Službena stranica Vlade HNŽ/K
OBRAĆANJE MARIJE BUHAČ NA SVEČANOJ SJEDNICI OPĆINSKOG VIJEĆA ČITLUKA
U okviru centralne svečanosti višednevnog obilježavanja Dana općine Čitluk, danas je svečano otvorena školska sportska sala Srednje škole fra Slavka Barbarića u Čitluku, a traku su presjekli dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović i načelnik Općine Čitluk Marin Radišić.
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, zajedno sa predsjedavajućim Doma naroda Parlamenta FBiH i dopredsjedavajućeg Skupštine HNK-a Tomislavom Martinovićem, ministrom saobraćaja i veza Ivom Bevandom, ministrom zdravstva, rada i socijalne zaštite Milenkom Bevandom, ministrom unutrašnjih poslova Marijom Marićem, ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Marijom Juricom i ministrom za pitanja boraca Đurom Prkačinom, prisustvovala je činu otvaranja nakon čega je, u hotelu Brotnjo, uslijedila Svečana sjednica Općinskog vijeća Čitluka.
U pozdravnom obraćanju prisutnima, premijerka je naglasila da se ovim događajem ne proslavlja samo Dan Općine, nego i sve ono postignuto u zajedništvu, načinjeni iskoraci na putu ka boljoj, sigurnijoj i prosperitetnijoj budućnosti.
- Danas zapravo slavimo sve ljude ovog kraja koji su svojim trudom, znanjem i požrtvovanjem, svaki pojedinac kao točkić u velikom motoru napretka, doprinjeli razvoju Čitluka. Ovo je podneblje zaista nadahnuće svima nama, primjer uspješnog preduzetništva, privrede, turističkog rasta, a u svemu tome brižljiva njegovanja mjesne tradicije, nacionalne kulture i baštine. Upravo na tom tragu moja posebna čestitka ide općinskom rukovodstvu, na čelu sa načelnikom Marinom Radišićem koji ima jasnu viziju budućnosti cijelog Brotnja. Govorim o razvojnim, infrastrukturnim i privrednim projektima koje i Vlada HNK-a prepoznaje i, u skladu sa svojim mogućnostima, kontinuirano pomaže – poručila je Buhač, osvrnuvši se i na prethodno otvorenu sportsku salu.
- Za njenu je izgradnju kantonalna vlada, samo u ovom sazivu, izdvojila 185 hiljada maraka. Vrijedna je to investicija za više od 500 čitlučkih srednjoškolaca, a kao što sam nedavno rekla u Pologu, gdje smo takođe otvorili savremenu školsku sportsku salu, ponosna sam na svaki projekat koji doprinosi razvoju naših lokalnih zajednica. Ova će sala svakako da omogući kvalitetnije uslove za fizički odgoj učenika, a sigurna sam da će biti i centralno mjesto sportskih i društvenih događanja i okupljanja šire društvene zajednice – rekla je premijerka, podsjetivši i na druge primjere učinjenog u Čitluku, od savremene putne komunikacije i jakih ulaganja u cestovnu infrastrukturu, preko obnove čitavog niza javnih objekata, od škola, Doma zdravlja, Općinskog suda, Policijske uprave, do podrški privredi, prije svega turizmu te vinogradarstvu i vinarstvu kao simbolu Brotnja još od pamtivijeka.
Posebno je akcentovala da su, pred direktnih investicija u Čitluk, za Brotnjo jako važni i višemilionski finansijski poticaji koje Vlada HNK-a, zajedno sa Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija i Gradskom upravom Mostara, izdvaja za razvoj Aerodroma Mostar što se direktno odražava i na Međugorje kao globalno poznat centar našeg vjerskog turizma.
U govoru se osvrnula i na djelovanje HGSS-a Čitluk koji evidentira jedan od najvećih brojeva intervencija u čitavoj FBiH.
