Službena stranica Vlade HNŽ/K
RAZGOVOR ZA VEČERNJI LIST: POTICAJI ISKLJUČIVO ONIMA KOJI STVARAJU DODATNU VRIJEDNOST
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u širem je razgovoru za današnje izdanje Večernjeg lista BiH objasnila ključne aspekte Budžeta HNK-a za 2026. godinu. Razgovor sa novinarom Dariom Pušićem, objavljen 30. januara, prenosimo u cjelini:
Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona podržala je jučer Vladin prijedlog Budžeta za 2026. godinu u iznosu od 440.934.210,00 KM. Ovo je treći put da Vlada HNK-a u ovom sazivu predlaže najvažniji finansijski dokument u Kantonu, a premijerka Marija Buhač u svom ga je izlaganju pred skupštinskim poslanicima ocijenila održivim, socijalnim i razvojnim. Premijerka HNK-a Marija Buhač za Večernji list govori o najvažnijim stavkama Budžeta, izdvajanjima i planovima.
Kakvo je obrazloženje takvog pogleda na ovogodišnji budžet Kantona?
- Održivost Budžeta proizlazi iz odgovornosti ove Vlade u upravljanju javnim finansijama i kontinuisanom održavanju stabilnosti i likvidnosti Kantona, što je jedan od naših osnovnih ciljeva i opredjeljenja koje slijedimo od samog početka mandata. Planirali smo Budžet, ali i kontrolisali utrošak, sve u skladu sa raspoloživim sredstvima. Takva politika nije uvijek popularna, ali nismo pokleknuli pred pritiscima. Nismo stvarali deficit pa imamo kontinuisanu likvidnost koja nam omogućuje da sve plate, kao i druge obaveze, isplatimo odmah po dospijeću. Upravo nam je takvo odgovorno planiranje i upravljanje kantonalnim javnim novcem u prošle dvije godine omogućilo da sada donesemo ovakav budžet, bez obzira na sve izazove sa kojima smo se suočili, najprije sa činjenicom da smo ostali bez prihoda od vodnih naknada u iznosu od čak 11 do 14 miliona KM, ovisno o hidrologiji, pa do posljednjeg umanjenja granta od FBiH.
Dokument je, s obzirom na ključne stavke, osjetno socijalnog karaktera, ali ste zadržali i onu važnu razvojnu dimenziju?
- Socijalan je jer snažno štiti postignuti standard stanovnika HNK-a i garantuje redistributivnu ulogu Kantona prema najranjivijim grupama naše društvene zajednice. Takođe, Budžet za 2026. je, kako i sami primjetite, i razvojan jer osigurava ulaganja i poticaje za novi kantonalni privredni zamah. Planiran je na nivou od 440,9 miliona KM, što je 15 miliona KM više u odnosu na Rebalans Budžeta za prošlu godinu odnosno 21 milion KM više u odnosu na izvorni lanjski budžet. U svim ovim okolnostima postići taj nivo i opravdati beskompromisno ustrajavanje na odgovornom upravljanju finansijama i čuvanju stabilnosti i likvidnosti Kantona – mogu reći da sam zadovoljna.
Planirali ste porezne prihode na nivou od 367 miliona KM?
- Tačno. To je u potpunosti u skladu sa smjernicama Federalnog ministarstva finansija, a koliko smo dosljedni u realnom planiranju i beskompromisni u stavu da trošimo samo ono šta imamo govori i činjenica da smo, u skladu sa umanjenjem transfera za kantone od FBiH za 10 posto izglasanim amandmanom na Budžet FBiH i sugestijom Federalnog ministarstva finansija za smanjenje prihoda od poreza na dohodak, odmah korigirali i Prijedlog budžeta HNK-a koji je već bio u skupštinskoj proceduri. Kod neporeznih prihoda, kao Vlada, po pojedinim stavkama imamo veći uticaj na povećanje.
