govorile su dr. sc. Svjetlana Stanić Koštroman sa Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru i Antonija Odak iz Agencije DUNEA.
Inače, u projektu COASTING PLUS, uz HNK, učestvuju partneri iz Španjolske, Hrvatske, Grčke i Italije, a usmjeren je na poticanje koordinacije među ključnim dionicima u svrhu unapređenja razvoja održivog i odgovornog obalnog turizma i zaštite okoliša na mediteranskom području. Jedan od najvažnijih ciljeva projekta jest prenošenje COASTING metodologije na lokalni nivo.
U provođenju projekta za HNK je od velike važnosti bila saradnja sa Agencijom DUNEA koja je, u koordinaciji sa vodećim partnerom – Savezom gradova i općina Andaluzije iz Španjolske, iskoristila iskustvo stečeno u završenom projektu COASTING kao i drugim EU projektima, te HNK prenijela znanje o metodologiji integralnoga upravljanja obalom za održivi turizam.

VLADA HNK: PROGLAŠENO STANJE PRIRODNE NEPOGODE
Na današnjoj, 174. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je, na prijedlog Kantonalnog štaba civilne zaštite, donijela Odluku o proglašenju stanja prirodne nepogode na području HNK nastale uslijed djelovanja potresa. Istaknuto je kako su dvije jedinice lokalne samouprave Stolac i Čapljina proglasile stanje prirodne nepogode, čime su se stekli zakonski uslovi za proglašenje stanja prirodne nepogode na području Kantona. Ujedno, zadužena je Komisija za procjenu šteta koje nastanu na materijalnim i drugim dobrima izazvanim djelovanjem prirodnih i drugih nepogoda da, u saradnji sa nadležnim komisijama za procjenu šteta jedinica lokalne samouprave, izvrši procjenu u cilju predlaganja pružanja pomoći za saniranje nastalih šteta. Također, zadužena je Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo da kontinuirano prati stanje na terenu u cilju ispunjavanja propisanih uslova za dodjelu pomoći u saniranju šteta.
Usvojen je i Izvještaj o radu Kantonalnog štaba civilne zaštite, te Izvještaj o prikupljanju i korištenju sredstava ostvarenih na osnovu posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda za proteklu godinu.
Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, usvojen je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slatkovodnom ribarstvu HNK koji će biti upućen u dalju skupštinsku proceduru.
Vlada je prihvatila Informaciju Ministarstva unutrašnjih poslova HNK o stanju objekta-zgrade Policijske stanice Prozor-Rama i potrebe izgradnje nove zgrade. Resorni ministar Slađan Bevanda istaknuo je kako je objekt Policijske stanice Prozor-Rama izgrađen krajem četrdesetih godina prošloga vijeka te je više puta popravljan za što su utrošena značajna sredstva, ali se funkcionalnost i kvaliteta objekta nisu bitno popravili. Tokom rasprave iskazana je neupitna spremnost MUP-a i Vlade da se pristupi izgradnji novoga objekta, te je zadužen resorni ministar da sa općinskim načelnikom obavi potrebne razgovore u cilju postizanja dogovora o načinu i modalitetima realizacije ovog iznimno značajnog i finansijski zahtjevnog projekta.
Nastavljajući aktivnosti na jačanju privrednog razvoja HNK, Vlada je usvojila odluke o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za četiri elektroenergetska objekta smještena na području Grada Čapljine i Grada Stoca. Također, usvojene su i odluke o dodjeli koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije fotonaponskih elektrana smještenih na području Grada Stoca.
Na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK Vlada je usvojila Odluku kojom se izdvaja 220.000,00 KM za rekonstrukciju sportske sale u OŠ „Bijelo Polje“.
Usvojena je i Odluka o izdvajanju 121.000,00 KM za OŠ Ivana Gundulića i Treću OŠ u Mostaru. Istaknuto je da je 100.000,00 KM namijenjeno za rekonstrukciju Područnog odjela OŠ Ivana Gundulića u Vojnu, a 21.000,00 KM za obnovu školske dvorane u Područnom odjelu Treće OŠ u Pologu.
