Službena stranica Vlade HNŽ/K
VLADA HNK-A USVOJILA PROGRAM RAZVOJA MALE PRIVREDE
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, na današnjoj je, 51. redovnoj sjednici prihvatila kvartalne izvještaje Opće bolnice Konjic o implementaciji sredstava Razvojne banke FBiH za 1. i 2. kvartal tekuće godine, kao i izvještaj o implementaciji Programa finansijskog konsolidovanja Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića Mostar za 1. kvartal tekuće godine. Dana je i saglasnost na Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj Doma za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje lica sa invaliditetom i drugih lica Stolac, za period od 1. januara do 30. juna ove godine.
Prihvaćeno je Rješenje o konačnom imenovanju Upravnog odbora Zavoda za javno zdravstvo HNK-a, na period od četiri godine. Takođe, dana je saglasnost Upravnom odboru Odgojnog centra HNK-a za imenovanje Mirze Drežnjaka za direktora te ustanove na sljedeći četverogodišnji period. Ujedno je prihvaćeno i Rješenje o imenovanju privremenog Upravnog odbora Centra, na period od 3 mjeseca.
Na sjednici je prihvaćen Program razvoja male privrede HNK-a do 2028. godine, što je jedan od strateških razvojnih dokumenta kantonalne vlade. Njime su utvrđeni pravci razvoja male privrede Kantona, poticajne mjere, nositelji implementacije poticajnih mjera, aktivnosti implementacije, izvori sredstava, periodi implementacije mjera i metode praćenja njihove implementacije. Program je sastavljen u skladu sa odredbama Zakona o poticaju razvoja male privrede i zaštiti tradicionalnih djelatnosti (obrta), Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH i Uredbe o izradi strateških dokumenata u FBiH. Na osnovi tog programa, Ministarstvo privrede HNK-a donosi Godišnji plan kojim se utvrđuju i planiraju pojedine poticajne mjere i aktivnosti, prioritetne za tekuću fiskalnu godinu, kao i potrebna sredstva, izvori sredstava, kriteriji, uslovi i način korištenja sredstava.
Iz istog resora je prihvaćena i Informacija o stanju starih i tradicionalnih obrta na području HNK-a za prošlu godinu sa prijedlogom Zaključka. Akcentovano je da su na području HNK-a nedovoljno zastupljeni stari i tradicionalni obrti, te da je potrebno da se poduzmu odgovarajuće mjera u cilju obnove i unapređenja te oblasti. U pripadajućem obrazloženju stoji da bi se očuvanjem i razvojem starih zanata potaklo zapošljavanje i razvoj privrednog sektor, ali i očuvalo kulturno-povijesno naslijeđe. Vlada HNK-a i resorno ministarstvo te obrte smatraju važnim brendom Kantona koji doprinosi njegovoj prepoznatljivosti, te će svoje aktivnosti i dalje da usmjeravaju na njihovo očuvanje i zaštitu kroz pružanje finansijske podrške obrtnicima i projektima čiji je cilj poboljšanje statusa te djelatnosti i njihove ispravne i dosljedne prezentacije u zemlji i svijetu.
Nastavljajući aktivnosti na jačanju privrednog razvoja HNK-a, Vlada je usvojila niz odluka o dodjeli koncesija i davanja saglasnosti na ugovore o prijenosu koncesije za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije za elektroenergetske objekte i za elektroenergetske objekte fotonaponskih elektrana na području Mostara, Čapljine i Konjica.
PREMIJERKA BUHAČ NA SVEČANOJ SJEDNICI SKUPŠTINE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE
Na poziv splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana i predsjednika Županijske skupštine Mate Šimundića, premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač jučer je prisustvovala Svečanoj sjednici Skupštine Splitsko-dalmatinske županije, organizovane povodom Dana županije. Okupljenima se u prepunoj velikoj sali Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu prikladnim riječima obratio predsjednik Županijske skupštine, akcentovavši da je razvoj Županije moguć samo ako je potpun, održiv i ravnomjeran.
- Raduje me da sam dio ove svečanosti jer sa Splitsko-dalmatinskom županijom godinama gradimo čvrste prijateljske i partnerske odnose, ostvarujući niz zajedničkih projekata i drugih oblika saradnje na dobrobit stanovnika naših prostora i obadvije države u cjelini. Ubijeđena sam da ćemo te odnose u vremenu pred nama još snažnije da unaprijedimo i dao ćemo, u brojnim segmentima, znati da iskoristimo bogata iskustva SDŽ-a, posebno kada su u pitanju projekti prekogranične suradnje koji se finansiraju iz EU fondova – rekla je ovom prilikom premijerka Buhač.
