Službena stranica Vlade HNŽ/K
SARADNJA ARHIVA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA I ARHIVA FBIH
Nastavljajući snaženje saradnje sa arhivskim i kulturnim institucijama, posebno vezano za savremene procese digitalizacije arhivskog materijala, direktor Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona Amir Kadribegović susreo se jučer u Arhivu FBiH sa direktorom te institucije Hajrudinom Ćuprijom.
Predstavivši aktivnosti i projekte Arhiva FBiH, Ćuprija se posebno osvrnuo na mogućnosti, kapacitete i perspektive nedavno otvorenog Centra za digitalizaciju sa kapacitetom za digitalizacijom preko 50.000 dokumenata dnevno. Kadribegović je ovom prilikom akcentirao da je Arhiv HNK-a u procesu priprema za digitalizaciju svoje građe i da će im iskustva i pomoć Arhiva FBiH i sličnih institucija da budu od iznimnoga značenja.
Dva su direktora zajednički poručila da je potrebno uložiti dodatne napore na snaženju međusobne saradnje institucija koje su specijalizirane za čuvanje, zaštitu, obradu i korištenje izvorne pisane baštine.
PREMIJERKI BUHAČ ZAHVALNICA ZA PODRŠKU VINSKIM CESTAMA HERCEGOVINE
Sekretar Grupacije za turizam i ugostiteljstvo Bosne i Hercegovine u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, ujedno i sekretar Vijeća Vinskih cesta Hercegovine Darko Pehar uručio je danas premijerki Hercegovačko-neretvanskog kantona Mariji Buhač zahvalnicu i prigodan dar za podršku organizovanju prvog Festivala Vinske ceste Hercegovine.
Vlada HNK-a finansijski je pomogla ovaj značajni turističko-enološki događaj, održan u julu ove godine, s namjerom uspostave tradicionalne svečanosti čiji je cilj međunarodna promocija hercegovačkog vinarstva i ukupne turističke ponude ovog prostora, naslonjene na snažnu lokalnu privrednu granu vinogradarstva i proizvodnje vina.
BUHAČ NA OTVARANJU ŠANTIĆEVIH VEČERI POEZIJE: GRAD I ZEMLJA MOSTOVA I SPAJANJA
Izložbom "Aleksa Šantić i mostarski književni krug", autora akademika Ranka Popovića, u Hrvatskom domu herceg Stjepana Kosače u Mostaru večeras su otvorene tradicionalne Šantićeve večeri poezije. Tom je prilikom, na poziv mostarskog SPKD Prosvjeta, pozdravni govor održala premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač poručivši da taj skup, slaveći ime velikog pjesnika, iz godine u godinu ispunjava posebnom emocijom.
- Prije svega, upućujem posebne pozdrave našim domaćinima, organizatorima Šantićevih večeri poezije, uz iskrene riječi zahvale na tome što svojim radom njeguju i svoju nacionalnu, kao i našu zajedničku istoriju, odnosno one isprepletene niti koje nas snažno povezuju. Šantić je, kao čovjek i stvaraoc, upravo to, spona svih nas koji ga osjećamo kao mostarskog pjesnika velike duše koja, sa njegovim djelima, živi i danas. Kolika je snaga i neprolazna vrijednost njegove ostavštine sigurno najbolje svjedoči činjenica da je njegovo ime postalo jednim od simbola Mostara i da su Šantić i Mostar neraskidivo srasli jedan sa drugim – rekla je Buhač, ocijenivši da, u današnjem vremenu brzine i kaosa, događaji poput ovoga dođu kao ''melem za dušu''.
