Službena stranica Vlade HNŽ/K
RAZGOVOR PREMIJERKE MARIJE BUHAČ ZA DNEVNI AVAZ
Današnje izdanje novine Dnevni avaz donosi razgovor sa premijerkom Hercegovačko-neretvanskog kantona Marijom Buhač, objavljen pod naslovom ''Teret kataklizme u Jablanici nadilazi naše mogućnosti''. Razgovor je vodila novinarka Meliha Smajkić, a na webu Vlade ga prenosimo u cjelini:
Marija Buhač na čelu je Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona nešto više od godinu dana. Upravo je protekla godina u ovom dijelu BiH bila prilično izazovna i obilježena brojnim događajima. Premijerka HNK-a u intervjuu za naš list osvrće se na neke od njih, od kataklizme u Jablanici i u Konjicu do štrajka prosvjetnih radnika, ali govori i o odnosima u radu kantonalne Vlade u kojoj su kadrovi tri stranke, HDZ-a BiH, SDA i SDP-a.
Možete li, u najkraćem, da rezimirate proteklu godinu? Koliko ste zadovoljni radom Vlade HNK-a na čijem ste čelu?
Godinu iza nas obilježili su brojni izazovi tako da je teško u nekoliko rečenica napraviti rezime svih tih događanja. Ako govorimo isključivo o radu Vlade, mislim da smo odgovorili zadaći, ali uvijek ističem da će konačan sud o našem radu dati stanovnici ovog kantona.
Nažalost, u dijelu HNK-a, u Konjicu i u Jablanici, dogodile su se smrtonosne poplave. Tragično su izgubljena 24 života, brojne porodice su razorene, katastrofa je ostavila pustoš, materijalna šteta je ogromna... Jasno je da Vlada HNK-a nije u mogućnosti da podnese teret sanacije posljedica te kataklizme, ali da li se moglo učiniti više? Imate li kontakte sa višim nivoima vlasti u vezi obnove tih područja?
Spomenuvši izazove u protekloj godini, mislila sam i na strašnu tragediju koja je pogodila Jablanicu i Konjic kada su 24 naša sugrađanina izgubila život, a brojni ostali bez domova, uz iznimnu materijalnu štetu i na privatnoj i na javnoj imovini. Kao Vlada, i u toj smo izvanrednoj situaciji učinili maksimum da bi život na tom prostoru koliko-toliko vratili u normalne okvire. Prvih je dana fokus bio na spašavanju i potrazi za nestalima, a potom na pružanju materijalne potpore i hitnoj sanaciji posljedica, za što smo dosad izdvojili više od 6,5 miliona KM. Teret ove kataklizme daleko nadilazi naše mogućnosti i naravno da komuniciramo i sa drugim nivoima vlasti, zajednički tražeći najbolja rješenja za pomoć i obnovu nastradalih područja. I ovom prilikom zahvaljujem prijateljima iz okruženja koji su nam među prvima nesebično priskočili u pomoć.
Štrajk prosvjetnih radnika je, umjesto dijalogom i postizanjem rješenja, prekinut sudskom odlukom.
Duboko sam razočarana time što štrajk prosvjetnih radnika nije završen dijalogom socijalnih partnera nego o njegovoj zakonitosti mora da odlučuje sud. No, bez obzira na konačnu sudsku odluku, jedino dugoročno i održivo rješenje je postizanje dogovora, a naša spremnost za razgovore nikada nije bila upitna.
Na poziciji ste na kojoj puno toga zavisi od politike. Kako funkcioniše Vlada u kojoj su HDZ BiH, SDA i SDP?
Našu saradnju mogu da ocijenim vrlo korektnom. Razumljivo je da neka pitanja traže više vremena, energije i dijaloga, ali na kraju sve odluke donosimo usaglašeno, što pokazuje i činjenica da Vlada nije imala zastoja u radu. Očekujem da ćemo na tim temeljima uspješno broditi i kroz ostatak mandata.
POPIS ŠIFRI STUDENATA PRIJAVLJENIH NA KONKURS ZA DODJELU OSNOVNIH STIPENDIJA ZA AKADEMSKU 2024./2025. GODINU
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona objavilo je listu šifri studenata prijavljenih na Konkurs za dodjelu osnovnih stipendija za akademsku 2024./2025. godinu.
Lista je dostupna na web stranici Ministarstva: https://www.monkshnk.gov.ba/Obavijest/PregledHR/15057
Pravo prigovora na rezultate ističe u roku od pet dana od dana objave, a prigovore je moguće poslati na e-mail: prigovori@monkshnk.gov.ba
Nakon razmotrenih prigovora, Ministarstvo će objaviti Odluku o dobitnicima osnovnih stipendija za akademsku 2024./2025. godinu, te utvrditi raspored termina potpisivanja ugovora.
