• Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti. - Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite. - Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja. Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. - Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.
  • Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić: Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete? - Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove. Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata. - To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze? - To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH. Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda. Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni. Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite? - Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou. Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu? - Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema. Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu. - Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.
  • Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač u svom se kabinetu susrela sa rukovodstvom Hercegovačkog udruženja uljara i maslinara (HUUM), predvođenim predsjednikom Božom Mustapićem. Predstavnici Udruženja upoznali su premijerku sa nizom tekućih i planiranih aktivnosti, posebno istaknuvši nastavak promocije maslinarstva kroz projekat Ceste maslinovih ulja Hercegovine, zatim finalizaciju postupka zaštite oznake izvornosti Zlatne kapi Hercegovine pri institucijama Evropske unije, unapređenje proizvodnih i tržišnih standarda u skladu sa evropskim regulativama te pokretanje sveobuhvatne promidžbene kampanje. Upravo će kroz tu kampanju da upoznaju domaću i međunarodnu javnost sa ovim velikim uspjehom u radu HUUM-a, ali i sa dugoročnim potencijalom sektora maslinarstva u BiH. Uključit će digitalne sadržaje, promociju na društvenim mrežama, reklamne panoe na strateškim saobraćajnicama i slične aktivnosti, sve u cilju jačanja prepoznatljivosti domaćih brendova i poticanja potrošnje domaćeg ekstra djevičanskog maslinova ulja. Naglasivši važnost povezivanja proizvođača i institucija odnosno osiguranja dugoročne održivosti maslinarstva na našem podneblju, kao poljoprivredne grane sa velikim potencijalom, premijerka Buhač iskazala je spremnost da podrži inicijative koje doprinose unapređenju domaće poljoprivrede i promociji domaćeg maslinova ulja na međunarodnom tržištu.

PREMIJERKA BUHAČ, MINISTAR VELAGIĆ I GRADONAČELNIK KORDIĆ OBIŠLI OŠ IVANA GUNDULIĆA U VOJNU

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, zajedno sa ministrom obrazovanja, nauke, kulture i sporta Adnanom Velagićem i gradonačelnikom Grada Mostara Mariom Kordićem, obišla je danas novoizgrađenu zgradu Osnovne škole Ivana Gundulića u Vojnu.

Tokom obilaska, direktorica Škole Nikolina Stojić, zajedno sa saradnicima i predstavnicima lokalne zajednice, upoznala je premijerku, ministra i gradonačelnika sa tokom izgradnje škole istaknuvši da će škola u potpunosti biti spremna za prijam učenika početkom nastupajuće školske godine.

- U lično kao i u ime mojih saradnika, ali i svih roditelja čija djeca pohađaju ili će u budućnosti da pohađaju ovu školu iskreno zahvaljujem svima koji su, u okviru svojih nadležnosti i mogućnosti, pomogli da danas imamo jedan reprezentativni školski objekt, izgrađen po najvišim standardima. Uvjerena sam da smo ispunili sve tehničke preduslove ,te da nema nijednog razloga da nova školska godina u ovoj školi ne krene sa predmetnom nastavom, kako bi djeca ovog i okolnih naselja konačno mogla svoje osnovno obrazovanje završiti u svom mjestu - istaknula je direktorica Stojić, te dodala da je na nivou lokalne zajednice provedeno više javnih rasprava i da roditelji podržavaju i pozdravljaju zahtjev da se u ovoj školi uvede izvođenje devetogodišnje nastave.

- Oživjeti manje sredine, stvarati preduslove da mlade porodice, naročito one sa djecom, ostaju u ovakvim mjestima, jedan je od strateški ciljeva Vlade. Svjesni smo da su cijene nekretnina takve da mladi ljudi teško mogu stambeno pitanje da riješe kupovinom stana u gradovima, zato ih izgradnjom potrebne infrastrukture možemo motivisati na ostanak u manjim mjestima. Naša je stalna zadaća da radimo na revitalizaciji prigradskih naselja, ali i ruralnih područja, te da stvaramo potrebne uslove za kvalitetan život na tim područjima - rekla je premijerka Buhač.

Takođe je dodala da je Vlada od samog početka pozdravila i podržala ideju izgradnje ove školske zgrade, te dala snažnu podršku gradskim vlastima u realizovanju ovog projekta.

Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Adnan Velagić, nakon obilaska novoizgrađene škole, izrazio je zadovoljstvo viđenim, te istaknuo da bi bila šteta da u takvom objektu, urađenom na vrhunskom nivou, ne bude organizirana devetogodišnja nastava.

- Ministarstvo će da pruži punu podršku školi da do početka septembra okonča sve neophodne radnje kako bi nastava mogla da krene u punom kapacitetu. Iskreno se nadam da ćemo 2. septembra učenicima ove škole da poželimo sretan početak nove školske godine u novoizgrađenom školskom objektu - rekao je ministar Velagić.  

Do sada urađeno na ovom projektu posebno je obradovalo gradonačelnika Grada Mostara Maria Kordića koji se tokom razgovora prisjetio početka razgovora o realizovanju ideje o izgradnji ove škole. Podsjetio je da je sama izgradnja započela u jesen 2022. godine i da je za izgradnju utrošeno 1.500.000,00 KM. Zahvalio je Vladi koja je, takođe, učestvovala u troškovima izgradnje, istaknuvši da na ovaj projekat sigurno mogu biti ponosni i Grad i Kanton. Rekao je da očekuje da direktorica škole i njeni saradnici, zajedno sa osnivačem i resornim ministarstvom, završe i preostale poslove koje je potrebno napraviti da bi se mogla izdati potrebne dozvole za početak devetogodišnje nastave.

- Sjeverni dio našeg grada intenzivno se razvija. Izgradnjom infrastrukturnih objekta, kao što je ova škola, te kontinuiranim ulaganjem u putnu infrastrukturu, ovaj ćemo dio učiniti još poželjnijim mjestom za život. Dijelim radost mojih sugrađana koji žive na ovom prostoru što će njihova djeca, nakon više od trideset godina čekanja, konačno svoje osnovno obrazovanje da završavaju u svom mjestu - zaključio je gradonačelnik Kordić.

21-08-2024, 14:21

OBAVIJEST KANDIDATIMA ZA PRIPRAVNIKE - RASPORED ODRŽAVANJA INTERVJUA

Iz Vlade HNK-a obavještavaju kandidate koji su se prijavili na Javni poziv za prijem 129 pripravnika u kantonalne organe uprave, upravne organizacije i druge službe, organe i institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona da će intervju biti održan u zgradi Vlade HNK, Stjepana Radića 3, Mostar, po sljedećem rasporedu:

Utorak, 20. augusta:

  • Kandidati sa šifrom: P0001 do P0050 u 9:00 sati
  • Kandidati sa šifrom: P0051 do P0100 u 11:30 sati  

Srijeda,  21.  augusta:

  • Kandidati sa šifrom: P0101 do P0150 u 9:00 sati
  • Kandidati sa šifrom: P0151 do P0200 u 11:30 sati

Četvrtak, 22. augusta:

  • Kandidati sa šifrom: P0201 do P0250 u 9:00 sati
  • Kandidati sa šifrom: od P0251 i dalje u 11:30 sati

 

16-08-2024, 8:09

PREMIJERKA OTVORILA DANE MEDITERANA U NEUMU

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač svečano je sinoć u Neumu otvorenim proglasila 6. Dane Mediterana ''Neum 2024.'', sada već tradicionalnu dvodnevnu poljoprivredno-izložbenu međunarodnu sajamsku manifestaciju koja, u organizaciji Općinske uprave Neuma, okuplja mnoštvo posjetitelja na krajnjem hercegovačkom jugu.

U pozdravnom govoru akcentirala je da je Neum naša spona sa prelijepim Jadranom i istinski dragulj ne samo HNK-a nego i cijele BiH.

- Neum kroz protekle godine uspješno čini niz iskoraka, gradeći o sebi sliku ne samo ljetne destinacije nego mjesta koje nudi cjelogodišnji turizam i raznovrsnu ponudu u kojoj spaja svoje bogomdane prirodne ljepote sa jedinstvenim proizvodima predanog rada našeg čovjeka. Ovaj sajam je odlična platforma za promovisanje ukupnih turističkih potencijala Neuma i njegovog zaleđa. Mi, kao Vlada, prepoznajemo i jako podržavamo ovakve projekte i viziju vodećih ljudi ove općine, na čelu sa načelnikom Draganom Jurkovićem, i zato smo i ove godine sa vama – poručila je Buhač koja je, zajedno sa općinskom rukovodstvom, te kantonalnim ministrima poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Mariom Juricom i trgovine, turizma i zaštite okoliša Emilom Balavcem, prethodno obišla uspješne mjesne poljoprivrednike, vinare, maslinare, pčelare i neumsku uljaru, te održala sastanak s članovima udruženja hotelijera.

