Službena stranica Vlade HNŽ/K
VLADA HNK-A: NIZ ODLUKA, FINANSIJSKE PODRŠKE, PROJEKTI I PREKOGRANIČNA SARADNJA
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je na današnjoj, 48. sjednici usvojila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći, uputivši ga u dalju skupštinsku proceduru. Razlog donošenja Izmjena i dopuna predmetnog zakona je usklađivanje sa pozitivnim pravnim propisima u BiH, te ujednačavanje sa zakonima o pružanju besplatne pravne pomoći u drugim kantonima. Ovim izmjenama značajno su proširena prava korisnika besplatne pravne pomoći, kao i same kategorije korisnika. Među ostalim, umjesto dosadašnjega prava koje su imala samo djeca bez roditeljskoga staranja, pravo na besplatnu pravnu pomoć odsad će imati sva djeca. Dodatno, besplatnu pravnu pomoć moći će ostvariti i lica sa invaliditetom u stvarima zaštite i ostvarivanja prava po osnovu invaliditeta.
Vlada je Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša dala saglasnost za učestvovanje u prijavi projekta MAGIC (Modeli integrisanog upravljanja za očuvanje obalne i morske bioraznolikosti), kao projektni partner Parku prirode Hutovo blato, u okviru drugog poziva za dostavljanje projektnih prijedloga programa Interreg IPA ADRION 2021 – 2027. Projekat se bavi razvojem integrisanih i participativnih modela upravljanja za očuvanje morskih, obalnih i močvarnih ekosistema, doprinosi unapređenju sistema zaštite okoliša, jačanju institucionalnih kapaciteta i usklađivanju politika HNK-a sa normama i standardima Evropske unije.
Nastavljajući aktivnosti podrške mladim porodicama, Vlada je usvojila Odluku o odobravanju 21.000,00 KM iz Budžeta HNK-a za 2025. godinu sa pozicije Kabineta premijerke ''Subvencije mladima za porez na promet nekretnina i rente'', za tri nova korisnika.
Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, Vlada je usvojila Izvještaj o radu i poslovanju zdravstvenih ustanova čiji je osnivač, odnosno suosnivač HNK, za period 2024. godine. Riječ je o Kantonalnoj bolnici dr. Safeta Mujića, Općoj bolnici Konjic i Zavodu za javno zdravstvo HNK-a.
Na sjednici je usvojen Izvještaj o radu Koordinacijskog tijela za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici na području HNK-a, za period od 1.7.2024. do 1.7.2025. godine. U Izvještaju se navodi da je došlo do porasta prijava raznih oblika nasilja u porodici. Ranijim dvogodišnjim Programom mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici u HNK-u predviđeno je uspostavljanje multisektorskih timova na gradskim, odnosno općinskim nivoima, što je dosad postignuto u Čapljini, Jablanici, Konjicu i Mostaru, dok je za ostale jedinice lokalne samouprave najavljen nastavak aktivnosti na uspostavljanju tih timova.
Vlada je Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne zaštite dala saglasnost za utrošak 70.000,00 KM za provođenje aktivnosti u okviru Dječije sedmice u HNK-u. Sredstva će se utrošiti za nabavku školskog pribora i školskih torbi za učenike iz socijalno ugroženih porodica, te za provođenje ostalih aktivnosti obilježavanja Dječije sedmice u Kantonu.
Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša, usvojen je Program utroška 200.000,00 KM sa pozicije ''Transfer neprofitnim organizacijama'', zatim Program utroška 800.000,00 KM sa pozicije ''Transfer drugim nivoima vlasti'' i ''Tekući transfer (jačanje turističkih kapaciteta)'', te Program utroška 135.000,00 KM sa pozicije ''Transfer drugim nivoima vlasti (manifestacije iz turizma)''.