- Taj nesebičan i požrtvovan posao koji obavljaju na potpuno dobrovoljnoj osnovi zaslužuje našu zahvalnost i poštovanje. Upravo na tom tragu je na zadnjoj sjednici Skupštine HNK-a usvojen Zakon o gorskoj službi spašavanja u HNK-u, prvi takav u BiH. Uz podršku Vlade, napisao ga je i predložio kolega Tomislav Martinović. Njim uređujemo rad ovih službi koje su od iznimnog značaja za naš kanton, a njihovim pripadnicima dajemo zasluženo značenje i prepoznajemo ih kroz zakonska rješenja u odnosu na divljenja vrijedan posao koji obavljaju u našoj društvenoj zajednici – akcentovala je Buhač, komentiravši i pozitivne pokazatelje o prirodnom prirastu stanovništva u Čitluku koji odskaču od svih ostalih prostora.
- Svaki put kad posjetim ovaj kraj, pomislim da je Čitluk, inače jedina naša općina s pozitivnim prirodnim prirastom, odličan primjer načina na koji treba da se odgovori zabrinjavajućim trendovima iseljavanja mladih sa naših prostora. To je razlog zašto ćete u Vladi HNK-a i dalje da imate jakog partnera i podršku u projektima koji slijede i naše smjernice rada, kao i našu viziju budućnosti HNK-a – zaključila je premijerka.
OČITOVANJE VLADE HNK-A NA POSTUPKE SINDIKATA ZDRAVSTVENIH RADNIKA
Krajnje iznenađeni agresivnim nastupom i nekonstruktivnim raspoloženjem rukovodstva sindikata zdravstvenih radnika na sastanku održanom u zgradi Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona u petak, 16. maja, nismo izlazili u javnost sa potpunim dojmovima. Međutim, današnje ponašanje sindikalnih čelnika, osobito poruke koje su jučer pustili u javni prostor, učinile su ovo očitovanje potrebnim.
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a Milenko Bevanda, podsjećamo, u petak je sazvao sastanak Pregovaračkog tima kojem je prisustvovala i premijerka Marija Buhač. Sindikalni su predstavnici odmah po dolasku krenuli sa vrlo neugodnim nastupom, potpuno nespremni za konstruktivan razgovor. Ponašali su se drsko i pokušali primorati Vladu na prihvaćanje ultimatuma na tragu: Prihvatit ćete naša traženja ili se suočiti sa štrajkom i potpunom blokadom zdravstvenoga sistema!
Dojam da u zgradu Vlade nisu došli u dobroj vjeri i sa željom za iznalaženjem rješenja, nego sa unaprijed pripremljenim scenarijem i namjerom da samo prekorače još jednu stepenicu u procesu pokretanja generalnog štrajka, do kraja potvrđuje činjenica da su Vladi, odmah po izlasku iz sale za sastanke, uručili protokolisanu, potpisanu i ovjerenu Obavijest o organizaciji prosvjedne šetnje. Tim su činom, na zaprepaštenje druge strane, jednostrano zatvorili vrata nastavku korektnih razgovora socijalnih partnera i nedvojbeno potvrdili da su isključivo pripremali teren za prosvjed i stupanje u štrajk.
Uslijedile su, zatim, javne manipulacije i laži, potpuno neistinite interpretacije onog šta su im predstavnici Vlade na sastanku predočili, a onda i poruka da je ''ovo najgora Vlada dosad po pitanju odnosa prema zdravstvenim radnicima''.
Zanimljive su te tvrdnje Ivice Anića za Vladu koja je zdravstvenim radnicima povećala primanja za čak 30 %, uz dodatak na platu i uvođenje naknade za noćni rad koju ranije nisu imali. Tada je, 27. novembra 2023. godine, u istoj zgradi Anić javno izgovorio hvalospjev Vladi, a ovom ga prilikom ponovno objavljujemo, u prilogu ovog očitovanja.
Između ostalog, tad je poručio: ''Zaista, hvala vam premijerko, hvala vam ministre. Ovo je prvi put da imamo premijerku i ministra koji su nas pozvali na razgovore, gdje su u vrlo kratko vrijeme saslušali naše probleme i odmah pristupili njihovom rješavanju. (…) Izrazito je zadovoljstvo što smo imali ovakve konstruktivne razgovore gdje su nas zaista primili, gdje smo razgovarali o svemu. (…) Ovo je jedna druga dimenzija i novi iskorak ove vlade i ja ovoj vladi želim uspjeh u daljem radu i vođenju jer smatram da samo ovako partnerskim činom možemo iznijeti svoje probleme i u budućnosti biti partneri, a ne da se gledamo preko nišana.''
