• Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete? - Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove. Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou. Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu. - Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u svom se kabinetu susrela sa rukovodstvom Hercegovačkog udruženja uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruženja upoznali su premijerku sa nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekat Ceste maslinovih ulja Hercegovine, zatim finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Evropske unije, unapređenje proizvodnih i tržišnih standarda u skladu sa evropskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju da upoznaju domaću i međunarodnu javnost sa ovim velikim uspjehom u radu HUUM-a, ali i sa dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promociju na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim saobraćajnicama i slične aktivnosti, sve u cilju jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćeg ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našem podneblju, kao poljoprivredne grane sa velikim potencijalom, premijerka Buhač iskazala je spremnost da podrži inicijative koje doprinose unapređenju domaće poljoprivrede i promociji domaćeg maslinova ulja na međunarodnom tržištu.

PREMIJERKA BUHAČ I MINISTAR BEVANDA OBIŠLI RADOVE NA REGIONALNIM CESTAMA NA PROSTORU KONJICA I JABLANICE

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, ministar saobraćaja i veza HNK-a Ivo Bevanda i direktor Uprave za ceste Ministarstva saobraćaja i veza HNK-a Kemal Šoljić obišli su danas izvođače radova na regionalnim saobraćajnicama na području Jablanice i Konjica koje su pretrpjele značajna oštećena tokom elementarne nesreće koja je ta područja zahvatila početkom oktobra ove godine. 

Naime, regionalne saobraćajnice R-418b i R-437 koje povezuju petnaestak naselja na potezu od Jablanice do Prozor-Rame i od Konjica do Fojnice u Srednjoj Bosni tokom razornih poplava pretrpjele su štete iznimno velikih razmjera. Dio cesta potpuno je uništen i njima nije bio moguć ni motorni ni pješački saobraćaj, a dok je više dijelova obje ceste djelomično oštećeno. Osim toga, na pojedinim neoštećenim dijelovima takođe nije bilo moguće odvijanje saobraćaja iz sigurnosnih razloga, zbog mogućnosti pojave novih klizišta i odrona.

U cilju obnove i vraćanja u funkciju predmetnih saobraćajnica, Vlada HNK-a već je 21. oktobra usvojila Odluku kojom je za tu namjenu osigurala 3.400.000,00 miliona KM. Ministarstvo saobraćaja i veza i Uprava za ceste pri tom ministarstvu preduzeli su sve potrebne radnje i, krajem oktobra odnosno početkom novembra, započeli su radovi na obnovi tih saobraćajnih pravaca.

- U nizu mjera koje smo preduzeli za sanaciju posljedica jake elementarne nesreće koja je na ovim prostorima odnijela čak 24 života stanovnika Jablanice i Konjica, a duboko svjesni činjenice da su ove dvije regionalne saobraćajnice komunikacijska žila kucavica za sva okolna naselja, odmah smo pristupili aktivnostima na njihovoj obnovi i vraćanju u upotrebu. Resorno je ministarstvo dovršilo sve potrebne predradnje da bi izvođači radova u najkraćem mogućem roku bili uvedeni u posao, a Vlada je hitno osigurala potrebna finansijska sredstva. Danas smo obišli radove i uvjerili se da napreduju predviđenom dinamikom – rekla je ovom prilikom premijerka Buhač, dodavši da izvođači radova najavljuju dovršenje zahvata unutar previđenog roka.

- Radovi teku planiranom dinamikom i završićemo ih u roku. Sve smo prioritete ostvarili, povezali sva sela, osvojili glavninu trase, a u preostalih petnaestak dana provodićemo završna zatezanja da sve bude kako treba. Sljedeća faza nam je uređenje vodotoka, što je primarno da neke buduće vode ne bi ponovo ugrozile cestu – izjavio je direktor Vodoprivrede Posavina d.o.o. Odžak Ante Bilandžija.

Ministar Bevanda, naime, podsjeća da ukupna vrijednost predmetnog ugovora iznosi 1.950.000,00 KM, s rokom izvođenja od 45 dana od dana uvođenja izvođača u posao.

- Prije desetak dana uspješno je uspostavljena saobraćajna komunikacija prema svim odsječenim naseljima. U toku je tenderski postupak za odabir izvođača radova druge etape interventne sanacije na mreži regionalnih cesta R418b i R437, s procijenjenom vrijednosti radova od oko milion KM. Cilj druge etape je podizanje kvalitete privremenih saobraćajnica u smislu postavljanja završnog sloja od tampona. Takođe, u toku je i tenderski postupak za odabir projektanta za izradu Glavnog projekta potpune obnove dijelova cesta na mreži regionalnih cesta, s procijenjenom vrijednošću od oko pola miliona KM – komentarisao je ministar Bevanda.