Svečanom programu prisustvovali su mnogi gosti i visoke zvanice, kako iz Republike Hrvatske, tako i iz niza prijateljskih zemalja, a osim Dana županije, svečano je obilježena i 1100. godišnjica Hrvatskog kraljevstva.
OBUKA O NAČINU SPAŠAVANJA KULTURNO-HISTORIJSKIH DOBARA U SLUČAJEVIMA KATASTROFE
Na ostrvu Korčuli održana je, na poziv šefice Službe civilne zaštite Dubrovnika Ane Miličić, dvodnevna internacionalna međuresorna radionica i terenska vježba na temu postupanja sa kulturnom baštinom u slučaju vanrednih događaja. Cilj je bio da se unaprijedi sposobnosti sistema civilne zaštite i vatrogastva za reagovanje u kriznim situacijama, požarima, poplavama i zemljotresima koji mogu da ugroze historijske spomenike i umjetnine, tako i one od neprocjenjive vrijednosti koje smo civilizacijski dužni da čuvamo i za buduće generacije.
Radionica je okupila gotovo četrdeset učesnika, pripadnika civilne zaštite, vatrogastva, HGSS-a i drugi srodnih organizacija i jedinica za hitna reagovanja. U radu su učestvovali i predstavnici Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanskog kantona, i to v.d. direktora Eugen Ćubela, šef Operativnog centra Marin Čović i šef Odsjeka za vatrogastvo Branimir Arapović.
Akcentovano je da je upravo ta saradnja kolega iz tih srodnih službi iz Hercegovine i Dalmacije posebno važna jer prirodne nesreće i katastrofe ne znaju administrativne granice a, iako je ustrojstvo samih službi u Hrvatskoj i BIH različit, cilj im je isti, a to je da se sačuvaju ljudski životi, priroda i imovina.
Nakon uvodnih predavanja i teorijskog dijela, praktični dio vježbe održan je u korčulanskoj katedrali sv. Marka i Opatskoj riznici, pod vodstvom konzervatorice Mare Korunić. Učesnici su na licu mjesta vidjeli koliko su kulturna dobra izložena različitim rizicima, te kakve posebne izazove donose vatrogascima i ostalim službama kada se nađu u situaciji nesreće.
- Cilj jeda se razumije njihova ranjivost, prepozna rizike i nauči kako da se u kriznim situacijama pravilno reaguje. Određivanje prioriteta spašavanja iznimno je važno, jednako kao i poznavanje postupaka za zaštitu umjetnina – akcentovala je Korunić, uz koju je o pravilnom rukovanju osjetljivim predmetima u slučaju požara ili zemljotresa govorila šefica Restauratorskog odsjeka Dubrovnik Nađa Lučić sa saradnicama Mateom Milat i Almom Julianom Dilberović.
Učesnicima radionice predstavljen je i praktični alat ''Točak prve pomoći kulturnoj baštini'', izrađen u okviru projekta ''CPforHeritage'' koji nudi stručna i jasna uputstva za prvih 48 sati nakon nesreće. Poseban akcenat stavljen je na važnost multisektorskog pristupa, koordinisanje vatrogasaca, konzervatora, restauratora, civilne zaštite i drugih nadležnih službi u prevenciji, spremnosti i reagovanju na vanredne situacije koje ugrožavaju kulturno-historijska i druga dobra.
- Sistem zaštite i spašavanja u HNK-u obuhvata načela i aktivnosti namijenjene prevenciji, spremnosti i odgovoru na prirodne i druge nesreće, od zemljotresa i požara do tehničko-tehnoloških incidenata. Organizovan kroz kantonalne i lokalne štabove civilne zaštite, profesionalne i dragovoljne vatrogasne jedinice, gorsku službu spašavanja, policiju i zdravstvene ustanove, sistem ima krucijalnu ulogu u koordinisanju preventivnih mjera, edukovanju stanovništva i operativnom radu u kriznim situacijama, u cilju očuvanja života i materijalnih dobara – pojasnio je Ćubela.
Radionica na Korčuli uspješno je pokazala koliko je važno da se povežu hitne službe, ali i edukuju njihovi pripadnici o specifičnostima kulturne baštine koja, u slučaju nesreće, traži posebno znanje i brigu. Napravljen je tako još jedan korak u izgradnji sigurnijeg okvira za očuvanje dragocjenog kulturno-historijskog naslijeđa našeg prostora.