VLADA: UTVRĐENE USTANOVE ZA PRIMARNU, SEKUNDARNU I TERCIJARNU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj je, 35. sjednici usvojila Odluku o izboru zdravstvenih ustanova s kojima će Zavod zdravstvenog osiguranja HNK-a sklopiti ugovor o pružanju zdravstvenih usluga za 2025. godinu, a riječ je o uslugama koje se finansiraju iz sredstava Zavoda. Odlukom su utvrđene zdravstvene ustanove koje će obavljati djelatnosti primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite za osiguranike ZZO-a HNK-a. Vlada je dala i saglasnost na Pravilnik o vrstama vlastitih javnih prihoda ZZO-a HNK-a.
Na tragu zaduženja Skupštine HNK-a, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta priredilo je Informaciju o stanju u osnovnom i srednjem obrazovanju u HNK-u o kojoj je Vlada danas raspravljala te zadužila resorno ministarstvo da iznijete sugestije i primjedbe ugradi u konačni tekst Informacije.
Na sjednici je prihvaćen Izvještaj o radu Koordinacijskog tima Vlade HNK-a za borbu protiv trgovine ljudima na području Kantona za 2024. godinu, a Tim je zadužen da izradi prijedlog novog akcionog plana za provođenje Strategije suprotstavljanja trgovine ljudima u BiH za period do kraja 2027. koji će biti dostavljen Vladi HNK-a na usvajanje.
Vlada je usvojila i Izvještaj o provedenim aktivnostima i postignutim ciljevima kroz Program utroška novčanih sredstava planiranih Rebalansom Budžeta HNK-a Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša sa pozicije ''Tekući transferi drugim nivoima vlasti – Manifestacije iz turizma''.
Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a prihvaćeni su izvještaji o planu i provođenju jesenske sjetve, o berbi grožđa te o žetvi sitnih žita za 2024. godinu. Prihvaćena je i Informacija Ministarstva privrede o stanju preduzetništva i obrta na području HNK-a u 2023. godini. Usvojen je i niz odluka o dodjeljivanju koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije izgradnjom elektroenergetskih objekata – solarnih fotonaponskih elektrana na području Čapljine, Čitluka, Konjica i Mostara.
BUHAČ ZA VEČERNJI LIST: ZA PRIMJENU ZAKONA O MATERIJALNOJ PODRŠCI PORODICAMA SA DJECOM I ZAKONA O SOCIJALNOJ ZAŠTITI IZDVOJIT ĆEMO 21 MILION KM
Današnji broj Večernjeg lista, izdanja za BiH, donosi opsežan razgovor sa premijerkom Hercegovačko-neretvanskog kantona Marijom Buhač, objavljen pod naslovom ''Ne nedostaje nam odlučnosti i hrabrosti crpiti snagu iz uspjeha, učiti iz pogrešaka i odgovorno raditi svoj posao''. Tekst koji je smješten i na naslovnici novine i koji obrađuje nekoliko vitalnih tema za sadašnjost i budućnost HNK-a, prije svega pitanje donošenja i primjene seta novih zakona, u podnaslovu ističe poruku '' Ultimativno odbijam kupovati socijalni mir nerealnim planiranjima i obećanjima bez uporišta u stvarnim budžetskim mogućnostima''. Razgovor koji je vodio novinar Dario Pušić prenosimo u cjelini:
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona u aktuelnom sazivu izašla je iz prve godine svog mandata koji je započeo preuzimanjem dužnosti 9. novembra 2023. Samim imenovanjem, preuzeli su vruć krompir štrajka zdravstvenih radnika koji su uspješno riješili, a kroz proteklih godinu i mjesec dana susreli su se s nizom izazova, od konačnog rješavanja gorućih pitanja popunjavanja nedostajućih upravljačkih i policijskih kadrova u MUP-u, uvođenja demografskih mjera za mlade, zatim nezahvalnih okolnosti u kojima je nužno očuvati stabilnost Budžeta i kantonalne likvidnosti, preko tragične prirodne katastrofe sa velikim brojem ljudskih žrtava iz oktobra prošle godine, do aktuelnog štrajka prosvjetnih radnika.
U svemu tome, godinu su uspjeli zaključiti isplatom jednokratne finansijske podrške svim budžetskim korisnicima te usvajanjem čak pet vitalnih zakona za budućnost Kantona.
Premijerko Buhač, kako biste sami ocijenili rad Vlade HNK-a u 2024. godini?
- O našem će radu konačnu ocjenu svakako dati stanovnici ovog prostora, kako to demokratski uređeno društvo i predviđa, ali budući da me pitate za mišljenje o protekloj godini i načinu na koji smo kolege ministri i ja odgovorili izazovima, a dominantno je riječ o naslijeđenim problemima koji tište našu sadašnjicu, kada podvučem crtu iskreno sam zadovoljna radom Vlade kao kolektivnog organa koji je preuzeo odgovornost za HNK u ne tako zahvalnom trenutku. Svakako, postoje neki segmenti kojima smo mogli posvetiti više pozornosti i vjerovatno učiniti i nešto više, ali često su ishodi suočavanja sa određenim pitanjima stvar spleta okolnosti koje na kraju i odrede uspješnost našeg rada, odluka koje donosimo i poteza koje povlačimo. Ono što je sigurno, ne nedostaje nam odlučnosti i hrabrosti da crpimo snagu iz uspjeha, učimo iz pogrešaka i odgovorno radimo svoj posao.
