• Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete? - Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove. Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou. Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu. - Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u svom se kabinetu susrela sa rukovodstvom Hercegovačkog udruženja uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruženja upoznali su premijerku sa nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekat Ceste maslinovih ulja Hercegovine, zatim finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Evropske unije, unapređenje proizvodnih i tržišnih standarda u skladu sa evropskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju da upoznaju domaću i međunarodnu javnost sa ovim velikim uspjehom u radu HUUM-a, ali i sa dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promociju na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim saobraćajnicama i slične aktivnosti, sve u cilju jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćeg ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našem podneblju, kao poljoprivredne grane sa velikim potencijalom, premijerka Buhač iskazala je spremnost da podrži inicijative koje doprinose unapređenju domaće poljoprivrede i promociji domaćeg maslinova ulja na međunarodnom tržištu.

STRADALNICI OD MINA KAO PROIZVOĐAČI MEDA I DRUGIH PČELINJIH PROIZVODA

U organizaciji Udruženja OSI MEN Hercegovine, danas je u Mostaru održan Medeni doručak i predstavljanje projekta Medeni sat kojim organizatori, kroz posjete školama i širi društveni aktivizam, promovišu med i pčelinje proizvode. Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u pozdravnom govoru je akcentovala da je postojanje ovog udruženja od posebne važnosti kako za stradalnike od iz rata zaostalih minsko-eksplozivnih naprava tako i za turističku promociju Hercegovine i njenih blagodati.

- Odajem vam priznanje jer ste kroz svoj rad uspjeli da otvorite nove vidike za civilne stradalnike od mina, ponudite im novu svrhu i cilj, skrenete pažnju javnosti na prava koja ta populacija treba da uživa. Ujedno, snažno promovišete pčelarstvo i pčelinje proizvode, edukujete mlade, djecu i našu javnost o zdravim životnim navikama, prehrani, ali i uopšte važnosti postojanja pčela za ukupan biološki i ekosistem, kao i o ljekovitim svojstvima koja se nalaze u njihovim proizvodima. K tome, radite odličnu promociju Hercegovine kao nezaobilazne turističke i gastronomske destinacije na evropskoj, pa i svjetskoj turističkoj mapi – rekla je Buhač, dodavši da je zato jasno zašto Vlada HNK-a snažno stoji uz ovaj događaj.

Osim premijerke, prisutnima se obratio i slovenački ambasador u BiH NJ.E. Damijan Sedar obzirom na činjenicu da je projekt Medenog doručka potekao iz njegove zemlje koja je i dala poticaj lokalnim stradalnicima-pčelarima za ovaj oblik organizovanja i rada. Događaju su prisustvovali i kantonalni ministri Milenko Bevanda, Đuro Prkačin i Mario Jurica.

Udruga OSI MEN Hercegovine registrovana je za promociju i zaštitu prava lica ss invaliditetom, kao i podršku članovima u njihovom integrisanju u društvo. Članovi su stradalnici od minsko-eksplozivnih naprava, od kojih se većina bavi pčelarstvom, proizvodnjom meda i drugih pčelinjih proizvoda. Opšti cilj projekta Medeni sat je isticanje važnosti pčela u prirodi sa ekološkog aspekta i njihovog doprinosa očuvanju biološke raznovrsnosti, kao i stvaranje spoznaje o zdravim navikama u ishrani, posebno kod djece i mladih.

 

07-11-2024, 11:49

VLADA USVOJILA ODLUKU O PRESTANKU STANJA PRIRODNE NESREĆE U HNK-U

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na 30. redovnoj sjednici usvojila je odluke o odobravanju novčanih sredstava iz Budžeta HNK-a za 2024. godinu sa pozicije Kabineta predsjednice Vlade HNK-a ''Subvencije mladima za porez na promet nekretninama i rente'' za trinaest novih korisnika u ukupnom iznosu od 91.731,00 KM. Sredstva će se dodijeliti korisnicima koji su po Javnom pozivu ostvarili prava na refundaciju plaćenog poreza na promet nekretnina ili naknade za pogodnost građevinskog zemljišta i naknade troškova uređenja građevinskog zemljišta kod kupovine ili građenja prve stambene nekretnine za mlade porodice na prostoru HNK-a.

