• Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete? - Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove. Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou. Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu. - Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u svom se kabinetu susrela sa rukovodstvom Hercegovačkog udruženja uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruženja upoznali su premijerku sa nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekat Ceste maslinovih ulja Hercegovine, zatim finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Evropske unije, unapređenje proizvodnih i tržišnih standarda u skladu sa evropskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju da upoznaju domaću i međunarodnu javnost sa ovim velikim uspjehom u radu HUUM-a, ali i sa dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promociju na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim saobraćajnicama i slične aktivnosti, sve u cilju jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćeg ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našem podneblju, kao poljoprivredne grane sa velikim potencijalom, premijerka Buhač iskazala je spremnost da podrži inicijative koje doprinose unapređenju domaće poljoprivrede i promociji domaćeg maslinova ulja na međunarodnom tržištu.

PREMIJERKA BUHAČ OTVORILA MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O ODRŽIVOSTI U SEKTORU VODA

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona, u saradnji sa Gradskom upravom Čapljine, Fakultetom prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, te Parkom prirode Hutovo blato, danas je u Čapljini organizovalo Međunarodni znanstveno-stručni simpozij ''Strateške odrednice održivosti u sektoru voda'' na temu ''Na raskršću voda – Izazovi klimatskih promjena i čiste vode''.

Premijerka HNK-a Marija Buhač događaj je službeno proglasila otvorenim, a u prigodnom obraćanju prisutnima akcentovala je da je tema simpozija tačno ono što nam u ovom času treba.

- Svjesni da klimatske promjene utiču na dostupnost i kvalitet vodnih resursa, moramo da uporno promišljamo načine kako da ublažimo te negativne posljedice, odnosno kako da iznađeno rješenja za boljim i kvalitetnijim upravljanjem vodnim bogatstvima. Na tom tragu, dok je još uvijek živa netačna percepcija o Hercegovini kao suhoj zemlji kamena, očito je da nismo ni svjesni kolikim bogatstvom raspolažemo. Međutim, osnovno je pitanje kako tim bogatstvom upravljamo. To, prije svega, u svjetlu zaštite pitke vode i za generacije koje dolaze – poručila je Buhač, akcentiravši da očekuje konkretne zaključke koji će da pomognu u povlačenju boljih i konkretnijih poteza na tragu zaštite hercegovačkih voda.

- Ova tema zahtjeva sinergiju lokalnih, kantonalnih, entitetskih, tako i državnih vlasti, ali i općeljudske globalne napore. Zato sam sretna što smo domaćin ovog skupa i što pokazujemo da prepoznajemo i otvaramo ključne teme naše današnjice, ali i naše sutrašnjice. Vlada HNK-a čvrsto je opredijeljena da bude partner ovakvim događajima i činimo sve što je u našoj moći da bi pomogli očuvanju našeg zajedničkog dobra, ali i podigli ukupnu svijest naše zajednice i svakog pojedinca o tome koliko je važno da štitimo za našu životnu sredinu – zaključila je premijerka.

Cilj Simpozija je promicanje implementisanja Agende 2030, s akcentom na Ciljeve održivog razvoja povezane sa vodom. Okupljene je pozdravio i resorni ministar Mario Jurica, akcentiravši da je ulaganje u vodnu infrastrukturu jedna od prioritetnih aktivnosti njegovog ministarstva, za što je ove budžetske godine izdvojeno 8,9 miliona KM, raspoređenih za projekte po svim gradovima i općinama HNK-a.

- Posljednjih decenija, svjedoci smo prostorne i kvantitativne ograničenosti vode kao važnog resursa, a poražavajuća su predviđanja da će u sljedeće dvije decenije polovina svjetskog prostora da bude suočena sa nedostatkom vode. Vodni su resursi ključni faktor za održivi razvoj i postizanje ciljeva Agende 2030. Naše ministarstvo opredijeljeno je očuvanju i zaštiti prirodnih resursa i podržava sve inicijative koje će da doprinesu proglašenju Bune, Bunice i Bregave zaštićenim prostorima. Aktivno smo uključeni u rješavanje problematike koju uzrokuje projekt Gornji horizonti koji prijeti velikom ekološkom štetom koja uključuje narušavanje izvora sa sliva Neretve, te povećanje saliniteta – rekao je ministar, ocijenivši Hrvatsku kao primjer valjanog i sustavnog rada na unapređenju vodnih resursa.