OPĆINSKI SUD U MOSTARU ZABRANIO ŠTRAJK ZDRAVSTVENIH RADNIKA
Nakon što je Kantonalni sud u Mostaru ukinuo mjeru osiguranja i predmet vratio na ponovno postupanje, Općinski sud u Mostaru danas je donio Rješenje o određivanju mjere osiguranja kojom je Nezavisnom sindikatu zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, kao reprezentativnom sindikatu, zabranio štrajk i provođenje štrajka, te poduzimanje bilo kakvih daljih aktivnosti u vezi sa organizovanjem štrajka, do pravosnažnog završetka ovog procesa ili do druge sudske odluke u ovoj pravnoj stvari.
Sud je ovim rješenjem, u cilju obezbjeđenja nesmetanih i redovnih aktivnosti pružanja zdravstvenih usluga pacijentima, obavezao imenovani sindikat, kao reprezentativni, da omogući nesmetane i redovne aktivnosti pružanja potpunih i pravovremenih zdravstvenih usluga u svim zdravstvenim ustanovama na prostoru HNK-a.
RADNA POSJETA VISOKE DELEGACIJE VLADE HNK-A GRADU ČAPLJINI
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a Mario Jurica, ministar unutrašnjih poslova HNK-a Marijo Marić i ministar saobraćaja i veza HNK-a Ivo Bevanda boravili su danas u radnoj posjeti Čapljini, gdje ih je, u prostorijama Gradske uprave, primila gradonačelnica Iva Raguž. Na sastanku je otvoren niz tema o dosad provedenim, tekućim i onim infrastrukturnim projektima koji su tek u planu, a čija je zajednička svrha unapređenje ukupne kvalitete života stanovnika tog hercegovačkog grada sa velikim razvojnim potencijalom.
- Vidljiv privredni procvat i uređena životna sredina, niz poticajnih mjera koje je donijela gradska vlast, uz ovako povoljan geografski položaj, klimu i činjenicu da Čapljina izrasta u jedno od ključnih saobraćajnih čvorišta u BiH, od značaja i za jug Hrvatske, doprinijeli su tome da ovo bude mjesto u koje se doseljava, poželjno za život i stvaranje porodice. Čestitajući gradonačelnici na očitim iskoracima, i ovom prilikom ističem da smo, kao Vlada, čvrsto opredijeljeni biti snažan partner svim našim gradovima i općinama na njihovom putu napretka. Naravno da i Čapljina, kao i svaki drugi grad, ima svoje probleme, ali važno je da su odgovorni ljudi spremni da se suoče sa izazovima i da budu uporni u postizanju postavljenih ciljeva. Mi ćemo i dalje da budemo vjetar u leđa u ostvarenju kapitalnih i drugih projekata, kako iz komunalne i saobraćajne infrastrukture, zdravstva i sigurnosti, tako i iz privrede, turizma, poljoprivrede, obrazovanja, kulture, sporta i drugih sektora – poručila je Marija Buhač.
S obzirom na to da se u Čapljini veliki dio stanovništva bavi poljoprivredom, bilo je govora i o projektnom pristupu za mlade poljoprivrednike i žene u poljoprivredi koje razvija Ministarstvo poljoprivrede u cilju poticanja obnove ruralnih područja i ostanka mladih u njima. Naglašeno je i da će Čapljina da bude jedan od pilot prostora skorašnjeg provođenja projekta pametnog navodnjavanja poljoprivrednih površina. Iz istog resora, lani je iz vodnih naknada ukupno ugovoreno 514.000,00 KM i ove godine planirano 455.000,00 KM za čapljinsko područje, a ta će sredstva biti utrošena za izmjenu vodovodnih cijevi i oborinske odvodnje te saniranje kanalizacijskog i vodosnabdijevnog sistema u Ulici Ante Starčevića, zatim za provođenje projekta vodovoda i kanalizacije u Grabovini, provođenje treće faze izgradnje vodosnabdijevnog sistema na Dubravskoj visoravni te za čišćenje odvodnih kanala na desnoj strani rijeke Neretve.