Simptomatičan je zaokret koji je uslijedio, a Vlada koja ponavlja svoju obavezu da brine za sve budžetske korisnike i da čuva stabilnost i sigurnost kantonalnog budžeta, ponovo poručuje zdravstvenim radnicima da je i u petak ponuđen iskorak, unatoč potpuno nepovoljnim okolnostima. Zdravstvenim radnicima neće pomoći konfliktni ljudi sa ličnim pozadinskim interesima na čelu sindikalne organizacije. Uvlačenje Kantona u blokadu zdravstvenog sistema najmanje će koristiti upravo zaposlenima u zdravstvu, a nezadovoljstvo i bijes pacijenata nikom neće donijeti dobro.
Pozivamo naše zdravstvene radnike za koje smo uvijek pokazivali puno razumijevanje, da se vrate u proces konstruktivnih razgovora i da mirno iznađemo obostrano prihvatljivo, realno moguće i finansijski održivo rješenje. Agresivan nastup sa unaprijed pripremljenim radikalnim i protuzakonitim radnjama, ne vode tome nego ulici na kojoj se nikada ništa ne rješava.
Podsjećamo, predstavnici Vlade i ZZO-a u petak su iznijeli jasan pregled trenutnog stanja u smislu složene problematike u zdravstvu i stanja sa budžetima Zavoda i HNK-a, iznijevši podatak da u zdravstvenim ustanovama ovog kantona radi 4771 radnik, što je oko 20 % ukupno zaposlenih radnika u zdravstvenom sistemu cijele FBiH, dok na HNK otpada tek oko 10 % ukupnog stanovništva Federacije. Predočeni su i pokazatelji o trenutnim primanjima zdravstvenih radnika u HNK-u koja su u samom vrhu FBiH.
- Vlada je, unatoč navedenoj činjenici, zajedno sa ostalim dionicima zdravstvenog sistema, iskazala spremnost da i dalje kontinuirano radi na poboljšanju materijalnog statusa svih radnika zdravstvenog sistema. Na tom je tragu ponudila da se postojeći dodatak od 20 % preformuliše u neto satnicu što nije značajno povećanje pojedinačne plate, ali je u ovom trenutku jedino moguće i otklanja nejednakosti unutar kolektivnih ugovora. Uz zadržavanje postojećih koeficijenata koji su najveći u FBiH, ponuđeno je i povećanje satnice svim zdravstvenim radnicima sa 2,45 na 3,00 čime bi imali jednu od tri najbolje stanice u FBiH – rekao je tom prilikom resorni ministar Milenko Bevanda, ponudivši sindikatima i ujednačavanje drugih prava unutar zdravstvenog sistema, poput regresa za godišnji odmor, što su sindikati i tražili u svojoj inicijativi.
Podsjećamo da je Vlada HNK-a imenovala Pregovarački tim koji čine i menadžeri zdravstvenih ustanova i kojem su vrlo jasno predočeni finansijski okviri Budžeta HNK-a i Budžeta ZZO-a HNK-a. Očitovanje zaključujemo ključnom porukom da će ono što Pregovarački tim usaglasi sa sindikalnim rukovodstvom Vlada odmah potpisati.
VLADA IZDVOJILA 8.000.000,00 KM ZA TRI BOLNICE U HNK-U I DODATNIH POLA MILIONA ZA AERODROM MOSTAR
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na današnjoj je, 45. redovnoj sjednici usvojila kvartalne izvještaje Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića Mostar o realizaciji sredstava Razvojne banke FBiH koji se odnose na treći i četvrti kvartal 2024. godine, kao i kvartalni izvještaj Opće bolnice Konjic o realizaciji sredstava Razvojne banke FBiH koje se odnosi na četvrti kvartal iste godine.
Usvojena je i Odluka o mjerilima i odobravanju 8.000.000,00 KM novčanih sredstava za osiguranje elemenata standarda za investicijsko ulaganje i investicijsko tekuće održavanje te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, kao i vršenje osnivačkih prava nad bolničkim zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač odnosno suosnivač HNK za 2025. godinu. Od tog je Sveučilišnoj kliničkoj bolnici izdvojeno 4.700.000,00 KM, Kantonalnoj bolnici dr. Safeta Mujića 2.136.000,00 KM te Općoj bolnici Konjic 1.164.000,00 KM, a za provođenje Odluke zaduženo je Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a.