Aktuelni štrajk prosvjetnih radnika ipak navlači sjenu na ukupan dojam o godini koja je iza nas?
- Ne mogu biti zadovoljna činjenicom da je u javnosti trenutno glavna tema štrajk prosvjetnih radnika koji je zasjenio i u drugi plan gurnuo sve druge aktivnosti Vlade, ali i sve druge pojave u našem društvu uopće. No, to je razumljivo kada uzmete u obzir činjenicu koliko sedmica su učenici u HNK-u bili van školskih klupa i koje je razmjere poprimilo medijsko razračunavanje unutar tih procesa.
Duboko sam razočarana time što štrajk prosvjetnih radnika nije završen dijalogom socijalnih partnera, nego je o njegovoj zakonitosti morao odlučivati odnosno odlučuje sud. Međutim, i unatoč tome i bez obzira na konačnu sudsku odluku, jedino dugoročno i održivo rješenje jest postizanje dogovora, a naša spremnost za razgovore nikada nije bila upitna. Da se ne vraćam na sve što je više puta ponovljeno, zaključit ću jasnom porukom da je stabilnost javnih finansija Vladin prvi prioritet, a možemo je održati samo ako finansijama upravljamo odgovorno. Ultimativno odbijam kupovati socijalni mir nerealnim planiranjima i obećanjima bez uporišta u stvarnim budžetskim mogućnostima. Zato i ovom prilikom pozivam socijalne partnere na razumnost i realno sagledavanje stvarnosti da bismo iz svega konačno izašli realnim i održivim dogovorom. K tome, tek nas čeka otvaranje pitanja kvalitete našeg obrazovnog sistema i iznimno loših međunarodnih pokazatelja ishoda učeničkih postignuća odnosno otvaranje pitanja reformi koje su nužno pred nama.
U ovom se trenutku ipak doima da će i ovu godinu obilježiti sindikalna nezadovoljstva?
- Upravo zato moramo donijeti zakone koji će sistemski riješiti trenutna otvorena pitanja i vrlo jasno utvrditi i pitanje plata, povećanja plata, naknada i ostalog. Sve to da bismo izjednačili pojedina prava svih budžetskih korisnika odnosno utvrdili jasan sistem i okvir za utvrđivanje samog iznosa plata, njihovog porasta, ali i ulogu svih dionika tog sistema. Vlada mora upravljati sistemom da bi on bio stabilan, održiv i da bi se planski razvijao, a ne donositi ad hoc rješenja po određenim pojavama. Tu, prije svega, mislim na Zakon o platama, Zakon o državnim službenicima i sl.
Često ste isticali da je važno održati razvojnu budžetsku dimenziju, što u ovim okolnostima nije zahvalan zadatak. Međutim, uspjeli ste aktivirati značajnu demografsku mjeru za mlade bračne parove te na samom isteku godine odgovoriti i na inflatorni porast životnih troškova?
- Jednokratnu finansijsku pomoć svim budžetskim korisnicima u iznosu od 1000 KM isplatili smo na izričito traženje sindikalnih organizacija, a na tragu pripadajuće odluke Vlade FBiH o mogućnosti takvog načina ublažavanja porasta osnovnih životnih troškova. Iskreno, nisam sretna sa takvim pristupom, osobito pored penzionera i niza socijalno ugroženih kategorija našeg stanovništva sa kojima dijelimo svakodnevnicu.
Međutim, ispoštovali smo to traženje naših socijalnih partnera, unutar čitavog niza poteza koje smo povukli na tragu poboljšanja materijalnog statusa budžetskih korisnika iz svih sektora i resora, od obrazovanja, preko policije do zaposlenika u javnoj upravi.
Vezano za demografsku mjeru koju spominjete, Vlada je za proteklu godinu donijela Odluku o subvencijama poreza za mlade pri kupovini prve nekretnine ili građevinskog zemljišta i za tu namjenu smo osigurali 750.000 KM budžetskih sredstava.
Subvencije su isplaćene korisnicima koji su, po javnom pozivu, ostvarili prava na refundaciju plaćenog poreza, a raduje me što je prošle godine gotovo 80 mladih porodica dobilo sredstva po ovom osnovu. Ovu ćemo mjeru svakako nastaviti i u ovoj godini, uz razmatranje modela izmjene odluke da bi još veći broj mladih mogao koristiti ovo pravo.