Visoka delegacija kantonalne izvršne vlasti i čapljinska gradonačelnica zajednički su obišli nekoliko lokacija na kojima su u toku projekti obnove, dogradnje, proširenja ili potpune izgradnje, a koje je Vlada HNK-a u proteklom periodu finansijski pomogla odnosno planira pomoći budžetskim sredstvima kroz 2025. godinu. U OŠ Vladimira Pavlovića dočekao ih je direktor Mateo Jovanović s kojim su obišli prostorije u kojima su, upravo sredstvima koje je doznačila Vlada, zamijenjeni dotrajali podovi i rasvjetna tijela u skladu sa savremenim standardima energetske efikasnosti. Premiejrka Buhač danas je obećala i finansijsku podršku Vlade za planirani projekt ugradnje lifta i prilagođavanja prilaza školi za lakši pristup licima sa posebnima potrebama.
Premijerka i ministri zatim su se susreli sa načelnikom Policijske uprave Čapljina Ivanom Miličevićem i obišli radove na dogradnji i nadgradnji zgrade PU Čapljina za koje je Vlada, kroz resor MUP-a, u više faza, a zaključno sa tekućom godinom, uložila 1.075.346,00 KM. Osim za aktuelne radove, riječ je o izdvajanjima i za konstrukcijsko ojačavanje policijske zgrade, obnovu 1. sprata te izgradnju savremenih prostorija za izdavanje ličnih dokumenata.
Grad Čapljina u završnoj je fazi izrade Regulacijskog plana Privredne zone Tasovčići 1. Radi se o strateškom razvojnom projektu, a tom prostorno-planskom dokumentacijom stvaraju preduslove za dalji privredni razvoj hercegovačkog juga, izgradnju objekata i nova zapošljavanja. Početna procjena vrijednosti radova premašuje 2,5 miliona KM, a Vlada HNK-a najavila je podršku realizovanju projekta.
- Zahvalni smo premijerki Buhač i kantonalnim resornim ministrima što prepoznaju i redovno pomažu našu viziju napretka i budućnosti našeg grada. Na nama je da, kao lokalna samouprava, damo svoj maksimum da bi svojim sugrađanima stvorili sve preduslove za siguran, stabilan i ugodan život, za planiranje porodice i odgajanje djece u mirnoj i zadovoljnoj sredini. Naravno da nam na putu provođenja naših strateških projekata treba čvrsta podrška viših nivoa vlasti, a Vlada HNK-a u kontinuitetu svjedoči da je zaista Vlada cijelog Kantona i da ima razumijevanja i volje da konkretno pomogne, što se u Čapljini jasno vidi u čitavom nizu segmenata, od saobraćajne infrastrukture, preko raznih poticaja i donacija, do ulaganja u školstvo, zdravstvo, sigurnost i ostale životno važne resore – rekla je gradonačelnica Raguž.
S obzirom na to da je Vlada HNK-a, putem Ministarstva saobraćaja, izdvojila oko 850.000,00 KM za izgradnju novog kružnog toka u Gabeli, a riječ je o savremenom rješavanju spoja lokalnih cesta i regionalne saobraćajnice R425, učesnici susreta obišli su i tamošnje radove. Osim saobraćajnog osavremenjivanja, skorašnje će dovršenje tog kružnog toka značajno da podigne nivo sigurnosti svih učesnika u saobraćaju. Inače, nedavno je za sanaciju priključnih cesta u Čapljini izdvojeno 100.000,00 KM, a putem Uprave za prognanike i izbjeglice HNK-a za tu je namjenu doznačeno i dodatnih 157.500,00 KM. Resorno ministarstvo u tekućoj godini planira i završne aktivnosti na izgradnji šetnice od Mogorjela do mosta u Strugama te završetak radova na križanju za autocestu u Zvirovićima, ukupne vrijednosti 350.000,00 KM.
Organizirana je i posjeta Stadionu NK GOŠK Gabela, gdje je za zahvate na natkrivanju tribina Vlada HNK-a lani uplatila 300.000,00 KM, najavivši dodatnu podršku Klubu i u tekućoj godini. Predsjednik GOŠK-a Lujo Ilić i predsjednik Uprave Kluba Donko Jović, sa saradnicima, pozdravili su zajedničku delegaciju kantonalne Vlade i Grada Čapljine, predočivši im rezultate utroška doznačenih sredstava koja su usmjerena u nabavku i montažu čelične konstrukcije stadionske nadstrešnice. Vrijedi podsjetiti da se stadion priprema da zadovolji sve uslove UEFA-e da bi dogodine mogli da budu domaćini takmičenja ženske fudbalske reprezentacije BiH.