19-12-2024, 17:26

VLADA HNK-A ISPLAĆUJE 1000 KM JEDNOKRATNE POMOĆI SVIM BUDŽETSKIM KORISNICIMA

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je, na 33. redovnoj sjednici, usvojila Nacrt Budžeta HNK-a za 2025. godinu u iznosu od 392.349.316,00 KM, kao i Nacrt Zakona o izvršenju Budžeta za 2025. godinu. U raspravi je naglašeno da je sve danas istaknute primjedbe i sugestije potrebno dostaviti Ministarstvu finansija da bi bile uvrštene u Prijedlog Budžeta. Nacrt Budžeta i Nacrt Zakona upućeni su u dalju skupštinsku proceduru, a sjednica Skupštine HNK-a na kojoj će poslanici raspravljati o ovoj temi, zakazana je za ponedjeljak, 23. decembra.

Vodeći se mogućnošću neusvajanja konačnog Prijedloga budžeta do kraja tekuće godine u odnosu na mnogobrojna otvorena pitanja, prije svega ishoda štrajka prosvjetnih radnika i planiranja sredstava sa viših nivoa vlasti, a na tragu obaveze osiguranja redovitosti svih isplata iz Budžeta, Vlada je usvojila Odluku o privremenom finansiranju javnih potreba HNK-a za prvo tromjesečje 2025. godine koja ostaje na snazi do usvajanja Budžeta.

Na sjednici je razmotren Konačan Izvještaj o finansijskoj reviziji Budžeta HNK-a za 2023. godinu. Usvojen je Zaključak o prihvaćanju preporuka Ureda za reviziju institucija u FBiH, sadržanih u Nacrtu izvještaja o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja Budžeta HNK-a za 2023. godinu. Vlada je zadužila resorna kantonalna ministarstva i druge organe uprave da, u okviru svojih nadležnosti, izrade Plan aktivnosti za provođenje preporuka te preduzmu aktivnosti na realizaciji preporuka iz revizorskog izvještaja.

Na prijedlog Ministarstva finansija, Vlada je usvojila Odluku o odobravanju isplate redovnih sudskih presuda iz Rebalansa Budžeta HNK-a za 2024. godinu u iznosu od 250.000,00 KM, s tim da u odobreni iznos nisu uključene zatezne kamate. Usvojena je i Odluka o pokretanju postupka zaključivanja Ugovora o vansudskoj nagodbi i isplati potraživanja po zaključenom ugovoru. Na osnovu te odluke biće izvršena isplata u iznosu od 900.000,00 KM.

Nakon što je na vanrednoj telefonskoj sjednici, održanoj 16. decembra, usvojena Odluka o isplati jednokratne novčane pomoći, Vlada je danas, radi boljeg razumijevanja na koga se precizno Odluka odnosi, usvojila Izmjenu Odluke o odobravanju jednokratne novčane pomoći svim budžetskim korisnicima u HNK-u koji su u radnom odnosu na dan donošenja odluke (19. decembra 2024.), kao i asistentima u nastavi. Iznos jednokratne pomoći je 1000,00 KM, a isplata će biti provedena do isteka godine, za što je u Rebalansu Budžeta za 2024. godinu osigurano oko 6 miliona KM. U Odluci je navedeno da će onaj uposlenik koji ima zasnovan radni odnos kod više poslodavaca, pravo na jednokratnu novčanu pomoć ostvariti samo kod jednog poslodavca.

Vlada je usvojila i Odluku o prihvatanju Informacije Ministarstva  zdravstva, rada i socijalne zaštite o tromjesečnim izvještajima provođenja Programa finansijske konsolidacije i rekonstrukcije Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića Mostar i Opće bolnice Konjic za prva dva tromjesečja tekuće godine. Iz istog resora, usvojena je i Odluka o pružanju finansijske podrške radu pučkih kuhinja u HNK-u.

Na prijedlog Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK-a, usvojena je i Odluka o dodjeli novčanih sredstava dobrovoljnim vatrogasnim društvima u Čitluku, Jablanici, Konjicu i Mostaru, u ukupnom iznosu od 100.000,00 KM.

Iz resora turizma i zaštite okoliša, usvojena je odluka o dodjeli finansijske podrške javnim komunalnim preduzećima koja su pretrpjela velike štete i imala dodatne aktivnosti na sanaciji posljedica razornih poplava iz oktobra tekuće godine, u smislu prikupljanja, odvoza, odlaganja i recikliranja otpada s područja Jablanice, Konjica i sjevernog mostarskog područja, u ukupnom iznosu od 270.000,00 KM. Usvojena je i Odluka o dodjeli finansijske podrške zaštićenim područjima, i to Parku prirode Hutovo blato, Parku prirode Blidinje i Vjetrenici, u ukupnom iznosu od 190.000,00 KM.