Napravili ste iskorak po pitanju usvajanja novih zakona ili, pak, izmjena i dopuna postojećih. Nabrojite nam što to konkretno znači za stanovnike HNK-a odnosno koje ste promjene osigurali?
- Na tim smo zakonima, uz sve nevolje koje su se isprječavale na putu, uporno radili cijelu godinu i neki su u obliku nacrta, a neki su u obliku prijedloga prošli skupštinsku proceduru tako da ćemo ih uskoro imati na snazi u punom obimu. Riječ je o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom, zatim Zakonu o socijalnoj zaštiti te o zakonima koje HNK dosad uopće nije imao: Zakon o kulturi, Zakon o upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada te Zakon o studentskom radu u HNK-u.
Osim toga, vrijedi podsjetiti i na činjenicu da smo, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, usvojili i novu listu lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja HNK-a kojom su na tržište vraćeni i strani proizvođači, ali i uvršteno čak 135 novih zaštićenih naziva lijekova.
Idemo redom, što konkretno donose Izmjene i dopune Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom?
- Najvažnija izmjena u tom je što smo propisali da pravo na dječiji dodatak, bez obzira na visinu prihoda zajedničkog kućanstva, pripada svoj djeci bez jednog ili oba roditelja, kao i djeci oboljeloj od zloćudnih bolesti. Te smo izmjene radili vodeći se načelom socijalne pravednosti i osjetljivosti prema potrebama djece bez roditelja i teško oboljele djece i članova njihovih porodica.
Osim toga, utvrdili smo rok unutar kojeg poslodavci centrima za socijalnu zaštitu mogu podnijeti zahtjev za povrat novčanih sredstava isplaćenih umjesto plate majci u radnom odnosu za vrijeme izostanka sa posla radi trudnoće, poroda i njege djeteta. Kada govorimo o fiskalnim efektima tih izmjena, u budžetu za 2025. planirali smo dodatna sredstva za njihovo provođenje. U skladu sa procjenama centara za socijalni rad prema kojima će opisana prava ostvarivati otprilike 500 djece bez jednog ili oba roditelja odnosno procjenama Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite prema kojima u pravo uvodimo 30 djece sa teškim zloćudnim oboljenjima.
Sa druge strane, govoreći o socijalno najugroženijoj kategoriji naših sugrađana, istog su dana na sjednici Skupštine usvojene i Izmjene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti HNK-a?
- Taj je zakon dugo na snazi, ali su njegove ranije odredbe obuhvaćate relativno mali broj korisnika koji su mogli ostvariti prava koja zakon propisuje. Zato smo odlučili ići s proširenjem prava i samih usluga unutar socijalne zaštite što povećava i sami broj korisnika. Prijedlog novog zakona preciznije utvrđuje korisnike, dopunjuje ih i revidira uslove za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć, propisuje socijalne usluge i razrađuje način njihovog pružanja, propisuje postupak registracije udruženja građana, fondacija, vjerskih zajednica i drugih pravnih lica za obavljanje djelatnosti socijalne zaštite te uvodi obavezni unutrašnji i stručni nadzor nad radom pružatelja socijalnih usluga. Najvažnije promjene su preciznije utvrđen i proširen krug korisnika prava i usluga u sistemu socijalne zaštite. Takođe, uveli smo i nove kategorije djece korisnika, i to dijete koje je u sukobu sa zakonom, riziku od razdvajanja, žrtva porodičnog ili drugoga nasilja, žrtva trgovine ljudima, žrtva zloupotrebe psihoaktivnih sredstava i drugih oblika ovisnosti, dijete bez pratnje ili maloljetna trudnica. Uveli smo i nove kategorije punoljetnih osoba korisnika, a to su žrtve porodičnog ili drugog nasilja, žrtve trgovine ljudima, ovisnici o psihoaktivnim sredstvima i drugim oblicima ovisnosti te beskućnici. Proširena su postojeća i uvedena nova prava u sistemu socijalne skrbi, a riječ je o stalnoj novčanoj pomoći, zatim mjesečnoj naknadi djetetu kojem troškove usluge smještaja izmiruje kantonalni budžet te pravu na naknadu za redovno studiranje.
To zasigurno nosi izrazita povećanja na budžetskoj stavci za ovu oblast?
- Istina je kako Izmjenama i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti značajno povećavamo broj korisnika koji mogu ostvariti određena prava, ali to je i bila intencija kojom smo krenuli u taj postupak. Naravno, time uvećavamo i finansijske iznose koje korisnici tih prava ostvaruju. Važno je naglasiti da radimo na tome da centri za socijalnu zaštitu koji su ključni u provođenju ovih zakona, pojednostave postupke za ostvarivanje prava da bi naši sugrađani kojima ta prava pripadaju mogli, uz osjetno manje administrativnih koraka i prepreka, svoja prava i da ostvare. Naš cilj i želja su da obuhvatimo što više ljudi u stvarnoj potrebi i omogućimo im što lakšu dostupnost korištenja tih prava. Fiskalni efekti primjene Zakona o materijalnoj podršci porodicama sa djecom i Zakona o socijalnoj zaštiti koji obuhvata i civilne žrtve rata, znače da ćemo u budžetu za 2025. za njihovo provođenje izdvojiti ukupno 21.202.000 KM.