U cilju poboljšanja kapaciteta, prometa putnika i broja međunarodnih letova, sa krajnjim efektom doprinosa privrednom, posebno turističkom razvoju HNK-a, Vlada je danas izdvojila dodatnih 500.000,00 KM za subvencionisanje Aerodroma Mostar.
Usvojena je i Odluka o odobravanju utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2025. godinu Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne zaštite u iznosu od 135.000,00 KM, Ustanovi Sveta Obitelj za pružanje dodatnih usluga zdravstvene i socijalne zaštite za osobe starije životne dobi.
Iz resora pravosuđa, usvojena je Odluka o usvajanju Programa utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom za 2025. godinu, sa pozicije ''Grant neprofitnim organizacijama'', u iznosu od 20.000,00 KM koja su dodijeljena Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i Pravnom fakultetu Univerziteta Džemala Bijedića Mostar koji, istaknuto je u obrazloženju, svojim konkretnim aktivnostima podržavaju rad Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNK-a.
Vlada je usvojila Odluku o usvajanju utroška dijela novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2025. godinu za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, sa pozicije ''Namjenska sredstva od naknada prikupljenih na osnovu prenamjene poljoprivrednog zemljišta'', u iznosu od 345.000,00 KM, prioritetno za transfere drugim nivoima vlasti i rekultiviranje zemljišta. Iz istog je resora usvojena Odluka o povećanju prihoda i rashoda u Budžetu HNK-a za 2025. godinu sa pozicije ''Namjenska sredstva od naknada prikupljenih na osnovu prenamjene poljoprivrednog zemljišta'', u iznosu od 270.000,00 KM, a za transfere drugim nivoima vlasti i Uređenje poljoprivrednog zemljišta. Predmetni iznos, naime, nije utrošen u prethodnoj godini pa je uvršten u Program utroška novčanih sredstava utvrđenih Budžetom za 2025. godinu. Danas je usvojena i Informacija o provođenju potpisanih ugovora o koncesijama iz oblasti vodoprivrede, zaključno sa 31. decembra 2024. godine, uz zaključak da koncesionari uglavnom izmiruju svoje obaveze.
Na prijedlog Uprave za prognanike i izbjeglice HNK-a, Vlada je usvojila Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2025. godinu za Upravu za prognanike i izbjeglice, u iznosu od 620.000,00 KM, za brigu o raseljenim osobama i povratnicima, pomoć raseljenim osobama i povratnicima, pomoć u održivom povratku te za tekuće transfere neprofitnim organizacijama. Usvojena je i Odluka o utvrđivanju visine iznosa uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje raseljenih osoba i povratnika za 2025. godinu u iznosu od 8 KM mjesečno po nositelju osiguranja te Odluka o utvrđivanju visine od 800 KM naknade za podmirenje troškova sahrane raseljenih osoba i povratnika koji nemaju bližih srodnika ili ih imaju ali su u stanju socijalne potrebe.
Vlada je dala saglasnost za imenovanje Nikice Markića za direktora ustanove Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba Stolac, na mandatni period u trajanju od četiri godine.
VLADA HNK-A DONIRALA MODERNA VOZILA HITNE POMOĆI DOMOVIMA ZDRAVLJA U RAVNOM I JABLANICI
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, zajedno sa savjetnicom ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a Danijelom Petrović, danas je uručila ključeve dva nova sanitetska vozila direktorima domova zdravlja u općinama Ravno i Jablanica. Ukupna vrijednost dva vozila iznosi 300.000,00 KM, a dodijeljena su u skladu sa pripadajućom odlukom Vlade, na tragu kontinuiranog modernizovanja medicinskih centara i usluga primarne zdravstvene zaštite u Kantonu.
