Službena stranica Vlade HNŽ/K
OBILAZAK HNK MOSTAR I SVEUČILIŠTA U MOSTARU SA PREDSJEDNIKOM HRVATSKOG SABORA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, zajedno sa visokom delegacijom Hrvatskog sabora, predvođenom predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem, obišla je lokacije u Mostaru gdje su u toku ili su već završeni obimni projekti koje je u cijelosti ili većim dijelom finansirala Vlada Republike Hrvatske, a riječ je o zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru i Sveučilištu u Mostaru.
Direktor HNK Mostar Ivan Vukoja istaknuo je da se građevinski radovi zasad odvijaju planiranom dinamikom, ponovivši da se nada završetku građevinskih radova do kraja 2026. godine.
Tokom posjete Rektoratu SUM-a, rektor prof. dr. Zoran Tomić istaknuo je važnost saradnje Hrvatske i BiH na području obrazovanja i nauke, posebno vitalnu važnost uloge i rada Sveučilišta u Mostaru kao jedine visokoškolske ustanove u BiH na kojoj se nastava izvodi na hrvatskom jeziku. Bilo je riječi i o jačanju postojećih, kao i razvoju novih projekata, te povećanju prisutnosti Sveučilišta u Mostaru na evropskom i svjetskom akademskom prostoru.
Predsjednik Hrvatskog sabora i ovom je prilikom izjavio da Hrvatska nastavlja snažno da podupire strateške projekte Hrvata u BiH, a izgradnja krovne nacionalne hrvatske kazališne kuće i jedinog sveučilišta na hrvatskom jeziku, svakako su među prioritetnim.
PREDSJEDNIK HRVATSKOG SABORA U HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOM KANTONU
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač i dopredsjedavajući Skupštine HNK-a, ujedno i predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović primili su danas, u zgradi kantonalne Vlade, visoku delegaciju Hrvatskog sabora, predvođenu predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem.
Zahvaljujući na posjeti, premijerka Buhač iskoristila je priliku da se još jednom zahvali Vladi Republike Hrvatske, kao i svim drugim institucijama i pojedincima iz RH koji su nesebično priskočili u pomoć u danima kada je HNK, osobito područja Jablanice, Konjica i Mostara, pogodila teška elementarna nesreća u kojoj su izgubljena 24 života i pričinjena iznimno velika materijalna šteta.
- Vlada RH, kao istinski prijatelj BiH, prva je na konkretan način pomogla te je, uz brojne pojedince i službe koje su već od prvog dana spašavale živote i tragale za nestalima, osigurala 10 miliona eura finansijske pomoći i dostavila prve potpuno opremljene kontejnere za ljude koji su ostali bez domova – podsjetila je Buhač, dodavši kako je Hrvatska, osim što je neupitno najsnažniji podupiratelj BiH na njezinom evroatlantskom putu, i ovim činom pokazala da je istinski prijatelj i saveznik svih stanovnika BiH.
Premijerka Buhač je istaknula da RH sa značajnim iznosima godinama podržava različite projekte iz oblasti obrazovanja, nauke, zdravstva, kulture, privrede i drugih segmenata, u cilju ostvarenja privrednih i socijalnih uslova za održivi opstanak i ostanak Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda u BiH. Posebno je izdvojila stalnu podršku RH u izgradnji i opremanju SKB-a Mostar, Sveučilišta u Mostaru, HNK Mostar, RTV Herceg-Bosne, itd.
Govoreći o funkcionisanju Vlade, rekla je da unatoč svim specifičnostima HNK-a i izazovima ovog društva, Vlada uspješno provodi zacrtane ciljeve te, kroz kontinuirani dijalog svih partnera u vlasti, rješava sva tekuća pitanja.
Tomislav Martinović upoznao je goste sa ustavnom ulogom Skupštine HNK-a kao najvišeg zakonodavnog organa, ali je govorio i o funkcionisanju Doma naroda Parlamenta FBiH u kojem se na institucionalan način štite prava konstitutivnih naroda. Naglasio je ulogu zakonodavnih organa vlasti kako na kantonalnom tako i federalnom nivou u kontekstu obaveza BiH kao zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji.
- Pred nama je dug i složen proces reforme i prilagodbe zakonodavstva kao i potrebna što hitnija reforma izbornog zakonodavstva u cilju ostvarenja pune ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog i suverenog naroda u BiH. Hrvatski politički predstavnici u BiH snažno se zalažu za evropski put Bosne i Hercegovine koji nema alternativu – rekao je Martinović.