- Želim i ovom prilikom da istaknem, te pohvalim MUP HNK-a koji je, dodatnim angažmanom i započetim procesom digitalizacije, omogućio da danas imamo udvostručen prihod od kazni u odnosu na 2024. godinu, takođe i kontinuisani rast i provođenje naplate kazni od stranaca veću od 50 posto. Takođe, kroz aktivnosti Kabineta predsjednice Vlade i ministarstava, u ovom su budžetu osigurani prihodi veći od milion KM dobiveni po projektnim aktivnostima. Na primjer, imamo prihod od 556.000,00 KM dobiven prijavom na poziv Ministarstva gospodarstva RH za proširenje terminala Aerodroma Mostar, zatim sredstva povučena iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH za podizanje nivoa energetske efikasnosti škola u HNK-u, a tu su i drugi projekti prikazani kroz pojedine budžetske stavke naših ministarstava.
Kako HNK stoji po pitanju rashoda?
- Tekući rashodi planirani su na nivou od 378.275,00 KM odnosno 85 posto, a usmjereni su na poboljšanje kvalitete života naših građana. Prošle smo godine, sa 1. oktobra, imali povećanje osnovice plate svim budžetskim korisnicima za 5 posto, a od 1. jula ove godine planiran je dodatni rast u istom iznosu, isto tako i isplata jednokratne novčane naknade. Taj porast ličnih dohodaka rezultat je dogovora sa našim socijalnim partnerima, ali i naše opredijeljenosti za osiguranjem kontinuisanog rasta, u skladu sa raspoloživim sredstvima. Da je Budžet socijalan potvrđuje i činjenica da smo za provođenje mjera socijalne zaštite osigurali 23.552.000,00 KM, što je porast od oko 1,2 milion KM.
Vodili ste računa i o demografskim mjerama?
- Tako je. Osim najugroženijih kategorija našeg društva, osigurali smo sredstva za potpunu primjenu Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom. Planirana sredstva za isplatu dodatka za djecu iznose 2.100.000,00 KM, što je porast od 400.000,00 KM u odnosu na lanjski rebalans odnosno udvostručenje u odnosu na prethodnu godinu, sa obuhvaćenim 801 korisnikom. Za naknade majkama u radnom odnosu za vrijeme trudnoće i porođaja planirana su 4.000.000,00 KM, a za naknade majkama koje nisu u radnom odnosu za vrijeme trudnoće i porođaja 5.215.000,00 KM. Za jednokratnu podršku za opremu novorođenčeta osigurali smo 750.000,00 KM, a ovdje želim da istaknem kako mali trend porasta korisnika po tim stavkama u proteklih pet godina ipak ohrabruje i ulijeva povjerenje u demografski oporavak i uspješnost uvedenih mjera.
Kako su prošli mladi, obrazovanje, zdravstvo i policija?
- Osigurali smo sredstva za kontinuisano unapređenje prosvjetnog sistema, kao i sredstva usmjerena mladima kroz stipendije za koje smo osigurali 4.500.000,00 KM. Važno je istaknuti da smo mi jedini kanton u FBiH u kojem svi redovni studenti primaju osnovnu stipendiju, a trenutno je riječ o njih 2650. Iako svjesna da to nije idealan pristup odnosno da nije poticajan za napredne niti je socijalno osjetljiv, jednako sam svjesna i činjenice da su školarine jako visoke i da bez ovih sredstava brojne porodice ne bi mogle da finansiraju studiranje svoje djece. Nadalje, za visoko obrazovanje izdvajamo 19 miliona KM i kontinuisano radimo na smanjenju odnosno ukidanju plaćanja školarina. Nastavljamo kontinuitet subvencionisanja kupovine prve nekretnine za mlade porodice, za šta smo planirali 750.000,00 KM te zapošljavanje pripravnika za šta smo osigurali 5.300.000,00 KM.