Iz resora poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, usvojena je Odluka o raspodjeli 50.000,00 KM utvrđenih Budžetom HNK-a za 2025. godinu ''Transferi drugim nivoima vlasti – poljoprivreda jedinicama lokalne samouprave u HNK-u'', i to: Općina Čitluk 16.666,00 KM, Grad Stolac i Općina Ravno po 11.765,00 KM, te Grad Mostar 9804,00 KM.
Usvojen je Izvještaj o provođenju Programa utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2024. godinu za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede sa pozicije ''Namjenska sredstva od naknada prikupljenih na osnovu prenamjene poljoprivrednih zemljišta'', te Izvještaj o stanju u oblasti lovstva za 2024./2025. lovnu godinu na prostoru HNK-a. Obzirom na nedovoljno iskorištene kantonalne potencijale, posebno u razvoju lovnog turizma, u obrazloženju je istaknuto da je neophodno da se dodijele u zakup sva lovišta, podgne nivo zaštite divljači, usmjeri prihode od djelatnosti lovstva na uzgoj divljači, izgradi infrastruktura za uzgoj, zaštitu divljači i lovni turizam, te osnaži edukacija lovačkih društava i promocija lovnog turizma.
Na prijedlog Ministarstva za pitanja boraca, Vlada je dala saglasnost na Pravilnik o ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje kojim se uređuju uslovi, način i postupak za rješavanje dopunskog prava na stambeno zbrinjavanje boraca i članova njihovih porodica, članova porodica poginulih, umrlih i nestalih boraca koji imaju prebivalište u HNK-u. U nizu unaprjeđenih prava, najznačajniji stavak odnosi se na subvencionisanje kamata na kredite za stambeno zbrinjavanje ove populacije
Iz istog resora, Vlada je dala saglasnost na Pravilnik o proceduri ostvarivanja prava na pomoć u projektima samoupošljavanja, otvaranja radnih mjesta i drugih oblika radnog angažovanja. Cilj je da se stvori sveobuhvatan, transparentan i pravno zasnovan okvir za dodjelu pomoći borcima, članovima njihovih porodica i članovima porodica poginulih, umrlih i nestalih boraca. Na sjednici je data saglasnost i za potpisivanje Sporazuma po Projektu sufinansiranja zapošljavanja i samoupošljavanja djece poginulih boraca 2025. i Projektu sufinansiranja zapošljavanja djece ratnih vojnih invalida 2025. Predmet Sporazuma je uspostavljanje saradnje između Ministarstva za pitanja boraca HNK-a, Federalnog zavoda za zapošljavanje i Službe za zapošljavanje HNK-a.
Vezano za djelokrug Ministarstva saobraćaja i veza, usvojena je Odluka o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju priključne saobraćajnice od Karaule do Glavatičeva koja će da bude dio regionalne saobraćajnice R-435a Ćesim-Rujište-Potoci. Takođe, usvojena je i Odluka o dopuni Odluke o odobravanju načina utroška 100.000,00 KM, osiguranih u Planu i programu Uprave za ceste HNK-a za 2025. godinu, kojom je Gradskoj upravi Čapljine data saglasnost da provede proceduru javne nabavke za izbor najpovoljnijeg ponuđača za sanaciju priključne saobraćajnice Ševaš Njive – M17.
HNK UVELA BESPLATNE KUĆNE TESTOVE ZA RANO OTKRIVANJE KARCINOMA DEBELOG CRIJEVA
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, odnosno Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a pokrenulo je novi preventivni zdravstveni program, usmjeren na rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva. Riječ je o trećem takvom programu pod pokroviteljstvom kantonalne vlade, a obezbjeđuje besplatan, jednostavan i siguran kućni test koji je važan prvi korak u otkrivanju te maligne bolesti.
- Karcinom debelog crijeva jedan je od najčešćih oblika karcinoma, ali ako se otkrije na vrijeme, u više od 90 % slučajeva moguće ga je uspješno izliječiti – poručeno je na današnjoj konferenciji za novinare u zgradi Vlade HNK-a, sazvanoj u cilju predstavljanja Preventivnog programa ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva. Istaknuto je da je cilj povećanje svijesti, rane dijagnostike i smanjenja smrtnosti od te opasne bolesti.