Zahvalivši domaćinima na otvaranju nekih ključnih tema za koje je Hrvatska kao supotpisnica Dejtonskog sporazuma posebno zainteresovana, predsjednik Hrvatskog sabora Jandroković rekao je da, bez obzira na to sa kojeg nivoa dolazio u BiH, uvijek dolazi kao prijatelj i partner evropskoj budućnosti ove države.
- Poštujući cjelovitost i suverenitet Bosne i Hercegovine, Republika Hrvatska i dalje će toj susjednoj i prijateljskoj državi pružati svekoliku podršku na evropskom putu, poručio je predsjednik Jandroković. Među budućim reformama koje u tom kontekstu predstoje, posebno su važne izmjene izbornog zakona, i to na način da svakom od tri konstitutivna naroda bude zagarantovano načelo legitimnog zastupanja na ključnim pozicijama. Podsjetio je i na ustavnu obavezu Republike Hrvatske da brine o Hrvatima u BiH, gdje su oni najmalobrojniji, ali konstitutivan narod sa Ustavom zagarantovanim pravima koja ničim ne smiju biti dovedena u pitanje. Zbog toga je predsjednik Jandroković završno poručio da će Hrvatska, kao i dosad, nastaviti snažno podržavati strateške projekte i druge programe od njihovog interesa.
Osim Buhač, Martinovića i Jandrokovića, u današnjim razgovorima učestvovali su i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a Milenko Bevanda, ministar unutrašnjih poslova HNK-a Marijo Marić, ambasador Republike Hrvatske u BiH NJ.E. Ivan Sabolić, saborski zastupnik u Hrvatskom saboru Dario Pušić, šef Ureda predsjednika Hrvatskog sabora Matej Brečić, zamjenik šefa Ureda predsjednika Hrvatskog sabora Željko Mišura, lični savjetnici predsjednika Hrvatskog sabora Sandra Rizmaul i Gordan Struić te opunomoćeni ministar u Ambasadi RH u BiH Mladen Glavina.
NASTUPNA POSJETA ŠPANSKE AMBASADORICE KOD PREMIJERKE BUHAČ
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač primila je danas u nastupnu posjetu ambasadoricu Kraljevine Španije u BiH Nj.E. Mariju Molinu Alvarez de Toledo, u čijoj su pratnji bili zamjenik ambasadorice Daniel Arteta Rodriguez i počasni španski konzul Pierino Tumbas Deldum. Na tragu stalnog nastojanja jačanja bilateralnih odnosa dvije države, na sastanku je posebno bilo riječi o privrednoj saradnji i mogućnostima privlačenja snažnijih španskih ulaganja u ovaj prostor, posebno u industrijsko-tehnološkim sektorima.
Upoznavši je sa aktuelnim političkim i društvenim prilikama u HNK-u, kao i sa planovima i smjernicama rada Vlade HNK-a, posebno kada je u pitanju turizam u kojem leži jak potencijal razvoja novih odnosa sa Španijom, premijerka Buhač istaknula je iznimno značenje vjerskog turizma za Hercegovinu, naglasivši veliko zanimanje hodočasnika sa španskog govornog prostora za svjetski poznato marijansko svetište u Međugorju.
- Vlada HNK-a jasno je pozicionirala turizam kao stratešku granu razvoja naše privrede, a duboko svjesni značaja Aerodroma Mostar imamo jasnu viziju o savremenom aerodromu koja će da otvori nove prilike za privredni rast, dalji razvoj turizma i povezivanje našeg prostora sa svijetom. Naravno da smo danas kao jednu od mogućnosti vidjeli uspostavljanje budućeg zračnog mosta između Mostara i odredišta u Španiji – rekla je Buhač, zaključivši da ima prostora za dodatno razvijanje već dobre saradnje Španije i BiH.
Jedna od tema današnjeg razgovora bila je i saradnja u oblasti poljoprivrede, osobito kada je u pitanju razvoj maslinarstva, za što postoje dobri klimatski i svi drugi preduslovi.
Takođe je razgovarano o mogućnostima povezivanja lokalnih zajednica kroz projekte bratimljenja općina i gradova, u čemu Mostar kao administrativni centar HNK-a već ima bogato iskustvo, a što svakako dodatno potiče razmjenu iskustava u oblastima lokalne uprave, kulture, turizma i privrede.
Ambasadorica Alvarez de Toledo zahvalila je premijerki Buhač na prijemu, naglasivši da Španija ostaje spremna da pruža podršku BiH u njenom daljem razvoju i napretku, sa akcentom na povezivanje lokalnih zajednica HNK-a i njezine domovine.