Podsjećamo, Vlada je u februaru ove godine usvojila Odluku o refundaciji plaćenog poreza na promet nekretnina ili naknade za pogodnost građevinskog zemljišta (rente) i naknade troškova uređenja građevinskog zemljišta kod kupovine/građenja prve stambene nekretnine za mlade porodice na području HNK-a te, u mjesecu aprilu, objavila Javni poziv za ostvarivanje Odlukom navedenih prava, za što je u Budžetu za 2024. osigurano 750.000,00 KM. Dosad su, zaključno sa novim odlukama, 34 tražitelja ostvarila prava po Odluci, te je odobrena isplata ukupno 210.975,37 KM za tu namjenu.

Na sjednici je usvojena i Odluka o odobravanju jednokratne novčane pomoći za hitne intervencije Gradu Konjicu u iznosu od 150.000,00 KM. Sredstva će se dodijeliti za izmirenje dugova za provođenje interventnih mjera na pronalasku poginulih, hitnoj sanaciji oštećene infrastrukture, kao i za nabavku goriva za mehanizaciju, te proces hitne evakuacije stanovnika, nabavku hrane, pića i osiguranje privremenog smještaja unesrećenih u periodu stanja prirodne nesreće uzrokovane bujičnim poplavama sa početka oktobra.

Na prijedlog Štaba civilne zaštite HNK-a, Vlada je usvojila Odluku o prestanku stanja prirodne nesreće uzrokovane obilnim padalinama na prostoru HNK-a. U Prijedlogu je akcentirano da općinske i gradske službe, komunalna preduzeća, centri za socijalni rad, domovi zdravlja, vatrogasne jedinice, crveni križ i drugi obavljaju poslove u okviru svojih redovnih djelatnosti i da je na cijelom prostoru uspostavljena uredna distribucija električne energije, pitke vode i telekomunikacijskih veza. Zavod za javno zdravstvo HNK-a izvršio je potrebnu dezinsekciju, deratizaciju i dezinfekciju nastradalog prostora, a Ministarstvo saobraćaja i veza HNK-a, u okviru svojih nadležnosti, radi na osposobljavanju i obnovi oštećenih regionalnih saobraćajnica. Općinske i gradske komisije za procjene šteta na terenu popisuju štete, u skladu sa zakonskim propisima.

Razmotreni su i usvojeni izvještaji o izvršenjima Budžeta HNK-a i Tekuće rezerve Budžeta HNK-a za period od 1. januara do 30. septembra tekuće godine, a Vlada je odobrila i preraspodjelu 50.000,00 KM iz tekuće rezerve Kantonalnom tužilaštvu Mostar za izmirenje troškova obdukcije i smještaja tijela nastradalih u poplavama.

Prihvaćena je Informacija o nastaloj šteti nakon bujičnih poplava iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a. Iz istog resora je prihvaćen i Izvještaj o provođenju Programa utroška dijela novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2023. godinu za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNL-a sa pozicije ''Namjenska sredstva od naknada prikupljenih na osnovu prenamjene poljoprivrednog zemljišta'', te je prihvaćena Informacija o provođenju dodijeljenih koncesija i ugovora o zakupu za korištenje poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu na prostoru HNK-a zaključno sa 31. decembrom prošle godine.

Usvojena je i Odluka o raspodjeli sredstava za sufinansiranje projekta ''Provođenje Strategije ruralnog razvoja HNK-a'' u iznosu od 167.650,00 KM od ukupno predviđenih 200.000,00 KM za tu namjenu.

Na sjednici su prihvaćeni izvještaji Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića Mostar i Opće bolnice Konjic o utrošku sredstava Razvojne banke FBiH za prva tri kvartala 2024. godine. Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a, Vlada je prihvatila Izvještaj o radu Radne grupe za provođenje Mape puta za provođenje preporuka zbog usklađivanja sistema procjene djece sa poteškoćama u razvoju sa Međunarodnom klasifikacijom zdravlja, invaliditeta i funkcionisanja (MKF) na području HNK-a.

Vlada je Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a Odlukom odobrila isplatu budžetskih sredstava sa pozicije ''Sufinansiranje održavanja kongresa, simpozija i dana u zdravstvu'' za podršku organizaciji simpozija ''Prvi transfuzijski dani u BiH'', te sa pozicije ''Javno-zdravstvena djelatnost (preventivne, protuepidemijske, DDD mjere i uzimanje uzoraka i brisova)''.