- Program je podržala Vlada, nositelj implementacije je resorno ministarstvo, a učesnici su Zavod zdravstvenog osiguranja HNK-a, Zavod za javno zdravstvo HNK-a, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Kantonalna bolnica dr. Safeta Mujića i svi domovi zdravlja u Kantonu.
- Tumor debelog crijeva, prema globalnim statistikama, treći je najčešći maligni tumor, a sve češće pojavljuje se i na drugom mjestu. Po smrtnosti, pak, u svim statistikama, na drugom je mjestu. Od dva miliona oboljelih u svijetu 2020. godine, milion je izgubilo život. Preventivni pregledi usmjereni su na lica u dobi od 50 do 74 godine starosti, ali u program mogu da se uključe i mlađa lica sa rizičnim faktorima, poput porodične anamneze, prisutnosti krvi u stolici ili dijagnostikovanih upalnih bolesti crijeva – rekao je ovom prilikom ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a Milenko Bevanda, jasno poručivši da je prevencija izrazito važna jer karcinom debelog crijeva dugo ne pokazuje simptome i nerijetko se otkrije tek kada se proširi i u druge organe.
Ministar je ocijenio da će uspjeh programa uvelike da ovisi o odazivu građana, dok je direktor ZZO-a HNK-a Andrej Čović akcentovao da je cilj da se obezbijedi jednak pristup i dostupnost pregleda svim osiguranim licima koja ulaze u ciljanu grupu, bez obzira gdje žive.
- Briga o zdravlju nije samo pravo, već i obaveza i solidarnost. Ovi programi nisu samo investiranje u zdravlje, već i u održivost zdravstvenog sistema – izjavio je Čović, navodeći podatak Svjetske zdravstvene organizacije da screening u ranoj fazi vrijedi oko 250 USD, dok liječenje uznapredovalog karcinoma debelog crijeva može da dostigne i 150.000,00 USD po pacijentu.
Zavod za javno zdravstvo HNK-a godinama radi na promicanju važnosti preventivnih pregleda, ranog otkrivanja bolesti i edukovanja građana. Direktor Eniz Čolaković iznio je podatke za HNK, rekavši da je tokom prošle godine zabilježeno 620 novooboljelih od karcinoma, dok je u 2023. godini HNK imao 760 novooboljelih.
Zahvaljujući Vladi HNK-a, Zavod za javno zdravstvo obezbijedio je 15.000 besplatnih testova koji će već od sutra da budu dostupni u ambulantama porodične medicine. Besplatni su, neinvazivni, jednostavni za korištenje i efikasni, a moguće ih je uraditi i kući.
Savjetnica ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a Danijela Petrović akcentovala je da će u implementaciji da učestvuje 136 porodičnih ljekara, devet gastroenterologa, 22 anesteziologa i šest patologa.
- Cijeli proces počinje i završava kod porodičnog ljekara, što je novost u odnosu na prethodne preventivne programe. Pacijent dobiva test koji obavlja kući. Pacijenti sa pozitivnim nalazima biće upućeni na dalje pretrage kod gastroenterologa – pojasnila je Petrović, akcentovavši da se nada da će se programu odazvati barem 60 posto građana.
Uskoro će se aktivirati i službene stranice programa na društvenim mrežama, a predviđena je i terenska podrška timova koji će da rješavaju eventualne tehničke probleme u domovima zdravlja. Učesnici su pozvali građane HNK-a iz ciljne grupe da posjete porodične ljekare kod kojih će da preuzmu testove i obave ovaj životno važan pregled.