ZZO HNK-A: DISTRIBUCIJA PREMIJE OSIGURANJA ZA 2025. KREĆE 2. DECEMBRA
Zavod zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanskog kantona, počevši od 2. decembra 2024. godine, počinje s redovnom distribucijom premije osiguranja za 2025. godinu, što će trajati zaključno sa 28. februarom 2025. godine. Iz ZZO-a podsjećaju da su od učešća u troškovima zdravstvene zaštite oslobođena djeca i mladi do navršenih 18 godina života, jednako tako i davaoci krvi koji su krv darivali deset i više puta sa tim da su tokom tekuće godine barem jednom darivali krv, dok su davaoci krvi sa pedeset i više darivanja trajno oslobođeni kupovine premije osiguranja, odnosno plaćanja participacije.
Ako osiguranik istovremeno uplaćuje za sebe i više članova porodice, uplatu se može izvršiti jednom uplatnicom, uz napomenu da je kod dostavljanja uplatnice nadležnom područnom uredu potrebno da se priloži lista na kojoj su pojedinačno navedeni članovi porodice sa ličnim podacima (JMB). Obrazac za listu osiguranika (članova porodice) sastoji se od dva primjera i dostupna je u nadležnim područnim uredima Zavoda, na web stranici www.zzo.ba i na punktovima za distribuciju premija.
Sa namjerom dodatnog olakšanja osiguranicima i u cilju evidentovanja premije bez dolaska osiguranika u nadležni područni ured Zavoda, omogućeno je da se preko web stanice Zavoda podnese elektronski zahtjev za evidentovanje uplaćenih premija za sebe i svoje radnike, kao i članove porodice, uz dokaz o izvršenoj uplati.
Obzirom na činjenicu da osigurana lica u HNK-u mogu da izvrše uplatu premije isključivo kod ovlaštenih organizacija za obavljanje platnog prometa, iz ZZO-a izvještavaju da je broj depozitnog računa Zavoda 3060003214623620 dok je vrsta prihoda pod brojem 722611, a iznos premije osiguranja po osiguranom licu 20 KM. Na osnovi izvršene uplate za premiju, a po dostavljanju primjera uplatnice u nadležni područni ured, uplata će se zabilježiti u bazi podataka Zavoda, što će da bude vidljivo i u zdravstvenim ustanovama.
VLADA HNK-A IMENOVALA KOORDINACIJSKI TIM ZA RAD NA SEKTORSKIM ZAHTJEVIMA APLIKACIJE FONDA SOLIDARNOSTI EU-A
Na današnjoj, 15. hitnoj telefonskoj sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je Rješenje o imenovanju Koordinacijskog tima Hercegovačko-neretvanskog kantona za rad na sektorskim zahtjevima aplikacije Fonda solidarnosti Evropske unije. Zadatak Koordinacijskog tima je da, u saradnji sa koordinatorima Vlade FBiH i Timom Vijeća ministara BiH, kao i ekspertima iz Republike Hrvatske, radi na sektorskim zahtjevima aplikacije Fonda solidarnosti Evropske unije, ujedno i da podatke o procjeni šteta prilagodi metodološkom okviru koji će se ocjenjivati od strane Zajedničkog istraživačkog centra.
Naime, Vijeće ministara BiH na 43. vanrednoj sjednici, održanoj 7. novembra ove godine, formiralo je Tim za pripremu aplikacije za Fond solidarnosti EU-a za potrebe sanacije posljedica poplava u BiH. Za potrebe popunjavanja aplikacije Timu je potrebna podrška Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona kao i jedinica lokalne samouprave u smislu iskazivanja odgovarajućih podataka o štetama nastalim na objektima, zemljištu, šumama, riječnim tokovima, saobraćajno-komunikacijskoj i energetskoj infrastrukturi, nastalih kao posljedica katastrofalnih poplava od 4. oktobra tekuće godine.
PROMJENA TERMINA ODRŽAVANJA INTERVJUA ZA KANDIDATE ZA PRIPRAVNIKE
Obavještavamo kandidate koji su se prijavili na Javni poziv za prijem 100 pripravnika u kantonalne organe uprave, upravne organizacije i druge službe, organe i institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona da je došlo do promjene termina održavanja intervjua za kandidate sa šiframa od P0281 do P0340. Novi termin za održavanje intervjua je u četvrtak, 28. novembra 2024. godine, sa početkom u 14 sati.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