Usvojeno je i više odluka o usvajanju Programa utroška sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2024. za Upravu za prognane i izbjeglice HNK-a. Ukupno je obuhvaćeno 76 korisnika, a za razliku od prethodnih godina kada su pomoć dobivali u građevinskom materijalu, Vlada je odlučila da pruži podršku u novčanom obliku, u iznosu od 3.947,36 KM po korisniku.

Na prijedlog Ministarstva privrede HNK-a, Vlada je usvojila niz odluka o dodjelama koncesija za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje električne energije izgradnjom elektroenergetskih objekta fotonaponskih i solarnih elektrana. Usvojena je i Odluka o produženju roka za zaključivanje ugovora o koncesijama za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnje električne energije.

Nastavljajući aktivnosti provođenja projekta energetske efikasnosti u HNK-u, Vlada je usvojila Odluku o pokretanju postupka javne nabavke ''Izrada projektne dokumentacije za izvođenje radova instaliranja fotonaponskih elektrana na osnovnim školama u HNK-u''. Inače, Vlada HNK-a javila se na Javni poziv Fonda za zaštitu okoliša FBiH u okviru kojeg su joj odobrena sredstva za izradu projekte dokumentacije za postavljanje fotonaponskih elektrana na sedam škola u HNK-u.

06-11-2024, 9:29

VAKCINACIJA PROTIV SEZONSKE GRIPE POČINJE 4. NOVEMBRA

Zavod za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona uputilo je obavijest da će sa vakcinacijom protiv sezonske gripe da počnu u ponedjeljak, 4. novembra 2024. godine. Vakcinacija će se sprovoditi u ambulantama domova zdravlja u HNK-u, a Zavod će da izvrši raspodjelu vakcina u skladu sa brojem osiguranika po domovima zdravlja.

Vakcine su osigurane za ugrožene kategorije stanovništva i za zdravstvene radnike, a iz Zavoda podsjećaju da je vakcinacija efikasna zaštitna mjera prevencije od gripe i komplikacija do kojih može dovesti.

29-10-2024, 12:00

VLADA HNK-A IZDVOJILA 40.000 KM ZA OBNOVU ŠKOLA U JABLANICI I KONJICU

Na današnjoj, 14. hitnoj telefonskoj sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je usvojila Odluku o odobravanju dijela novčanih sredstava predviđenih Budžetom HNK-a za 2024. godinu Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta sa pozicije ''Kapitalni grant za rekonstrukciju škola'', u iznosu od 40.000,00 KM. Sredstava su namijenjena za sanaciju šteta prouzročenih elementarnom nesrećom na školama OŠ Sulje Čilića u Jablanici za koju je izdvojeno 25.000,00 KM i OŠ Seonica u Konjicu za koju je izdvojeno 15.000,00 KM.

Takođe, Vlada je danas prihvatila ostavku direktorice Veterinarskog zavoda HNK-a Mostar dr. Antonele Bebek, ujedno i dala saglasnost Upravnom odboru te ustanove za imenovanje dr. Luke Laure na mjesto vršitelja dužnosti direktora Zavoda.

25-10-2024, 10:29

VON DER LEYEN U JABLANICI: EVROPA VAS NEĆE OSTAVITI SAME

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, zajedno sa predsjedavajućom Savjeta ministara BiH Borjanom Krišto, premijerom Srednjobosanskog kantona Tahirom Lendom, ministrom trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK-a Emilom Balavcem, te gradonačelnicima i načelnicima poplavama pogođenih gradova i općina, danas se u Donjoj Jablanici susrela sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, na jednoj od najkritičnijih tačaka nedavnih bujičnih poplava i klizišta u kojima su živote izgubila 24 stanovnika Jablanice i Konjica.

Upoznavši čelnicu Evropske komisije sa prvim, preliminarnim izračunima posljedica prirodne nepogode čiji razmjeri još nisu do kraja procijenjeni, premijerka Buhač je naglasila da Jablanica i Konjic, zajedno sa kantonalnom izvršnom i zakonodavnom vlasti, a uz punu podršku Vlade FBiH i Vijeća ministara BiH, čine maksimalne napore da bi se život što je prije moguće počeo vraćati u normalne tokove.