- Obilazak ovdašnjih privrednika i neumske uljare samo su mi potvrdili čvrsto uvjerenje da HNK ima izrazite potencijale u svojim prirodnim resursima, svojim ljudima, svojoj proizvodnji. To zaslužuje, ima i imaće konkretnu podršku kantonalne vlasti. Turizam, kao strateška privredna grana HNK-a, u Neumu nije samo posao, nego i način života koji stanovnike ovog grada povezuje sa cijelim svijetom, ali i koji u svijet šalje poruku o nama i ovom podneblju, a neumska poljoprivreda i agroturizam u toj priči imaju svoje važno mjesto – rekla je premijerka  dodavši i to da kantonalna vlast u integrisanju turizma i poljoprivrede vidi održivi razvoj koji znači prosperitet i ovdašnjoj zajednici i HNK-u u cjelini.

- Zato sam zahvalna organizatorima ovog sajma i rukovodstvu Općine Neum na trudu i posvećenosti zajedničkom cilju, jednako kao i svima koji su uveličali ovaj događaj. Neka nam ovih par dana bude ispunjeno posebnom inspiracijom, upoznavanjem i uživanjem u svemu onom što nam Neum i Mediteran nude – zaključila je premijerka Buhač, proglasivši Dane Mediterana i službeno otvorenim.

03-08-2024, 8:23

POŽARI KOD JASENICE I KRIVODOLA ZASAD POD KONTROLOM, ALI OPASNOST NIJE PROŠLA

Vezano za požare većih razmjera koje su proteklih dana aktivni na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, iz Operativnog centra Civilne zaštite HNK-a obavijestili su da je trenutno aktivan veći požar na prostoru grada Mostara, na brdu iznad naselja Jasenica, te u blizini Krivodola. Vatrogasci su na terenu, požari su zasad, zahvaljujući nadljudskim naporima pripadnika profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih jedinica i mještana koji su priskočili u pomoć, pod kontrolom i u trenutku pisanja izvještaja nisu ugroženi ni stanovništvo ni materijalna dobra.

- To i dalje ne znači da smo van opasnosti jer na situaciju sa požarom utječe niz faktora, posebno snaga i pravac vjetra. U dogovoru sa komandantom Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar upućen je zahtjev Oružanim snagama BiH za pomoć u gašenju požara iz zraka – rekao nam je šef Operativnog centra Civilne zaštite HNK-a Marin Čović, dodavši da su u stalnom kontaktu sa svim gradovima i općinama, odnosno svim vatrogasnim jedinicama na prostoru Kantona.

Inače, od početka godine, na području HNK-a evidentirano je 1020 požara, a u većini slučajeva gorjeli su trava i nisko raslinje.

- Uslijed velike suše i visokih temperatura, broj požara u posljednjih petnaest dana je intenzivisan, te na dnevnom nivou imamo 30 do 40 požara i više. Samo u julu bilježimo 332 borbe s plamenom. Požarišta većih razmjera imalo smo, na žalost, na gotovo čitavom prostoru HNK-a, a najviše u Stocu, Čapljini, Čitluku i Mostar. Svi su uspješno ugašeni bez većih posljedica po stanovnike, te stambene i druge objekte – izjavio je Čović.

Zahvalivši vatrogascima na njihovoj po tko zna koliko puta posvjedočenoj požrtvovnosti kojom brane ljudske živote i sva naša dobra, premijerka HNK-a Marija Buhač i ovom prilikom je pozvala sve sugrađane na pojačan oprez i krajnje odgovorno ponašanje u smislu izbjegavanja bilo kakvih rizičnih radnji kada je u pitanju paljenje vatre.

Iz MUP-a HNK-a upozoravaju da u jednom dijelu požara ima indicija o ljudskom faktoru, bilo da je riječ o nemaru ili o namjeri, pa su pozvali sve građane koji primijete sumnjiva postupanja da ih obavezno i bez odgode prijave policiji na broj 122.