- Zaista vjerujem da će nas, u danima koji su pred nama, da okrijepe i da pomognu zarastanju nekih rana i naprave neke nove iskorake u bolje sutra. U svakoj prilici ističem da smo čvrsto opredijeljeni da budemo Vlada svih stanovnika ovog kantona, a jedan od naših osnovnih prioriteta je da zaustavimo iseljavanje stvaranjem atmosfere sigurnosti i prosperiteta. HNK je, a želimo da to bude još i snažnije i još upečatljivije, privlačno i poželjno mjesto za život. Nije li nam to i veliki pjesnik poručio, ispjevavši one čuvene stihove, uz poziv da ovdje ostanemo? Mostar i Hercegovina gostoljubivo su mjesto koje karakteriziraju mostovi, a oni znače premošćivanje i spajanje. Sa tom vas mišlju od srca pozdravljam, radujući se svim programima koji su pred nama – uputila je premijerka jaku poruku.
SA PRVIM DANOM NASTAVE, SVEČANO OTVORENA NOVOIZGRAĐENA ŠKOLA U VOJNU
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a Adnan Velagić i gradonačelnik Grada Mostara Mario Kordić zajednički su danas, svečanim presijecanjem trake, označili početak izvođenja nastave u novoizgrađenoj školskoj zgradi u mostarskom naselju Vojno, područnoj školi OŠ Ivana Gundulića Mostar. Sa tog mjesta su, povodom početka nove školske godine, uputili čestitke svim učenicima HNK-a, njihovim roditeljima, kao i radnicima u obrazovnom sistemu, a na poseban način prvačićima.
- Posebno sam sretna što pozdrave i najljepše želje za sretnom i uspješnom novom školskom godinom svim školarcima u našem kantonu možemo da uputimo sa ovog mjesta, ispred naše novoizgrađene školske zgrade u Vojnu. Područna škola OŠ Ivana Gundulića ovim činom i službeno počinje da radi, otvarajući širom svoja vrata i vama i brojnim generacijama koje tek dolaze. Ovo je ostvarenje generacijskog sna svih stanovnika ovog mjesta i radosna sam jer sam mogla da pomognem u tome i što mogu s vama danas da podijelim taj ponos i sreću – rekla je premijerka Buhač, ocijenivši da je svaka nova školska zgrada simbol novog iskoraka prema budućnosti, napretku, rastu i razvoju.
- To je, prije svega, simbol ostanka i izgradnje porodica i života na jednom prostoru. Vlada kojoj sam na čelu odlučna je da da svoj maksimalni obol svakoj našoj zajednici na tom putu. Današnji dan početka školske godine ne želim da opterećujem statistikama i političkim govorima, samo ću da izrazim svoje iskreno ubjeđenje da će ova zgrada da donese dobro ovom mjestu, ovom gradu, ovom kantonu i da će njezinim hodnicima uvijek da odzvanjaju samo zvuci dječijeg smijeha i radosti. Koristim priliku sa ovog mjesta svim učenicima, u svim gradovima i općinama našeg kantona, da zaželim sretan početak nove školske godine. Na poseban način prvačićima koji danas ulaze u novi životni period, zamjenjujući svoje vrtićke grupe razredima i školskim klupama, gdje ih čekaju nove radosti i nova iskustva – dodala je Buhač, poručivši mališanima da uče, rastu, razvijaju se, budu dobri i časni ljudi, a u svemu tom da se ne zaborave radovati i smiješiti, odnosno da ostanu lijepi i veseli.
Resorni ministar Velagić ovom prilikom je akcentirao da je ispunjeno obećanje da će Vlada i Ministarstvo obrazovanja da pruže punu podršku izgradnji škole u Vojnu, da bi nastava i u tom objektu mogla da počne na vrijeme.
- To smo učinili i evo danas, na radost djece i njihovih roditelja, staratelja i zaposlenika, otvorili smo školu. Siguran sam da će učenicima u novoizgrađenom objektu biti izuzetno ugodno, jer je izgrađen i opremljen sukladno najvišim standardima, a mi ćemo i dalje da predano radimo da bi im osigurali što bolje uslove rada i školovanja – obećao je ministar, a delegacija je potom obišla i OŠ Bijelo polje Potoci, gdje su razgledali i tok radova u tamošnjoj sportskoj dvorani.