POTPISAN UGOVOR ZA FINANSIRANJE IZGRADNJE MOSTARSKE SPORTSKE SALE
Danas je, u Gradskoj vijećnici Grada Mostara, organizovano svečano potpisivanje ugovora između Razvojne banke Vijeća Evrope i Ministarstva finansija i trezora BiH za finansiranje izgradnje Kulturno-sportskog centra u Mostaru. Uz brojne visoke uzvanike, predstavnike više nivoa vlasti u BiH i delegaciju Razvojne banke Vijeća Evrope, prisutnima se obratila i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, ocijenivši potpisivanje ovog ugovora ključnim korakom ka stvaranju preduslova za završetak izgradnje jednog od najvažnijih infrastrukturnih objekata za grad Mostar, ali i HNK u cjelini.
- O počecima izgradnje mostarske sportske sale puno je toga rečeno i ne želim da se ovom prilikom pretjerano vraćam u prošlost, nego želim da gledam unaprijed, iskreno vjerujući da danas svjedočimo završnom činu u stvaranju okvira za dovršenje izgradnje Kulturno-sportskog centra o kojem sanjaju generacije Mostaraca. Mostar i HNK se sa razlogom ponose uspjesima svojih ponajboljih ambasadora, vrhunskih pojedinaca i sportskih kolektiva koji su nas svojim postignućima znali vinuti u visine i učiniti prepoznatljivima u svijetu po nečem lijepom i dobrom. Uistinu je najmanje što, kao društvo i zajednica, možemo i moramo da učinimo to da im osiguramo uslove dostojne njihovih kvaliteta, ali i vremena u kojem živimo – rekla je Buhač, pozdravivši aktivnosti gradonačelnika Mostara Marija Kordića i njegovih saradnika na pronalasku mogućnosti dovršenja izgradnje gradske sportske sale.
- Ponosna na činjenicu da je i Vlada HNK-a u svemu tome dala svoj doprinos, i sa ovoga mjesta jasno poručujem da ćemo i dalje potvrđivati našu opredijeljenost biti Vlada koja prepoznaje i podržava svaki vitalni infrastrukturni projekat naših gradova i općina. Tako će biti i u vremenu pred nama – jasno je poručila premijerka, dodavši da nestrpljivo iščekuje trenutak kada ćemo zajednički da svjedočimo prvoj utakmici u novoizgrađenoj mostarskoj sportskoj sali.
Inače, Kulturno-sportski centar Mostar, ukupne vrijednosti 25 miliona eura, smješten je u centralnom gradskom urbanom prostoru i predstavlja kapitalni infrastrukturni projekat čija je svrha da obogati društveni, kulturni i sportski život grada. Projektiran je kao multifunkcionalni prostor koji će omogućiti održavanje dvoranskih utakmica, kulturnih programa, edukativnih aktivnosti i kongresa. Ukupna površina centra je 45.000 četvornih metara, sa kapacitetom od oko 5000 sjedećih mjesta. Osim glavne i pratećih sala, imat će svlačionice, konferencijske sale, medijski centar, tehničke prostorije, ugostiteljski i parking prostor.
Današnjim ugovorom osigurana su kreditna sredstva Razvojne banke Vijeća Evrope (CEB) u iznosu od 12 miliona eura te grant sredstva u iznosu od 1,5 miliona eura. Preostali iznos zajednički finansiraju Grad Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton i Federacija BiH. Nakon čina potpisivanja, učesnici su obišli gradilište Centra.
U OKVIRU PROSLAVE DANA STOCA, OTVORENA GRADSKA SPORTSKA DVORANA
U okviru centralne svečanosti višednevnog obilježavanja Dana Stoca i njegovog patrona sv. Ilije, večeras je svečano otvorena novoizgrađena Gradska sportska dvorana Stolac. Traku su zajedno presjekli dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović, državni tajnik Centralnog državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas i gradonačelnik Grada Stoca Stjepan Bošković.
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, zajedno sa više kantonalnih ministara, prisustvovala je činu otvaranja tokom kojeg je akcentovano da mnogi završeni i tekući projekti svjedoče da ovaj hercegovački grad bogate historije i kulturne baštine danas doživljava svoju istinsku renesansu. Vrijedi podsjetiti da nova sportska dvorana ima dvije tribine, ukupnog kapaciteta od hiljadu sjedećih mjesta, a za njezinu izgradnju izdvojeno je sedam miliona KM.