- Za zdravstvene ustanove izdvojili smo 12.500.000,00 KM, za nastavak opremanja vozilima hitne medicinske pomoći dodatnih 550.000,00 KM, za finansiranje promocije i prevencije zdravlja 600.000,00 KM… Jasno je da su nam sigurnost i zaštita stanovništva u vrhu prioriteta i zato kontinuisano ojačavamo MUP, kako u ljudskim resursima, tako i u opremanju policajaca te izgradnji i obnovi policijskih stanica. Budžetska su sredstva planirana za dovršenje obnove tih zgrada u Rami, Čapljini i Konjicu, a osigurali smo i inicijalna sredstva za kupovinu zgrade u Ravnom, čime ćemo da zaokružimo taj proces i osiguramo normalne uslove rada u svim gradovima i općinama HNK-a.
HNK kontinuisano potpomaže i borbu protiv požara odnosno zaštitu ljudskih života, dobara i imovine?
- Naši su napori u tom smislu najvidljiviji kroz stalnu nabavku vatrogasnih vozila, a ove smo godine osigurali milion KM za nabavku specijaliziranog vatrogasnog vozila sa merdevinama za dosezanje velikih visina, kakvo nismo imali nigdje u Kantonu. To će vozilo da bude stacionirano u Mostaru, a na stalnom raspolaganju svim vatrogasnim brigadama. Kanton će da osigura i kontinuitet finansiranja najma Air Tractora koji se pokazao kao historijski iskorak u sistemu zaštite od požara.
Kantonalni privredni razvoj, sa akcentom na turizam i poljoprivredu, ostaje prioritet?
- Sa posebnim ponosom naglašavam da smo u Budžetu za 2026. napravili značaj otklon od dosadašnjih načina dodjele poticaja za razvoj koji zaista nisu davali očekivane rezultate. Zato smo osigurali 1.000.000,00 KM za kontinuisano finansiranje otvaranja startupova i 500.000,00 KM za početnike u turizmu, ali i 1.000.000,00 KM za subvencionisanje kamata za nove kreditne linije u poslovnim banka u ovim oblastima. Tu je i 500.000,00 KM za sufinansiranje kredita kod Razvojne banke. Time otklanjamo svaku sumnju u korupciju kod dodjele poticaja, a ulaganjem 1.500.000,00 KM u kamatama očekujemo investicije u privredi u iznosima većim od 10.000.000,00 KM. Da pojednostavim, odlučni smo da poticaje dijelimo onima koji rade i stvaraju dodatnu vrijednost!
- Ključni faktor privrednog razvoja odnosno razvoja turizma HNK-a je Aerodrom Mostar i za njega smo, osim spomenutog infrastrukturnog projekta, osigurali i dodatni milion KM za subvencionisanje zračnih linija. Nastavljamo i sa podrškama svim našim gradovima i općinama kroz kapitalne transfere za lokalne ceste, u iznosu 1.600.000,00 KM, kao i transfere za obnove škola, kulturnih institucija i sportske infrastrukture u iznosu 2.800.000,00 KM. Briga za naše borce ostaje nam trajna obaveza, a za zakon o dopunskim pravima boraca osigurali smo 6.800.000,00 KM. Na kraju, podrška razvoju kulture i sporta, podrška klubovima i institucijama, posebno onima koji okupljaju mlade, ostat će snažna, ali i tu je došlo do značajnih promjena u načinu utroška javnog novca, sve da bismo postigli stvarni željeni ishod i zaista eliminisali ono nepotrebno što nema pozitivan povratni efekt u smislu prosperiteta za naše društvo i budućnost našega podneblja.
SKUPŠTINA USVOJILA BUDŽET HNK-A U IZNOSU OD 440,9 MILIONA KM
Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona je na današnjoj sjednici usvojila Budžet HNK-a za 2026. godinu u iznosu od 440.934.210,00 KM, kao i Zakon o izvršenju Budžeta HNK-a za 2026. godinu.
Usvojen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći, usklađen sa pozitivnim pravnim propisima u BiH kao i sa zakonima drugih kantona u kojima je ovaj Zakon već na snazi.