- Kantonalna vlada će, sukladno svojim mogućnostima, nastaviti da predano radi na unapređenju ukupnog obrazovnog sistema, nastavnog procesa, ali i infrastrukture sportskih objekata i objekata kulture. Siguran sam da će ova dvorana, osim za školske potrebe, da bude korištena i za održavanje niza sportskih i društvenih sadržaja i tako da bude od koristi čitavoj zajednici – izjavio je Velagić, izrazivši nadu u skorašnje otvorenje dvorane, te čestitavši učenicima, njihovim roditeljima i prosvjetnim radnicima početak nove školske godine.
PREMIJERKA HNK-A MARIJA BUHAČ U OPSEŽNOM RAZGOVORU ZA DVOBROJ VEČERNJEG LISTA
Opsežan razgovor sa premijerkom Hercegovačko-neretvanskog kantona Marijom Buhač objavljen je 7. septembra, u vikend dvobroju Večernjeg lista, izdanja za BiH, pod naslovom ''Snažnije krenuti u provođenje reformi, a to podrazumijeva i izradu novog kurikuluma''. Razgovor, pozicioniran na centralnom mjestu naslovnice ovih novina, vodio je novinar Dario Pušić, a na službenoj web stranici Vlade prenosimo ga u cijelini:
Unatoč nekoliko održanih sastanaka između Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i sindikalnih organizacija osnovnog i srednjeg školstva u HNK-u, dogovor nije postignut, ali Sud je odredio da nastava uredno započinje u ponedjeljak, 9. septembra, što je direktan povod za razgovor sa Marijom Buhač, premijerkom HNK-a. Podsjeća i da su krajnje otvoreno sindikatima predočili ukupno stanje finansija u našem kantonu, a u konačnoj su ponudi izašli sa više od realno mogućeg.
Općinski sud u Mostaru donio je privremenu mjeru osiguranja ocijenivši štrajk protuzakonitim?
- Sudska rješenja u pravilu nema potrebe pretjerano komentirati, nego po njima postupiti. Prošle sam sedmice, na jednom od sastanaka sa sindikalnim čelnicima, najavila da će Vlada iskoristiti zakonsku mogućnost provjere zakonitosti štrajka, što je sasvim logičan i potreban korak. Sud je po takvim pitanjima dužan reagirati u roku od najviše pet dana. Uvjereni da je pravna osnova na našoj strani, povukli smo potez s ciljem zaštite učenika i početka nastavnog procesa. Sudsko rješenje potvrdilo je da sindikati nisu ispoštovali zakonski predviđene procedure stupanja u štrajk i time im je sudski naloženo da započnu nastavu u skladu sa planom i programom, a to je 9. septembra. Iskreno, ni najmanje nisam sretna što je upravo Sud morao zadržati djecu u školskim klupama, ali je obaveza svih nas, prije svega, zaštititi i učenike i nastavni proces.
Sindikati vas optužuju da ste time izvršili političko-sudski pritisak?
- Prije svega, živimo u društvu u kojem je trodioba vlasti neupitna. O tome šta će i kako odlučiti pravosudni organi po bilo kojem pitanju, tako i po ovom, nikada se ne bih usudila prejudicirati. Takođe, i ovom prilikom želim ponoviti, a čelnicima sindikata to sam u više navrata direktno rekla, njihovo pravo na štrajk i demokratsko izražavanje nezadovoljstva neupitno je i ne pada mi na um to dovoditi u pitanje. Međutim, svaki oblik iskazivanja nezadovoljstva, tako i generalni štrajk, provodi se po zakonski jasno propisanim procedurama.
Ipak, na konferenciji koju ste održali nakon sudskog rješenja najavili ste da ćete ipak ispuniti dio sindikalnih traženja?