U cilju snažnije podrške socijalno ugroženim kategorijama stanovništva, a s obzirom na poskupljenje troškova života, Vlada je donijela odluku kojom se povećava visina stalne novčane pomoći za jednočlano kućanstvo. U tekućoj godini za ovu namjenu izdvojit će se više od 500.000,00 KM.
Na danas održanoj sjednici, Vlada je razmotrila i prihvatila Informaciju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK o stanju u veterinarstvu za 2021. godinu i Informaciju o stanju zaraznih bolesti u HNK.
Uz niz drugih odluka, zaključaka i rješenja usvojeni su Izvještaj o izvršenju Finansijskog plana i Izvještaj o ostvarenju Programa rada Fonda za zaštitu okoliša HNK za 2021. godinu.

ZZO HNK: PROŠIRENA PRAVA OSIGURANIKA KORISNIKA ORTOPEDSKIH I DRUGIH POMAGALA
Upravno vijeće Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK na održanoj sjednici razmatralo je i usvojilo Odluku o visini sudjelovanja Zavoda u troškovima nabavke ortopedskih i drugih pomagala koja se mogu propisivati u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Temeljem inicijative udruga osiguranika korisnika ortopedskih i drugih pomagala, liječnika specijalista, te analizom Liste ortopedskih i drugih pomagala od strane Stručne službe Zavoda upućen je prijedlog Odluke o obujmu prava na korištenje ortopedskih i drugih pomagala koja se mogu propisivati u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja Vladi HNK na usvajanje.
Vlada HNK donijela je predloženu Odluku, a temeljem iste Stručna služba Zavoda izradila je prijedlog nove Odluke o visini sudjelovanja Zavoda u troškovima nabavke ortopedskih i drugih pomagala koja se mogu propisivati u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja.
Cijeneći potrebe osiguranika, u saradnji s Udruženjem/Udrugom paraplegičara i oboljelih od dječje paralize „Marko Ravlić“, na Listu pomagala uvrštena su „aktivna invalidska kolica na mehanički pogon“, a visina sudjelovanja Zavoda u nabavki istih iznosi 3.000 KM.
Također, povećano je sudjelovanje Zavoda za nabavku antidekubitalnog jastuka za invalidska kolica s ranijih 350 KM na 700 KM, te su na Listu ortopedskih i drugih pomagala uvrštene gume za invalidska kolica (jedan par). Visina sudjelovanja Zavoda za nabavu guma za invalidska kolica iznosi 100 KM.
U cilju povećanja prava osiguranika koji imaju poteškoće u vezi sa sluhom, u saradnji s Udrugom „Pužnica“, ugradnja kohlearnog implantata na teret sredstava Zavoda omogućena je osobama starosne dobi od jedne do 18 godina života (ranijom Odlukom ovo pravo imala su samo djeca do navršenih sedam godina života). Također, pravo na baterije za kohlearni implantat, izmjenom Odluke, ostvaruju svi osiguranici korisnici kohlearnog implantata. Ranijom Odlukom pravo na isti imali su samo osiguranici do 26 godina starosti, nezaposlene osobe koje su prijavljene za Zavod za zapošljavanje i članovi porodice nezaposlenih.
Temeljem inicijative doktora specijalista vaskularne hirurgije, a u cilju manjeg postoperativnog mortaliteta i morbiditeta na Listu pomagala uvrštena su pomagala „EVAR“ i „TEVAR“. Predviđeno sudjelovanja Zavoda za ova pomagala je 50% cijene pomagala, a najviše do iznosa od 13.000 KM.
Zaključeno je da proteklih godina sredstva koja Zavod izdvaja za druga prava osiguranika u što spadaju prava na ortopedska i druga pomagala, finansiranje lijekova s liste lijekova, liječenje izvan kantona, naknadu plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad i putne troškove, godinama unatrag, znatno su niža u odnosu na ostale kantone, te se izdvajao nešto manje od 14% ukupnih sredstava. Ovim Odlukama Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK izdvaja oko 16% ukupnih sredstava za navedena prava osiguranika. Cilj Zavoda je nastaviti ovaj pozitivan trend- izdvajati više sredstava u ove svrhe.