- Zdravstvo smo, u smislu njegovog stalnog unapređenja i poboljšanja medicinskih usluga pacijentima, postavili u sami vrh naših prioriteta. Lani smo pet novih vozila hitne pomoći, ukupne vrijednosti 731.000,00 KM, donirali domovima zdravlja u Mostaru, Čapljini, Čitluku, Konjicu i Stocu, a sa ova dva nastavljamo sa modernizovanjem voznog parka, time i kvalitete hitne medicinske pomoći u svim gradovima i općinama HNK-a. Podsjećam da Vlada HNK-a kontinuirano podupire brojne projekte iz zdravstvenog sistema, kako na primarnom, tako i na sekundarnom nivou pružanja zdravstvenih usluga, a samo za izgradnju Klinike za dječje bolesti SKB-a Mostar, te obnove, dogradnje i opremanja i preostale dvije bolnice u Kantonu, kreditno smo se zadužili sa 45 miliona KM – podsjetila je premijerka Buhač, uručivši ključeve direktorici Doma zdravlja Ravno Stani Burić i direktorici Doma zdravlja Jablanica dr. Almi Budim Hondo.
Uz poruku da su vozila hitne pomoći sredstvo bez kojega se ne može, odnosno da su krucijalna za pružanje hitnih medicinskih usluga i često znače razliku u spašavanju života na intervencijama, načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović i savjetnik načelnika Općine Jablanica Kenan Biserović, koji su takođe prisustvovali događaju, zahvalili su Vladi HNK-a na razumijevanju i ukupnoj podršci koju pruža razvojnim projektima njihovih sredina.
SASTANAK VLADE HNK-A SA SINDIKATIMA ZDRAVSTVENIH RADNIKA
U skladu sa dogovorom ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite i predstavnika sindikata za djelatnost zdravstva u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, postignutim na posljednjem sastanku, danas su u zgradi Vlade HNK-a nastavljeni razgovori o aktuelnoj problematici. U razgovorima su, u ime Vlade, učestvovali premijerka Marija Buhač, ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite dr. Milenko Bevanda, ministar finansija Adil Šuta i direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a Andrej Čović, a u ime sindikata predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB-a Mostar Ivica Anić te članovi tima za razgovore Anita Šimunović, Dalibor Vuković i Ismet Kodro.
Sastanku su prisustvovali i predstavnici poslodavaca odnosno direktorica Kantonalne bolnice "Dr. Safet Mujić" Mostar dr. Lamija Duranović, direktor Opće bolnice Konjic dr. Dženan Lepara, direktorica Doma zdravlja Mostar dr. Kristina Bevanda i predstavnica Uprave Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Iva Babić.
Premijerka Buhač istaknula je da je problematika zdravstva u HNK-u jako složena i zahtjevna budući da se, osim stanovnika HNK-a, u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar liječe i pacijenti iz nekoliko drugih kantona Federacije BiH. Ponovila je činjenicu da Vlada nije jedini osnivač zdravstvenih ustanova no unatoč tome, uz zalog ZZO-a, svakako u najznačajnijem iznosu finansira ukupne potrebe zdravstva. Samo u Budžetu HNK-a za 2025. za zdravstvo se izdvaja 12 miliona KM, dok Vlada otplaćuje i kredit Saudijskog fonda za razvoj i Razvojne banke FBiH u iznosu od 45 miliona KM, za izgradnju, obnovu i opremanje tri bolnice u Kantonu.
Govoreći o sindikalnim zahtjevima, istaknula je da, u ovom trenutku, prema riječima odgovornih ljudi ZZO-a, nema prostora za značajnije povećanje cijena usluga u zdravstvu, a i pokazatelji o stanju Budžeta HNK-a takođe su takvi da se ne mogu planirati dodatna izdvajanja. Posebno je naglasila da Vlada ima ustavnu i zakonsku obavezu da se brine o svim segmentima naše zajednice te svojim odlukama ne smije da ugrozi finansijsku stabilnost Kantona niti jedne druge institucije za koju je odgovorna.
Ministar Bevanda ukazao je na činjenicu da je u HNK-u, u skladu sa podacima dobivenim iz zdravstvenih ustanova, zaposlen 4771 radnik, što je oko 20 % ukupno zaposlenih radnika u zdravstvenom sistemu cijele FBiH. Dodao je da HNK ima oko 10 % ukupnog stanovništva Federacije, tako da je brojka od 20 % zaposlenih radnika u zdravstvu u ovom kantonu u odnosu na cijelu FBiH podatak koji dovoljno govori sam za sebe.
Uz izraze zahvalnosti svakom zdravstvenom radniku, ministar je sindikalnim čelnicima predočio i konkretne podatke o visini primanja radnika u zdravstvu u HNK-u u odnosu na druge kantone u FBiH, rekavši da je svjestan da su plate u zdravstvu, kao i u drugim segmentima društva male, ali i da su unatoč tome plate i primanja zdravstvenih radnika u HNK-u u samom vrhu FBiH.