- To je samo potvrda onog što uporno govorim, odnosno da imamo iskrene namjere iskoristiti sve što je u našoj moći kako bismo poboljšali materijalne statuse svih korisnika kantonalnog budžeta. Vlada je našla mogućnost da isplati jednokratnu pomoć budžetskim korisnicima i to ćemo i učiniti. K tome, već provodimo nove analize prihodovne i rashodovne strane budžeta, radimo izračune za period pred nama, u kojem nas očekuju izmjene i dopune budžeta za tekuću, kao i izrada plana budžeta za 2025. godinu.
Podsjetimo, kako je glasila konačna ponuda sa kojom ste izašli pred sindikate?
- Krajnje smo otvoreno sindikatima predočili ukupno stanje finansija u našem kantonu, a u konačnoj ponudi izašli smo s više od realno mogućeg jer sam sa kolegama, prije svega resornim ministrom obrazovanja i ministrom finansija, tražila odgovor kako ćemo zapravo ispoštovati ono što smo obećali. Ipak, cijeneći poziv prosvjetnih radnika, njihovu ulogu u odgoju i obrazovanju naše djece, preuzeli smo rizik da ispoštujemo sve što smo obećali, na štetu čak i dijela razvojnih projekata, sve kako bismo djecu zadržali u školskim klupama. Riječ je o isplati jednokratne novčane pomoći od 1000 KM svim budžetskim korisnicima, potom povećanju plata zaposlenicima u prosvjeti u iznosu od 5% počevši već od 1. oktobra ove godine te dodatnih 5% mentorima i 8% savjetnicima u školama, kao i automatsko vraćanje promovisanih mentora i savjetnika u pravo iz kojega su izvedeni prije 20 godina. K tome, obećali smo i već spomenuto usmjeravanje viška u dodatna poboljšanja materijalnog statusa u narednoj godini. Rekla sam tada, zbog toga bi pojedini procesi u Kantonu zasigurno trpjeli, ali odlučni smo povući taj potez kako bismo zaštitili djecu. Više od tog neostvarivo je bez kolapsa kantonalnog budžeta, a u to se Vlada neće upustiti.
Pojavile su se informacije da je došlo do određenih nesporazuma, čak i obmana. Je li na stolu bila ponuda o povećanju plata od 5 plus 5 posto, odnosno 5 posto od 1. oktobra i dodatnih 5 posto od 1. januara 2025. godine?
- To nikad nije ponuđeno. Prva je ponuda glasila da povećanje plata krene s prvim danom 2025. godine u iznosu od najmanje 5 posto sa mogućnošću rasta. U drugoj smo ponudi pristali da to povećanje krene već sa 1. oktobra tekuće godine, a sa novom budžetskom godinom usmjeravanje eventualnih viškova u budžetskim prihodima na dodatni rast plata u prosvjetu, u onom iznosu u kojem oni i učestvuju u kantonalnom budžetu. To smo krajnje jasno iskazali i žao mi je što su čelnici sindikalnih organizacija i pojedini sindikalni povjerenici po školama svom članstvu prenosili netačne informacije koje su izazvale konfuziju.
Iz vaših odgovora da se iščitati kako ste ponudili maksimalno moguće, ali sindikati i dalje tvrde drugačije?
- Rekla sam im da sam spremna da zajednički pratimo stanje prihoda u budžetu i u skladu sa tim da se i ponašamo. Iskreno, ne želim vjerovati da je u pozadini nešto drugo, a ne borba za materijalni status i prava prosvjetnih radnika. Vlada poštuje svako slovo važećih kolektivnih ugovora, ujedno razgovaramo i sa drugim sindikalnim organizacijama koje takođe iznose svoja traženja. Vezano uz prosvjetu, riječ je o kolektivnom ugovoru nakon čijeg je potpisivanja nekoliko čelnika sindikata pljeskalo i govorilo da je riječ o najboljem kolektivnom ugovoru u historiji njihove sindikalne borbe, sa čim se u potpunosti i lično slažem. Moguće je da se, u međuvremenu, nešto od tog ushićenja i promijenilo, ali ako je tako, onda trebaju raskinuti postojeći ugovor pa da zajednički pokrenemo postupak pregovaranja oko novog.