Čestitavši Dan Grada, premijerka Buhač i ovom prilikom je poručila da će gradsko rukovodstvo Stoca i dalje da ima snažnu podršku Vlade HNK-a u provođenju razvojnih projekata, na tragu prosperiteta i samog grada, ali i čitavog HNK-a.
NASTUPNA POSJETA ZAMJENIKA ŠEFA MISIJE OSCE-A U BIH KOD PREMIJERKE BUHAČ
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač primila je u nastupnu posjetu novoimenovanog zamjenika šefa Misije OSCE-a (Organizacija za evropsku sigurnost i suradnju) u BiH Zahida Movlazadea, u čijoj su pratnji bili i šef Odjela za ljudsku dimenziju u Misiji Ivo Lupis te v.d. šefice Ureda OSCE-a u Mostaru Aida Premilovac. Na sastanku je otvoreno nekoliko tema, od smjernica djelovanja i prioriteta Vlade HNK-a, preko pitanja sigurnosti, zakonodavstva, političkog dijaloga i, osobito, saradnje na provođenju započete kurikularne reforme u HNK-u.
Inače, Movlazada je na položaj zamjenika šefa Misije OSCE-a u BiH došao nakon viših savjetodavnih uloga u mandatima nekoliko visokih povjerenika OSCE-a za nacionalne manjine o strateškoj preventivnoj diplomaciji i vodećih uloga u oblikovanju angažmana Ureda visokog povjerenika za jugoistočnu Evropu. Poželjevši mu dobrodošlicu u BiH, premijerka Buhač čestitala je Movlazadi na preuzimanju odgovorne dužnosti, a istaknuto je zajedničko opredjeljenje za dalje razvijanje međusobne saradnje.
PREMIJERKA BUHAČ OTVORILA PRESTIŽNU FOSS4G KONFERENCIJU, PRVU U BIH
U Mostaru, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, danas je otvoreno evropsko izdanje FOSS4G (''Free and Open Source Software for Geospatial''), najveće svjetske konferencije posvećene otvorenim softverskim rješenjima za rad sa prostornim podacima. Riječ je o događaju koji već dvije decenije okuplja stručnjake, naučnike, institucije i firme koje razvijaju i primjenjuju tehnologije koje pokreću savremene sisteme prostornog planiranja, zaštite okoliša, kriznog upravljanja i digitalne transformacije javne uprave.
Konferenciju koja se prvi put održava na tlu BiH službeno je otvorila premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, čestitavši organizatorima na viziji, zalaganju i posvećenosti cilju koji su doveli do realizovanja tako važnog međunarodnog događaja koji Bosni i Hercegovini, rekla je, otvara vrata dostizanja novog nivoa odličnosti u oblasti nauke, naprednih tehnologija i profesionalne razmjene stečenih iskustava među globalno povezanim partnerima.
- Ova konferencija okuplja vrhunske stručnjake, istraživače, programere, predstavnike institucija i industrije, sve one koji dijele zajedničku viziju otvorenog pristupa znanju, alatima i podacima koji nam pomažu da bolje razumijemo svijet u kojem živimo. Tako su Mostar i HNK ovih dana ne samo simbol mostova i povezanosti, već i epicentar inovacija, znanja i globalne saradnje u oblasti geoprostornih tehnologija. Zato je ovo sjajna prilika za našu zemlju, ne samo da bi otvorili svoja vrata globalnoj tehnološkoj zajednici, već i da bi stvorili priliku i domaćim stručnjacima, studentima i institucijama da usvoje najnovija znanja, povežu se sa liderima iz čitavog svijeta i da zajedno stvaraju rješenja za čitav niz izazova, od urbanog planiranja i infrastrukture, preko zaštite okoliša, do efikasnijeg odgovora na sve češće i sve razornije prirodne katastrofe – poručila je Buhač, dodavši da, u vremenu u kojem živimo, otvoreni softver u geoprostornim naukama nije alternativa, nego standard koji omogućuje jednak pristup znanju i alatima, jača lokalne kapacitete i potiče inovacije u službi zajednice.