Skupštinski poslanici dali su saglasnosti na finansijske planove Službe za zapošljavanje HNK-a, Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a i Fonda za zaštitu okoliša HNK-a za 2026. godinu, kao i na odluke o njihovom izvršavanju.
Uoči zasjedanja Skupštine, premijerka HNK-a Marija Buhač, ministar finansija HNK-a Adil Šuta, predsjedavajući Skupštine HNK-a Džafer Alić i zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNK-a Tomislav Martinović dali su izjave za medije, a zvučni zapisi tih istupa nabrojanim su redoslijedom dostupni u prilogu.
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON POVISIO STUDENTSKE STIPENDIJE
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač i ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a Adnan Velagić pozdravili su danas studente tokom potpisivanja ugovora za studentske stipendije za tekuću akademsku godinu. Na osnovu provedenog konkursa za dodjelu stipendija redovnim studentima sa prostora HNK-a, pravo na prvu osnovnu stipendiju ove godine ostvario je 931 student, čime Ministarstvo ukupno isplaćuje 2650 studentskih stipendija.
- Vlada HNK-a i ovim činom potvrđuje da pružanje podrške čitavom obrazovnom sistemu smatra jednim od svojih najviših prioriteta. Jasno je da visina ovih stipendija ne može da pokrije troškove studiranja, ali je ona jasna poruka naše podrške i naš konkretan doprinos vašem trudu i zalaganju, odnosno ulaganju u puno realizovanje vaših potencijala. Ona je znak da prepoznajemo izazove sa kojima se suočavate i da vam, u okviru svojih mogućnosti, želimo da olakšamo ovaj važan period u vašim životima i izgradnji u visokoobrazovane ljude koji sutra izlaze na zahtjevno tržište rada. Kroz kontinuisano unapređenje studentskog standarda, nastojimo da stvaramo uslove u kojima ćete moći da razvijate svoja znanja, sposobnosti i kreativnost. Udvostručili smo finansijsku podršku radu naša dva univerziteta od kojih očekujemo snižavanje visokih školarina, sve da bi studiranje bilo što lakše i što dostupnije svima – rekla je studentima premijerka Buhač, podsjetivši i na kontinuitet politike primanja pripravnika u kantonalne organe uprave i ovdašnja privredna preduzeća i kompanije.
- Tako mladima, nakon završetka studija, omogućujemo ono potrebno sticanje prvog radnog iskustva. Takođe, kroz mjere poput poreznih olakšica pri kupovanju prve nekretnine mladim porodicama pružamo dodatnu sigurnost i poticaj za ostanak i izgradnju života ovdje, gdje su rođeni i odrasli. Sve su to naši doprinosi demografskom razvoju i oporavku našeg društva, a svi imaju isti cilj, da mladi ovdje pronađu svoju sreću, izgrade živote i doprinesu stvaranju bolje budućnosti za čitavu našu društvenu zajednicu – poručila je premijerka, zaključivši da kantonalna Vlada ostaje snažan partner akademskoj zajednici, svjesna da je ulaganje u obrazovanje ulaganje u stabilnost i prosperitet.
Govoreći o značenju ulaganja u studente, ministar Velagić akcentovao je da jedino HNK svim redovnim studentima dodjeljuje osnovnu stipendiju.