CIVILNA ZAŠTITA HNK-A OGLASILA NARANDŽASTO UPOZORENJE ZA HERCEGOVINU
U skladu sa predviđanjem Federalnog hidrometeorološkog zavoda, Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanskog kantona oglasila je narandžasto upozorenje zbog mogućih obilnijih padavina u Hercegovini. Obuhvaćeni period očekivanih oborina, sa predviđenom količinom padavina između 30 i 70 mm odnosno lokalno do 90 mm unutar 24 sata, jest srijeda, 24. septembra.
Posebno je upozoreno na mogućnost pojave urbanih i bujičnih poplava, a stanovnicima je preporučeno da se, u skladu sa standardnim preporukama i mjerama Svjetske meteorološke organizacije, poduzmu mjere opreza i prate prognoza i izvještaji. U slučaju bilo kakvih problema i ugrožavanja, službenici Operativnog centra Civilne zaštite HNK-a na raspolaganju su 24 sata na dan na broju 121.
DOPUNAMA ZAKONSKIH PROPISA, U HNK-U LAKŠE DO KROVNIH SOLARA
Skupštinski poslanici u Hercegovačko-neretvanskom kantonu danas su, na 19. zasjedanju tog zakonodavnog organa, usvojili Zakon o dopuni Zakona o građenju te Zakon o dopuni Zakona o prostornom uređenju, oba po skraćenoj proceduri. Tako su stvoreni uslovi za lakše postavljanje malih prosumerskih postrojenja na krovovima stambenih i poslovnih objekata u HNK-u što građanima, gospodarskim subjektima, javnim ustanovama i lokalnim zajednicama omogućuje proizvodnju električne energije za svoje potrebe, ujedno i skladištenje eventualnog viška te agregiranje, razmjenjivanje, distribuiranje, prodaju ili kupovinu proizvedene energije čime im je otvoren put aktivnom učestvovanju na tržištu energijom.
Dopunama tih zakona ubrzani su administrativni postupci i smanjeni njihovi troškovi, a pravnim i fizičkim licima omogućeno učestvovanje u apliciranju za sredstva od većih nivoa vlasti u cilju provođenja energetske tranzicije. Istaknuto je da je razlog za donošenje predmetnih zakona usvajanje tri nova reformska zakona na nivou FBiH (Zakon o energiji i regulisanju energetskih djelatnosti, Zakon o električnoj energiji i Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije) kojima su stvoreni uslovi za brzi razvoj građanske energije, što podrazumijeva i pojačano interesovanje za izgradnju malih prosumerskih postrojenja na krovovima u HNK-u.
Skupština je danas prihvatila i Izvještaj o izvršenju Tekuće rezerve Budžeta HNK-a za period od 1. januara do 30. juna tekuće godine, a poslanici su dali saglasnost i na izmjene i dopune Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a za 2025. godinu, kao i na izvršenje tih izmjena. Takođe, usvojena je i Odluka o pristupanju izradi Urbanističkog projekta turističke zone Londža u okviru područja posebnih obilježja za područje od značaja za HNK Park prirode Hutovo blato.
VLADA POKRENULA INICIJATIVU ZA NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR I POZVALA ZDRAVSTVENE RADNIKE ZA PREGOVARAČKI STOL
S obzirom na činjenicu da je Kolektivni ugovor između Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije u HNK-u istekao, a Kolektivni ugovor između Vlade i Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB-a Mostar ističe 29. novembra, Vlada je na današnjoj, 52. redovnoj sjednici imenovala Pregovarački tim Vlade za pregovore sa obadva reprezentativna sindikata za zaključenje novih kolektivnih ugovora. Usvojena je i Odluka o pokretanju postupka pregovaranja za zaključenje Kolektivnog ugovora sa doktorima medicine i stomatologije te je Zaključkom zaduženo resorno ministarstvo da pokrene inicijativu za pregovore o novom kolektivnom ugovoru sa zdravstvenim radnicima.
U skladu s tim, a imajući u vidu višestruku izloženost pacijenata koji su već duže vrijeme uskraćeni za čitav niz zdravstvenih usluga u HNK-u, Vlada javno poziva sindikate zdravstvenih radnika na neodgodivi prekid aktuelnog štrajka koji, skorašnjim istekom postojećeg kolektivnog ugovora, gubi pravnu osnovu i sami smisao. Vlada poziva sindikate da se odmah sjedne za pregovarački stol i tu, a ne na ulici i ne na štetu pacijenata, odmah krene sa pregovorima o sadržaju novog kolektivnog ugovora.