Vlada je, unatoč navedenoj činjenici, zajedno sa ostalim dionicima zdravstvenog sistema, danas iskazala spremnost da i dalje kontinuirano radi na poboljšanju materijalnog statusa svih radnika zdravstvenog sistema. Na tom je tragu ponudila da se postojeći dodatak od 20 % preformuliše u neto satnicu što nije značajno povećanje pojedinačne plate, ali je u ovom trenutku jedino moguće i otklanja nejednakosti unutar kolektivnih ugovora. Uz zadržavanje postojećih koeficijenata koji su najviši u FBiH, ponuđeno je, dakle, i povećanje satnice svim zdravstvenim radnicima sa 2,45 na 3,00 čime bi imali jednu od tri najbolje stanice u FBiH.
Osim navedenog, sindikatima je ponuđeno i ujednačavanje drugih prava unutar zdravstvenog sistema, poput regresa za godišnji odmor, što su sindikati i tražili u svojoj inicijativi.
Ministar Bevanda iskazao je spremnost za nastavkom dijaloga, smatrajući da se jedino dijalogom i poštivanjem realnih okvira može doći do obostrano prihvatljivih i održivih rješenja.
Ministar Šuta i direktor ZZO-a Čović upoznali su sindikalne čelnike sa trenutnim finansijskim stanjem u budžetima, poručivši da će zajednički pratiti stanje javnih prihoda te, ukoliko bude pozitivnih pomaka, planirati poboljšanje statusa zdravstvenih radnika.
Na konferenciji za novinare koja je uslijedila, javnosti su se obratili premijerka Buhač, ministri Bevanda i Šuta te direktor ZZO-a Čović. Audio zapisi njihovih izjava dostupni su u prilogu:
MOSTAR USPOSTAVIO ZRAČNI MOST SA MUNCHENOM, RIMOM, BARIJEM, BERGAMOM, NAPULJEM I PALERMOM
Na Aerodrom Mostar danas je sletio prvi avion aviokompanije Sky Alps na direktnom letu iz italijanskog Palerma. Riječ je o svečanom otvaranju baze spomenute kompanije koja će, po sklopljenom ugovoru, da stacionira svoj avion upravo u Mostaru, što je prvi put u historiji da jedna tvrtka uspostavlja bazu za svoje letove na mostarskom aerodromu.
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, zajedno sa ministrom saobraćaja i veza HNK-a Ivom Bevandom i ministrom trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK-a Emilom Balavcem, te direktorom Aerodroma Mostar Markom Đuzelom i direktorom Turističke zajednice HNK-a Anđelkom Maslaćem, dočekala je posadu i putnike, poželjevši im dobrodošlicu u Mostar i HNK.
- Ponosna sam na ovaj važan, rekla bi historijski momenat za zračni saobraćaj Hercegovine, zapravo za ukupan razvoj naše turističke ponude. Pored tog, to je konkretan pokazatelj uspjeha u razvijanju kapaciteta Aerodroma Mostar koji je i Vlada HNK-a prepoznala kao strateški interes i za koji izdvajamo redovne višemilionske subvencije, naslanjajući na njegov rast i rast naše ukupne turističke djelatnosti, kao strateške grane naše privrede – poručila je ovom prilikom premijerka Buhač.
Direktor Aerodroma Mostar komentarisao je da je današnji događaj druga faza ovogodišnjeg razvoja Aerodroma Mostar, dok u trećoj slijedi uspostavljanje zračne linije sa Stuttgartom (Njemačka) i Istanbulom (Turska).
- Da nije bilo podrške kroz subvencije HNK-a, Grada Mostara, dijelom i FBiH, ovo ne bi bilo moguće. Analize vanjskih eksperata pokazale su da se na jedan uloženi euro u Aerodrom Mostar, u HNK vraća pet eura. Što se tiče broja putnika, očekujemo dostizanje, uz malo sreće i prestizanje one historijske 2012. godine sa tadašnjih 78.000 putnika. Naime, za razliku od lanjskih 50.000, ove godine predviđamo 75.000 do 80.000 putnika, dok bi dogodine mogli da prevaziđemo broj od 100.000 putnika na našem aerodromu, zbog čeg već radimo idejne projekte proširenja terminalskih kapaciteta – rekao je Đuzel, podsjetivši da Mostar za sada ima 11 direktnih letova, od kojih su tri čitavogodišnja, i to za Zagreb (Hrvatska), Beograd (Srbija) i Istanbul (Turska), dok su ostali sezonske zračne linije.