- Stipendije koje dodjeljujemo svake godine za sve studente HNK-a predstavljaju ne samo ulaganje u unapređenje studentskog standarda, nego i ulaganje u znanje i razvoj našeg društva. Ove godine će se osnovna stipendija povećati sa 130 na 150 KM, a nadamo se kako će ova podrška da dodatno motiviše naše studente da još bolje uče i stiču znanja koja će da ulože u razvoj našeg društva i naše domovine. Ponosni smo na studente koji su svojim uspjehom, odgovornošću i radom zaslužili ovu stipendiju, a potpisivanje ovih ugovora predstavlja poruku povjerenja u njihovo znanje, snagu i potencijal. Kao univerzitetski profesor, svjestan sam izazova sa kojima se studenti susreću, ali i vrijednosti koja će da proizađe iz njihovog studija. Zbog tog sam, od dolaska na mjesto ministra, nastojao da poboljšam studentski standard i omogućim što kvalitetniji život studentima. Svjesni značenja ulaganja u studentski potencijal, opredijelili smo se, kao jedina kantonalna vlada u BiH, da svim studentima obezbjedimo osnovnu stipendiju, a od prošle godine smo uveli i dodatno nagrađivanje najboljih studenata, dobitnika rektorovih, dekanovih i nagrada voditelja studijskih odsjeka, u iznosima od po 1340, 650 i 500 KM – poručio je ministar Velagić, dodavši da je, kao i prethodne godine, na osnovu Pravilnika o stipendijama, predviđen i dodatak na osnovnu stipendiju.
Dodatak na osnovnu stipendiju namijenjen je za četiri kategorije: uspjeh studenta u školovanju, odnosno studiju, socijalno-materijalni status studenta, deficitarnost zanimanja i smještaj u studentski dom. Spisak dobitnika tog dodatka će se objaviti uskoro, a sredstva će se isplatiti jednokratno, tokom tekuće akademske godine.
OBAVIJEST DOBITNICIMA OSNOVNE STIPENDIJE ZA TEKUĆU AKADEMSKU GODINU
Na osnovu provedenog konkursa za dodjelu osnovne stipendije studentima sa prostora Hercegovačko-neretvanskog kantona, ove akademske godine pravo na osnovnu stipendiju ostvario je 931 student. Studenti koji su ostvarili pravo na osnovnu stipendiju obavezni su da dođu na potpisivanje ugovora u terminima predviđenim rasporedom koji je obavljen na službenoj web stranici Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a, gdje su pojašnjeni svi prateći detalji:
https://monkshnk.gov.ba/vijesti/dobitnici-osnovne-stipendije-za-akademsk...
REZIDENTNI PREDSTAVNIK UNDP-A U BIH POSJETIO PREDSJEDNICU BUHAČ
Prvi službeni sastanak rezidentnoga predstavnika Razvojnoga programa Ujedinjenih naroda (UNDP) u BiH Renauda Meyera i predsjednice Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marije Buhač održan je danas u zgradi Vlade HNŽ-a u Mostaru. Osim prigode za upoznavanjem i razmjenom informacija o dosadašnjim oblicima suradnje dvaju institucija, Meyer i Buhač razgovarali su i o planovima za buduće razdoblje, a posebna pozornost posvećena je provedbi opsežnoga projekta digitalizacije javne uprave u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Buhač je zahvalila prvomu čovjeku UNDP-a u BiH na ukupnoj potpori, osobito na iskazanoj pripravnosti za razmjenu iskustava i pružanje pomoći unutar njihove mjerodavnosti u projektu županijske digitalizacije. Podsjetila je na činjenicu da je, sukladno Smjernicama djelovanja Vlade HNŽ-a i uopće politikom osuvremenjivanja svih resora s ciljem postizanja pristupačnije, učinkovitije i djelotvornije javne uprave, složeni proces digitalizacije otpočeo u županijskomu MUP-u, gdje su učinci već jasno vidljivi.
Sastanku su nazočili i voditelj Tima za provedbu Plana digitalizacije HNŽ-a Vedran Buhovac te rukovoditeljica jednog od sektora u UNDP-u Aida Laković Hošo.
U HNK-U KREĆE PILOT PROJEKAT GARANCIJE ZA MLADE U CILJU OLAKŠAVANJA NJIHOVOG ZAPOŠLJAVANJA
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je na 60. redovnoj sjednici, između ostalog, dala saglasnost na Finansijski plan Službe za zapošljavanje HNK-a, a njime je obuhvaćena jedna važna novost, odnosno pilot projekat uspostavljanja Garancije za mlade. Naime, da bi se mladima pomogla tranzicija iz neaktivnosti na tržište rada, Vijeće Evropske unije 2013. godine donijelo je Preporuku o uspostavljanju Garancije za mlade koja je 2020. unapređena na osnovu iskustava u dotadašnjoj implementaciji.