Godinu ste zaključili i usvajanjem tri potpuno nova zakona koje Hercegovačko-neretvanski kanton dosad uopće nije imao, na primjer Zakona o kulturi…
- Mi smo prva Vlada koja je odlučna u tome da ovu iznimno važnu granu života naše zajednice zakonski uredimo. Resorno ministarstvo priredilo je nacrt zakona i on je, možemo reći, prošao prvo čitanje. S obzirom na činjenicu da je riječ o Zakonu koji prvi put donosimo, biće potrebna najšira moguća rasprava svih dionika na koje se njegove odredbe odnose i čije će djelovanje regulisati da bismo, kroz mišljenja i prijedloge ljudi i organizacija kojima je kultura osnovna djelatnost, na kraju iznjedrili najbolja rješenja.
Cijeneći činjenicu da želimo sistemski urediti javni interes u kulturi, ostvarivanje javnog interesa u kulturi, djelatnosti kulture i nositelje djelatnosti u kulturi, finansiranje i poticaj kulturnom razvoju, nadzor kao i druga pitanja od značaja za kulturu, razumjet ćete zašto smatram da je do usvajanja konačnog teksta tog zakona potrebno podrobno proći sve nužne korake.
Činjenica koju treba otvoreno reći jest da su brojne poteškoće u radu na području kulture proizlazile upravo iz nedovoljne zakonske regulative, šta nas je i ponukalo da se uhvatimo sa tim u koštac i konačno uredimo sva ključna pitanja od značaja za kulturu, štiteći pritom vitalne nacionalne interese svih konstitutivnih naroda unutar kojih kultura ima identitetsku ulogu.
Iz sličnih razloga manjka zakonske regulative i objektivnih problema na terenu, javila se i potreba za donošenjem Zakona o upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada?
- Tačno. Nužno je bilo da zakonski uredimo i tu oblast. Podsjetit ću na to da je taj zakon Skupština HNK-a donijela još 2005. godine. No, kako se u praksi uvidjelo niz propusta i nedostataka, a kako je spomenuti zakon trebalo uskladiti sa Zakonom o stvarnim pravima FBiH iz 2013., bilo je bolje ne ići u izmjene postojećeg nego napraviti novi Zakon. Prednacrt je u dva navrata proslijeđen svim jedinicama lokalne samouprave, kao i svim upraviteljima zgrada na nivou HNK-a, da bi mogli dati primjedbe, sugestije i mišljenja.
Po dobivanju svih mišljenja Ministarstvo građenja i prostornog uređenja dio je primjedbi ugradilo u tekst Zakona, održali smo niz javnih rasprava te je zakon u obliku nacrta razmatran na Skupštini. Do njegovog konačnog usvajanja razmotrit ćemo sve prijedloge i primjedbe skupštinskih poslanika, a oni koji imaju tendenciju poboljšanja zakonskih rješenja biće ugrađeni u odredbe, o kojima će se Skupština na kraju i odrediti.
Javnost je pozitivno reagirala i na Zakon o studenskom radu u HNK-u?
- Riječ je o još jednom zakonu koji prvi put donosimo u našem kantonu, a svakako je među prvima i kada govorimo o cjelokupnoj FBiH. Činjenica je da svjedočimo brojnim djelatnostima u kojima učestvuju studenti i smatramo da se takvim zakonom na ispravan način uređuju prava i obaveze, kako samih studenata tako i izvođača i naručitelja posla te posrednika tokom studenskog rada, kao i sva ostala pitanja iz obavljanja studenskih poslova. Inicijativa za donošenje toga zakona potekla je iz Skupštine, a mi smo kao Vlada nedvojbeno zainteresovani za uređenje i tog segmenta našega društva, osobito u svjetlu činjenice da je Mostar univerzitetski grad. Uvjerena sam da ćemo Zakonom o studentskom radu pomoći i studentima i poslodavcima koji u svojim poslovima često angažuju mlade ljude.
Šta očekujete od 2025. godine?
- Kolegama u Vladi jasno sam rekla da prioritet naših aktivnosti u ovoj godini mora biti donošenje novih i izmjena postojećih zakona da bismo pojednostavili procedure u svim životnim oblastima. Vjerujem da ćemo vrlo skoro, zapravo odmah nakon usvajanja budžeta, usvojiti i program rada Vlade za 2025. u kojem će biti prepoznate aktivnosti u oblastima koje sam upravo spomenula. Svjesna sam izazova koji stoje pred nama. Imamo obavezu da nastavimo brinuti i pomagati područja našeg kantona koja su stradala u poplavama za koja smo u 2024. izdvojili više od 6,5 miliona KM. Takođe, i obavezu poticanja razvoja privrede i donositi nove mjere koje će biti razlog da ljudi, prije svega mladi, ostaju na ovim prostorima i budućnost svojih porodica planiraju upravo ovdje. Za to treba još puno rada i puno vidljivih pomaka a, kako sam rekla, nama volje i snage ne nedostaje, ali nam treba i potpora svih dionika tih procesa.