19-12-2024, 13:11

BUHAČ I KORDIĆ PRIREDILI SVEČANI BOŽIĆNO-NOVOGODIŠNJI PRIJEM

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač i gradonačelnik Grada Mostara Mario Kordić priredili su, u velikoj sali hotela Mostar, svečani božićno-novogodišnji prijem sa mnoštvom uzvanika iz šireg političkog, diplomatskog, kulturnog, naučnog, gospodarskog i duhovnog života. U pozdravnom je govoru premijerka Buhač naglasila da se osjeća počašćeno u društvu prijatelja, kolega i saradnika s kojima je kroz proteklih godinu dana dijelila dobro i loše, nadilazila probleme i veselila se svakom pomaku koji nosi dobro našoj zajednici, od Mostara i HNK-a do cijele BiH ''koju nastojimo, kao zajednicu ravnopravnih naroda, suvereno izvesti na njen evropski put, tamo gdje prirodno pripadamo''.

- Godina iza nas bila je izazovna. Tako se i ovaj naš susret događa sa još uvijek svježim ožiljcima užasne tragedije koja je prije dva mjeseca pogodila naš kanton. U ove praznične dane posebno saosjećamo sa našim sugrađanima koji će  godinu  ispratiti u tuzi za najmilijima, bez svojih domova uništenih u strašnim poplavama. Naše misli ostaju s njima, a naša djela svjedoče da ih nismo i da ih nećemo zaboraviti niti ostaviti same – rekla je Buhač, podsjetivši da se ovo praznično vrijeme poklapa sa prvom godišnjicom mandata ovog saziva Vlade HNK-a što je prilika da se prisjetimo onog šta je postignuto, a šta treba biti motivacija i ohrabrenje za nastaviti dalje.

- Preuzeli smo odgovornost za mnoštvo naslijeđenih problema, ali sam iskreno ponosna i na svoje kolege ministre i na svoje saradnike s kojima svakodnevno tražim najbolje načine kako da odgovorimo na situacije u kojima se naše društvo nađe, ali i na ustrajnosti u svom obećanju da želimo novi pristup i novu viziju. Vlada kojoj sam na čelu ima bitno drugačiji pristup rješavanju otvorenih pitanja u ovom društvu, a misao vodilja nam je stvaranje povoljnijeg ambijenta za sve naše sugrađane, za život, rad i izgradnju porodičnog života na ovim našim prostorima – istaknula je premijerka, dodavši da ipak nije svime zadovoljna.

- Posebno ne razvojem situacije sa nekim i sada aktuelnim pitanjima, prije svega štrajkom prosvjetnih radnika. No, ostajemo ustrajni u našem opredjeljenju da nećemo obećavati niti uraditi ništa što nije zasnovano na realno mogućim osnovama. Naša je odgovornost stabilan i siguran Kanton, a HNK će ostati upravo takav. Ova vlada neće neodrživim obavezama stavljati omču oko vrata ni nama samima ni onima koji će doći nakon nas. Upravo na tom tragu, ostajemo pružene ruke svim našim socijalnim partnerima, uz jasnu poruku da vodimo politiku iskrenog pristupa i transparentnog upravljanja javnim novcem, a taj put nema alternativu – zaključila je Buhač, uz poruku da je sve izazove, i one aktuelne i one koji će tek doći, lakše nadvladati i prebroditi u zajedništvu.

- Svim vjernicima katoličke vjeroispovijesti od srca želim čestit i blagoslovljen Božić, a svim našim stanovnicima sretnu i uspješnu Novu 2025. godinu – poželjela je premijerka HNK-a.

17-12-2024, 13:58

PREMIJERKA BUHAČ OTVORILA 13. MEĐUNARODNI PLIVAČKI BOŽIĆNI KUP

U organizaciji Sveučilišnog plivačkoga kluba Zrinjski Mostar, premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač danas je, na bazenu unutar prostora sveučilišnog kampusa u Rodoču, službeno otvorenim proglasila 13. Međunarodni plivački Božićni kup. U pozdravnom govoru čestitala je organizatorima što su uspjeli ponovo da posvjedoče važnost postojanja tog kluba na sportskoj sceni, ne samo Mostara i HNK-a, čak niti države, nego na međunarodnom nivou.