Ministar Balavac takođe je najavio nastavak podrške Vlade HNK-a, dodavši da je, zajedno sa kolegama iz Turističke zajednice HNK-a, obavio razgovore sa čelnicima gradova i općina u Kantonu o njihovim mogućnostima pružanja podrške radu i razvoju Aerodroma Mostar obzirom na to da imaju direktne benefite od njegovog rasta.
- Nadamo se da će i susjedni kantoni, tako i čitava FBiH, da stanu iza ovog projekta da bi Aerodrom Mostar mogao do kraja da ispuni svoju svrhu i dovede nam nove turiste, ne samo iz Evrope, nego i ostatka svijeta – poručio je Balavac.
Avion je u Mostaru dočekan tradicionalnim pozdravom prvog leta uz vodeni top, a iz Mostara leti za Bergamo. Važno je da se istakne da će Sky Alps od danas Grad na Neretvi zračnim mostom da povezuje sa njemačkim Munchenom, te talijanskim gradovima Rim, Bari, Bergamo, Napulj i Palermo. Sve će linije, u periodu do 15. oktobra, da budu aktivne dva puta sedmično, osim Rima sa kojim se uspostavljaju tri redovna sedmična leta.
PREMIJERKA BUHAČ SA MATURANTIMA O POTREBI SNIŽAVANJA STUDENTSKIH ŠKOLARINA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač susrela se danas sa učenicima završnog IV. a razreda Srednje građevinske škole Jurja Dalmatinca Mostar, učesnicima takmičenja "Projekat građanin – Civitas". Predvođeni profesoricom Mateom Milićević, učenici Dario Barać, Antonela Bogeljić, Tanja Dadić, Josip Džajkić, Nikolina Soldo, Ivano Vidačak, Marija Vidačković i Uroš Zečević postavili su premijerki niz pitanja na temu mogućnosti uvođenja besplatnog studiranja u HNK-u.
Upoznavši ih sa nastojanjima Vlade da osigura snažniju finansijsku podršku za dva mostarska univerziteta odnosno činjenicom da su izdvajanja za univerzitete u zadnje dvije godine udvostručena sa početnih 10 na 20 miliona KM godišnje, premijerka im je rekla da lično vjeruje u dobrobit osjetnog snižavanja previsokih školarina za studente u Kantonu.
- Odluka, naravno, nije na kantonalnoj izvršnoj vlasti, ali odlučili smo da pružimo snažnu podršku mogućnosti provođenja te zamisli. Nerealno je, naravno, razmišljati o besplatnom studiranju, ali je neupitna činjenica da ono mora da postane finansijski dostupnije te da deficitarna zanimanja budu jasno utvrđena i da te studijske grupe budu potpuno oslobođene troškova upisnina. Kompletna reorganizacija školstva, ne samo na nivou visokog obrazovanja, nego i na srednjoškolskom nivou, ono je što je ovom društvu istinski potrebno. Jedino usklađivanjem zanimanja koje obrazovni sistem isporučuje na tržište rada sa stvarnim potrebama zajednice možemo da računamo na bolju budućnost, privredni rast, razvoj i, na kraju, demografski oporavak – rekla je Buhač.
Podsjetila je svoje mlade goste na činjenicu da Vlada finansijski podržava i univerzitetske strateške projekte, zatim mlade naučnike, kao i studente, osobito kroz stipendije i subvencije troškova smještaja, a kasnije i kroz program pripravničkog zapošljavanja. Upitana da li je realno očekivati rast iznosa stipendija, premijerka je rekla da trenutno svi studenti koji su zadovoljili uslove javnog poziva primaju stipendiju, bez razlike, što lično smatra lošim rješenjem.