URUČENI KLJUČEVI NOVOG VATROGASNOG VOZILA OPĆINI JABLANICA
Čelnici Štaba civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona i Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK-a danas su načelniku Općine Jablanica Emiru Muratoviću uručili ključeve novog vatrogasnog vozila, vrijednog 300.000,00 KM. Riječ je o 25. specijaliziranom vozilu koje je kantonalni štab civilne zaštite, po Odluci Vlade HNK-a, nabavio za potrebe vatrogasnih službi jedinica lokalne samouprave, a treće do sada dodijeljeno Jablanici.
Ključeve je uručio komandant Štaba i ministar finansija HNK-a Adil Šuta, uz kojeg je na prikladnoj ceremoniji u Jablanici bio i v.d. direktora Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK-a Eugen Ćubela.
- Općina Jablanica treba našu podršku, a donacija vatrogasnog vozila dokaz je naše opredijeljenosti pružanja te podrške, posebno nakon nedavnih katastrofalnih poplava. Ova donacija je konkretan doprinos jačanju kapaciteta lokalne zajednice za brže i efikasnije odgovaranje na prirodne nesreće, požare i druge vrste vatrogasnih intervencija – izjavio je Šuta, dodavši da su ovim značajno unapređeni sigurnost i zaštita stanovnika Jablanice.
Eugen Ćubela pojasnio je da je ovo treći krug opremanja općina i gradova u HNK-u savremenim vatrogasnim vozilima i cisternama koje Vlada HNK-a osigurava preko Uprave CZ-a.
- Nastojimo da pružimo najbolju moguću podršku i najkvalitetniju opremu svim vatrogasnim jedinicama i društvima u Kantonu, uz želju da ova vozila što manje koriste za borbu sa požarima, a više za obuku i uobičajene pripremne radnje i uopće protivpožarne preventivne aktivnosti – rekao je Ćubela.
Inače, Štab civilne zaštite HNK-a kontinuirano radi na jačanju vatrogasnih kapaciteta čitavog Kantona. Novo vozilo, opremljeno savremenom opremom, biće od velike važnosti za brže i efikasnije intervencije na požarištima sa kojima se iz godine u godinu Jablanica posebno suočava.
ZAVRŠENA POTPUNA OBNOVA REGIONALNE SAOBRAĆAJNICE HAMZIĆI – LIPNO
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, ministar saobraćaja i veza HNK-a Ivo Bevanda, načelnik Općine Čitluk Marin Radišić i predsjednik Općinskoga vijeća Čitluka Ivica Jerkić danas su zajedno obišli novoobnovljenu regionalnu saobraćajnicu R425 koja povezuje mjesta Hamziće i Lipno, dok u spoju sa dijelom koji pripada Zapadnohercegovačkom kantonu zapravo povezuje Čitluk i Ljubuški.
- Projekat je, pod finansijskim pokroviteljstvom Vlade HNK-a, putem resornog ministarstva, proveden kroz dvije faze. U prvoj je završeno otprilike 1600 m, a u drugoj i preostalih 650 m te ceste i ovim su Čitluk i HNK dobili još jednu savremenu saobraćajnicu, obnovljenu i uređenu u skladu sa svim standardima. Uvjeren sam da će i kolege iz ZHK-a uskoro da završe preostale dijelove svoje dionice ovog saobraćajnog pravca kako bi potpuno obnovljenom cestom i ovuda saobraćajno povezali naša dva kantona odnosno Općinu Čitluk i Grad Ljubuški – izjavio je ovom prilikom ministar Bevanda.
Premijerka Buhač naglasila je, pak, da je jedan od ciljeva Vlade bio da do isteka 2024. završe potpunu obnovu saobraćajnice Hamzići – Lipno, kao važnog saobraćajnog pravca tog dijela Brotnja, osobito za stanovnike naselja kojima sama cesta prolazi.
- To smo i učinili i raduje me što svjedočimo uspješnom realizovanju jednog od projekata koje smo sebi postavili među prioritete. Ovo je, naravno, samo dio podrške koju kantonalna vlada pruža Općini Čitluk i projektima njezinog rukovodstva, u različitim oblastima, od poljoprivrede, privrede, saobraćajne i ostale infrastrukture, do turizma kao strateške grane ovdašnje privrede, naravno uz svjetski prepoznato vinogradarstvo i vinarstvo. Sa tim ćemo da nastavimo i u vremenu pred nama – poručila je Marija Buhač, najavivši i dodatne investicije u poboljšanje ukupne saobraćajne infrastrukture u Kantonu, ali i u podizanje nivoa sigurnosti saobraćaja na čitavoj mreži regionalnih cesta.