02-08-2024, 11:27

ZAHVALNICA SINDIKATA SIPA-E ZA PODRŠKU MEĐUNARODNOJ KONFERENCIJI POLICIJSKIH SINDIKATA

Premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač danas se u svom kabinetu susrela sa rukovodiocima Sindikata Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) koji su joj, tom prilikom, uručili zahvalnicu za pruženu podršku organizaciji Međunarodne konferencije policijskih sindikata, održane u Neumu.

Naime, Sindikat radnika SIPA-e već sedmu godinu za redom, u saradnji sa Spoljnotrgovinskom komorom BiH, organizuje konferenciju policijskih sindikata pod nazivom ''Turistički potencijali Bosne i Hercegovine sa aspekta sigurnosti''. Ove godine u radu konferencije učestvovalo je 60 delegata više policijskih i drugih sindikalnih organizacija sigurnosnih organa iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije, kao i delegata Alijanse sindikata policije EU-a i CESP-a.

Prateći program ove konferencije čije je značenje prepoznala i Vlada HNK-a bili su sindikalni sportski susreti sa oko 200 učesnika iz više međunarodnih policijskih organa.

29-07-2024, 9:03

BUHAČ O UPISU VJETRENICE NA LISTU SVJETSKE BAŠTINE: HISTORIJSKI MOMENT

Hercegovačko-neretvanski kanton od danas je bogatiji za još jedan službeno uvršteni biser na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Jedinstvena špilja Vjetrenica, sa svojom iznimnom bioraznolikošću, na današnjem 46. zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu pri UNESCO-u, koji se održava u New Delhiju (Indija), upisana je na ovu prestižnu listu svjetske baštine.

- Ovo je prije svega historijski moment ne samo za naš kantonalni prostor, nego i za čitavu državu. Želim da iskoristim priliku da čestitam svima nama koji u srcu nosimo ovu zemlju, ali i zahvalim svakom pojedincu i instituciji koji su godinama strpljivo i uporno pripremali teren, savladavali prepreke i stvarali mozaik iz kojeg je rođena ova priča koja nas je danas sve učinila ponosnima i ispunila srećom – komentarisala je premijerka HNK-a Marija Buhač, dodavši da će činjenica da je ova vijest danas globalno odjeknula učiniti Hercegovinu daleko vidljivijom na svjetskoj turističkoj ponudi i sigurno imati snažan odjek i u privredi, odnosno porastu interesovanja stranih turista za ove prostore.

- To svakako daje vjetar u leđa Vladinom opredjeljenju da razvoj turizma u HNK-u postavi u sami vrh svojih prioriteta – poručila je Buhač.

Inače, Vjetrenica je još 1952. proglašena spomenikom prirode, a Vlada HNK-a donijela je i Zakon o proglašenju Vjetrenice i dijela Popovog polja zaštićenim krajolikom. Vrijedi podsjetiti i na činjenicu da HNK na Listi zaštićene svjetske baštine ima i Stari most, odnosno prostor Starog grada Mostara, kao i četiri nekropole stećaka: Radimlja i Boljuni (Stolac), Dugo polje (Jablanica) te Biskup (Konjic). 

26-07-2024, 14:16

U MOSTARU SVEČANO OTVOREN 14. MEĐUNARODNI GASTROENTEROLOŠKI SIMPOZIJ

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Dragan Čović svečano je danas, u hotelu Mostar, otvorenim proglasio 14. međunarodni simpozij Novosti u gastroenterologiji koji se održava u suorganizaciji Udruženja gastroenterohepatologa u BiH, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ljekarske komore HNK-a, a pod pokroviteljstvom Vlade HNK-a, Sveučilišta u Mostaru i Akademije medicinskih nauka Hrvatske. Uvodno je, pozdravno obraćanje imala i premijerka Hercegovačko-neretvanskog kantona Marija Buhač, naglasivši da kontinuirana podrška ovakvim projektima za Vladu HNK-a nije samo obaveza, već iskrena želja da zajednički gradimo zdravstveni sistem zasnovan na znanju, iskustvu i ljudskosti.

