Službena stranica Vlade HNŽ/K
POKRENUTA HITNA EVAKUACIJA STANOVNIŠTVA IZ UGROŽENIH PODRUČJA
Nakon što je, u večernjim satima 8. oktobra, primljena Naredba Federalne uprave za civilnu zaštitu za hitnu evakuaciju i zbrinjavanje stanovništva iz ugroženih područja Jablanice i Konjica, zasjedao je Štab civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona i postupio po naredbi proslijedivši je štabovima civilne zaštite Jablanice i Konjica. Evakuacija stanovništva iz ugroženih područja Jablanice i Konjica pokrenuta je odmah, a provode ga pripadnici civilne zaštite i druge hitne službe, uz podršku spasilačkih ekipa koje su na terenu.
Ljudi iz ugroženih područja moraju da budu evakuisani najkasnije do 2 sata ujutro, a biće smješteni u već organizovane kolektivne smještaje u školama i sportskim salama, gdje će da im bubu obezbjeđeni ležajevi, hrana, voda i osnovne higijenske potrepštine.
Evakuisanje je naređeno zbog upozorenja Federalnog hidrometeorološkog zavoda koji za noćas prognozuje jače padavine na zapadu, sjeveru i istoku Hercegovine, sa do 60 l kiše po metru kvadratnom, što može da dovede do novih pojava bujičnih potoka i klizišta na već ugroženim područjima.
NAKON RAZORNIH POPLAVA, U HNK-U 19 SMRTNO STRADALIH I ŠEST NESTALIH LICA
Prema službenim podacima iz Štaba Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona i MUP-a HNK-a, broj smrtno stradalih lica na poplavom pogođenim prostorima HNK-a, zaključno sa ovim obavještenjem, iznosi 19 mrtvih. Od ukupnog broja smrtno stradalih, šesnaest je osoba iz Jablanice, tri iz Konjica. Prema podacima MUP-a, u Konjicu je aktivna potraga za dva prijavljena nestala lica, u Jablanici za njih četvero. Od 19 smrtno stradalih, jedno je tijelo još uvijek neidentifikovano.
I dalje je u prekidu saobraćajna komunikacija između Mostara i Jablanice, te Jablanice i Blidinja, dok se saobraćaj između Jablanice i Prozor-Rame odvija otežano. Policija upućuje vozače na zamjenske saobraćajne pravce. Na dionici od Jablanice do Konjica mogu saobraćati lična vozila i teretna vozila bez prikolice. Svi koridori otvoreni su za spasilačke i druge hitne službe.
ŠTAB ZA KOORDINACIJU PROCJENE I SANIRANJA ŠTETA ODRŽAO SJEDNICU U JABLANICI
Štab za koordinisanje svih aktivnosti za procjenu šteta, saniranje šteta i pomoći jedinicama lokalne samouprave i stanovništvu pogođenih područja prouzrokovanih poplavama na području HNK-a, koji je formirala Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na vanrednom zasjedanju, danas je održao prvu sjednicu u zgradi Općine Jablanica.
Na sjednici je, među ostalim, razmatrana situacija s cestovnom infrastrukturom i regulisanje saobraćaja na cestama, plan odlaganja materijala, pružanje psihološke pomoći stanovništvu, provođenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i veterinarskih mjera na područjima pogođenim poplavama, te plan procjene materijalne štete na prostorima pogođenim poplavama.
Nakon što su informacije o situaciji na području općine Jablanice, grada Konjica i grada Mostara članovima Štaba prezentovali načelnik općine Jablanica Damir Šabanović, pomoćnik gradonačelnika u Službi za civilnu zaštitu i vatrogastvo Grada Konjica Husein Hodžić i šef Civilne zaštite i vatrogastva Grada Mostara Arnel Voljevica, Štab je usvojio Zaključak da resorna ministarstva i predstavnici drugih tijela koji čine Štab za koordinaciju svih aktivnosti, svako iz svoje nadležnosti, hitno sačini procjenu nastalih šteta, zatim plan potrebnih aktivnosti iz njihove nadležnosti u cilju normalizovanja situacije na nepogodom pogođenim prostorima, kao i plan aktivnosti i okvirni troškovnik sredstava potrebnih za saniranje saobraćajne i druge infrastrukture za čije saniranje će biti potrebno više vremena i više sredstava.