Vezano za svoj resor i nova ulaganja u čitlučki prostor, kantonalni ministar saobraćaja najavio je ambiciozan ulazak u 2025. godinu, pojasnivši da su u toku konkursne procedure vezane za odabir izvođača radova i usluga nadzora za rotore Kaktus i Padine, te da je u planu i obnova dijela spomenute regionalne saobraćajnice R425, na prostoru Blizanaca.
- Tu je u planu i ključna izgradnja trotoara da bi osigurali pješačku komunikaciju između Blizanaca i centra općine. U toku je izrada projektne dokumentacije, a nakon usvajanja kantonalnog budžeta slijedi i donošenje Plana i programa naše Uprave za ceste za tekuću godinu, u koji ćemo da uvrstimo i taj projekat – dodao je Bevanda.
Zadovoljan rezultatom završenih radova, Marin Radišić je, u ime Općinske uprave Čitluka, iskazao zahvalnost Vladi HNK-a i Ministarstvu saobraćaja i veza HNK-a kako na završetku ovog projekta, tako i na ukupnoj podršci koju kantonalna vlast pruža kontinuiranom razvoju Čitluka i unapređenju ukupnog životnog standarda njegovih stanovnika. Posebno je akcentovao zahvalnost i vlasnicima zemljišta uz predmetnu regionalnu saobraćajnicu koji su dali saglasnosti za potrebno proširenje ceste i njezinu izgradnju u punom profilu sa dvije saobraćajne trake.
DOPUNAMA ZAKONSKIH PROPISA, U HNK-U LAKŠE DO KROVNIH SOLARA
Skupštinski poslanici u Hercegovačko-neretvanskom kantonu danas su, na 19. zasjedanju tog zakonodavnog organa, usvojili Zakon o dopuni Zakona o građenju te Zakon o dopuni Zakona o prostornom uređenju, oba po skraćenoj proceduri. Tako su stvoreni uslovi za lakše postavljanje malih prosumerskih postrojenja na krovovima stambenih i poslovnih objekata u HNK-u što građanima, gospodarskim subjektima, javnim ustanovama i lokalnim zajednicama omogućuje proizvodnju električne energije za svoje potrebe, ujedno i skladištenje eventualnog viška te agregiranje, razmjenjivanje, distribuiranje, prodaju ili kupovinu proizvedene energije čime im je otvoren put aktivnom učestvovanju na tržištu energijom.
Dopunama tih zakona ubrzani su administrativni postupci i smanjeni njihovi troškovi, a pravnim i fizičkim licima omogućeno učestvovanje u apliciranju za sredstva od većih nivoa vlasti u cilju provođenja energetske tranzicije. Istaknuto je da je razlog za donošenje predmetnih zakona usvajanje tri nova reformska zakona na nivou FBiH (Zakon o energiji i regulisanju energetskih djelatnosti, Zakon o električnoj energiji i Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije) kojima su stvoreni uslovi za brzi razvoj građanske energije, što podrazumijeva i pojačano interesovanje za izgradnju malih prosumerskih postrojenja na krovovima u HNK-u.
Skupština je danas prihvatila i Izvještaj o izvršenju Tekuće rezerve Budžeta HNK-a za period od 1. januara do 30. juna tekuće godine, a poslanici su dali saglasnost i na izmjene i dopune Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a za 2025. godinu, kao i na izvršenje tih izmjena. Takođe, usvojena je i Odluka o pristupanju izradi Urbanističkog projekta turističke zone Londža u okviru područja posebnih obilježja za područje od značaja za HNK Park prirode Hutovo blato.
VLADA POKRENULA INICIJATIVU ZA NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR I POZVALA ZDRAVSTVENE RADNIKE ZA PREGOVARAČKI STOL
S obzirom na činjenicu da je Kolektivni ugovor između Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije u HNK-u istekao, a Kolektivni ugovor između Vlade i Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB-a Mostar ističe 29. novembra, Vlada je na današnjoj, 52. redovnoj sjednici imenovala Pregovarački tim Vlade za pregovore sa obadva reprezentativna sindikata za zaključenje novih kolektivnih ugovora. Usvojena je i Odluka o pokretanju postupka pregovaranja za zaključenje Kolektivnog ugovora sa doktorima medicine i stomatologije te je Zaključkom zaduženo resorno ministarstvo da pokrene inicijativu za pregovore o novom kolektivnom ugovoru sa zdravstvenim radnicima.