Za realiziranje proširene Liste polagala i usvojene Odluke o visini sudjelovanja Zavoda u troškovima nabavke ortopedskih i drugih pomagala koja se mogu propisivati u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja potrebno je dodatnih 400.000 KM, a ukupno potrebna sredstva za 2022. godinu iznose 3.450.000 KM. Potrebna sredstva Zavod je osigurao Rebalansom Finansijskog plana za 2022. godinu.

VLADA ODOBRILA 2.900.000 KM ZA NABAVKU UDŽBENIKA I PRIRUČNIKA ZA OSNOVNOŠKOLCE
Na održanoj sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, razmotrila je i usvojila Odluku o načinu utroška novčanih sredstava s kriterijima raspodjele sredstava utvrđenih Izmjenama i dopunama Budžeta za 2022. godinu u iznosu od 2.900,000,00 KM za nabavku udžbenika i priručnika za 16.195 učenika javnih osnovnih škola u Kantonu od 1. do 9. razreda.
Proces nabavke provest će Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, na način da će finansijska sredstva dostaviti školama, prema utvrđenim specifikacijama i spiskovima – za svaku školu posebno – a školske će uprave osigurati raspodjelu tih udžbenika školarcima u septembru, odnosno na početku nove 2022./23. školske godine.
Pored redovnih novčanih podrški visokoobrazovnim institucijama u HNK, Vlada je usvojila Odluku o odobravanju novčanih sredstava u iznosu od 600.000,00 KM za finansiranje rada Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta „Džemal Bijedić“ Mostar.
Razmotrena je i prihvaćena Odluka o odobravanju novčanih sredstava u iznosu od 550.000,00 KM za HNK Zrinjski Mostar i FK Velež Mostar, a sredstva su namijenjena za finansiranje potpune rekonstrukcije glavnih terena na stadionima.
Također, Vlada je usvojila i Odluku o odobravanju novčanih sredstava u iznosu od 70.000,00 KM za finansijsku podršku u radu Hrvatskom narodnom kazalištu Mostar i Narodnom pozorištu Mostar.
Nastavljajući provođenje Projekta „Energetske efikasnosti u BiH“ u HNK, Vlada je usvojila Odluku kojom je odobrila novčana sredstva potrebna za nastavak obnove i utopljavanja zgrade Kantonalnog suda Mostar, te realiziranje projekata na objektima Doma zdravlja Čitluk i Narodnog univerziteta Konjic.

PREMIJER HERCEG SA SARADNICIMA NA OPOŽARENOM NEUMSKOM PROSTORU
Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona dr. sc. Nevenko Herceg, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a Donko Jović i v.d. direktora Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK-a Eugen Ćubela obišli su danas, u pratnji načelnika Općine Neum Dragana Jurkovića, veliko opožareno područje neumskog zaleđa, uvjerivši se i lično u veliku materijalnu štetu.
Pripadnici vatrogasnih postrojbi prenijeli su im informacije s terena, a premijer Herceg je poručio da je, zbog nepristupačnosti terena i velike površine koju je požar zahvatio, ali i činjenice da je zaprijetio stambenim objektima, Vlada još sinoć zatražila i međunarodnu pomoć, u prvom redu od Vlade Republike Hrvatske, kao i helikoptersku podršku Oružanih snaga BiH.
''Očekujemo pozitivan odgovor iz Hrvatske jer je riječ o nepristupačnom terenu koji je bez angažmana zračnih snaga nemoguće ugasiti. K tomu, požar je na samoj državnoj granici, i prijeti i susjednom prostoru. Zahvaljujem i ovom prilikom vatrogascima i svima na terenu koju im pružaju pomoć na bilo koji način. Prioritet je sačuvati ljudske živote i u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti materijalnu štetu. Ljudi se zaista bore nadljudskim snagama'' - rekao je Herceg.
''Rješenje je u preventivi i u opremanju postrojbi. I što se tiče vozila i opreme, a i to što je Vlada zajedno sa Upravom za civilnu zaštitu i vatrogastvo pokrenula projekt nabavke letjelica za gašenje požara na nepristupačnim mjestima, za što nam je neophodna podrđka viših nivoa vlasti, na čiji odgovor još uvijek čekamo'', poručio je Ćubela.
Pristigli helikopteri iz Rajlovca svakako će biti od značajne pomoći prije dolaska hrvatskih kanadera čije se uključe u ovu akciju očekuje.