Štab, sa premijerkom HNK-a Marijom Buhač na čelu, čine ministri finansija, saobraćaja, privrede, graditeljstva, MUP-a, zdravstva i poljoprivrede, te gradonačelnici Mostara i Konjica, kao i načelnik Jablanice.
DAN ŽALOSTI U ČITAVOJ FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Vlada Federacije BiH proglasila je za danas (utorak, 8. oktobra) Dan žalosti na čitavom prostoru FBiH zbog katastrofalnih poplava koje su pogodile gradove i općine u Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom kantonu.
U skladu sa jučerašnjim zaključkom sa svog vanrednog zasjedanja, Vlada HNK-a slijedi odluku višeg nivoa vlasti i podsjeća da se za trajanja Dana žalosti zastave ističu na pola koplja, ne održavaju programi kulturno-zabavnog karaktera, dok mediji svoje programske sadržaje, odnosno ugostiteljski rad svojih objekata trebaju da prilagode naravi Dana žalosti.
Vlada HNK-a i ovom prilikom upućuje duboko saučešće porodicama smrtno stradalih žrtava bujičnih poplava koje su pogodile Jablanicu i Konjic, prenoseći ovim putem izraze saučešća i riječi podrške pristigle u Ured premijerke HNK sa niza adresa domaćih i stranih vlada, raznih ustanova, institucija i agencija.
BROJ SMRTNO STRADALIH U JABLANICI I KONJICU POVEĆAN NA UKUPNO 18
Prema službenim podacima iz Štaba Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona i MUP-a HNK-a, broj smrtno stradalih lica na poplavom pogođenim prostorima HNK-a, zaključno sa ovim izvještajem, iznosi 18 mrtvih. Od ukupnog broja smrtno stradalih, šesnaest lica je iz Jablanice, dvije iz Konjica. Prema podacima MUP-a, u Konjicu je aktivna potraga za tri prijavljena nestala lica, u Jablanici za njih četvero. Od 18 smrtno stradalih, jedno je tijelo još uvijek neidentifikovano.
Na prostoru Jablanice i Konjica, uz domaće snage, pomoć pruža i više spasilačkih ekipa iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije i Turske. Ljudima u cestovno odsječenim zaseocima profesionalne službe i volonteri dostavljaju hranu, vodu, lijekove i ostale potrepštine. Prioritet spasilačkih ekipa je što brži pronalazak nestalih lica, zbog čega su fokusirani na najkritičnije tačke pogođenih prostora.
Na prostoru Konjica, iz više naseljenih mjesta Mjesne zajednice Neretvica evakuisano je stanovništvo, a više tamošnjih naselja i dalje je cestovno odsječeno, bez telefonske i elektroenergetske mreže. Ekipe na terenu rade na probijanju koridora. Helikopterom Oružanih snaga BiH dva lica su prebačena iz sela Dobrićevići do punkta za medicinsko zbrinjavanje u Konjicu. Iz Civilne zaštite ističu da se neprestano obavlja distribucija lijekova, hrane, odjeće, higijenskih i drugih potrepština stanovnicima još uvijek odsječenih prostora.
Sva raspoloživa teška mehanizacija usmjerena je na čišćenje kako lokalnih tako i magistralne ceste, a najteža situacija i dalje je na pravcu prema Ostrošcu i Buturović Polju. Cesta od Jablanice prema Doljanima i Sovićima i dalje je u potpunosti zatvorena i radi se na sanaciji odrona.
Putna komunikacija prema Donjoj Jablanici na svim osposobljenim pravcima i dalje je za korištenje dostupna isključivo spasilačkim službama i drugim vozilima sa posebnim dozvolama. Iz MUP-a HNK-a upozoravaju vozače da ne kreću na put prema Jablanici, iz svih centara civilne zaštite apeliraju i da niko ne kreće da pruža pomoć bez javljanja njihovim operativnim centrima, bilo da je riječ o spasiocima, bilo da se radi o dopremanju životnih potrepština.