Organizatori konferencije su Sveučilište u Mostaru, Gradska uprava Mostara i preduzeće Ecoplan Mostar, uz podršku međunarodne zajednice stručnjaka i institucija u oblasti otvorenih geoprostornih tehnologija.
- FOSS4G se dosad održavao u nizu značajnih evropskih i svjetskih gradova, među kojima se ističu Barcelona, Bonn, Boston, Bremen, Bukurešt, Buenos Aires, Cape Town, Denver, Firenca, Paris, Seul i Sidney. Konferencija se održava svake godine u dva izdanja, od kojih je jedno globalno i jedno evropsko, a Mostar je ove godine ugostio evropski saziv sa više od 400 učesnika iz 35 zemalja svijeta koji će učestvovati u 146 predavanja – pojasnio je predsjednik Organizacijskog odbora Marko Puljić.
POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR IZMEĐU VLADE HNK-A I SINDIKATA ZDRAVSTVENIH RADNIKA
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda i predsjednik Nezavisnog sindikata uposlenika SKB-a Mostar Ivica Anić, u prisustvu premijerke HNK-a Marije Buhač, ministra finansija HNK-a Adila Šute i direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a Andreja Čovića, danas su u zgradi kantonalne Vlade potpisali Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva u HNK-u.
Činom potpisivanja završena je blokada rada zdravstvenih ustanova, odnosno uspostavljena puna medicinska zaštita i pružanje svih zdravstvenih usluga u Kantonu. Izjave za medije dali su premijerka Marija Buhač, resorni ministar Milenko Bevanda i predsjednik Sindikata Ivica Anić, a audio snimke dostupne su u prilogu:
PREMIJERKA BUHAČ SA MATURANTIMA O POTREBI SNIŽAVANJA STUDENTSKIH ŠKOLARINA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač susrela se danas sa učenicima završnog IV. a razreda Srednje građevinske škole Jurja Dalmatinca Mostar, učesnicima takmičenja "Projekat građanin – Civitas". Predvođeni profesoricom Mateom Milićević, učenici Dario Barać, Antonela Bogeljić, Tanja Dadić, Josip Džajkić, Nikolina Soldo, Ivano Vidačak, Marija Vidačković i Uroš Zečević postavili su premijerki niz pitanja na temu mogućnosti uvođenja besplatnog studiranja u HNK-u.
Upoznavši ih sa nastojanjima Vlade da osigura snažniju finansijsku podršku za dva mostarska univerziteta odnosno činjenicom da su izdvajanja za univerzitete u zadnje dvije godine udvostručena sa početnih 10 na 20 miliona KM godišnje, premijerka im je rekla da lično vjeruje u dobrobit osjetnog snižavanja previsokih školarina za studente u Kantonu.
- Odluka, naravno, nije na kantonalnoj izvršnoj vlasti, ali odlučili smo da pružimo snažnu podršku mogućnosti provođenja te zamisli. Nerealno je, naravno, razmišljati o besplatnom studiranju, ali je neupitna činjenica da ono mora da postane finansijski dostupnije te da deficitarna zanimanja budu jasno utvrđena i da te studijske grupe budu potpuno oslobođene troškova upisnina. Kompletna reorganizacija školstva, ne samo na nivou visokog obrazovanja, nego i na srednjoškolskom nivou, ono je što je ovom društvu istinski potrebno. Jedino usklađivanjem zanimanja koje obrazovni sistem isporučuje na tržište rada sa stvarnim potrebama zajednice možemo da računamo na bolju budućnost, privredni rast, razvoj i, na kraju, demografski oporavak – rekla je Buhač.