- Sretna slučajnost da je ovaj važan događaj, prije skoro decenije i pol, začet u glavi i srcu dr. Milenka Bevande, danas aktuelnog kantonalnog ministra zdravstva, može samo da me čini dodatno ponosnom i zbog svog kolege i zbog činjenice da u timu imam međunarodno cijenjene stručnjake i ljude koji imaju viziju, ali i upornost da je provedu u djelo. Ova je vizija itekako izrasla u respektabilan medicinski događaj i postala prepoznatljivo mjesto razmjene znanja, iskustava i najnovijih stručnih dostignuća iz oblasti gastroenterologije. Ujedno, i dragocjena prilika za susrete i umrežavanje doktora, naučnika, istraživača i zdravstvenih radnika – rekla je Buhač, ocijenivši da smo svjedoci brzih promjena koje današnje vrijeme nosi sa sobom, što uključuje i zdravstvene izazove, posebno kad govorimo o pružanju medicinske zaštite.

- Upravo su zato ovakvi simpoziji od ključnog značenja jer okupljaju ljude koji dijele iste želje i imaju isti cilj, a to je da pomognu, razumiju, liječe i unapređuju život pacijenta. To je možda i razlog zašto, dok vas promatram, ovaj skup sve više doživljavam kao mjesto nadahnuća. Svaka vaša ovdje izrečena misao, svako podijeljeno iskustvo, svaka nova spoznaja nekom će ko vašu pomoć treba da znači itekako puno, možda i sve – dodala je premijerka, naglasivši da u očekivane ishode Simpozija i u nove iskorake ni najmanje ne sumnja.

Počasni predsjednik Organizacijskog odbora i ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a dr. Milenko Bevanda istaknuo je da skup okuplja 50 predavača i mnoštvo eminentnih imena iz svijeta medicine iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

- Kroz tri dana i niz sesija ovog naučno-stručnog skupa slušat ćemo i razmijeniti promišljanja, iskustva i stavove o najnovijim spoznajama u oblasti upalnih bolesti crijeva, jetre, gušterače i probave u cijelosti. Uz krajnji cilj koji glasi biti izvrstan, učiti od najboljih, otvaramo aktuelne teme iz kliničke prakse i naučnih istraživanja, sa akcentom na savremene dijagnostičke i terapijske pristupe, a uvjeren sam da će, kao i prethodnih godina, upravo razmjena znanja i stručnih mišljenja doprinijeti unapređenju brige za pacijente i daljnm razvoju gastroenterologije ovog našeg podneblja – rekao je Bevanda, dodavši da su, uz doktore, specijaliste, u program Simpozija uključene i medicinske sestre koje takođe nastoje da prate najnovije spoznaje ove grane medicine.

07-11-2025 17:41

INTERVJU MINISTRA ZDRAVSTVA HNK-A MILENKA BEVANDE ZA VEČERNJI LIST

Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda dao je opsežan intervju za izdanje Večernjeg lista BiH od 7. novembra, dotičući se više aspekata svog ministarskog i doktorskog djelovanja i karijere u cjelosti. Na službenoj web stranici Vlade HNK-a prenosimo izdvojene dijelove objavljenog intervjua koji je vodila novinarka Ana Marija Dedić:

Aktuelno stanje, kad mi iz medijskog svijeta to promatramo, obilježavaju štrajkovi zdravstvenih radnika u HNK-u, dugovi bolnica i uspješni, možemo slobodno reći, savremeni operativni zahvati na pacijentima. Kako to komentarišete?

- Sistem funkcioniše, ali stanje je daleko od dobrog zbog nagomilanih dugova. Sa druge, pak, strane možemo biti ponosni na izvanredna postignuća naših doktora i njihovih timova. Postavlja se pitanje trebamo li, obzirom na teško poslovanje u ovim vremenima, da uđemo u fazu apatije i da ne radimo ništa ili da se snalazimo kako se snalazi naš direktor (prof. dr. sc. Ante Kvesić, direktor SKB-a Mostar, nap. a.) sa ovim velikim dugovima, otežanim finansiranjem bolnice i primarne zdravstvene zaštite. Moje mišljenje je da trebamo da radimo iskorake, a da u hodu rješavamo nagomilane dugove.

Zdravstveni radnici u HNK-u su, podsjetimo, u štrajku, traže povećanje koeficijenta za 0,5 posto. Njihovi sindikati, kako ističu, neće da pristanu na razgovore bez povećanja koeficijenata.