Sindikati u zahtjevima ne govore o odredbama kolektivnoga ugovora, nego o drugim pravima, pozivajući se na preskup životni standard koji plate ne prate?
- Poštujem svako sindikalno nastojanje i borbu za poboljšanje radničkih prava, ali imam dužnost i obavezu da istaknem da sindikati prosvjete žele biti u osjetno drugačijem položaju u odnosu na druge korisnike budžeta. To je za Vladu potpuno neprihvatljivo jer je naša obaveza voditi računa o materijalnom položaju svih budžetskih korisnika. Moje kolege ministri i ja lično bili bismo najsretniji kada bismo mogli jačom financijskom podrškom odmah poboljšati materijalni položaj svakog uposlenika u Kantonu, ali stanje javnih finansija je takvo da to trenutno nije moguće učiniti. Ako se stvore pretpostavke za takve korake, jednako ćemo se odnositi i prema učiteljima, nastavnicima, profesorima, policajcima, državnim službenicima, kao i svim drugim korisnicima budžeta HNK-a. Naša je iskrena želja i bolje i više u svakom pogledu, ali nemamo izbora nego funkcionisati unutar zakona i stvarnih finansijskih mogućnosti te ćemo se toga do kraja držati.
U razgovorima o ovoj temi često ističete važeći kolektivni ugovor u prosvjeti.
- Spominjem ga iz puno razloga. Kolektivni ugovor sa sindikatima u prosvjeti, za razliku od drugih kolektivnih ugovora, ima neke posebnosti i prednosti za prosvjetne radnike, koje uposlenici u drugim oblastima nemaju. To je stanje koje smo, kao Vlada, naslijedili, ali to su i činjenice. Nažalost, od sindikalnih čelnika još nisam čula da nešto progovore i o tom, naprimjer, o pravima sindikata i sindikalnih povjerenika koja im garaniraju kolektivni ugovori. Prosvjetnu struku zaista iznimno cijenim, svjesna da je, nakon porodične, uloga prosvjetnih radnika u odgoju i obrazovanju naše djece ključna, ali Vlada mora jednako brinuti za sve segmente našeg društva i od tog nećemo odstupiti.
Kako ocjenjujete stanje u obrazovanju općenito?
- Bojim se da, zbog ovih dnevno nametnutih tema, rijetko govorimo o stvarnom stanju u smislu kvalitete našeg obrazovnog sistema. Sama činjenica da je Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju donesen još 2000. godine i da su na njemu pet puta dosad rađene izmjene i dopune, jasan je pokazatelj da trebamo potpuno novi, današnjem vremenu prilagođen zakon. Premda se godinama radi na njemu, iz niza razloga još nije ugledao svjetlo dana. Resorni ministar dao je sebi zadatak da ove stvari pomakne sa mrve tačke i vjerujem da će Vlada u ovom sazivu usvojiti i Skupštini predložiti novi Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju, kao i niz drugih zakona nužnih za reformu obrazovnoga sistema, a koji će biti na dobrobit cijele naše zajednice. Međutim, izrada i usvajanje novog zakona posebna su tema koja reguliše niz administrativno-pravnih odrednica i taj zakon objektivno uopće ne mora imati presudnu ulogu kada je riječ o kvaliteti i nivou znanja naše djece nakon završenog osnovnog ili, pak, srednjeg obrazovanja.
Šta govore relevantni pokazatelji o toj temi?