Podsjetila je svoje mlade goste na činjenicu da Vlada finansijski podržava i univerzitetske strateške projekte, zatim mlade naučnike, kao i studente, osobito kroz stipendije i subvencije troškova smještaja, a kasnije i kroz program pripravničkog zapošljavanja. Upitana da li je realno očekivati rast iznosa stipendija, premijerka je rekla da trenutno svi studenti koji su zadovoljili uslove javnog poziva primaju stipendiju, bez razlike, što lično smatra lošim rješenjem.
- Međutim, dok ne dođe do snižavanja visine upisnina, što očekujem već u narednoj akademskoj godini, nećemo ulaziti u izmjene načina stipendiranja, a moja namjera je preraspodjela te sume novca za stipendije na način da potičemo stvarnu izvrsnost i nadarenost te da prepoznajemo one koji su zaista u teškoj socijalno-finansijskoj situaciji odnosno one kojima je pomoć Vlade osobito potrebna – zaključila je premijerka.
Učenici će, pripremajući portfolio na ovu temu, učestvovati u gradskom pa kantonalnom takmičenju, nakon kojeg slijedi i državno.
U ČITLUKU POČELI RADOVI NA IZGRADNJI KRUŽNOG TOKA KAKTUS
Postavljanjem gradilišne table, danas su službeno počeli pripremni radovi na izgradnji budućeg kružnog toka Kaktus na prostoru čitlučke općine. Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Čitluk Marin Radišić tom prilikom su zajedno posjetili lokaciju, gdje ih je dočekao šef gradilišta Milenko Pezer iz Putova d.o.o. Grude, te Nemanja Buha, predstavnik tvrtke Radis d.o.o. Istočno Sarajevo.
Ministarstvo je, u saradnji sa Kantonalnim javnim pravobranilaštvom i Općinom Čitluk, završilo opsežan postupak potpune eksproprijacije zemljišta u obuhvatu novog kružnog toka, što je bio osnovni preduslov za ishođenje građevinske dozvole. Planirani kružni tok smješten je na visokofrekventnoj regionalnoj cesti koja spaja Žitomisliće i Čitluk, a njegovom će se izgradnjom omogućiti spoj buduće vezne ceste preko naselja Bare, čime će sama regionalna cesta biti povezana sa magistralnom cestom M17.4 u centru Čitluka.
Projektnu dokumentaciju glavnog projekta izradio je Građevinski istraživački centar d.o.o. Mostar, u saradnji sa Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, dok je za izvođača radova odabrana grudska firma Putovi, a za stalni stručni nadzor firma Radis. Finansijska sredstva za eksproprijaciju zemljišta, izradu projektne dokumentacije, realizovanje radova i stalni stručni nadzor u potpunosti je obezbijedilo Ministarstvo saobraćaja i veza HNK-a.
– Činu počinjanja radova prethodio je komplikovan proces potpune eksproprijacije zemljišta, za što smo obezbijedili oko 400.000,00 KM. U mreži naših regionalnih cesta, ova je od posebnog značenja kao jedna od najfrekventnijih, ali i kao cesta koja povezuje dvije vrlo značajne magistralne ceste, M17 i M17.4 u naselju Biletić Polje. Kružni tok Kaktus omogućit će siguran spoj buduće vezne ceste preko naselja Bare i smiriti saobraćaj u Neretvanskoj ulici, kao i u području stadiona Bare, a sami ulazak u Čitluk ovim će da dobije potpuno novi, urbanistički izgled – komentarisao je ministar Bevanda, dodavši da ministarstvo nastavlja sa kontinuisanim investovanjem u cestovnu infrastrukturu.
- Najesen krećemo i sa izgradnjom kružnog toka Padine, a vjerujem da će Općina Čitluk uskoro da okonča i radove na cesti koja ide uz pomoćno igralište stadiona Bare, čime će kružni tok Kaktus da dobije potpuni funkcionalan smisao vezan za povezivanje regionalne ceste R425 sa magistralnom cestom M17.4 – zaključio je resorni ministar.
- ‹ prethodna
- 20 of 20
- ‹ prethodna
- 6 of 6