- Početkom septembra ove godine počeli smo sa implementacijom prekograničnog projekta sa RH, u cilju uspostavljanja sistema prikupljanja i praćenja podataka o uticaju saliniteta na donji tok Neretve i njezinih pritoka, na kvalitet vode, poljoprivrednih kultura i biološku raznolikost delte Neretve. Projektnim aktivnostima obuhvaćeno je i uspostavljanje specijaliziranog sistema za praćenje pokazatelja površinskih i podzemnih voda, agro-klimatskih varijabli i biološke raznolikosti, što će da posluži kao podloga za procjenu i iznalaženje odgovarajućih rješenja glavnih izazova koje taj projekt identificira – završio je Jurica, upozorivši ovom prilikom i na pogubnost uticaja pesticida na vodne resurse.

01-10-2024, 12:26

PREMIJERKA HNK-A ČESTITALA JEVREJSKU NOVU GODINU

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač uputila je čestitku pripadnicima jevrejske zajednice u HNK-u povodom obilježavanja Jevrejske nove godine.

- Povodom praznika Roš hašane i Nove 5785. godine prema jevrejskom kalendaru, stanovnicima Hercegovačko-neretvanskog kantona koji proslavljaju ovaj praznik, lično i u ime Vlade HNK-a, upućujem srdačne čestitke sa željom da Nova godina donese obilje radosti i uspjeha – stoji u čestitci.

01-10-2024, 10:31

PODRŠKA VLADE HNK-A JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE U KANTONU

Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK-a, na 28. redovnoj sjednici, održanoj 25. septembra 2024. godine, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je Odluku o izboru korisnika finansijske podrške iz sredstava ''Transfer drugim nivoima vlasti (manifestacije iz turizma)'' i Odluku o izboru korisnika financijske potpore iz sredstava ''Transfer drugim nivoima vlasti''.  

Namjena odobrenih sredstava je podrška jedinicama lokalne samouprave u cilju jačanja konkurentnosti hercegovačko-neretvanskog turizma kroz aktivnosti manifestacijskog turizma, unapređenja kvalitete okoliša i izgradnju javne turističke infrastrukture.

Tekstovi predmetnih odluka dostupni su na stranici resornog ministarstva, na sljedećem linku:

https://mtto-hnz-k.ba/notices/potpora-jedinicama-lokalne-samouprave/

01-10-2024, 9:58

IZVRŠEN ODABIR KANDIDATA ZA PRIPRAVNIKE

Na osnovu raspisanog Javnog poziva za prijem pripravnika u kantonalne organe uprave, upravne organizacije i druge službe, organe i institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona, obavještavamo kandidate da je Vlada HNK-a donijela odluku o odabiru kandidata za zaključenje ugovora o radu s pripravnicima po Programu sufinansiranja zapošljavanja u saradnji s Federalnim zavodom za zapošljavanje i Službom za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Odabrani kandidati dužni su da na dan potpisivanja ugovora, koji će biti objavljen naknadno na web stranici Vlade HNK, ponesu sljedeće dokumente u ovjerenoj kopiji:

  • Izvod iz matične knjige rođenih,   
  • Uvjerenje o državljanstvu BiH;
  • Uvjerenje o prebivalištu-CIPS;
  • Diplomu o stečenom obrazovanju -VSS (nostrificirana/priznata diploma, ukoliko fakultet nije završen u BiH ili je diploma stečena u nekoj drugoj državi nakon 6.4.1992. godine) s dokazom  o prosjeku ocjena završenog studija;
  • Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova pripravnika;
  • Uvjerenje  da se  protiv kandidata  ne vodi krivični postupak;
  • Uvjerenje  o nekažnjavanju;
  • Potvrda  s  banke  ili  ugovor o  tekućem  računu;
  • Porezna kartica.