- Ukratko, pokazatelji su poražavajući. Nisam sretna što se o ovoj temi nije i ranije govorilo jer su ti podaci odavno javno dostupni. Međunarodna istraživanja o znanjima i postignućima učenika koja su rađena u BiH pokazala su da petnaestogodišnjaci u BiH ne posjeduju funkcionalnu čitačku pismenost odnosno razumijevanje i interpretaciju različitih vrsta teksta. Ista istraživanja pokazuju da naši petnaestogodišnjaci zaostaju tri školske godine u odnosu na vršnjake iz EU-a. Istaknut ću još jedan podatak koji nas sve mora zabrinuti i osvijestiti, a to je da četvrtina učenika četvrtog razreda osnovne škole ne doseže ni osnovni nivo matematičkih znanja i vještina, što znači da imaju poteškoće sa osnovnim matematičkim pojmovima. Ti pokazatelji jasno govore da se svi zajedno moramo zapitati koji su razlozi za to. Jesu li možda zakazali mehanizmi nadzora nad kvalitetom nastavnog procesa? Zapravo, pravo je pitanje kako uopće nadziremo te procese. Prihvaćam da svako nosi svoj dio odgovornosti, ali od svog dijela odgovornosti ne mogu pobjeći ni prosvjetni radnici.
Podaci koje ste iznijeli su zabrinjavajući.
- Zato se uporno i vraćam na njih. Krajnje je vrijeme da, osim stalnih razgovora o materijalnom položaju prosvjetnih radnika koji mora biti adekvatan složenom i odgovornom poslu koji rade, moramo govoriti i o kvaliteti našeg obrazovnog sistema. Ako je obrazovanje osnova naše bolje budućnosti, a jest, onda ne smijemo zatvarati oči pred pokazateljima koji govore da smo na samom dnu kada su u pitanju zemlje okruženja, kao i Evrope u cijelini.
Niste li preoštri u ocjeni stanja u obrazovanju?
- Ne želim uljepšavati stvarnost niti ublažavati ono što nam pokazatelji međunarodnih istraživanja jasno govore. Kao odgovorna osoba, dužna sam da govorim na osnovu činjenica. Svako od nas nosi svoj dio odgovornosti za ovakvo stanje i ovo nije kritika isključivo prosvjetnim radnicima, naprotiv, nikom ne dopuštam da dovodi u pitanje nužnost poštivanja njihove časne profesije. Ali, pred problemima ne smijemo zatvarati oči. Zbog ličnog i dostojanstva institucije kojoj sam na čelu, moja je obaveza iznijeti istinu i tražiti rješenja za poboljšanje ukupnog stanja u društvu.
Kako zapravo dalje?
- Kontinuiranim dijalogom i zajedničkim naporima. Moramo jače krenuti u provođenje reformskih procesa, a oni podrazumijevaju i izradu novog kurikuluma. U tom poslu trebamo koristiti iskustva naprednijih društava od našeg, kao i volju međunarodne zajednice da nam budu partneri u tom opsežnom poslu. O tom koliko smo spremni da provodimo reforme zavisi i naša budućnost. Prilika je za reći da, nakon godina neuspjelih pokušaja, ove školske godine počinjemo sa eksperimentalnom etapom novog kurikuluma u jednom broju naših škola.
Ipak, nema kvalitetne reforme bez zadovoljnih dionika uključenih u taj proces.
- Nesumnjivo je da je samo zadovoljan radnik garant uspješnog provođenja svakog procesa. Na nama je, kao nositeljima izvršne vlasti, da te preduslove i pretpostavke osiguramo. Znam da to nije jednostavno i naš je stav od prvog dana potpuno jasan. Kantonom želimo upravljati tako da možemo trošiti samo ono što imamo. Ne želimo velikim riječima stvarati iskrivljenu sliku u javnosti, a zbog skupljanja političkih bodova zaduživati Kanton i stvarati obaveze naraštajima koji dolaze. Prihodi koje ostvarujemo transparenti su i javno dostupni. Naš je model rada jednostavan, u skladu sa povećanjem prihoda poboljšavati materijalni status svih budžetskih korisnika. Ukratko, svi moramo dijeliti sudbinu stanja u kojem se nalazimo.
Osim tužbi, radnici u prosvjeti kontinuirano inzistiraju na raspisivanju konkursa za zapošljavanje na neodređeno vrijeme.