- Međutim, dok ne dođe do snižavanja visine upisnina, što očekujem već u narednoj akademskoj godini, nećemo ulaziti u izmjene načina stipendiranja, a moja namjera je preraspodjela te sume novca za stipendije na način da potičemo stvarnu izvrsnost i nadarenost te da prepoznajemo one koji su zaista u teškoj socijalno-finansijskoj situaciji odnosno one kojima je pomoć Vlade osobito potrebna – zaključila je premijerka.
Učenici će, pripremajući portfolio na ovu temu, učestvovati u gradskom pa kantonalnom takmičenju, nakon kojeg slijedi i državno.
U ČITLUKU POČELI RADOVI NA IZGRADNJI KRUŽNOG TOKA KAKTUS
Postavljanjem gradilišne table, danas su službeno počeli pripremni radovi na izgradnji budućeg kružnog toka Kaktus na prostoru čitlučke općine. Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Čitluk Marin Radišić tom prilikom su zajedno posjetili lokaciju, gdje ih je dočekao šef gradilišta Milenko Pezer iz Putova d.o.o. Grude, te Nemanja Buha, predstavnik tvrtke Radis d.o.o. Istočno Sarajevo.
Ministarstvo je, u saradnji sa Kantonalnim javnim pravobranilaštvom i Općinom Čitluk, završilo opsežan postupak potpune eksproprijacije zemljišta u obuhvatu novog kružnog toka, što je bio osnovni preduslov za ishođenje građevinske dozvole. Planirani kružni tok smješten je na visokofrekventnoj regionalnoj cesti koja spaja Žitomisliće i Čitluk, a njegovom će se izgradnjom omogućiti spoj buduće vezne ceste preko naselja Bare, čime će sama regionalna cesta biti povezana sa magistralnom cestom M17.4 u centru Čitluka.
Projektnu dokumentaciju glavnog projekta izradio je Građevinski istraživački centar d.o.o. Mostar, u saradnji sa Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, dok je za izvođača radova odabrana grudska firma Putovi, a za stalni stručni nadzor firma Radis. Finansijska sredstva za eksproprijaciju zemljišta, izradu projektne dokumentacije, realizovanje radova i stalni stručni nadzor u potpunosti je obezbijedilo Ministarstvo saobraćaja i veza HNK-a.
– Činu počinjanja radova prethodio je komplikovan proces potpune eksproprijacije zemljišta, za što smo obezbijedili oko 400.000,00 KM. U mreži naših regionalnih cesta, ova je od posebnog značenja kao jedna od najfrekventnijih, ali i kao cesta koja povezuje dvije vrlo značajne magistralne ceste, M17 i M17.4 u naselju Biletić Polje. Kružni tok Kaktus omogućit će siguran spoj buduće vezne ceste preko naselja Bare i smiriti saobraćaj u Neretvanskoj ulici, kao i u području stadiona Bare, a sami ulazak u Čitluk ovim će da dobije potpuno novi, urbanistički izgled – komentarisao je ministar Bevanda, dodavši da ministarstvo nastavlja sa kontinuisanim investovanjem u cestovnu infrastrukturu.
- Najesen krećemo i sa izgradnjom kružnog toka Padine, a vjerujem da će Općina Čitluk uskoro da okonča i radove na cesti koja ide uz pomoćno igralište stadiona Bare, čime će kružni tok Kaktus da dobije potpuni funkcionalan smisao vezan za povezivanje regionalne ceste R425 sa magistralnom cestom M17.4 – zaključio je resorni ministar.
ČESTITKA PREMIJERKE HNK-A POVODOM MEĐUNARODNOG DANA ŽENA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač svim je ženama uputila čestitku povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena. Istaknuvši da je lijepo imati taj jedan dan posebne pažnje prema ženama, poručila je da je na svima nama obaveza da gradimo društvo ravnopravnosti, društvo u kojem je i uloga žene prepoznata svakog dana, bez predrasuda, ograničenja, bez diskriminacije u bilo kom pogledu.
- Takvo životno okruženje želim našim djevojčicama, djevojkama, ženama. Želim da imaju otvorenu mogućnost da razvijaju svoje talente, svoje kapacitete, sposobnosti i da se jednako uspješno razvijaju u svim djelatnostima, umjetnosti, nauci, tako i na rukovodećim mjestima u preduzetništvu, politici, državi – stoji u čestitci.
- ‹ prethodna
- 20 of 20
- ‹ prethodna
- 6 of 6