- To je složena problematika. Plaće zdravstvenih radnika nisu na zavidnom nivou. Nastojimo da premostimo te probleme. Zahtjevi naših sindikata su enormno visoki. Nekoliko puta sam to isticao u javnosti. Šta je uzrok tih zahtjeva? Dva su sindikata, dva različita kolektivna ugovora. Ugovor sa doktorima mi nismo potpisali, mislim na Vladu HNK-a, nego sa Nezavisnim sindikatom zaposlenika bolnice, i to sa reprezentativnim sindikatom. Riječ je o apsurdu jer Vlada nema nikakva uticaja ni na zapošljavanje, ne može ni da daje novac, tako da je to kriva adresa. Ali, sa druge strane, Zakon o radu stavio je to nama na leđa. Novac za plate ne može da daje ni ZZO, ali taj novac ide kroz ugovorne obaveze prema svakoj zdravstvenoj instituciji, gdje su zajedno novac za lične dohotke i novac za materijalno-tehnička sredstva. Ono šta Vlada može i šta radi jest da se bori za što veća izdvajanja zdravstvenim institucijama kroz grantove, i to za pomoć u materijalnim sredstvima. Na godišnjem nivou to je osam miliona KM bolničkom sistemu i četiri miliona primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izvršavaju li ostali osnivači svoje obaveze?

- To je drugo pitanje. Naša bolnica ima pet osnivača. Moram reći da raspodjela nije odgovarajuća. Naš je zadatak da to ispravimo. Izračuni su pokazali da naša HNK u bolničkom sistemu vezano za pacijente učestvuje na nivou od 64 posto, ZHK 32 posto, a ostale u ostatku do 100 posto. Tu je i Federacija BiH, kao jedan od osnivača. Nema tačnog postotka, učestvuje onoliko koliko može na godišnjem nivou. Želim još nešto da objasnim, problem je taj što smo mi u hodu uvidjeli da je iznimno mala razlika između doktora i drugog sindikata. Na primjer, razlika između sestre, koja je završila fakultet zdravstvenih studija, i doktora medicine koji je došao na specijalizaciju, bila je na nivou od 159 KM. To je neodrživo i sa te smo strane imali velike pritiske za odljev naših doktora u druge zdravstvene sisteme, u prvom redu, Hrvatske. Dogovorno smo taj koeficijent ispravili, mislimo nedovoljno koliko je još u drugim kantonima. Onda se pojavio ovaj Nezavisni sindikat bolnice, koji je tražio 0,5 posto povećanje i insistira u toj svojoj želji da dođe do povećanja koeficijenata. To je za nas neodrživo i ponudili smo im nekoliko puta da se prihvate najveći koeficijenti koje oni hoće od svakog kantona koji izaberu. Naravno, do tog nije došlo jer oni imaju najveće koeficijente u FBiH.

Bili smo na raspolaganju za druge vrste dogovora u smislu da izvršimo korekciju i onih 20 posto koje su dobili na plate, kao i doktori, i to smo htjeli da pretvorimo u satnicu te onda da razgovaramo o našim mogućnostima odnosno koliko još možemo da povećamo satnicu. Međutim, oni su uporni u tom da ne žele uopšte da razgovaraju o takvom načinu izmjene Kolektivnog ugovora. Za nas je u cjelini neprihvatljivo to povećanje od 0,5 posto jer bi se narušio čitav zdravstveni sistem i bila bi još jača reakcija doktora. Smatram da je najnormalnije da stvari ne rješavamo na ulici, nego da se ponovo vratimo za pregovarački stol, gdje će biti izneseni svi mogući razlozi i gdje ćemo ponovo da vidimo naše finansijske mogućnosti i mogućnosti Zavoda.

Podsjećam i da je u međuvremenu došlo do promjena našeg zdravstvenog sistema, mislim na doprinose, što je doneseno na nivou FBiH, a što je uvelike pogodilo naš Zavod. Od 1. juna imamo redovno manje punjenje za nešto više od milion maraka. Nama slijedi borba za ispunjenje potpisanih ugovora sa zdravstvenim institucijama i da potpišemo novi kolektivni ugovor sa oba sindikata. Očekujemo i konačno rješenje od Općinskog suda, onda će vjerovatno da uslijedi žalba na Kantonalni sud. To može ići do beskonačnosti, što nama ni u kom slučaju ne odgovara zbog toga što su uvelike narušena prava naših pacijenata. Sada radimo na tome kako zaštititi naše pacijente jer smo za to i zakonski odgovorni.