U skladu s tim, a imajući u vidu višestruku izloženost pacijenata koji su već duže vrijeme uskraćeni za čitav niz zdravstvenih usluga u HNK-u, Vlada javno poziva sindikate zdravstvenih radnika na neodgodivi prekid aktuelnog štrajka koji, skorašnjim istekom postojećeg kolektivnog ugovora, gubi pravnu osnovu i sami smisao. Vlada poziva sindikate da se odmah sjedne za pregovarački stol i tu, a ne na ulici i ne na štetu pacijenata, odmah krene sa pregovorima o sadržaju novog kolektivnog ugovora.
Nastavljajući aktivnosti podrške mladim porodicama, Vlada je odobrila dodatnih 50.945,00 KM budžetskih sredstava sa pozicije Kabineta premijerke Vlade za subvencije mladima za porez na promet nekretnina i rente, za osam novih korisnika.
Na sjednici je usvojena i Odluka o načinu utroška 800.000,00 KM planiranih Budžetom za 2025. godinu za Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta sa pozicije ''Strateški projekti od značaja za HNK i strukturne reforme''. U skladu sa Odlukom, Sveučilištu u Mostaru dodijeljen je iznos od 440.000,00 KM, a Univerzitetu Džemala Bijedića 360.000,00 KM. Posebnom odlukom, preraspodjelom sredstava, danas su im osigurana i dodatna sredstva (Sveučilištu 275.000,00 KM i Univerzitetu 225.000,00 KM) za potrebe tekućeg finansiranja. Riječ je o ukupno 1.300.000,00 KM budžetskih sredstava.
Usvojena je i Odluka o načinu utroška 130.000,00 KM, utvrđivanju kriterija, uslova i načina raspodjele tih sredstava utvrđenih Budžetom HNK za 2025. godinu za Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite sa pozicije ''Grant javnim kuhinjama''. Pravo na predmetna sredstva imaju registrovane ustanove, udruženja i vjerske zajednice na području Kantona, u okviru kojih je organizovana pučka kuhinja.
Usvojen je i Program utroška novčanih sredstava za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a utvrđenih kantonalnim Budžetom za 2024. godinu sa pozicije ''Namjenska sredstva vodnih naknada'' u ukupnom iznosu od 8.866.865,30 KM. Istaknuto je da je osnova za donošenje ovog programa kantonalni Zakon o vodama te da je sastavljen po prijedlozima projekata gradova i općina u HNK-u.
Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša usvojena je Odluka o visini boravišne takse na području HNK-a za 2026. godinu u iznosu od 3,00 KM, kao i Odluka o visini godišnjeg paušalnog iznosa boravišne takse na području HNK-a za 2026. godinu u iznosu od 65,00 KM za razred A i 55,00 KM za razred B. Godišnji paušalni iznos plaća se za svaki krevet i smještajnu jedinicu u kampu koja se koristi za usluge smještaja.
Nastavljajući započete aktivnosti u vezi sa rješavanjem pravomoćnih sudskih presuda / rješenja, Vlada je usvojila Odluku o pokretanju postupka za zaključivanje ugovora o vansudskoj nagodbi i isplati potraživanja po zaključenim ugovorima, za što je odobreno 250.000,00 KM.
Usvojena je Informacija o aktivnostima na izradi Studije za mapiranje rizika i razvoj strateškog okvira sa smjernicama za smanjenje i upravljanje rizicima prouzročenim prirodnim nesrećama u HNK-u. Cilj je da se osigura strateški smjer i operativni alati prostornog planiranja za smanjenje izloženosti, ublažavanje rizika i izgradnju dugoročne otpornosti kroz rješenja zasnovana na prirodi i integrisanom planiranju.
Vlada je usvojila i Rješenje o imenovanju Koordinacijskog tijela za ravnopravnost spolova za praćenje implementacije Gender akcionog plana za HNK za period od 2025. do 2028. godine. Predmetni plan je strateško-planski dokument kojim se nastoji potaknuti budući rast i razvoj zajednice te unaprijediti ravnopravnost spolova u svim segmentima življenja.
PRVA TRIBINA ARHIVA HNK-A VAN BIH ODRŽANA U NOVOM PAZARU
U organizaciji Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona i Muzeja Ras, u Novom Pazaru je, u Republici Srbiji, održana tribina o životu i djelu Hivzije Hasandedića, istaknutog istraživača kulturno-historijske baštine BiH.
Tom prilikom, direktor Arhiva Amir Kadribegović naglasio je zadovoljstvo jer je prvo dešavanje koje je Arhiv ikad organizovao van BiH tematski vezano za Hasandedića, i to u godini obilježavanja 110. godišnjice njegovog rođenja. Osim njega, okupljenima su o djelovanju i bogatoj ostavštini tog istraživača govorili i direktor Muzeja Elmir Habibović, istraživač i publicist Jasmin Branković te novinar i publicist Hasan Eminović. Više o ovom možete doznati na službenim stranicama Arhiva HNK-a.
- ‹ prethodna
- 12 of 12
- ‹ prethodna
- 5 of 5