Provođenjem te inicijative, države članice EU-a nastoje da uspostave sveobuhvatan sistem podrške i mjera za mlada lica, starosti od 15 do 29 godina, a u julu 2021. i BiH se obavezala da podrži zapošljavanje mladih i da postupno uspostaviti i implementira tu inicijativu. Garancija je namijenjena nezaposlenim mladima koji su u najugroženijoj grupi na tržištu rada, odnosno nisu uključeni u obrazovne programe, a nisu aktivni u potrazi za poslom, tj. u tzv. NEET (''Not in Education, Employment or Training'') statusu.
Cilj je smanjenje nezaposlenosti i neaktivnosti mladih, a implementacijom Garancije države članice i kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji obavezuju se da osiguraju da svi mladi dobiju adekvatnu ponudu za zapošljavanje, nastavak obrazovanja, učenje kroz rad ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od ulaska u status nezaposlenosti ili napuštanja, odnosno završetka formalnog obrazovanja.
Aktivnosti Garancije za mlade usmjerene su u četiri faze. Prva je mapiranje unutar kog se utvrđuju pojedinačni pripadnici grupe u NEET statusu, u drugoj se pojedinačno stupa u kontakt sa njima i izgrađuje povjerenje, treća faza je usmjerena na savjetovanje, usmjeravanje i mentorstvo, a četvrta znači konkretne ponude za dalje obrazovanje ili zapošljavanje.
Uvođenje ove inicijative unutar FBiH omogućit će planiranje i provođenje niza reformi u oblasti obrazovanja i obuke, zapošljavanja i tržišta rada, krucijalnih za poboljšanje tranzicije iz škole u rad na srednji i duži rok. Prvi Akcioni plan predviđen je za period do 2027. godine, sa pilot projektom sistema pružanja usluga garancije za mlade (registracija, priprema i ponuda) tokom 2026. godine. Pilot projekt će se inicijalno provesti na dvije lokacije u BiH, odnosno u odabranim podružnicama kantonalnih službi za zapošljavanje. U HNK-u je riječ o Podružnici Službe za zapošljavanje u Čitluku, a druga lokacija je Visoko, odnosno Zeničko-dobojska županija.
Sljedeći korak je usvajanje nacionalnog Plana provođenja kojim će se otvoriti mogućnost finansiranja iz evropskih fondova i pokretanje pilot faze programa. Izradu nacionalnog Plana koordiniše Ministarstvo civilnih poslova BiH, uz podršku Delegacije EU-a i Međunarodne organizacije rada. Radna grupa, sastavljena od predstavnika entitetskih i vlasti Distrikta Brčko, kao i relevantnih institucija, radila je na usklađivanju planova u jedinstvenu strategiju. Taj dokument je u proceduri prevođenja i uskoro će se uputiti na mišljenje Evropskoj komisiji, nakon čega slijedi proces e-savjetovanja, te razmatranje u Vijeću ministara BiH.
Iz Službe za zapošljavanje HNK-a ističu da Garancija za mlade neće da bude univerzalna formula, već sistem prilagođen lokalnim specifičnostima. Uz pilot projekte, planirane su izmjene zakonodavnog okvira, donošenje podzakonskih akata, reforme politika za upravljanje sistemom Garancije, kao i uspostavljanje mehanizama praćenja i evaluacije. Ključ uspjeha leži u aktivnom uključivanju mladih i organizacija civilnog društva, ali i osiguravanju odgovarajućih resursa i kapaciteta za provođenje programa.
BUHAČ I VELAGIĆ NA TRADICIONALNOM SAJMU SREDNJIH ŠKOLA GRADA MOSTARA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač i ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a Adnan Velagić obratili su se danas prisutnima na ovogodišnjem Sajmu srednjih škola grada Mostara, tradicionalnoj manifestaciji koju zajednički organizuju Gradska uprava Mostara, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a i aktivi direktora osnovnih i srednjih škola u Kantonu. Istaknuli su da je cilj tog događaja, koji se održava u zgradi Federalnih institucija u Mostaru, da se pomogne mladima na važnoj životnoj prekretnici u donošenju važne odluke.