- Trud i rad vaših plivača, stručnog trenerskog kadra, kao i članova Uprave SPK Zrinjski Mostar posvjedočeni su i u godini na izmaku. Uspjesi koje ste ostvarili zaslužuju poštovanje, a govorimo o brojci od čak 400 osvojenih medalja, među kojima su 16 naslova državnih prvaka, 66 naslova viceprvaka i 4 oborena državna rekorda. Sav vaš zanos i predanost svjedoče iskrenu i nesebičnu ljubav, prije svega prema sportu, prema zacrtanom cilju, ali i prema onom što je naše i što vrijedi više od svih priznanja koje ste stekli. Tako ste i ovo takmičenje prije nekoliko godina podigli na međunarodni nivo, a prema onom što danas ovdje vidim, možete da budete ponosni na činjenicu da rastete i da možete očekivati ubiranje novih plodova vašeg rada – poručila je premijerka Buhač, istaknuvši  da će Sveučilišni plivački klub Zrinjski Mostar u Vladi HNK-a i dalje imati iskrenog prijatelja i partnera.

Inače, SPK Zrinjski Mostar, kroz rad sa djecom predškolskog i školskog uzrasta, prije svega kroz plivačku sportsku školu, nastoji da okupi što više djece i mladih ljudi da bi ih educirali o dobrobiti sporta i njegovom pozitivnom uticaju na zdravlje i psihofizički razvoj.

14-12-2024, 11:46

VLADA HNK-A: 3 MILIONA KM ZA POPLAVOM POGOĐENE PROSTORE KONJICA, JABLANICE I MOSTARA

Nakon što je Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila Rebalans Budžeta za 2024. godinu, Vlada HNK-a na današnjoj je 20. hitnoj telefonskoj sjednici donijela niz odluka kojima sredstvima iz Budžeta pomaže područja nastradala u elementarnoj nesreći koja je pogodila sjeverna područja HNK-a 4. oktobra ove godine.

U skladu sa odlukama o odobravanju novčane pomoći za otklanjanje nastalih posljedica od poplave u Konjicu, Jablanici i Mostaru, tim će jedinicama lokalne samouprave biti uplaćeno ukupno 3.000.000,00 KM, i to: Gradu Konjicu 1.400.000,00 KM, Općini Jablanica 1.300.000,00 KM i Gradu Mostaru 300.000,00 KM. Takođe, na tragu prethodnih odluka o dodjelama jednokratnih pomoći Konjicu i Jablanici, Vlada je danas donijela i Odluku o odobravanju jednokratne novčane pomoći Gradu Mostaru za otklanjanje nastalih posljedica od poplava na području Drežnice u iznosu od 50.000,00 KM.

Naglašeno je da je, prema dostupnim podacima i izvidima sa terena, a na osnovu preduzetih mjera i aktivnosti te u skladu sa činjenicom da su razmjene štete nastale djelovanjem prirodne nesreće znatno veće, evidentno da će sanacija štete zahtijevati sredstva iz različitih izvora, prije svega s viših nivoa vlasti, za šta će biti potrebno uputiti procedurama predviđene zahtjeve.

Vlada je usvojila i nove odluke za sedam novih korisnika subvencija mladima za porez na promet nekretninama i rente, u ukupnom iznosu od 49.070,00 KM. Sredstva će biti dodijeljena korisnicima koji su po Javnom pozivu ostvarili prava na refundaciju plaćenog poreza na promet nekretnina ili naknade za pogodnost građevinskoga zemljišta i naknade troškova uređenja građevinskoga zemljišta kod kupovine ili građenja prve stambene nekretnine za mlade porodice na području HNK-a.

13-12-2024, 14:55

OBILJEŽEN DAN ARHIVA I ARHIVSKIH DJELATNIKA

Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona prigodnom je svečanošću u Centru za kulturu Mostar obilježio Dan arhiva i arhivskih djelatnika. U pozdravnom je obraćanju direktor Arhiva Amir Kadribegović naglasio radost što su okupljeni različiti naraštaji s kojima se zajednički prisjećamo bogate prošlosti, ujedno njegujući opredjeljenje za očuvanje kulturnog i historijskog naslijeđa ovog podneblja.

Na događaju su bivšim djelatnicima Arhiva uručena priznanja za unapređenje arhivske struke, dok su prigodne zahvalnice i povelje uručene i zaslužnim pojedincima iz javnog i društvenog života Mostara i Hercegovine. Nastavljajući višegodišnju tradiciju organiziranja nagradnog konkursa za učenike srednjih škola, dodijeljene su i prigodne nagrade najuspješnijim učenicima.

- Želim da se zahvalim našem osnivaču Vladi HNK-a, zatim svim institucijama, organizacijama i pojedincima koji podržavaju naš rad. Njihova pomoć i saradnja od velike su važnosti za naš uspjeh. Obilježavajući ovaj značajan dan, pozivam vas sve da nastavimo zajednički raditi na očuvanju našeg naslijeđa – poručio je direktor Kadribegović.

13-12-2024, 14:38

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?

- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.

Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.

Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.

- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00