Nastavljajući aktivnosti podrške mladim porodicama, Vlada je odobrila dodatnih 50.945,00 KM budžetskih sredstava sa pozicije Kabineta premijerke Vlade za subvencije mladima za porez na promet nekretnina i rente, za osam novih korisnika.
Na sjednici je usvojena i Odluka o načinu utroška 800.000,00 KM planiranih Budžetom za 2025. godinu za Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta sa pozicije ''Strateški projekti od značaja za HNK i strukturne reforme''. U skladu sa Odlukom, Sveučilištu u Mostaru dodijeljen je iznos od 440.000,00 KM, a Univerzitetu Džemala Bijedića 360.000,00 KM. Posebnom odlukom, preraspodjelom sredstava, danas su im osigurana i dodatna sredstva (Sveučilištu 275.000,00 KM i Univerzitetu 225.000,00 KM) za potrebe tekućeg finansiranja. Riječ je o ukupno 1.300.000,00 KM budžetskih sredstava.
Usvojena je i Odluka o načinu utroška 130.000,00 KM, utvrđivanju kriterija, uslova i načina raspodjele tih sredstava utvrđenih Budžetom HNK za 2025. godinu za Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite sa pozicije ''Grant javnim kuhinjama''. Pravo na predmetna sredstva imaju registrovane ustanove, udruženja i vjerske zajednice na području Kantona, u okviru kojih je organizovana pučka kuhinja.
Usvojen je i Program utroška novčanih sredstava za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a utvrđenih kantonalnim Budžetom za 2024. godinu sa pozicije ''Namjenska sredstva vodnih naknada'' u ukupnom iznosu od 8.866.865,30 KM. Istaknuto je da je osnova za donošenje ovog programa kantonalni Zakon o vodama te da je sastavljen po prijedlozima projekata gradova i općina u HNK-u.
Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša usvojena je Odluka o visini boravišne takse na području HNK-a za 2026. godinu u iznosu od 3,00 KM, kao i Odluka o visini godišnjeg paušalnog iznosa boravišne takse na području HNK-a za 2026. godinu u iznosu od 65,00 KM za razred A i 55,00 KM za razred B. Godišnji paušalni iznos plaća se za svaki krevet i smještajnu jedinicu u kampu koja se koristi za usluge smještaja.
Nastavljajući započete aktivnosti u vezi sa rješavanjem pravomoćnih sudskih presuda / rješenja, Vlada je usvojila Odluku o pokretanju postupka za zaključivanje ugovora o vansudskoj nagodbi i isplati potraživanja po zaključenim ugovorima, za što je odobreno 250.000,00 KM.
Usvojena je Informacija o aktivnostima na izradi Studije za mapiranje rizika i razvoj strateškog okvira sa smjernicama za smanjenje i upravljanje rizicima prouzročenim prirodnim nesrećama u HNK-u. Cilj je da se osigura strateški smjer i operativni alati prostornog planiranja za smanjenje izloženosti, ublažavanje rizika i izgradnju dugoročne otpornosti kroz rješenja zasnovana na prirodi i integrisanom planiranju.
Vlada je usvojila i Rješenje o imenovanju Koordinacijskog tijela za ravnopravnost spolova za praćenje implementacije Gender akcionog plana za HNK za period od 2025. do 2028. godine. Predmetni plan je strateško-planski dokument kojim se nastoji potaknuti budući rast i razvoj zajednice te unaprijediti ravnopravnost spolova u svim segmentima življenja.
PRVA TRIBINA ARHIVA HNK-A VAN BIH ODRŽANA U NOVOM PAZARU
U organizaciji Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona i Muzeja Ras, u Novom Pazaru je, u Republici Srbiji, održana tribina o životu i djelu Hivzije Hasandedića, istaknutog istraživača kulturno-historijske baštine BiH.
Tom prilikom, direktor Arhiva Amir Kadribegović naglasio je zadovoljstvo jer je prvo dešavanje koje je Arhiv ikad organizovao van BiH tematski vezano za Hasandedića, i to u godini obilježavanja 110. godišnjice njegovog rođenja. Osim njega, okupljenima su o djelovanju i bogatoj ostavštini tog istraživača govorili i direktor Muzeja Elmir Habibović, istraživač i publicist Jasmin Branković te novinar i publicist Hasan Eminović. Više o ovom možete doznati na službenim stranicama Arhiva HNK-a.