- Izbor srednje škole često je i životni odabir, smjer koji će vas oblikovati i kao ljude i, sutra, kao profesionalce u vašim zanimanjima. Ovaj sajam zamišljen je kao mjesto na kojem će da vam se predstave sve srednje škole, predoče vam osnovne informacije, pokazatelje, odgovore na vaša pitanja, dileme. Smatram da je to dobra ideja, vrijedna naše podrške te upućujem čestitku organizatorima jer, i na ovaj način, daju svoj doprinos razvoju i unapređenju obrazovnog sistema, pomažu mladim ljudima da upravo ovdje razviju svoj puni potencijal i grade svoj život, sutra i svoju porodicu, svoj dom – rekla je Buhač, podsjetivši da Vlada HNK-a predano radi na stalnom unapređenju ukupnog obrazovnog sistema, od nivoa vrtića, osnovnih i srednjih škola, do univerziteta.
- Veliki smo iskorak ove godine napravili i sa kurikularnom reformom koju smo postavili kao strateški prioritet, sve da bi osigurali standard obrazovanja kakav zaslužujete i kakav odlikuje vrijeme u kojem živimo. Dragi učenici, pred vama je važan korak i sasvim je u redu ako u ovom trenutku i nemate sve odgovore, ako ste ispunjeni zrncima sumnje. Ovi ljudi za štandovima ovdje su da bi vam ponudili barem dio odgovora, da bi vam pomogli, a uz podršku vaših roditelja na kraju ćete, u to ne sumnjam, znati da donesete najbolju odluku. Ono što mogu da vam ponudim kao savjet je da birate školu u skladu sa vašim afinitetima, vašom nadarenošću. Birajte sredinu koja će vas motivisati na stalno učenje, napredovanje i lični rast – zaključila je premijerka.
Ministar Velagić poručio je učenicima da na Sajmu propituju i istražuju da bi izabrali najbolju školu.
- Bez obzira na to vidite li se u oblastima poput prirodnih nauka, umjetnosti, tehnologije ili jezika, važno je da izaberete ono šta želite da radite i šta vas motiviše. Zato, nemojte da birate školu koju neko drugi želi, birajte onu u kojoj ćete da se razvijate i učite. Razumljivo je da imate dileme, zato je ovaj sajam i organizovan. Pitajte sve šta vas zanima, istražujte, razgovarajte sa učenicima i profesorima, vjerujte u sebe, budite željni znanja i hrabro koračajte stazama uspjeha. Možda nastavak vašeg obrazovnog puta počinje upravo na ovom sajmu – rekao je resorni ministar, dodavši da će Ministarstvo i dalje da nastavi da ulaže u kvalitet obrazovnog sistema, usavršavanje nastavnika, modernizovanje škola i stvaranje što boljeg ambijenta i školskog okruženja.
ATTRACTADRIA – JAČANJE IZVRSNOSTI U NAUCI U HNK-U KROZ WIDERA PROGRAM
Kabinet premijerke Hercegovačko-neretvanskog kantona, u saradnji sa Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, učestvuje u Horizon naučno-istraživačkom projektu AttractAdria koji je dio WIDERA programa.
Projekt je usmjeren na jačanje izvrsnosti u nauci i kapaciteta javnih politika usmjerenih na istraživačku izvrsnost. Kroz njega, mladi istraživači i studenti imaju priliku da učestvuju u inovativnim naučnim aktivnostima koje spajaju vrhunsku istraživačku izvrsnost sa praktičnom primjenom u zdravstvu i javnim politikama.