Na prostoru Grada Mostara, u Drežnici i okolnim mjestima, stanje je pod kontrolom, a cestovni pravci su pročišćeni, osim na dijelu ceste prema Divi Grabovici, gdje je saobraćanje i dalje otežano zbog odrona. Snabdjevanje električnom energijom i telefonskim vezama u Drežnici je uredno, dok voda iz vodosnabdjevajuće mreže i dalje nije pogodna za piće. Komisija za procjenu štete Gradske uprave Mostara danas je izišla na teren.
Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda izdano je upozorenje zbog mogućnosti obilnijih padavina na zapadu, sjeveru i istoku Hercegovine, u periodu od kasnovečernji sati 8. oktobra do jutarnjih sati 9. oktobra. Uz jaču kišu, prognozuju između 30 i 60 l padavina po metru kvadratnom, mjestimično i do 80 litara, zbog čega su moguće pojave bujičnih potoka, klizišta i odrona, posebno na nastradalim prostorima sjevernog HNK-a.
MINISTARSTVO PRIVREDE VLADI HNK-A DOSTAVILO ČITAVU DOKUMENTACIJU O KAMENOLOMU
Sukladno prethodnom zaduženju premijerke Hercegovačko-neretvanskog kantona Marije Buhač, kao i današnjem Zaključku sa vanrednog zasjedanja Vlade HNK-a, resorno Ministarstvo privrede HNK-a iz svog arhiva povuklo je čitavu dokumentaciju vezanu za poduzeće Sani d.o.o. Jablanica.
Iz dokumentacije je vidljivo da je naziv pravnog lica ''Društvo za eksploatisanje i obradu kamena, trgovinu i usluge Sani d.o.o. Jablanica'', registrovano pod djelatnošću 23.70 (rezanje, oblikovanje i obrada kamena). Društvo je od Vlade HNK-a u više navrata tražilo koncesiju za eksploatisanje kamena na području Donje Jablanice, što nikada nisu dobili.
Dapače, izlazeći po zapremljenim prijavama, kantonalni inspektori su u spomenutom periodu u više navrata, počevši od 2009. godine, obavili inspekcijske nadzore nad otvorenim kamenolomom, pritom izdavši niz naloga za provođenje naloženih mjera. Među ostalim, 2009. godine predmetnom kamenolomu zabranjeno je izvođenje radova da bi iste godine bilo obavljeno i pečaćenje objekta sa svim zatečenim sredstvima gradilišta. Godine 2011. kantonalni inspektori su izdali i prekršajni nalog za Sani d.o.o. Jablanica u iznosu od 5.000,00 KM kao i prekršajni nalog za odgovorno lice u iznosu od 500,00 KM.
Posljednji inspekcijski nadzor, po Zaključku Vlade HNK-a, obavljen je u avgustu 2021. godine, a u zapisniku o zatečenom stanju stoji slijedeće: ''Nema prisutnog ljudstva ni strojeva, nema vidljivih znakova izvođenja radova. Primjetno nisko i srednje rastinje, ležište obraslo u većem dijelu vegetacijom, što upućuje da nije bilo promjena od zadnjeg nadzora odnosno nisu se izvodili bilo kakvi radovi.''
Društvo Sani d.o.o. Jablanica od Vlade HNK-a u 2023. godini dobilo je, putem Ministarstva privrede, poticaj u iznosu od 14.000,00 KM za tehnološki razvoj i digitalizaciju. Važno je naglasiti da je poticaj dodijeljen za stvarnu registrovanu djelatnost Društva koja ne obuhvaća eksploatisanje kamena.
U arhivu Ministarstva, nakon 2021. godine nema evidentirana ni jedna prijava za provođenje inspekcijskog nadzora nad predmetnim kamenolom. Ističemo da ovim izvještajem Vlada ne tvrdi da na terenu nije bilo nezakonitih aktivnosti, što prepuštamo istražnim organima koja će utvrditi činjenično stanje. Čitava dokumentacija će istražnim organima biti dostupna kada je zatraže.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