          Popis sa šiframa odabranih  kandidata nalazi se u privitku.

27-09-2024, 14:02

NOVI ISKORAK U RAZVOJU AERODROMA MOSTAR

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, zajedno sa ministrom finansija Adilom Šutom, ministrom saobraćaja i veza Ivom Bevandom i ministrom trgovine, turizma i zaštite okoliša Emilom Balavcem, danas je u Gradskoj vijećnici Mostar učestvovala na svečanosti potpisivanja ugovora između predstavnika Gradske uprave Mostara, Aerodroma Mostar i aviokompanije SkyAlps koji je ovim činom uspostavio svoju bazu upravo na Aerodromu Mostar.

Akcentiravši da je riječ o posebno značajnom događaju kako za Aerodrom Mostar tako i za Grad Mostar i HNK u cjelini, Buhač je poručila da je jedan od prioriteta u radu Vlade upravo stalno jačanje Aerodroma Mostar i osiguravanje što bolje zračne povezanosti Mostara i HNK-a sa najvažnijim destinacijama u Evropi, posredno i u svijetu.

- U Smjernicama rada Vlade jasno smo pozicionirali turizam kao stratešku granu razvoja naše privrede, a duboko svjesni značaja Aerodroma Mostar u tome, samo smo u ovoj godini izdvojili dva miliona KM budžetskih sredstava za subvencionisanje prevoza putnika, modernizaciju infrastrukture Aerodroma i osiguravanje prihvata i otpreme aviona, putnika i roba. Današnji čin potpisivanja ugovora za uspostavljanje baze ove aviokompanije u Mostaru dokaz je da su uloženi napori urodili plodom i da se saradnjom i predanim radom mogu napraviti značajni i vidljivi pomaci. Vlada HNK-a će, u sinergiji sa Gradom Mostarom, da uradi sve da bi uspostavili što više zračnih mostova sa Mostarom i svjedočili stalnom rastu broja letova i putnika. Sa naše strane, to znači nastavak jake finansijske podrške ukupnom radu i razvoju Aerodroma Mostar. Kantonalna i gradska vlast dijele jasnu viziju o savremenom i tehnološki visoko razvijenom aerodromu koji će da otvori nove prilike za privredni rast, dalji razvoj turizma i povezivanje našeg prostora sa svijetom. Zato ostajemo partner Gradu Mostaru i u vremenu pred nama, sigurni u to da rezultati, poput ovog današnjeg, neće da izostanu – izjavila je premijerka Buhač, poželjevši da i ovaj projekt postigne mjerljive pokazatelje i bude poticaj novim iskoracima.

Ugovor je, sa predstavnicima SkyAlpsa, potpisao mostarski gradonačelnik Mario Kordić, a svečanosti su prisustvovali i federalna ministrica saobraćaja i komunikacija Andrijana Katić, direktor BHANSA-e Davorin Primorac, te direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel.

27-09-2024, 10:22

ZAPOČELA DIGITALIZACIJA U VLADI HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA

U skladu sa Smjernicama rada Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i uopće politikom modernizovanja svih resora u cilju postizanja pristupačnije, efikasnije i djelotvornije javne uprave u svim kantonalnim organima, službeno je započeo složeni proces ukupne digitalizacije u Ministarstvu unutrašnjih poslova HNK-a. Na tom tragu je, na današnjoj, 28. redovnoj sjednici Vlade HNK-a, članovima Vlade održana prezentacija dosad učinjenog, kao i čitavog plana provođenja tog procesa. Osim o pitanjima olakšavanja procedura kroz koje korisnici usluga MUP-a prolaze kroz regulisanje svojih potreba, posebno je riječi bilo o postavljanju osnova za bolju regulaciju sankcionisanja prekršitelja zakona, naročito prekršajne prirode, i regulaciju naplate kazni strancima koji borave u HNK-u.