Konzorcij AttractAdria predvodi sarajevski univerzitet, a okuplja 14 partnera iz regije i Evrope. Svaki partner doprinosi specifičnom znanju i ekspertizi, zajednički radeći na unapređenju personalizirane medicine i jačanju istraživačkih kapaciteta u BiH.
Učestvovanjem u projektu, Kabinet premijerke HNK-a i Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru doprinose razvoju internacionalne saradnje, jačanju kapaciteta u naučnim istraživanjima i primjeni najnovijih spoznaja u javnim politikama i zdravstvenoj zaštiti, čime se dugoročno potiče istraživačka izvrsnost u HNK-u i čitavoj BiH.
VLADA RH IZDVAJA DODATNIH 6,75 MILIONA EURA ZA KAPITALNE PROJEKTE U HNK-U
Dva su iznimno važna ugovora danas potpisana u Čapljini i Mostaru, u skladu sa kojima Vlada Republike Hrvatske, nastavljajući da pruža finansijsku pomoć BiH u saobraćajnoj povezanosti i integraciji, sa gotovo 7 miliona eura u cjelini finansira izgradnju novog mosta preko rijeke Neretve u Čapljini te unapređenje sistema zračnog saobraćaja u Mostaru.
Ugovore je, sa gradonačelnicom Čapljine Ivom Raguž odnosno gradonačelnikom Mostara Mariom Kordićem, potpisao potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture RH Oleg Butković, a događajima u Gradskoj upravi Čapljine i Aerodromu Mostar, između ostalih, prisustvovali su i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, ministrica prometa i komunikacija FBiH Andrijana Katić, premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, državni sekretar Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, ambasador RH u BiH Ivan Sabolić, državni sekretar za željezničku infrastrukturu, promet, elektroničke komunikacije i poštu RH Žarko Tušek te direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel.
U skladu sa odlukom Vlade RH, Hrvatska je izdvojila 5 miliona eura za izgradnju novog mosta u Čapljini te 1,75 miliona eura za nastavak zračne povezanosti Zagreba i Mostara i unapređenje mostarskog Aerodroma.
- Hrvatska štiti prava i interese svojih državljana koji žive i borave van RH i promoviše njihove veze sa domovinom. Zato je potrebno da se hrvatskom narodu u drugim državama osigura direktna i efikasna saobraćajna povezanost sa svim hrvatskim područjima, kao i sa ključnim saobraćajnim čvorištima Evropske unije – rekao je tom prilikom Butković.
Od 5 miliona eura izdvojenih za most u Čapljini, 4 miliona odnose se na izgradnju mosta, a milion na izgradnju priključnih cesta. Od 1,75 miliona eura za Aerodrom Mostar, 950 hiljada odnosi se na jačanje zračne povezanosti Zagreba i Mostara, a ostatak na ulaganje u infrastrukturu ili opremu odnosno unapređenje sigurnosti i zaštite civilnog zračnog saobraćaja. Vlada RH ističe da je kroz taj program u 2024. godini obavljeno 147 letova između Zagreba i Mostara, sa 10.873 putnika, a prošle godine 141 let sa 11.042 putnika, uz napomenu da je u 2026. za letove između Zagreba i Mostara, kao i one između Beograda i Mostara, kao najpovoljniji ponuđač po javnom pozivu odabran ''Croatia Airlines''.
U Čapljini je naglašeno da je projektantska vrijednost novog mosta otprilike 10 miliona KM, da je revizija glavnog projekta završena, dobivena i urbanistička saglasnost te slijedi izdavanje građevinske dozvole. Novi most, dužine 142 m i kolovoz širine 8 m, predviđen je za dvosmjerni saobraćaj, uz široke pješačke staze koje će biti moguće djelomično prenamijeniti u biciklističke. Mjesto izgradnje je lokacija postojećeg dotrajalog mosta odnosno cestovna poveznica Čapljina – Tasovčići. Riječ je o kapitalnom infrastrukturnom projektu strateške važnosti koji predstavlja jedan od najznačajnijih saobraćajnih zahvata u Čapljini u posljednjih nekoliko decenija.