- Vlada je već ranije izašla u susret i riješila neka sindikalna traženja. Uskladili smo topli obrok, riješili raspisivanje konkursa za prijem oko 200 radnika na neodređeno vrijeme, donijeli pravilnik o mentoriranju i napredovanju, a nakon 20 godina pripremljen je i nacrt Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, kao i niz drugih mjera iz njihovih prethodnih zahtjeva. Svoju predanost u traženju modela kako biti partner prosvjetnim radnicima pokazali smo i usvajanjem organizacijskih shema pa tako danas u našem kantonu imamo razredne odjele sa samo 14 učenika, sve kako niko od prosvjetnih radnika ne bi izgubio posao.
Sindikalni čelnici uporno povlače paralele sa drugim kantonima, tvrdeći kako jedino HNK nije u stanju povećati plate prosvjetnim radnicima?
- Svaki kanton planira rashode u skladu sa svojim fiskalnim kapacitetima i dinamikom punjenja budžeta. No, uvjerena sam da ni jedan kanton u FBiH nema dvostruke kapacitete koji se finansiraju iz budžeta kao što je to slučaj s HNK-om. Pri tome, prije svega, mislim na tri bolnice, 12 domova zdravlja u devet općina, dva univerziteta, dva pozorišta, akademije, medije, na kraju i škole po dva nastavna plana i programa. Činjenica je da bi, sa ponuđenim povećanjem plata od 5 posto, naši prosvjetni radnici došli u sami vrh kada su u pitanju plate njihovih kolega u FBiH. Bilo bi korektno da sindikati u svojim istupima upute i na činjenicu da je Vlada, tražeći način da niko od njih ne ostane bez posla, dopustila osnivanje razrednih odjela od samo 14 učenika, negdje i manje. Zaista postoji način da im odmah značajnije povećamo plate, ali on podrazumijeva i ponašanje u skladu sa standardima. To znači veliki broj realnih viškova u našim školama. Kada sam to spomenula na zadnjem sastanku, sindikalni su mi čelnici pljeskali, ali mi iskreno nismo spremni ići u tom smjeru da značajan dio prosvjetara ostane bez posla i da zatvorimo pojedine škole u HNK-u. Skloniji smo traženju sistemskih i strateških rješenja, a upravo je na tom tragu i bila naša ponuda sa kojom smo izašli pred sindikalne čelnike.
VLADA HNK-A SA PREDSTAVNICIMA SINDIKATA POLICIJE, DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, ministar unutrašnjih poslova HNK-a Marijo Marić i ministar pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNK-a Goran Karanović održali su danas, u zgradi Vlade HNK-a, sastanak sa predstavnicima Sindikata policije HNK-a, te dvije sindikalne organizacije državnih službenika i namještenika u HNK-u: Nailom Balićem, Vidom Marićem, Miralemom Isićem, Esadom Aličićem, Daliborom Alilovićem, Mironom Torlom i Karmelom Petković.
U korektnoj atmosferi, sindikalni čelnici su pred premijerku i njihove resorne ministre u Vladi iznijeli svoja razmišljanja o aktualnoj situaciji u Kantonu, zatraživši očitovanja o mogućnostima poboljšanja njihovih materijalno-pravnih statusa.
Buhač, Marić i Karanović zahvalili su socijalnim partnerima iz redova policije MUP-a HNK-a, te državnih službenika i namještenika na kontinuiranom korektnom dijalogu o realnom stanju s kojim se Kanton suočava kada su u pitanju finansije i očuvanje stabilnosti Budžeta. Saslušali su sindikalna traženja i obavezali se da će učiniti sve što je u njihovoj mogućnosti kako na poboljšanju ukupnog materijalno-pravnog statusa budžetskih korisnika, tako i konačnom donošenju Zakona o platama kojim bi se regulisala brojna otvorena pitanja.
U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.
- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.
- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.
Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.
- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST
Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:
Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?
- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.
Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.
- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?
- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.
Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.
Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.
Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?
- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.
Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?
- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.
Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.
- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO
Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.
- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.
- ‹ prethodna
- 13 of 13
- ‹ prethodna
- 5 of 5