- Štete nastale na stambenim i javnim, infrastrukturnim objektima, bez pomoći naših prijatelja nikada ne bismo mogli samostalno sanirati. Prvih je dana ukupan fokus sviju nas, i brojnih naših prijatelja iz susjednih zemalja koji su nesebično priskočili u pomoć, bio na spašavanju unesrećenih, potrazi za nestalima i osposobljavanju glavnih saobraćajnih i opskrbnih pravaca. Sada utvrđujemo razmjere štete i radimo planove i programe njezine sanacije, a već je sada vidljivo da iznosi potrebni za obnovu prevazilaze 200 miliona KM. U vašem dolasku vidimo nadu i dodatno ohrabrenje. Nadu da ćemo u ovom dugotrajnom procesu obnove imati solidarnost i podršku unutar porodice evropskih zemalja gdje sami težimo da budemo, uvjereni da ni u ovoj nesreći nećemo ostati sami – rekla je Buhač, zahvalivši von der Leyen na dolasku na nepogodom pogođeni sjeverni prostor HNK-a.

- U više ste navrata posvjedočili da ste istinski prijatelj BiH i da, u jednoj jakoj sinergiji sa premijerom RH gosp. Andrejom Plenkovićem i poštovanom predsjedavajućom Vijeća ministara BiH gđom Borjanom Krišto, ohrabrujete sve nas ovdje da odlučno gledamo naprijed i predano radimo na procesu približavanja Evropskoj uniji. Želim ponoviti da znamo poštovati vašu brigu, posebno vam i ovom prilikom zahvaljujući na hitnoj aktivaciji sustava evropske civilne zaštite. Uvažavamo vašu spremnost za pomoć koja nam je neophodna, posebno poruke koje ste danas uputili, a iskreno se nadam da će ova nesreća da pouči sve nas zajedno gdje nam je mjesto i čemu kao država trebamo težiti, a to je evropska porodica – zaključila je premijerka HNK-a.

Predsjednica von der Leyen nije krila snažnu potresenost prizorima stradanja na sjeveru HNK-a, a u kratkom obraćanju je jasno poručila da BiH, kao zemlja kandidatkinja, neće da ostane sama i bez evropske pomoći, odnosno da će Evropska unija da osigura prijeko potrebnu podršku procesu sanacije i obnove pogođenih prostora, te normalizovanju života njihovih stanovnika.

24-10-2024, 18:17

SVEČANO OTVOREN FESTIVAL DJEČIJE KNJIGE ''STABLO NASRED SVIJETA''

U organizaciji Narodne knjižnice Hercegovačko-neretvanskog kantona, a pod supokroviteljstvom Vlade HNK-a i Gradske uprave Mostara, danas je na Trgu hrvatskih velikana u Mostaru, ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, otvoren trodnevni III. Festival dječije knjige ''Stablo nasred svijeta''. Obrativši se direktno mnoštvu okupljenih mališana, izaslanik premijerke HNK-a Darko Juka istaknuo je da mu je posebno drago vidjeti ih vesele, bezbrižne i nasmiješene.

- Zajedno ćemo danas uživati u ovom festivalu dječije knjige koji organizuje naša Narodna knjižnica HNK-a, sa njihovim vrijednim radnicima koji osmišljavaju brojne maštovite programe za vas mališane, vašu maštu, obrazovanje i, prije svega, vaše sretno djetinjstvo. Evo, i ovim, trećim izdanjem ''Stabla nasred svijeta'' svjedoče da rade sjajne stvari, kreativno, pedagoški, potpuno predano vama i društvu u kojem ćete izrasti u ozbiljne i sretne ljude – poručio je Juka, dodavši da se ljubav prema knjizi i pisanoj riječi razvija od malih noga i otvara vrata u skrivene svjetove, vodi na nepoznata mjesta, obrazuje i nudi neslućene pustolovine.

- Zato je ovaj festival projekat koji je Vlada HNK-a otpočetka prepoznala i kojem daje jaku podršku, zahvaljujući rukovodstvu i cijelom kolektivu naše Narodne knjižnice na njihovoj predanosti plemenitomu pozivu koji srcem osjećaju – rekao je šef Odjela za odnose sa javnošću kantonalne vlade.

Direktorica Narodne knjižnice HNK-a Julijana Pavlović zahvalila je Vladi i Gradu na pokroviteljstvu i ukupnoj podršci, pojasnivši da je ''Stablo nasred svijeta'' jedan od projekata Narodne knjižnice HNK-a namijenjen djeci i književnicima koji pišu za najmlađe, a kojim žele ukazati na važnost dječije književnosti, popularizirati knjigu i čitanje, te svim srcem raditi za malu publiku koja raste i razvija se.

 

23-10-2024, 11:57

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?

- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.

Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.

Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.

- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00