- Tehnički napredak u MUP-u, digitalizacija i opće modernizovanje naše policije koja ovim prati standarde svojih kolega ne samo iz susjedstva nego i naprednijih članica Evropske unije, naš su konačni cilj. Zato smo danas dali punu podršku ministru MUP-a Mariju Mariću i njegovom timu za nastavak provođenja ovog projekta, a prvi efekti našim sugrađanima biće vidljivi uskoro, kako u pojednostavljivanju administrativnih procedura, tako i izmjenama na novoj interaktivnoj stranici MUP-a koja postaje funkcionalan alat svima koji imaju potrebu komunicirati sa ovim resorom. Na primjer, svoje predmete moći će da prate putem e-servisa. Važno je akcentirati i plan uvođenja tzv. redomata kojima ćemo značajno rasteretiti gužve i smanjiti čekanja na šalterima u zgradi MUP-a, a zatim i u ostalim organima kantonalne uprave, čime zapravo ostvarujemo ono što smo obećali na dan preuzimanja ove dužnosti – rekla je ovom prilikom premijerka Marija Buhač.

Vlada je prihvatila Informaciju o provođenju Javnog poziva za prijem pripravnika u kantonalne organe uprave, upravne organizacije i druge službe, organe i institucije HNK-a. Riječ je o završetku konkursne procedure vezane za Program zapošljavanja pripravnika koji će Vlada provesti u saradnji sa Službom za zapošljavanje HNK-a i Federalnim zavodom za zapošljavanje putem federalnog Programa sufinansiranja zapošljavanja 2024. – Programska mjera zapošljavanja pripravnika. Odlukom je odobren prijem 133 pripravnika i utvrđena Lista kandidata predviđenih za zaključivanje ugovora o radu na 12 mjeseci. Lista odabranih kandidata biće objavljena na službenoj web stranici Vlade. Pravnim subjektima koji su se prijavili na Javni poziv i iskazali interes za saradnju, Vlada će da ponudi zaključivanje akta u cilju osposobljavanja pripravnika u struci upravo kod tih subjekata.

U skladu sa Uredbom Vlade FBiH o isplati pomoći od strane poslodavaca, a obzirom na finansijske mogućnosti, Vlada je danas usvojila Zaključak kojim je zadužila Ministarstvo finansija HNK-a da pripremi potrebne izmjene i dopune Budžeta sa kojima će Vlada ići pred Skupštinu HNK-a, u cilju isplate najavljenih 1000,00 KM jednokratne novčane pomoći, uslijed inflatornog rasta cijena, svim budžetski  korisnicima u HNK-u i asistentima u nastavi, do isteka tekuće godine.

Na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša, Vlada je danas donijela i Odluku o izboru korisnika finansijske podrške iz sredstava ''Transfer drugim nivoima vlasti (manifestacije iz turizma) u iznosu od 100.000,00 KM, potom Odluku o izboru korisnika finansijske podrške iz sredstava ''Transfer drugim nivoima vlasti'' u iznosu od 550.000,00 KM, te Odluku o izboru korisnika finansijske podrške iz sredstava ''Transfer neprofitnim organizacijama'' u iznosu od 150.000,00 KM.

Usvojena je i Informacija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o prijavi na ''Interreg Euro MED'' projekat ''Inovativna dvostruka održiva rješenja za nedostatak vode u ruralnim područjima i optimalizaciju upotrebe''. Ministarstvu je data saglasnost za prijavu te, ako bude odobrena, i za provođenje projektnih aktivnosti. Cilj je rješavanje problema nestašice vode u ruralnim područjima kroz dvosmjerni pristup kojim se upravlja u okviru inovativnog sistema podrške odlučivanju. Procijenjena vrijednost projekta iznosi 4.000.000,00 eura, a vrijeme trajanja 45 mjeseci.

25-09-2024, 15:40

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?

- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.

Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.

Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.

- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00