Kakvo je stanje u sektoru rada i socijalne zaštite?

- Ukratko, ljetos je donesena Strategija razvoja sistema socijalne zaštite u HNK-u za period 2025. – 2030. Izradili smo taj zakon i nastojimo da  ga provodimo. Materijalna sredstva povećana su unatoč složenoj finansijskoj situaciji. Imali smo jedan problem, nametnut ponovo od Federacije. Na primjer, zaposlene  trudnice u jednom su trenutku ostale bez podrške, bez plate. Mi smo to premostili i dogovorom brzo riješili, prvo na Vladi pa na Skupštini. Dali smo i prednost djeci bez jednog ili oba roditelja te djeci koji su onkološki pacijenti, a nadamo se da ćemo u budućnosti moći uvrstiti i porodice sa troje djece. Nejednakost je između zakona na federalnom i kantonalnom nivou.

Ministre, moraju li da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu?

- Nama je to svima jasno. Vidjeti i primijeniti ono šta rade oni oko nas. Kako bi rekao direktor SKB-a Mostar, Republika Hrvatska za zdravstvo iz svog BDP-a izdvaja 2,5 posto, a kod nas se izdvaja 0,5 posto. To je drastična razlika. I opet se na nivou godine u zdravstveni sistem ubaci milijardu eura. A uvijek, kad je riječ o finansijskim dubiozama, postavlja se pitanje ko ih je stvorio. Ne mislim da ih je stvorio zdravstveni sistem, nego neracionalna raspodjela finansijskih sredstava jer u zdravstveni sistem ne dolazi novca koliko je potrebno. Neminovno je potrebno da se mijenjaju modaliteti finansiranja u zdravstvu da ne bi došlo do kolapsa sistema.

Imate li neku poruku ohrabrenja za kraj razgovora? Jeste li optimista po pitanju kreiranja i provođenja zakona životno važnih za stanovnike ovog kantona? Tu, prije svega, mislimo na zdravstvo i socijalnu zaštitu.

- Nas su u Ministarstvu u zadnje vrijeme poremetile dvije situacije. U prvom redu nerazumijevanje sa zdravstvenim radnicima i vođenje štrajka, što ćemo, nadam se, uskoro riješiti, a drugo finansijska situacija koja nam je dijelom nametnuta od federalne Vlade. Možda će ti iskoraci u bliskoj budućnosti da donesu željene promjene koje će se pozitivno odraziti i na nas. Ministarstvo je pripremilo dvije strategije, strategiju zdravstva te socijalne zaštite. To su veliki, krucijalni dokumenti koji su prošli sve procedure i čekamo da ih pustimo u opticaj. Kao ministar, ne želim da mi se dogodi da to bude mrtvo slovo na papiru, očekujem povoljniju situaciju i da ih stavimo na stol.

07-11-2025 16:00

ZAVRŠENI RADOVI NA OBNOVI REGIONALNE CESTE NA ULAZU U RAVNO

Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović obišli su danas dionicu regionalne saobraćajnice R428, onu na samom ulazu u općinski centar, da bi se lično uvjerili u ishod opsežnih zahvata na posljednjoj fazi potpune obnove kolnika, vrijednoj 1,2 miliona KM. Upravo je Ministarstvo saobraćaja dalo da se izradi projekat obnove dijela predmetne ceste, sve od njezinog spoja sa magistralnom cestom M6 pa do ulaza u Ravno. Krajem 2023. godine završena je prva faza radova, a ovih dana djelatnici privode kraju i završne poslove na preostaloj, drugoj fazi.

- Radovi su podrazumijevali proširenje trupa postojeće saobraćajnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6 metara, potpuno novi sistem oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično-odbojne ograde te radove horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije. Izvedba je bila izazovna, s obzirom na složenost geološkog prostora, ali sve je besprijekorno dovedeno do kraja. Ovim smo u cjelini završili ovaj projekat, ukupne dužine 3,3 km – komentarisao je ministar Bevanda, podsjetivši i na to da su u međuvremenu završeni i radovi na drugoj dionici te regionalne ceste, na potezu od Ravnog do Zavale, u dužini od 5,5 km, te od Zavale do granice sa RH, u dužini od 10 km.

07-11-2025 15:11
13-03-2025 11:45
11-06-2024 10:00